Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu uputio je Ministarstvu pravde inicijativu za izmjene i dopune Krivičnog zakonika, s ciljem jačanja krivičnopravne zaštite izbornog integriteta, efikasnijeg sankcionisanja političke korupcije i unapređenja transparentnosti finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja. 
 
Kako je objavljeno na sajtu parlamenta, Odbor je identifikovao niz normativnih praznina i slabosti u važećem Krivičnom zakoniku koje onemogućavaju efikasno sankcionisanje teških oblika povrede izbornih prava i zloupotreba u finansiranju kampanja. 
 
Navodi se da su, u ime Odbora, kopredsjednici Nikola Rakočević i Vasilije Čarapić uputili Ministarstvu pravde zvaničnu inicijativu za izmjene i dopune Krivičnog zakonika, s ciljem jačanja krivičnopravne zaštite izbornog integriteta, efikasnijeg sankcionisanja političke korupcije i unapređenja transparentnosti finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja. 
 
Iz Skupštine su kazali da su, u okviru dostavljenih preporuka, koje su sastavni dio inicijative, sadržani predlozi za normativno preciziranje i proširenje postojećih krivičnih djela. 
 
- Kao i uvođenje novih odredaba koje se odnose na nelegalno finansiranje političkih subjekata iz inostranstva, prekoračenje zakonom dozvoljenih iznosa priloga, prihvatanje priloga iz zabranjenih izvora, zloupotrebu javnih resursa u kampanji, kupovinu glasova i političko podmićivanje i falsifikovanje potpisa za izborne liste- dodaje se u saopštenju. 
 
U dopisu upućenom ministru pravde Bojanu Božoviću, Odbor je predložio uključivanje svojih predstavnika u radnu grupu koja priprema Nacrt zakona, kako bi se dodatno doprinijelo kvalitetu predstojećih izmjena Krivičnog zakonika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu uputio Ministarstvu pravde inicijativu za izmjene i dopune Krivičnog zakonika

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu usvojio je Prijedlog izmjena i dopuna zakona o izboru odbornika i poslanika kojim je predviđeno da svi lokalni izbori budu održani u junu 2027. godine. 
 
Prijedlogom izmjena predviđeno je i povećanje zastupljenosti žena u Skupštini na 40 odsto. 
 
Odbor je na današnjoj sjednici usvojio je Predlog izmjena i dopuna zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. 
 
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša rekao je da državni izbori ne moraju biti istog dana kad i lokalni jer parlamentarni, kako je pojasnio, ne zavise od ovih izmjena i dopuna zakona. 
 
Predsjedavajući Odboru i poslanik Demokratske partije socijalista Nikola Rakočević je rekao da će opozicija raditi da dođe do vanrednih parlamentarnih izbora, a da će lokalni biti održani u junu 2027. 
 
- Važno je da vanredni parlamentarni izbori budu prije toga. Ovaj zakon je tretirao opšte lokalne izbore u jednom danu, a ne parlamentarne - naveo je Rakočević. 
 
Poslanica Posebnog kluba Jevrosima Pejović zahvalila je svima jer su se izborili za uvećanje kvota za žene. 
 
- Vjerujem da će i one koleginice koje biraju mekši put biti ohrabrene da budu malo proaktivnije kada su u pitanju naši interesi na političkoj sceni - rekla je Pejović. 
 
Ona je kazala da su otvorene liste jedan od velikih zadataka koji slijedi. 
 
Poslanik Albanska alterantive Nikola Camaj pozdravio je predložene izmjene zakona i najavio da će tražiti podršku za garantovane mandata manjina. 
 
Predstavnik Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović pozdravio je to što je predloženo da redovan termin izbora bude u junu i što se odustalo od rješenja da to bude oktobar. On je pohvalio i postignuti konsenzus oko rodnih kvota. 
 
Predstavnik Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica rekao je da je važna stvar što je postignut dogovor oko povećanja rodnih kvota. 
 
Koprivica je rekao da bi trebalo tražiti mišljenje Venecijanske komisije o Zakonu o izboru odbornika i poslanika.

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu usvojio prijedlog da svi lokalni izbori budu održani u junu 2027.

