Centar za demokratsku tranziciju (CDT) poziva članove i članice Odbora da sveobuhvatnu izbornu reformu da u najkraćem roku počnu rad na preostalom dijelu izborne reforme - poručila je programska direktorica u ovoj nevladinoj organizaciji Milica Kovačević.
- Iskustvo koje smo imali u pripremi izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika (ZIOP) nalaže da se u hitnom roku počne sa pripremom izmjena koje su nam kopresjedavajući Odborom i drugi članovi i članice u više navrata javno obećali. Nedostatak vremena za finalizaciju rješenja, neodržavanje ozbiljnije javne rasprave o predloženim rješenjima, te izbjegavanje pribavljanja mišljenja relevantnih međunarodnih institucija koji su se dešavali u julu, ne smiju biti modus za nastavak ove reforme - ocijenila je Kovačević.
Zato, kako dodaje, u okviru Odbora, odmah moraju početi sa radom preostale tri radne grupe.
- Jedna koja će nastaviti rad na izmjenama ZIOP, druga koja će se dominantno baviti biračkim spiskom i treća koja bi pripremala izmjene Zakona o izboru predsjednika, Zakon o političkim partijama i etički kodeks - navela je Kovačević.
Napominju da postoji dvadesetak veoma važnih segmenata izbornog procesa koji su preskočeni u prvom krugu reforme, bez čijeg usvajanja ono što je urađeno u julu ne bi imalo previše smisla.&nbsp;
- Vjerujemo da je svima sa elementarnim znanjem o ovoj temi jasno da dio izborne reforme koji je usvojen u julu može predstavljati preduslov boljeg izbornog procesa, samo ukoliko se reforma nastavi, riješe važna preostala pitanja, a onda ona dosljedno sprovedu u praksi - rekla je Kovačević.
Imajući u vidu da je za značajan broj rješenja koja je potrebno pripremiti ostalo samo četiri mjeseca, smatraju da nema prostora za čekanje, opuštenost ili neke partijske kalkulacije, već se sa ovim poslom mora početi odmah.&nbsp;
- Potrebno je raditi istom dinamikom kako je radna grupa koja je pripremala izmjene ZIOP radila u toku jula. Ponašanje poslanika i poslanica koji čine Odbor, ali i njihovih političkih subjekata oko nastavka izborne reforme će nam dati odgovor na važnu dilemu: da li će se sveobuhvatna i stvarna reforma zaista dogoditi ili je priča političara u ovom procesu još jedna u nizu obmana građana/ki kojima u Crnoj Gori svjedočimo gotovo svakodnevno - zaključila je Kovačević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kovačević: Hitno nastaviti sa izbornom reformom

Predstavnici civilnog sektora ozbiljno su zabrinuti zbog nedostatka adekvatnih mehanizama i sankcija za kršenje zakonskih odredbi, kao i zbog značajnog povećanja budžeta za političke partije u Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, sa kojim je danas upoznat skuptinski Odbor za izbornu reformu.&nbsp; Predstavnici Centra za demokratiju i CeMI-a, Dragan Koprivica i Zlatko Vujović iznijeli su niz kritika, naglašavajući da predložene izmjene možda neće donijeti željenu transparentnost i odgovornost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610140636_337f4cd6c0b58fae73a8e785b3691525b5d3edab941e7326452b3b50841ebabb.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610140636_337f4cd6c0b58fae73a8e785b3691525b5d3edab941e7326452b3b50841ebabb" data-rendition-name="original" width="1898" height="1058" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>Dragan Koprivica</figcaption> </figure>  Prema mišljenju Koprivice, najveći problem je što zakon ne predviđa mehanizme koji bi zaista spriječili zaobilaženje pravila, niti adekvatne kazne.&nbsp; - U suštini, isplati se kršenje ovog zakona - naglasio je Koprivica, dodajući da su iz CDT-a i ranije predlagali i izmjene Krivičnog zakonika kako bi se osigurale sankcije sa odvraćajućim karakterom.&nbsp; On je kazao da žali što taj prijedlog nije prihvaćen, pogotovo imajući u vidu da je i u relevantnim izvještajima, poput nedavnog non-pejpera Evropske komisije eksplicitno navedena potreba za jačanjem sankcija.&nbsp; Koprivica je predložio da Odbor paralelno sa usvajanjem zakona radi i na izmjenama Krivičnog zakonika, angažujući stručnjake kako bi se preciznije definisala krivična djela povezana sa finansiranjem partija. Takođe, Koprivica je ukazao na to da, iako su napravljene promjene u kvotama za zastupljenost polova, nije siguran da su u potpunosti ispunjene sve preporuke ODIHR-a i mišljenja ekspertkinje, posebno u kontekstu odsustva limita na troškove izbornih kampanja. Za Koprivicu je sporno i povećanje budžeta za političke partije sa 11,2 miliona na preko 15 miliona eura. Kazao je da je zapanjen &nbsp;odlukom koja je, kako je naveo, proizašla iz „političkog dogovora“, a o kojem civilni sektor nije bio ni informisan.&nbsp; On je istakao apsurdnost situacije gdje institucije poput Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) i Državne revizorske institucije (DRI), koje kontrolišu finansiranje partija, imaju tri puta manje budžete od političkih subjekata.&nbsp; - Mislim da se zaista pretjeralo s ovim iznosom - zaključio je Koprivica, upozoravajući da će ovo ostati „ozbiljna sjenka“ na razumijevanje javnog interesa u Skupštini Crne Gore. Zlatko Vujović iz CeMI-a saglasio se sa Koprivicom da je iznos za finansiranje partija veliki i da su se u CEMI-ju uvijek zalagali da partije treba da dobiju manje novca. Istakao je da, s obzirom na veliki broj malih opština i malih političkih partija, te izuzetno prijemčive odredbe o privatnim donacijama koje ostaju skrivene, državni i opštinski fondovi ostaju jedini vidljivi izvor finansiranja. Vujović žali što Nacrt zakona ne uključuje odredbu koja je ranije postojala, a koja je uslovljavala povlačenje dijela budžetskih sredstava ukoliko se ne dostigne minimalni prag prijavljenih privatnih donacija.&nbsp; Objasnio je da se na taj način „veliki dio novca neće obuhvatiti u izvještajima“, što otvara vrata da „neki treći subjekti mogu sa velikim novcem da utiču posredno“.&nbsp; Vujović je upozorio na opasnost da privatni kapital „proguta političku scenu“, slično trendovima u Velikoj Britaniji i Americi. Iako je izrazio razumijevanje za potrebe opstanka manjih partija, njegovo je mišljenje da je ipak došlo do pretjerivanja u iznosu sredstava.&nbsp; On je izrazio ozbiljnu sumnju i u primjenjivost članova zakona koji definišu kampanje trećih lica.&nbsp; Opisao je to kao „klizav teren“, podsjećajući da su se slični modeli zloupotrebljavali u tranzicionim zemljama poput Gruzije, gdje su, u kombinaciji sa zakonima o stranim agentima, korišteni za suzbijanje djelovanja nevladinih organizacija.&nbsp; Prema njegovim riječima, problem leži u tome što zakon ne određuje imperativno status „trećeg subjekta“, već ga prepušta samoregulaciji, što znači da se odredbe neće odnositi na one koji se ne prepoznaju kao takvi akteri.&nbsp; Takođe, kaznena odredba koja se poziva na jedan od pomenutih članova je, kako je rekao, „prilično konfuzna i biće je veoma teško primijeniti“. Vujović je uvjeren da su članovi koji definišu kampanje trećih lica „prilično neprimjenjivi“, što znači da iako postoje, vjerovatno neće biti funkcionalni u praksi.