Postignut je dogovor da lokalni izbori budu u jednom danu 2027. godine, a ostalo je, dok zakon ne uđe u proceduru u četvrtak ili petak, političke partije dogovore koji je to mjesec i na koji datum će se održati izbori - kazao je kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Nikola Rakočević.
On je, na sjednici ovog skupštinskog tijela koja je održana danas, naveo da od tog dogovora političkih lidera zavisi da li će usvojiti zakonska rješenja koja su danas razmatrali - nacrte zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika.
- Mi imamo nacrte, ali bez tako važne stvari kao što je datum, oko koje mislim da neće biti problem da se nađe dogovor, taj dio neće biti riješen. Nadam se da će sve političke partije, posebno one u vlasti, pokazati volju i napor da se ovaj posao na zadovoljstvoi u interesu svih građana riješi do kraja jula - rekao je Rakočević.
On je najavio za četvrtak održavanje velikog okruglog stola o zakonskim rješenjima koje su danas razmatrali, da će se o prijedlozima zakona izjasniti na prvoj narednoj sjednici nakon javne rasprave.
- Odlučili smo da se organizuje javna rasprava u jednom danu zbog vremena, odnosno nismo mogli to realizovati da traje sedam dana kako smo prvobitno planirali. To će biti veliki okrugli sto i pozvaćemo sve zainteresovane strane da učestvuju - najavio je Rakočević.
Nakon okruglog stola, kako dodaje, biće sačinjen izvještaj, uz izvještaj sa današnje sjednice, a biće inkorpirana rješenja za koja radna grupa bude smatrala da treba da budu u finalnom tekstu.
- Očekujem da će to biti riješeno do kraja radnog dana u četvrtak i da će tada prijedlog zakona zvanično biti uvršten u skupštinsku proceduru. Tada se stvaraju uslovi da Odbor raspravlja o prijedlozima zakona u toj formi, te ukoliko se usvoje mogu ići na plenum - objasnio je Rakočević.
Pozvao je predsjednika parlamenta Andriju Mandića da sazove sjednicu kolegijuma na kojoj će se dogovoriti da se organizuje sjednica Skupštine ili u subotu, odnosno najkasnije u ponedjeljak, na kojoj će kroz izmjene i dopune dnevnog reda parlamenta biti uvršteni prijedlozi zakona ovog odbora.
<h2>Tok sjednice</h2>
Rakočević (Demokratska partija socijalista) je na početku sjednice kazao je da je izborna reforma jedan od ključnih zadataka.
- Shvatili smo ovo kao vrlo važan proces koncipiran na najmanje pet stubova izborne reforme, a jedan je konsenzus oko izbora u jednom danu - naveo je Rakočević.
Do kraja jula, prema njegovim riječima, očekuju da završe još dva stuba izborne reforme, odnosno profesionalizaciju opštinskih i izbornih komisija i koncipiranje reformskog zakona o finansiranju izbornih kampanja.
- Ako to postignemo, potvrdu rezultata treba očekivati od Evropske komisije, jer će to značiti i zatvaranje poglavalja i približavanje društvu najrazvijenih demokratija - istakao je Rakočević.
Mandat odbora je, podsjeća, do 31. decembra, što znači da od septembra treba razmatrati preostala dva stuba izborne reforme, odnosno otvorene liste i direktan izbor predsjednika opština i gradonačelnika, kao i harmonizaciju zakona.
- Ukoliko i to završimo, onda imamo završeno izbornu reformu - naveo je Rakočević.
Kopredsjedavajući Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić (Pokret Evropa sad) kazao je, pored ostalog, da održavanjem izbora u jednom danu izlazimo iz modela konstantnog izbornog procesa, te da se na taj način može spriječiti takzovani izborni turizam.
- Samo i da to imamo kao problem, ovim ga rješavamo - ističe Čarapić.
Kao Odbor su se potrudili su, dodaje, da svim liderima partije ostave prostora za dogovor oko datuma.
- Dio koji se tiče datuma tiče se politike, ali smatramo da lideri partija treba da donesu odluku - kazao je Čarapić.
Dogovor je važan, kako ističe, jer bi se u nekim opštinama skratio mandat, a u nekim produžio.
- Evropska komisija to podržava ukoliko postoji politički konsenzus - naveo je Čarapić i dodao da je uvjeren da će postići dogovor oko datuma u narednih nekoliko dana.
<h2>Kazne</h2>
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević rekao je da neće biti upitna podrška zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