Duško Mihailović

Vujović: Opasnost da privatni kapital proguta političku scenu; Koprivica: Isplati se kršenje zakona

Ovaj Odbor ne može riješiti situaciju u Šavniku i nije nadležan za njeno rješavanje, kazao je danas na sjednici Odbora za izbornu reformu predsjednik tog tijela, DPS-ov Nikola Rakočević koji je objasnio da je nadležnost u rukama institucija koje sprovode izbore, prije svega Opštinska izborna komisija. - OIK mora postupiti u skladu sa rješenjem Državne izborne komisije – da se izbori ponove na dva bitračka mjesta. Moramo kao odgvorni ljudi prestati da se igramo sa emocijama ljudi u Šavniku i da se ne igramo sa cjelokupnom crnogorskom javnošću – kazao je Rakočević reagujuću na izlaganje poslanika Demokrata Nikole Rovčanina. On je insistirao da Prijedlog zakona o biračkom spisku koji je pripremila njegova partija bude uvršten u dnevni red današnje sjednice Odbora, tvrdeći da se na taj način mora riješiti problem biračkog spiska u Šavniku.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610120648_4d80967f041ba043f1ff5c4af00c4b55ab0bb10119c630b729f99edbb533de00.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610120648_4d80967f041ba043f1ff5c4af00c4b55ab0bb10119c630b729f99edbb533de00" data-rendition-name="original" width="1448" height="1037" loading="lazy" alt="Nikola Roovčanin"> </figure>  Rakočević je kazao da se zakoni o sprovođenju izbora ne mogu mijenjati dok izbori traju. - Ovaj Odbor može da tretira i vidi do čega su dovele manjakavosti u izbornom zakonodavstvu, te da ih ispravi jednom kada se izbori završe po važećem zakonodavstvu i to svi znaju. Dakle, Odbor nije nadležan da rješava pitanje Šavnika, niti je u pravnoj i ustavnoj mogućnosti da se bavi problemom koji je nastao u Šavniku – izričit je Rakočević. &nbsp;Odbor će se danas upoznati sa Nacrtom zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja; i razmatrati plan rada Odbora do kraja 2025. godine.

Rakočević: U nadležnosti Odbora za izbornu reformu nije da rješava problem u Šavniku

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu crnogorske Skupštine, nastaviće danas sa radom, a na dnevnom redu je Nacrt zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Kako pišu Vijesti, Nacrtom Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja predviđeno je povećavanje izdvajanja novca iz budžeta za stranke, kao i više donacija iz privatnih izvora za njih.
U dokumentu u koji je list imao uvid, predloženo je da se za redovan rad parlamentarnih partija iz budžeta izdvaja 0,8 odsto, umjesto dosadašnjih 0,5 odsto ukupnih budžetskih sredstava, umanjenih za kapitalni i budžet državnih fondova (tekući budžet).
Tekući budžet za ovu godinu iznosi oko 1,5 milijardi eura, od čega strankama pripada 7,55 miliona (0,5 odsto). Ako se izdvajanja povećaju na 0,8 odsto, partije bi, prema tekućem budžetu, dobile 12,08 miliona, odnosno 4,5 miliona više.
U dokumentu je predloženo i da fizičko lice može za redovan rad i finansiranje izbornih kampanja političkog subjekta uplatiti najviše 10 hiljada eura, a pravno najviše 40 hiljada eura godišnje.
Na dnevnom redu sjednice je i analiza situacije u Šavniku, usled nemogućnosti održavanja izbora, kao i plan rada Odbora do kraja godine.

Odbor za izbornu reformu danas nastavlja sa radom

Moramo biti svjesni da je datum ulaska u Evropsku uniju, odnosno okončanje pregovora 2028. veoma ugroženo i u ovom trenutku veće su šanse da se to ne desi - ocijenio je univerzitetski profesor i politički analitičar Zlatko Vujović u informativnom programu "24 sata" Televizije E.
Smatra da je razlog pasivnost crnogorske vlasti, neodgovornost Vlade, ističući da ne misli na Ministarstvo evropskih poslova, već na druge ministre i dio vladajuće većine koja dijelom blokirale pregovore.&nbsp;
- Ali sad imate i međunarodni faktor - zvanični Beograd i zvaničnu Tiranu - koji iz svojih interesa pokušavaju da uspore put Crne Gore u EU - rekao je Vujović.
Demokrate su, uz podršku koalicije Za budućnost Crne Gore i Socijalističke narodne partije, predale u skupštinsku proceduru dopune Zakona o biračkom spisku, tvrdeći da će doprinijeti deblokadi u Šavniku.
Komentarišući dopune ovog zakona, Vujović kaže da je jasno da bi oni koji bi insistirali na usvajanju ovog prijedloga blokirali proces EU integracije.
Pravi motiv mogao bi, prema stavu sagovornika TV E, biti blokada evropskog puta Crne Gore.
- Veoma bi jasno bilo da oni koji bi insistirali na usvajanju ovog zakona blokirali bi proces EU integracija. Morajmo biti svjesni što se dešava ovih mjeseci, a to je da se iz više sektora pokušava blokirati proces EU integracija. Dio je lojalan Beogradu u samoj vlasti, a imate i predsjednika Albanije Edija Ramu koji lobira snažno da Crna Gora ne uđe prije Albanije u EU - rekao je Vujovič.
Upoređuje to s procesom usvajanja Rezolucije o Jasenovcu i ocjenjuje to kao generisanje krize.
- Logično je da vlast pokušava da izbjegne krize, a interesantno je da vlast pokušava da generiše krizu - kazao je Vujović.
Da je predloženo rješenje nezakonito stava je i sagovornik TV E.
- Ako su predlagači htjeli da traže neko rješenje izvan samog Odbora za izbornu reformu i ubrzaju rad ovog tiijela mogli su se pozvati na rad Ministarstva javne uprave i koncept zakona o lokalnim izborima koji sadrži i rješenje za problem u Šavniku, a to je da se izbori održe svi u jednom danu, to je ono što je tražila i EU - ističe Vujović.
Sve se, prema njegovim riječima, može riješiti, ali na zakonit i ustavan način u skladu sa međunarodnim standardima.
Vujović dodaje da ne vjeruje da se išta dešava slučajno.
Iz Delegacije Evropske unije u Crnoj u odgovorima Televiji E pozivaju političare da se uključe u rad Odbora za izbornu reformu, dodajući da bi Crna Gora kroz rad ovog skupštinskog tijela trebalo da se pozabavi prioritetima.
- EU poziva i vladajuću koaliciju i opoziciju da se uključe u kolegijalan, inkluzivan rad u skupštinskom Odboru za izbornu reformu i da se što prije dogovore o jasnoj vremenskoj dinamici za sprovođenje sveobuhvatne izborne reforme. Crna Gora bi kroz rad ovog Odbora trebalo da se pozabavi hitnim prioritetima, uključujući osnaživanje Državne izborne komisije, kako bi ona mogla da interveniše kada opštinske izborne komisije ne mogu da donesu odluke, kao i uvođenje prakse održavanja svih lokalnih izbora u jednom danu, čime bi se okončao gotovo stalan izborni ciklus - navode iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević najavio je ranije danas da će odustati od rada u Odboru ako se ne odustane od izmjena Zakona o biračkom spisku.
Iz Pokreta Evropa sad našoj televiziji nijesu odgovorili kako će se izjasniti, dok su iz opozicije ocijenili da je cilj da se obesmisli rad Odbora za izbornu reformu.
J. B.&nbsp;

Vujović: Datum ulaska u EU veoma ugrožen, veća šansa da 2028. ne postanemo članica

Evropska unija (EU) pozvala je vladajuću koaliciju i opoziciju da se uključe u kolegijalan i inkluzivan rad u skupštinskom Odboru za izbornu reformu i da se što prije dogovore o jasnoj vremenskoj dinamici za sprovođenje sveobuhvatne reforme izbornog zakonodavstva.
To su rekli Vijestima iz Delegacije EU u Podgorici, odgovarajući na pitanje smatraju li da to što je dio partija vlasti predložio izmjene Zakona o biračkom spisku mimo Odbora, koji bi trebalo da se bavi promjenom tog propisa, može dovesti do nove parlamentarne krize u Crnoj Gori.
Te stranke tvrde da bi rješenja koja su predložili mogla da rezultiraju okončanjem izbora u Šavniku koji traju preko dvije i po godine.
Iz Delegacije EU su naveli da izborna reforma predstavlja jedan od ključnih političkih prioriteta Crne Gore i zajedničku odgovornost svih partija, kako je utvrđeno u političkom sporazumu postignutom između vlasti i opozicije 15. marta.
Taj dokument potpisao je premijer i lider Pokreta Evropa sad Milojko Spajić s dijelom opozicije.
- Crna Gora bi kroz rad ovog Odbora trebalo da se pozabavi hitnim prioritetima, uključujući osnaživanje Državne izborne komisije, kako bi ona mogla da interveniše kad opštinske izborne komisije ne mogu da donesu odluke, kao i uvođenje prakse održavanja svih lokalnih izbora u jednom danu, čime bi se okončao gotovo stalan izborni ciklus - poručili su iz Delegacije EU.
Skupština je u četvrtak, u dnevni red sjednice koja bi trebalo da bude nastavljena u utorak, uvrstila Predlog dopuna Zakona o biračkom spisku, koji su 19. maja zakonodavnom domu uputili poslanici Demokrata, Nove srpske demokratije (NSD), Demokratske narodne partije (DNP) i Socijalističke narodne partije (SNP).
Predlogom je predviđeno da šavnički “izborni turisti”, koji su odjavili prebivalište u toj opštini nakon izbora koji su počeli u oktobru 2022. godine a još nijesu završeni, neće moći da učestvuju na eventualnom ponovljenom glasanju na dva birališta, bez obzira što su u biračkom spisku.
Isto zakonsko rješenje poslanici Demokrata bili su podnijeli krajem 2023, ali su ga povukli iz procedure početkom marta prošle godine nakon što su neke opozicione stranke, od kojih je jedna sad vladajuća, negodovale, navodeći da je predlog podnijet bez dijaloga s njima, a s namjerom parlamentarne većine “da sruši dogovor o principima na kojima je formiran Odbor”.
Usvajanju novog/starog rješenja protivi se dio opozicije, koji je nagovijestio da će, ako se to desi, uslijediti nova blokada Odbora.

Delegacija EU: Izbornu reformu sprovodite kroz Odbor

Šef parlamentarne većine, Andrija Mandić koji je u intervjuu na RTCG ponovo pozvao Vladu da uvede prinudnu upravu u Šavniku, očigledno ima namjeru da blokira evropsku perspektivu Crne Gore, koja zavisi od reforme izbornog zakonodavstva, a istovremeno je sasvim jasno da ne poznaje skupštinske procedure. To je ogledalo vlasti koja trenutno upravlja Crnom Gorom, saopštio je kopredsjedavajući Odbora za izbornu reformu i poslanik DPS-a Nikola Rakočević.
Rakočević je rekao da se Odbor za izbornu reformu nema mandat da bavi zaustavljenim izborima u Šavniku, niti to može raditi Skupština Crne Gore.
- Buduća izmjena izbornih zakona se ne može odnositi na izborne procese koji su u toku. Toliko bi morao da zna svaki poslanik. Dakle, jedino moguće zakonito i ustavno rješenje za Šavnik je ono koje je naložila Državna izborna komisija, a to je da Mandićevi partijski drugovi i koalicioni partneri u OIK-u Šavnik glasaju za ponavljanje izbora na biračkim mjestima gdje se izbori nijesu dovršili i da istovremeno prekinu sa praksom lomljenja kutija na dan održavanja izbora, što je i dovelo do blokade izbornog procesa u Šavniku - ističe Rakočević.
Pojašnjava da, istovremeno, Mandić novim pozivom na uvođenje prinudne uprave u Šavniku, direktno poziva na kršenje zakona i na neustavno djelovanje, koje je jednom dovelo do blokade rada Odbora za izbornu reformu, sve dok Vlada nije povukla takvu odluku i makar deklarativno pokazala želju za dijalogom.
- Najnovijim istupima, predsjednik Skupštine opet otkriva stvarno anti-evropsko lice parlamentarne većine i najavljuje blokadu rada Odbora za izbornu reformu, što treba da upali crvene lampice na svim relevantnim domaćim i međunarodnim adresama, jer bi se na taj način institucionalizovao autokratski pristup Mandića koji je i na primjeru skupštinskog logoa ignorisao poslanike i dao sebi za pravo da izbjegava zakone i procedure - zaključio je Rakočević.

Rakočević: Mandić najavljuje blokadu rada Odbora za izbornu reformu i pokazuje anti-evropsko lice parlamentarne većine

Katar će biti domaćin samita arapskih i muslimanskih lidera kako bi osudili izraelski napad na Dohu i iskazali solidarnost s državom Zaljeva.
Na sastanku koji je zakazan za ponedjeljak razmatrati će se “nacrt rezolucije o izraelskom napadu na Državu Katar”, koja će biti pripremljena u nedjelju na ministarskom sastanku, izjavio je zvaničnik Ministarstva vanjskih poslova Majed al-Ansari.
Samit odražava “široku arapsku i islamsku solidarnost s Državom Katar suočenom s kukavičkom agresijom Izraela … i kategoričnu osudu izraelskog državnog terorizma”, dodao je, prenosi zvanična novinska agencija QNA.
Analitičari smatraju da je sastanak namijenjen da Izraelu pošalje jasnu poruku.
Prema riječima Andreasa Kriega sa King’s College London, izraelski udari “posmatraju se širom Zaliva kao neviđeno kršenje suvereniteta i napad na samu diplomatiju”, te je istakao da samit šalje signal da “takva agresija ne može biti normalizovana”.
- Cilj je povući jasne crvene linije i okončati osjećaj u Izraelu da može djelovati nekažnjeno. Očekuje se oštriji stav prema pitanju Palestine i strožiji pristup izraelskim akcijama - naveo je.