Smatra da su određene kazne predviđene izmjenama pretjerane.
Podržao je odluku da se lokalni izbori održe u jednom danu, ali stava je da tada ne bi trebalo održati i parlamentarne.
- Time bismo skrajnuli sve lokalne teme u drugi plan - smatra Zirojević.&nbsp;
Naveo je i kako bi broj članova opštinskih izbornih komisija trebalo biti veći od tri.
I poslanik Admir Adrović (Bošnjačka stranka)smatra da visine kazne za političke subjekte za neke procese koji su trivijalni treba dovesti na nivo srazmjeran prekršaju koji je počinjen.
I on smatra da u istom danu ne bi trebalo održati lokalne i parlamentarne izbore, ali da će vidjeti kako će dalje taj proces ići.
Poslanik Nikola Camaj (Albanski forum) &nbsp;kazao da su im izmjene &nbsp;prihvatljive osim dijela o izboru poslanika manjina gdje, kako je rekao, smatra da ima prostora za bolja rješenja.
- Za Albance i druge manjine je veoma bitno da imaju garantovane mandate - rekao je Camaj.
Poslanik Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa) naveo je da u tom pogledu ima dobrih primjera iz regiona o zastupljenosti manjina u parlamentu.
- Mislim da su manjine zavrijedile veliki kapital - ocijenio je Vuksanović.
Profesorica Nikoleta Đukanović skrenula je pažnju da se od kandidata za članstvo u izbornim komisijama zahtjeva isuviše veliki stepen znanja pravnih normi, koji, kako je navela, formalno ne bi mogli zadovoljiti ni mnogi istaknuti politikolozi u Crnoj Gori.
<h2>Proporcionalnost</h2>
Predstavnik nevladinog sektora Dragan Koprivica (Centar za demokratsku tranziciju) smatra da izborna reforma zaista mora biti sveobuhvatna.&nbsp;
- Nas najviše zabrinjava kako smo uradili izbore u jednom danu. To je najvažniji trenutak ove reforme, krucijalno za izlazak iz ove situacije koju imamo, ali se bojimo da se iizmeđu realizacije cilja ispriječilo partitokratskih interesa. Predloženo rješenje, ako stoji da će prvi biti 2027, veoma su upitni sa stanovišta poštovanja Ustava i međunarodnih standarda, jer se taj prijedlog bazira na masovnom produženju mandata opštinama, odnosno uskraćivanju prava glasa za oko 240.000 ljudi - istakao je Koprivica.
Smatra da se može napraviti opasan presedan.
- Prijedlog nije proporcionalan jer nije vodio računa o ugrožavanju prava glasa - naglasio je Koprivica.
To je ono što ga brine.
- Nije problematično spajanje lokalnih i parlamentarnih izbora. Nemojte da ovim rješenjem od lokalnih izbora pravimo drugorazredni događaj, jer prava demokratiji leži u mjesnoj zajednici i lokalnom parlamentu - ocijenio je Koprivica.
Ističe i da nisu pripremili prateće zakone.
- Ove izmjene su dobre ako nema ovog datuma, ali ostaće ozbiljne rupe ako se to usvoji ovako. Bili smo dogovorili da se mijenja Zakon o Ustavnom sudu zbog postupka žalbi, i to je nešto na šta treba da obratimo pažnju - rekao je Koprivica.
Pitao je i zbog čega se ne traži mišljenje Venecijanske komisije.
- Dajmo vrijeme ovim prijedlozima za poštenu, internu javnu raspravu i vrijeme Venecijanskoj komisiji za mišljenje. Tražimo ga mi. Mislim da će za ovaj odbor biti poražavajuće ako mišljenje od Venecijanske komisije traži neko drugi a ne mi - kazao je Koprivica i tražio da se ova rješenja ne usvoje do jeseni, odnosno kraja septembra.
<h2>Izborni proces</h2>
Čarapić je naveo da iako je tačno da će oko 240.000 ljudi glasati u nekom drugom roku, smatra da se ovim izlazi iz tirade konstantnog izbornog procesa.
- Smatram da je nekorektan dio oko neproporcionalnosti. Mnogi smatraju da je produženi mandat prenebregavanje lokalne demokratije, izbjegavajući da komentarišu činjenicu da većina birača će doći u situaciju da se mandat u njihovim opštinama skraćuje. To niko ne dovodi u pitanje. U Podgorici, đe smo imali izbori prošle godine, u jako kratkom roku ćemo imati skraćenje mandata, u Nikšiću, u svim opštinama koje su prošle godine imale težak izborni ciklus - rekao je Čarapić.
Profesor Zlatko Vujović je kazao da ukoliko se pripremljeni tekst zakona usvoji to bi predstavljalo „ogromnu reformu“.
- Došlo smi do nečega što je bilo nezamislivo u Crnoj Gori, da imamo ovoliko širok konsenzus - istakao je Vujović.
J. B.&nbsp;

Rakočević: Postignut dogovor da lokalni izbori budu u jednom danu 2027; Koprivica: Predložena godina upitna sa stanovišta poštovanja Ustava i međunarodnih standarda

Opozicija u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu traži povlačenja Prijedloga dopuna Zakona o biračkom spisku, kojim dio vladajućih partija, na čelu sa Demokratama, želi da riješi političku krizu u Šavniku.
To je Vijestima potvrdio kopresjedavajući Odbora Nikola Rakočević.
- Zahtijevamo da se povuče, jer je sasvim nezakonit, što je potvrdio NVO sektor u javnoj polemici u Skupštini. Sem toga, zakon ne bi proizveo dejstvo, a donošenjem tog akta bio bi uništen i ugašen rad Odbora za izbornu reformu - kazao je on.
Zakonskim prijedlogom je, inače, predviđeno da pravo glasa pri eventualnom održavanju izbora na preostala dva birališta u Šavniku ne mogu imati oni koji su odjavili previbalište od 2022. do danas.
Podsjetimo, izbori u Šavniku počeli su u oktobru 2022. i do sada nijesu okončani.

1250x600

1084x550

Opozicija traži povlačenje Prijedloga izmjena Zakona o biračkom spisku

Klub poslanika Demokrata uputio je urgenciju Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu, tražeći hitno razmatranje Prijedloga zakona o dopunama Zakona o biračkom spisku. Kako su saopštili, cilj im je da se o ovom zakonskom rješenju raspravlja što prije, uoči predstojeće sjednice Skupštine.
Prijedlog zakona je već uvršten na dnevni red Četvrte sjednice Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja Skupštine Crne Gore, ali Demokrate smatraju da je neophodno da se prethodno razmotri na samom Odboru, i to po hitnom postupku.
U saopštenju navode da je posebno važno da se ovaj zakonski akt tretira kao prioritet, imajući u vidu njegov značaj za deblokadu izbornog procesa u opštini Šavnik, gdje već duže vrijeme postoje ozbiljni problemi sa sprovođenjem izbora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.7634%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzrojevic-necemo-simulirati-demokratiju-opozicija-ce-napustiti-odbor-za-izbornu-reformu-ako-vlast-ne-odustane-od-izmjena-zakona-o-birackom-spisku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Urgencija Demokrata Odboru za izbornu reformu: Hitno razmotriti izmjene Zakona o biračkom spisku

Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu biće blokiran sve dok parlamentarna većina ne prestane da radi protiv Ustava i države - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) i kopredsjedavajući tog skupštinskog tijela Nikola Rakočević u intervjuu Agenciji Mina. 
 
On je kazao da je Ustavni odbor Skupštine preuzeo nadležnosti Ustavnog suda, a da se onda postavlja pitanje kada će se početi sa redovnim supštinskim procedurama. 
 