Arapske zemlje pripremaju rezoluciju: Solidarnost nakon izraelske agresije

Predsjednik SAD-a Donald Tramp je javno objavio pismo koje je poslao liderima zemalja članica NATO-a, a koje se odnosi na rat Rusije i Ukrajine.&nbsp;
Tramp je na svojoj društvenoj mreži TruthSocial objavio pismo koje je proslijedio šefovima vlada i predsjednicima država članica NATO-a.
- Spreman sam uvesti velike sankcije Rusiji kada se sve NATO zemlje dogovore i počnu raditi isto, i kada sve NATO zemlje prestanu kupovati naftu od Rusije. Kao što znate, posvećenost NATO-a da pobijedi bila je daleko manja od 100 posto, a kupovina ruske nafte od strane nekih bila je šokantna! To uveliko slabi vašu pregovaračku poziciju i moć pregovaranja nad Rusijom. U svakom slučaju, spreman sam da ‘krenem’ kad i vi. Samo recite kada?"- napisao je Tramp.
Međutim, osim sankcija Rusiji, Tramp od država saveznica želi istu mjeru i prema Kini.
- Vjerujem da bi ovo, zajedno s tim da NATO, kao grupa, uvede carine od 50 posto do 100 posto na Kinu, koje bi bile u potpunosti ukinute nakon završetka rata između Rusije i Ukrajine, takođe uveliko pomoglo okončanju ovog smrtonosnog, ali suludog rata. Kina ima snažnu kontrolu, pa čak i stisak, nad Rusijom, a ove snažne carine će slomiti taj stisak - dodao je on.
Naveo je da "ovo nije njegov rat", već da je sukob rezultat politika ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovog prethodnika Džozefa Bajdena.
- Ja sam ovdje samo da pomognem da se on zaustavi i da se spase hiljade ruskih i ukrajinskih života (7.118 izgubljenih života samo prošle sedmice. Ludo!). Ako NATO uradi kako kažem, rat će se brzo završiti i svi ti životi će biti spašeni! Ako ne, samo trošite moje vrijeme, i vrijeme, energiju i novac Sjedinjenih Država. Hvala vam na pažnji u vezi s ovim pitanjem - napisao je Tramp.

Tramp: Spreman sam uvesti velike sankcije Rusiji pod jednim uslovom

Policija je potisnula građane okupljene u zbor ispred zgrade Fakulteta organizacionih nauka u beogradskoj opštini Voždovac, javlja Slobodna Evropa.
Počeli su da ih guraju štitovima, u prvom redu je prvo bila Interventna jedinica a onda pripadnici policijskih brigada u punoj opremi za razbijanje demonstracija.
Kako javlja reporterka RSE, policija je građane potisnula u malu bočnu ulicu.
Prisutno je više od deset policijskih "marica".
Građani beogradske opštine Voždovac prethodno su najavili skup, za koji, kako za RSE kaže Ivan iz zbora građana, još vijećaju da li će da se održi.
Pripadnici policije, prema njegovim riječima, traže da se sklone sa te lokacije, jer je to trasa kojom bi nešto kasnije trebalo da prođu pristalice vlasti koje su takođe za danas na Voždovcu najavili skup.
"Mi smo imali redovan zbor, onda su došli pripadnici javnog reda i mira i Interventne jedinice policije i saopštili nam da će drugi skup protiv blokada proći ovuda i da mi moramo da se sklonimo iz parka", rekao je Ivan iz zbora građana.
Na pitanje šta je njihov odgovor, Ivan je rekao da "još vijećaju".
Na svega oko tri kilometra od zgrade FON-a okupljaju se pristalice vlasti koje se protive blokadama i protestima.
Sa razglasa se, kako javlja reporterka RSE, puštaju i nacionalističke pjesme, poput "Đenerale, tvojoj majci hvala".
Okupljeni nose zastave Srbije, a razvili si i veliki transparent na kojem piše: "Srbija je vječna dok su joj djeca vjerna."
Kako je za RSE rekao jedan od okupljenih, Ivan Alanović, hoće "prvenstvo mir, da ne bude protesta".
Na skup u Beograd došao je iz Šapca, udaljenog oko 90 kilometara od glavnog grada.
Građanski protesti u Srbiji, predvođeni studentima, na kojima se zahtijeva odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice glavne Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra traju deset mjeseci.
Dio tih protesta su i blokade fakulteta koje su sa istim zahtjevom organizovane na više od 60 fakulteta na šest državnih univerziteta. Danas neki rade, neki djelimično, ostali su blokirani.
Početkom maja, studenti u blokadi izašli su sa zahtjevom za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora da bi se, kako su saopštili, uspostavio sistem u kojem će nadležne institucije raditi svoj posao.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, do polovine 2023. predsjednik vladajuće Srpske napredne stranke, prvobitno je odbio da ih raspiše tvrdeći da su zahtjevi ispunjeni.
Izbore je u izjavi datoj 12. septembra za Informer najavio za april-maj ili decembar 2026. godine, uz napomenu da bi on "volio" da budu u decembru.
Tokom višemjesečnih protesta u više navrata je dolazilo do sukoba policije i demonstranata. Učesnici antivladinih protesta i opozicija su optužili policiju za prekomjernu upotrebu sile u razbijanju protesta, što vlast odbacuje.
Antivladini protesti u Srbiji bili su tema i u Evropskom parlamentu.

Skup pristalica i protivnika vlasti u Beogradu, policija potisnula građane kod Fakulteta organizacionih nauka

Pravilno nošenje školske torbe čuva zdravlje kičmenog stuba, podsjetili su iz crnogorskog Instituta za javno zdravlje.&nbsp;
Ukazuju da preteška torba opterećuje kičmu i remeti pravilan rast djeteta.
- Preporuke higijenologa:
Torba treba da bude 5–10% tjelesne mase djeteta (maksimalno 15%).
Primjer: dijete u prvom razredu (oko 25 kg) → torba do 2,5 kg.
Najteže knjige treba staviti bliže leđima, a koristiti više pregrada za ravnomjernu raspodjelu. Tako se smanjuje naprezanje i poboljšava balans.
Sačuvajmo dječije zdravlje! - naveli su iz IJZ-a.&nbsp;
<div class="embed-block"><iframe id="twitter-widget-0" scrolling="no" frameborder="0" allowtransparency="true" allowfullscreen="true" class="" title="X Post" src="https://platform.twitter.com/embed/Tweet.html?dnt=false&amp;embedId=twitter-widget-0&amp;features=eyJ0ZndfdGltZWxpbmVfbGlzdCI6eyJidWNrZXQiOltdLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X2ZvbGxvd2VyX2NvdW50X3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9iYWNrZW5kIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19yZWZzcmNfc2Vzc2lvbiI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZm9zbnJfc29mdF9pbnRlcnZlbnRpb25zX2VuYWJsZWQiOnsiYnVja2V0Ijoib24iLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X21peGVkX21lZGlhXzE1ODk3Ijp7ImJ1Y2tldCI6InRyZWF0bWVudCIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfZXhwZXJpbWVudHNfY29va2llX2V4cGlyYXRpb24iOnsiYnVja2V0IjoxMjA5NjAwLCJ2ZXJzaW9uIjpudWxsfSwidGZ3X3Nob3dfYmlyZHdhdGNoX3Bpdm90c19lbmFibGVkIjp7ImJ1Y2tldCI6Im9uIiwidmVyc2lvbiI6bnVsbH0sInRmd19kdXBsaWNhdGVfc2NyaWJlc190b19zZXR0aW5ncyI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdXNlX3Byb2ZpbGVfaW1hZ2Vfc2hhcGVfZW5hYmxlZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdmlkZW9faGxzX2R5bmFtaWNfbWFuaWZlc3RzXzE1MDgyIjp7ImJ1Y2tldCI6InRydWVfYml0cmF0ZSIsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfbGVnYWN5X3RpbWVsaW5lX3N1bnNldCI6eyJidWNrZXQiOnRydWUsInZlcnNpb24iOm51bGx9LCJ0ZndfdHdlZXRfZWRpdF9mcm9udGVuZCI6eyJidWNrZXQiOiJvbiIsInZlcnNpb24iOm51bGx9fQ%3D%3D&amp;frame=false&amp;hideCard=false&amp;hideThread=false&amp;id=1966893757371957316&amp;lang=sr&amp;origin=https%3A%2F%2Fwww.antenam.net%2Frazonoda%2Fdom_i_porodica%2F380915-institut-za-javno-zdravlje-pravilno-nosenje-skolske-torbe-cuva-zdravlje-kicmenog-stuba-ovo-su-preporuke&amp;sessionId=4a00d8f3ad0745d1ff71d820d9b73213187e6afd&amp;theme=light&amp;widgetsVersion=2615f7e52b7e0%3A1702314776716&amp;width=550px" data-tweet-id="1966893757371957316" style="box-sizing: border-box; max-width: 100%; position: static; visibility: visible; width: 550px; height: 996px; display: block; flex-grow: 1;"></iframe></div>

Institut za javno zdravlje: Pravilno nošenje školske torbe čuva zdravlje kičmenog stuba

,,Saznala sam da je jedna osoba iz pravosudnog sistema, bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, povezana sa slučajem šverca cigareta.” &nbsp; Ova izjava Jelene Perović, bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije, tokom jučerašnjeg iznošenja odbrane na ročištu u podgoričkom Višem sudu - uzburkala je crnogorsku javnost. &nbsp; Identitet te osobe otkrio je zviždač sa kojim se Perović ciljano sastala u Ljubljani prije dvije godine. Zanimljivo, u optužnom aktu protiv bivše direktorice ASK-a se i službeni put u Sloveniju tretira kao – zloupotreba službenog položaja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220090_b9580cfccf9981c3a12c32fce5b4ab91aae835442c36fb4a9c6126929e38fdb2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091220090_b9580cfccf9981c3a12c32fce5b4ab91aae835442c36fb4a9c6126929e38fdb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1263" loading="lazy" alt='NA UDARU ,,KOLEGA": Jelena Perović, bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije '> <figcaption>NA UDARU ,,KOLEGA": Jelena Perović, bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Na više upita Televizije E, juče i danas, Jelena Perović nije željela da otkriva ime i prezime osobe za koju ima informacije o povezanosti sa kriminalom krijumčarenja cigareta. No, prema navodima više izvora iz Uprave policije, ali i aktuelnog vrha Agencije za sprječavanje korupcije, ta – uslovno rečeno - sumnjiva osoba je aktuelni sudija, bivši tužilac, čiji identitet je poznat Televiziji E, ali ga neće, za sada, otkrivati. &nbsp;&nbsp; Prve sumnje na povezanost sa švercom cigareta nekadašnjeg tužioca, sadašnjeg sudije - pokrenute su nakon jedne policijske akcije 2017. godine kada je – tadašnji tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici - propustio da reaguje kada je zaplijenjen kamion švercovanih cigareta na putu Podgorica – Danilovgrad – Nikšić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220094_b9baaa6efa6dfc6ccb1f74ea724ea1ea1be832bd0c9b8625bfd32fb01378f138.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091220094_b9baaa6efa6dfc6ccb1f74ea724ea1ea1be832bd0c9b8625bfd32fb01378f138" data-rendition-name="original" width="750" height="500" loading="lazy" alt="DA LI JE ŠVERC CIGARETA KAŽNJIV: Cigarete iz skladišta u Luci Bar "> <figcaption>DA LI JE ŠVERC CIGARETA KAŽNJIV: Cigarete iz skladišta u Luci Bar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POLICIJSKA AKCIJA I TUŽILAČKO ,,MIROVANJE” &nbsp; Policijskim provjerama na magistralnom putu Podgorica - Danilovgrad zaustavljen je kamion za kojeg se sumnjalo da transportuje nelegalne cigarete. Nakon policijske akcije koja je obavljena maja 2017. godine obaviješten je tužilac iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici koji je kasnije tog dana konstatovao da je policija zaplijenila cigarete bez porijekla i akciznih markica markice, količine više od 300 paketa. &nbsp; Iako je bilo riječ o klasičnom švercerskom poslu, tužilac je djelo kvalifikovao kao carinski prekršaj i naložio da se cigarete prebace u carinski magacin na Ćemovskom polju. &nbsp; Tako se ispostavilo se da je uspješna policijska akcija zapljene cigareta, kojom je komandovao načelnik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marko Kalezić - bila uzaludna. Cigarete su, nakon što je plaćena kazna za carinski prekršaj, vraćene vlasnicima, odnosno švercerskoj ekipi koja je nastavila da se bavi unosnim poslom. &nbsp;&nbsp; MILJENIK STARE I NOVE VLASTI Postupanje podgoričkog tužioca nije tada bilo pod lupom vrha tužilaštva, a on je nastavio da povremeno radi u korist ljudi koji su se bavili krijumčarenjem cigareta. Nakon političkog potresa 2020. godine tužilac nije bio u nemilosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220098_ca0a0772cc0d8e55d9e233bdd9952ba145cd58581c2b94965bfd8fbeb16367a3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025091220098_ca0a0772cc0d8e55d9e233bdd9952ba145cd58581c2b94965bfd8fbeb16367a3" data-rendition-name="original" width="1009" height="638" loading="lazy" alt="PRIJATELJI SE (NE) NAPADAJU: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović"> <figcaption>PRIJATELJI SE (NE) NAPADAJU: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Naprotiv: nova ekipa u Speciijalnom tužilaštvu, posebno novoizabrani šef Vladimir Novović, pružao mu je &nbsp;punu podršku i postali su bliski prijatelji. &nbsp; Jelena Perović je na jučerašnjem ročištu u Višem sudu u Podgorici istakla da joj je zviždač u Sloveniji dao puno informacija, ali ne samo o upletenosti tužioca u krijumčarenje cigareta, več i nekim drugim nezakonitim radnjama. &nbsp; Osim ilegalnog posla sa cigaretama, tadašnja direktorica Agencije za sprječavanje korupcije dobila je informacije i o ljudima iz struktura vlasti koji su povezani sa pranjem novca u državama Balkana. &nbsp; ,,RUTA ŠVERCA” &nbsp;- Dobila sam informaciju da je Specijalno državno tužilaštvo imalo saznanja o tim aktivnostima, ali je zaštitio tu osobu. Dobila sam i rutu puta, kao i sadržaj cigareta, a dobili smo i podatke da iz Skaj komunikacije – za koju smatram da sama za sebe ne može biti dokaz nego putokaz za ozbiljna krivična djela - da su neke strukture iz vlasti povezane sa pranjem novca u zemljama regiona – tako je govorila na ročištu u četvrtak Jelena Perovi. Kakva će biti reakcija? &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220094_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025091220094_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583" data-rendition-name="original" width="768" height="552" loading="lazy" alt="NAJAVA: Portparol SDT-a Vukas Radonjić"> <figcaption>NAJAVA: Portparol SDT-a Vukas Radonjić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić je, izjavi za Televiziju E, istakao da je od Višeg suda u Podgorici zatražio zapisnik sa jučerašnjeg ročišta kako bi, citiramo, ,,razmotrilo odbranu optužene i eventualno odlučilo o formiranju posebnog predmeta”. &nbsp; Koliko će daleko Specijalno tužilaštvo htjeti da istražuje - veliko je pitanje. I nije riječ o nesposobnosti, već o mogućem nedostatku volje. &nbsp; PRIJATELJSKA PODRŠKA &nbsp; Jer do sada je upravo vrh SDT-a, odnosno glavni specijalni tužilac Novović, štitio ali i promovisao svog druga iz tužilaštva. &nbsp; &nbsp;Prvo je Novović svog prijatelja, zajedno sa još dvoje tužilaca, predložio februara 2023. godine Tužilačkom savjetu da postanu tužioci u Specijalnom državnom tužilaštvu. Promovisao je Novović svog prijatelja iz redova tužilaca iako je, godinu ranije, 2022. godine disciplinska tužiteljka Danka Ivanović-Đerić otvorila disciplinski postupak protiv tog tužioca. &nbsp; Nije to spriječilo njegovo napredovanje u karijeri. Zahvaljujući dobrim leđima u vrhu Specijalnog državnog tužilaštva, ali i u vrhu politike, specijalni tužilac – kojem, ponavljamo, Televizija E za sada neće otkrivati identitet - &nbsp;izabran je u paketu sa još četvoro pravnika, u zvanje sudije Višeg suda u Podgorici. &nbsp; Zato će biti zanimljivo gledati – da li će stvarno, kako najavljuje porparol SDT-a Radonjić, krenuti akcija Specijalnog tužilaštva ili će opet biti onoga što smo gledali tokom posljenje tri, četiri godine – specijalne, selektivnog postupanja Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Ko je nekadašnji tužilac, sadašnji sudija - povezan sa švercom cigareta?