- Onog trenutka kada se sve političke partije, u ovom slučaju parlamentarna većina, vrate poštovanju Ustava. Do tada, suspendovan je rad u Odboru za izbornu reformu - podvukao je Rakočević.
Upitan da prokomentariše najavu drugog kopredsjedavajućeg Odbora, Vasilija Čarapića, da će Pokret Evropa sad tražiti drugi model funkcionisanja tog skupštinskog tijela ukoliko opozicija ne prestane sa bojkotom, Rakočević je odgovorio da je to poruka da se nastavlja sa antidemokratskim ponašanjem u Crnoj Gori. 
 
- U trenutku kada neko pošalje poruku da će se izborna reforma sprovoditi kako vlast to radi i sa svim drugim odlukama, iza zatvorenih vrata, u krugu parlamentarne većine, to je poruka da se nastavlja putem antidemokratskog ponašanja u Crnoj Gori - rekao je Rakočević. 
 
On je preporučio partijama da razmisle na koji način treba dijalogom da isprave sve neustavne, nedemokratske i antidržavne pokušaje aktualne parlamentarne većine, jer je to preduslov za vraćanje radu Odbora. 
 
Govoreći o političkoj volji za sprovođenje izborne reforme u Crnoj Gori, on je podsjetio da je ohrabrivao javnost da postoji volja u samom Odboru, ali i upozoravao da postoje elementi u parlamentarnoj većini kojima nije stalo do evropskih vrijednosti i integracija. 
 
- Pa će koristiti svaki mogući poligon da osujete i uspore naš evropski put, a izborna reforma je idealan teren za tu vrstu opstrukcije i upravo se to desilo - istakao je Rakočević. 
 
Prema njegovim riječima, značajan dio parlamentarne većine povlači poteze koji usporavaju sve evropske procese, uključujući reformu izbornog zakonodavstva. 
 
- Politička volja za reformu izbornog zakonodavstva će se ogledati u tome koliko su partije u parlamentu spremne da poštuju Ustav, zakone, evropske vrijednosti i sopstvenu državu - dodao je Rakočević.
<h2>Većina neće biti sama u parlamentu</h2>
Upitan da li će opozicija dozvoliti održavanje sjednice Skupštine 21. januara, na čijem dnevnom redu je predlog budžeta za ovu godinu, Rakočević je odgovorio da neće, jer, kako je naveo, sprečavaju redovan politički život u parlamentu dok se ne počne poštovati Ustav.
On je naglasio da crnogorska opozicija ne bojkotuje parlament, već da će biti u parlamentu i da će institucionalno, ali i vaninstitucionalno, braniti nacionalne interese i Ustav. &nbsp;
- Dakle, do kraja ovog mandata, dok god on trajao, crnogorska opozicija neće bojkotovati Skupštinu, jer je bojkotom prepuštamo parlamentarnoj većini koja je pokazala svoju neodgovornost u odnosu na građane. Same ih nećemo ostaviti u parlamentu - rekao je Rakočević.&nbsp;
On je objasnio da nije riječ o bojkotu, već o akciji zaštite Ustava koji je parlamentarna većina zgazila kao uvod u sve ostale akcije izmjene najvišeg pravnog akta i karaktera Crne Gore.&nbsp;
- Zbog toga sprečavamo redovan politički život u parlamentu, dok se ne počne poštovati Ustav koji je zgažen od parlamentarna većine. Samim tim nema ni usvajanja budžeta na sjednici parlamenta koja je zakazana za 21. januar - rekao je Rakočević.
On je naglasio da odgovornost za to leži na onima koji su zgazili Ustav.&nbsp;
&nbsp;- I sada pokušavaju, nevještom manipulacijom, valjda postaviti pitanje da li je važnije usvajanje budžeta, ili je važnija od toga država, demokratija i Ustav. A mi odgovaramo - važna je država, Ustav, demokratija i budžet države - zaključio je Rakočević.
<h2>Ustav bačen pod noge parlamentarne većine</h2>
Upitan kako međunarodni partneri vide blokadu Odbora za izbornu reformu, on je kazao da se treba osvrnuti na reagovanja Evropske unije (EU) i ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) povodom kršenja Ustava, kao dva ključna partnera Crne Gore. 
 
- EU je ocijenila da se mora vratiti poštovanje Ustava. Obratite pažnju na saopštenje Evropske komisije (EK) u kojem je iskazala svoju zabrinutost zbog dešavanja na Ustavnom odboru, a slično i SAD - rekao je Rakočević. 
 