Mještanin Donjih Brčela Nenad Nikaljević, pošto je noć proveo u policijskoj „betonjerci“ u Baru, pušten je danas da se brani sa slobode nakon jučerašnjeg incidenta koji je imao sa svještenstvom Crkve Srbije u Manastiru Donji Brčeli, ali je jutros pritvorena njegova supruga Suzana Nikaljević, koju su popovi prijavili da im je prijetila smrću u hodniku barskog Suda za prekršaje, đe je čekala epilog saslušanja svoga muža. Ona će u pritvoru, kako je za Portal ETV kazao, Nikaljević, ostati do 20 sati, kada bi trebalo da bude privedena sudiji. CILJ – ZABRANA PRILASKA Crkva Srbije koja duže od tri decenije uzurpira crnogorske svetinje, devastira naše sakralno nasljeđe i prilogađava ga svojoj misiji prisajedinjenja Crne Gore susjednoj Srbiji, brišući sve identitetske odrednice, mijenjajući arhitekturu crkava i manastira, dodatno osnažena nakon što su vlast u državi preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, a prethodni premijer Dritan Abazović potpisao takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom, ušla je u novu fazu dugoročno razrađene strategije – pokušaj izazivanja sukoba sa građankama i građanima koji se suprotstavljaju njihovoj misiji i skrnavljenju grobova naših predaka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250913160956_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250913160956_40334b22007a8e7df77c84989ce8f65f7910ef0a4296322679ba19a88ee1bbb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="brčeli"> <figcaption>Donji manastir u Brčelima (Foto: Portal Analitika)PA</figcaption> </figure>  - Prvi cilj popova Crkve Srbije je da me isprovociraju da ne pozovem inspekciju da ustanovi kakve to radove sad obavljaju u zoni kulturnog dobra, drugi je da izdejstvuju da, kao jedan od rijetkih Crnogoraca koji dolazi u Manastir, dobijem zabranu prilaska, a treći cilj im je da od države Crne Gore, ovakvim odlukama, dobiju „vjetar u leđa“ da mogu da rade što god 'oće, a da niko ne dolazi da ih kontroliše. Da mogu nesmetano da devastiraju, „divlje“ grade... – uvjeren je Nikaljević. U policijskoj betonjerci u Baru završio je juče, poslije incidenta sa popovima u Donjem manastiru, u svome selu, koji je zaštićeno kulturno dobro, a pošto je zahtijevao da mu daju na uvid dozvole za „prekopavanje zemlje u manastirskom dvorištu“, đe su, kako je kazao za Portal ETV, sahranjeni njegovi preci. Iziritiran ponašanjem svještenstva grubo se verbalno obračunavao sa njima, vrijeđajući ih, a taj dio incidenta oni su snimili kamerama mobilnih telefona i onda ga prijavili policiji, a video-zapise proslijedili bliskim medijima. - Bio sam u Bjelogradu koji se nalazi 700-800 metara od Donjeg manastira i naišao je komšija i pitao me znam li kakve to radove izvode tamo. Pošao sam da provjerim i vidio đe kopaju kanal. Bilo je nekoliko radnika na mjestu za koje znam da je nedovoljno arheološki istraženo. Oni prekopavaju grobove naših predaka. Pitao sam kopače imaju li dozvolu za rad, na što su oni rekli da nemaju i negodovali su što im se obraćam. Ko sam ja i zašto ih pitam... A ja ih onda pitam, a to radim čitavih tri decenije: „Đe su kosti vaših predaka“ i kažem im: „Pošto se vi stidite da kažete đe su kosti vaših predaka, reći ću vam ja đe su kosti mojih predaka“ i pokažem im isperd svojih stopala. Rekao sam im: „Kosti mojih predaka, moga prađeda su ovđe i ja ovo smatram mojom teritorijom i mojim vlasništvom, ovo je kulturno dobro države Crne Gore i vi ne smijete da izvodite nikakve radove bez dozvole“. Došlo je do prepirke i bilo je teških riječi obostrano – priča Nikaljević. TEŠKE RIJEČI Dok se on raspravljao sa radnicima pojavili su se, kako kaže, popovi. - Baš tada najkrupniji od ovih radnika, po govoru jasno je da nije odavde, uhvatio me desnom rukom za grlo. Pokušao sam da ga odgurnem, ali sam se morao vratiti korak unazad i odbio sam mu lijevom rukom napad, na što su popovi i on ustvrdili da ja udaram njega, iako sam ja micao neprijateljsku ruku sa mojega grkljana. Nastale su tenzije, uključili su se i popovi. Njih pet-šest, a ja sam. I svako od njih je nastupao sa određenim zadatkom... – priča Nikaljević. Prisjeća se da je pokušao da im objasni, jer je mlađi pop negirao i crnogorsku državu, naciju i Crnogorsku autokefalnu crkvu, „da su kralj Petar Karađorđević i njegova žena Zorka, kćerka kralja Nikole, obavili bračni obred u Crnogorskoj autokefalnoj crkvi, da je Aleksandar Karađorđević, kao dijete kršten u toj crkvi“... - I riječ po riječ, nastaje prepirka. Sa jedne strane me napada neki tip mlađi, tridesetak godina, duge kose i barde, ovamo me napada pop Nikodim, onda ova dva-tri radnika. Kao stršljenovi, sa svih strana... Provocirali su me i vrijeđali i jesam im i ja uzvraćao. I rekao sam nekome da je kreten, da je Crkva Srbije okupatorska i pomenuo sam fašiste - jer smatram da ovi koji slave Dražu Mihailovića, Pavla Đurišića, Ratka Mladića jesu fašisti. Rekao sam im ako vidim popa da prčne nešto oko moga groba i groba mojega oca, koji je ranjen na Sutjesci i na Neretvi, grobove dva strica Sava i Iva koji su se borili protiv nacista, fašista, četnika i ustaša da ću ih pobiti kao zečeve. Jesam to rekao i od toga ne bježim – kaže Nikaljević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091317090_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091317090_b7ebfa65a065d89e951c4c26e229802c5cdf247b6d7f669f8fb6b972c5137b49" data-rendition-name="original" width="850" height="560" loading="lazy" alt="bar"> <figcaption>NOĆ U BETONJERCI: Zgrada policije u Baruscreenshot</figcaption> </figure>  Policija je po njega došla juče oko 11.30 sati i na njihovo ponašanje nema prigovor, osim na prostoriju u kojoj je proveo noć – takozvanu „betonjerku“ koja je, kako kaže, u užasnom stanju i đe su uslovi za boravak nečovječni. Pretresli su mu i kuću u selu u potrazi za oružjem. - Moram priznati da su svi u policiji bili maskimalno korektni, predusretljivi i uzdržani – ističe on. Dok je davao iskaz u Sudu, sutkinja je njegovoj supruzi Suzani naložila da izađe iz prostorije, a kada je završio sa iskazom, nije je zatekoa u hodniku. Ispostavilo se da je i ona uhapšena?! - U hodniku je naišla na dva popa kojima je u prolazu dobacila: „Vidimo se“ i oni su je odmah prijavili policiji uz tvrdnju da im je prijetila da će ih pobiti. Srećom, u nepsorednoj blizini bio je i policajac koji me je doveo iz „betonjerke“ u Sud. On je inspektorima svjedočio da nije čuo da im je prijetila i da nije vidio da je pokušala da ih udari, za što su je, isto, optužili. Policajac je kazao da je vidio pokret njene ruke koji je protmačio kao odmahivanje. Ona će noćas do osam ostati u „ženskoj betonjerci“, preko puta moje, đe sam ja prenoćio. Za nadati se da će je sudija puštiti kući – kazao je Nikaljević. POLICIJSKI ZAPISNIK U policijskom zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka protiv Nikaljevića piše da je „u dvorištu Manastira Sveti Nikola u Virpazaru... grubo vrijeđao Lukić Miladina na način što mu je uputio rječi: 'je... ti majku okupatorsku, ti kopaš grob moga oca i odakle si došao, odakle su ti preci'“, čime je, prema ocjeni policije, počinio prekršaj iz člana 7. st. 2. Zakona o JRM. Policija je prekršajnu prijavu podnijela i protiv Lukića zato što je tokom incidenta „fizički napao Nikaljević Nenada na način što ga je uhvatio desnom rukom za vrat“, čime je počinio prekršaj iz člana 10. st. 2. Zakona o JRM. Međutim, terete i Nikaljevića zato što je Lukića odgurnuo tokom napada, stavljajući mu na teret da ga je fizički napao. Nikaljević je na teret stavljeno i da je „vrijeđao Kokotović Vitomira po osnovu vjerske pripadnosti, na način što mu je uputio riječi: „Vi ste okupatori, vi ste Crkva Srbije koja pravi srpski svet, izbjeglice jedna'“. Ovim činom je, kako piše u prijavi, počinio prekršaj iz člana: 19. Zakona o JRM, ali i prekršaj iz člana: 7. st. 2. Zakona o JRM, zato što je „grubo vrijeđao Kokotović Vitomira način što mu je uputio riječi: „Smradu jedan, zovi policiju, boli me k..., fašistički okupatori'“. Krivičnom prijavom okrivljen je i za kršenje člana: 10. st. 2. Zakona o JRM, tako što je „fizički napao Mičević Ognjena na način što ga udara desnom rukom u predjelu desne šake“, te prekršaj iz člana: 8 Zakona o JRM, jer je „izazvao osjećanje ugroženosti kod Kokotović Vitomira i Mićević Ognjena prijetnjom da će napasti na njihov život ili tijelo, na način sto im je uputio riječi: „Ako mi budete dirali očev grob sve ću vas pobiti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091317090_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025091317090_9cc8c3ed0516404facf265e7fe9f6ff30ca8bbce0014c79ef1c416a6d1d93860" data-rendition-name="original" width="1024" height="528" loading="lazy" alt="Donji Brčeli"> <figcaption>Donji Brčeli</figcaption> </figure>  U zapisniku sa saslušanja u policiji piše da je Nikaljević inspektoru saopštio da je njegov „sukob sa Crkvom Srbije star najmanje 35 godina kada je bilo osvještavanje Manastira Prečista Krajinska, koji se nalazi u Ostrosu“. - ...nakon toga slijedi brutalni prekid antiratnog skupa koji je bio organizovan u Hotelu „13. jul“ u Virpazaru u mjestu Odžaklije, koji su rasturili naoružani četnici predvođeni L. Z. koji je nosio kalašnjikov sa grupom od 100 naoružanih ljudi u maskirnim uniformama. Nakon toga kada je bio krvavi Petrovdan 12. jula 1991. godine popovi Crkve Srbije i srpska mafija su pred moje oči ranili dvojicu Cetinjana i svi zajedno ušli u Cetinjski manastir – ispričao je Nikaljević u policiji. Podsjetio je i na incident koji je imao sa pokojnim mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem Radovićem koji je organizovao skup u Manastiru Gornji Brčeli tada nazvao „bezglavim Crnogorcem“. - ...kao neko ko potiče iz antifašističke porodice, gdje mi je otac ranjen na Sutjesci i Neretvi 1943. godine, a stričevi Savo i Ivo poginuli 1942. i 1943. godine boreći se protiv nacista, fašista, četnika i ustaša. Moj đed Đuro i prađedovi Krsto i Stijepo su nakon okupacije 1918. godine bježeći ispred srpske kame prebjegli u Gaetu u Italiji, ja koji sam sa dijelom stanovnika sela Brčeli danima radio i znojio se na čišćenju šuta, odnošenja suvišnog materijala i obnove Crkve svetoga Toma ispred te crkve se nalaze grobovi mojih roditelja i mojih predaka i učestvovao u obnovi. ...a taj radnik danas što je radio, koji radi za 50 eura dnevnicu, ne shvata da tim nelegalnim poslom kopa moju dušu u koju je utemeljen moj duh i moje postojanje – rekao je Nikaljević u policiji. Priznao je da je reagovao „emotivno i vokabularno eksplodirao i monahu i ostalima sigumo uputio neke emotivne riječi sa oštrom osudom na brutalni uzurpatorski način otimanja crnogorske kulture i istorije“. Bio je decidiran da Kokotoviću i ostalima ne prijeti nikakva opasnost od njega. - ...liše moga tradicionalnog stava da crnogorske svetinje pripadaju isključivo državi Cmoj Gori i potomcima onih koji su je gradili i stvarali – zaključio je on. SELEKTIVNA PRAVDA Srpski mediji u Crnoj Gori i Srbiji juče su, nakon što su im dostavljeni video snimci incidenta u Manastiru Donji Brčeli orkestrirano stali u odbranu svještenstva, ne stavljajući priču u kontekst. Proizilazi da je on ničim izazvan upao u manastirski kompleks i verbalno i fizički nasrnuo na svještenstvo. - Očekujem da institucije konačno reaguju i da on dobije zabranu prilaska Manastiru – izjavio je Kokotović za te medije. U autorskom tekstu univerzitetski profesori Adnan Čirgić i Aleksandar Radoman i pisac Đorđe Šćepović upozorili su juče da se u slučaju Nikaljevića radi o selektivnoj pravdi, te da se sve dešavalo „u danu kad je tužilaštvo obznanilo da u huškačkim pozivima Marka Kovačevića na pogrom i istrebljenje svega što ne prihvata njegov fašizam nema elemenata krivičnog djela“. - I kad se sve ovo ne bi dešavalo u državi koja nema kontrolu nad dijelom svoje teritorije pa dok se tužilaštvo i policija dopisuju je li važniji Ustav ili Temeljni ugovor spomenik se ratnom zločincu šepuri u porti Đurđevih stupova – ukazali su oni. Napisali su i da „za tu istu vlast pozivi Metodija Ostojića na obračun s narodima, na konačno rješenje - jer velikosrpski fašizam neće mirovati dok god bilo kakva forma Drugog postoji na ovome dunjaluku - e to nije nikakvo krivično djelo, nije poziv na nasilje i raspirivanje nacionalne mržnje, već valjda Temeljnim ugovorom zagarantovano pravo“. Manastir Donji Brčeli je kao sakralni spomenik zakonom zaštićeno kulturno dobro od 1953. i kao takav uveden je u registar zaštićenih kulturnih dobara 1961. godine.

Nenad Nikaljević na slobodi, njegova supruga Suzana završila u pritvoru po prijavi popova Crkve Srbije

Navijači kluba Budućnosti prekinuli su današnji trening tog kluba, koji se održavao na Starom aerodromu, izražavajući tako nezadovoljstvo zbog postavljanja na funkciju novog sportskog direktora kluba Gavrila Gaja Petrovića, saznaje nezvanično portal TV E.
Prema nezvaničnim saznanjima, navijači su izrazili revolt i tražili da se ne igra i sjutrašnja utakmica.
Podsjetimo, Budućnost, koja brani trofej, trebalo bi sjutra u 19 sati da ugosti bjelopoljsko Jedinstvo.&nbsp;
Novi sportski direktor Budućnosti je Gavrilo Gajo Petrović.
41-godišnjem Cetinjaninu povjerena je funkcija koju je donedavno obavljao Dejan Boske Damjanović.

Varvari prekinuli trening: Nezadovoljstvo zbog postavljanja sportskog direktora

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Boris reagovao je povodom izjava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića prilikom susreta sa vaseljenskim patrijarhom Vartolomejom juče u Istanbulu, navodeći da je to još jedan otvoreni udar na interese pravoslavnih Crnogoraca i na istorijski identitet Crne Gore. 
Smatra da je Milatović, umjesto da govori u ime svih građana i zastupa državne interese, izabrao je da se ponovo stavi na stranu Srpske pravoslavne crkve, hvaleći neustavni Zakon o slobodi vjeroispovijesti iz 2021. godine i štetan takozvani Temeljni ugovor koji je tadašnja Vlada sklopila sa SPC. 
- Time je poslao jasnu poruku da ne priznaje ni istorijsko ni savremeno pravo pravoslavnih Crnogoraca i Crnogorske pravoslavne crkve - ističe Boris.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-upoznao-vartolomeja-da-je-crna-gora-donijela-zakona-o-slobodi-vjeroispovijesti-i-temeljne-ugovore-sa-vjerskim-zajednicama&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Reagovanje prenosimo u cjelosti:
"Izjava kabineta predśednika Jakova Milatovića povodom njegove pośete Carigradskoj patrijaršiji predstavlja još jedan otvoreni udar na interese pravoslavnih Crnogoraca i na istorijski identitet Crne Gore. Umjesto da govori u ime svih građana i da zastupa državne interese, Milatović je izabrao da se ponovo stavi na stranu Srpske pravoslavne crkve, hvaleći neustavni Zakon o slobodi vjeroispovijesti iz 2021. godine i štetan t.z.Temeljni ugovor koji je tadašnja Vlada sklopila sa SPC. Time je poslao jasnu poruku da ne priznaje ni istorijsko ni savremeno pravo pravoslavnih Crnogoraca i Crnogorske pravoslavne crkve.
Posebno zabrinjava činjenica da predśednik Crne Gore, i to baš u Carigradskoj patrijaršiji, nije pomenuo ni jednu riječ o diskriminaciji kojoj je CPC godinama izložena. Već pune dvije godine Ministarstvo pravde, protivno zakonima i Ustavu, donosi odluke na štetu CPC. Ta rješenja dva puta je oborio Upravni sud Crne Gore, potvrđujući jasno da je riječ o nezakonitom i pristrasnom postupanju. U oba slučaja sud je presudio u korist Crnogorske pravoslavne crkve i njenog zakonito izabranog poglavara, Mitropolita Borisa, potvrđujući njegov legitimitet na mjestu poglavara CPC. I pored tih presuda, Ministarstvo pravde i dalje odbija da postupi po obavezujućim sudskim odlukama, što predstavlja skandal neviđenih razmjera i otvoreno kršenje pravnog poretka.
Ovakvo ponašanje ima i ozbiljnu krivičnopravnu dimenziju. Svako svjesno odbijanje da se sprovede odluka suda i donošenje novih nezakonitih rješenja sa ciljem pogodovanja SPC predstavlja klasičan primjer zloupotrebe službenog položaja. Ministar Bojan Božović i njegovi saradnici moraju znati da time ne samo da diskriminišu CPC i njene vjernike, već i urušavaju temelje pravne države u Crnoj Gori, što ih direktno izlaže krivičnoj odgovornosti.
Pored pravnog, ovdje je ključno i kanonsko pitanje: Po pravoslavnim pravilima, svaki narod ima pravo na svoju autokefalnu crkvu, a granice crkve prirodno se poklapaju sa granicama države. Tako danas postoje , Grčka, Bugarska, Rumunska, Gruzijska, Ukrajinska, Makedonska, Poljska, Albanska, Srpska i Ruska pravoslavna crkva. Ako svi ti narodi uživaju to pravo, po čemu se ono jedino osporava Crnogorcima?
Podśećamo da Crnogorska pravoslavna crkva nije nikakva improvizacija, već autentična naslednica Crnogorske - Cetinjske mitropolije, koja je stoljećima bila nezavisna i autokefalna. Njena autokefalnost nije ukinuta nikakvim crkvenim saborom niti kanonskim postupkom, već političkim dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića 1920. godine, kao dio okupacije i nasilne integracije Crne Gore u Kraljevinu SHS. Dakle, riječ je o klasičnom činu političke represije, a ne o crkvenom aktu.
U tom kontekstu, Milatovićeva izjava ne samo da je politički neodgovorna, već i uvredljiva za sve građane koji vjeruju u Crnu Goru kao sekularnu i pravnu državu. On se ponaša kao portparol SPC , a ne kao predśednik države.
Hvaleći rad Amfilohija Radovića da li je u to ubrojao prolivanje krvi na Petrovdan 1991.godine pred Cetinjskim manastirom, dovoćenje Arkana i njegove paravojske u manastir, zakivanje Crnogoraca na Vezirov most, negiranje genocida u Srebrenici, dovođenje raznih saradnika obavještajnih službi iz regiona, pośete Palama, skrivanja Radovana Karadzića u manastirima... sa ovim i mnogo čime nas je "zadužio" "pukovnik" -Amfilohije - Risto Radović.
 Milatović umjesto da iskoristi pośetu Carigradskoj patrijaršiji da ukaže na višegodišnju nepravdu prema CPC i da traži podršku za njenu ravnopravnost, on se stavlja u službu tuđih interesa, veličajući veleizdajnički akt Dritana Abazovića, odnosno potpisani tememeljni ugovor sa Crkvom Srbije.
Zbog svega navedenog, jasno je da predśednik Milatović nastavlja da vodi politiku potčinjavanja Crne Gore, dok njegovi saradnici u izvršnoj vlasti, predvođeni ministrom pravde, uporno gaze zakone i presude suda. Ali jedno moraju znati: svaki pokušaj ponižavanja i brisanja crnogorskog identiteta naići će na snažan i odlučan otpor pravoslavnih Crnogoraca i svih slobodnih građana Crne Gore.
Crna Gora nikada neće biti tuđa prćija, niti će crnogorski narod odustati od prava na svoju Crnogorsku Crkvu, svoj Crnogorski jezik i svoje dostojanstvo."

Tag: odbor-za-izbornu-reformu