Kako je naveo, to je potvrdilo ono što je opozicija tvrdila - da je Ustav prekršen, zražen i bačen pod noge parlamentarne većine. 
 
- I da jedino kako se možemo vratiti redovnom političkom životu i daljim reformama na našem putu članstva u EU jeste povlačenje neustavne odluke - dodao je Rakočević. 
 
On je upozorio da bi bilo krajnje neodgovorno da se nastavi takvo urušavanje pravnog sistema Crne Gore. 
 
- Očekujemo da će ipak razumijeti te poruke i da ćemo se vratiti za sto, nastaviti redovan politički život i usvajanje reformskih zakona, jer je Crnoj Gori potrebno jedinstvo i vlasti i opozicije ne bi li usvojili tako važne standarde potrebne da država iskoristi šansu koja je otvorena pred njom - rekao je Rakočević. 
 
On je naglasio da ta šansa nije otvorena zbog velikih pregnuća u posljednje četiri godine, već zbog potrebe EU da pokaže svoju relevantnost na globalnoj mapi time što će držati politiku proširenja živom. 
 
- A Crna Gora je, kao mala država koja ni demografski, ni ekonomski ne utiče na konture EU, idealan primjer uz, naravno, postignute rezultate da može postati članica EU - dodao je Rakočević.
<h2>Ugroženi međunarodni imidž i bezbjednosni sektor ključni problemi</h2>
Govoreći o ključnim izazovima na evropskom putu, on je kazao da su, osim reformskih napora Crne Gore da usvaja zakone u skladu sa pravnom tekovinom EU, dva ključna problema potpuno ugrožen međunarodni imidž države i bezbjednosni sektor. 
 
- Imali protestnu notu iz BiH, svađu sa Hrvatskom, imamo svađu sa Kosovom, mi smo ugrozili naše dobrosusjedske odnose. Istovremeno, ugrozili smo i međunarodni imidž Crne Gore, jer nijesmo u posljednje četiri godine u kontinuitetu bili kredibilan NATO partner - rekao je Rakočević. 
 
On je kazao da Crna Gora više nije država koja ima usaglašenu politiku s EU, iako je ima na papiru. 
 
- Radi se na tome da se ruši mukotrpno građena supstanca - da Crna Gora bude kredibilan partner, da bude Zapad na Balkanu, predvodnik evropskih demokratskih procesa na Zapadnom Balkanu. To Crna Gora više nije - naglasio je. 
 
Kako je naveo, drugi problem je bezbjednosni sektor, jer svaka kredibilna članica NATO-a i EU mora imati stabilan bezbjednosni sektor usmjeren na odbranu i zaštitu nacionalnog interesa države koja je dio kolektivnog sistema bezbjednosti Zapada. 
 
- Danas to Crna Gora nije, danas su službe bezbjednosti ugrožene sa svih strana interesima drugih antievropskih snaga, antievropskih sistema - istakao je Rakočević. 
 
On je rekao da zbog toga Crna Gora, ukoliko želi da ide naprijed i istinski postigne rezultate koji su potrebni za članstvo u EU, mora da osnaži ta dva stuba - bezbjednosti i međunarodne ozbiljnosti, kao i da nastavi da reformiše zakone u skladu sa pravnim tekovinama EU.
<h2>Ispuštena velika šansa</h2>
Govoreći o Nacrtu zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Rakočević je pohvalio napore poslanika u Odboru, iz vlasti i iz opozicije, koji su do, kako je naveo, antiustavnog djelovanja parlamentarna većine, radili na tom zakonu. 
 
On je podsjetio da je izrada nacrta tog zakona bila potpomognuta dobrim savjetima i preporukama od međunarodnih adresa, koje su zatražli kao Odbor. 
 
Rakočević je naveo da je taj nacrt trebalo da ide kratko na javnu raspravu, koja nije ni bila potrebna, ali su htjeli da je organizuju kao mjeru pune transparentnosti, nakon čega je trebalo da se šalje Briselu na odobrenje i na kraju na usvajanje crnogorskom parlamentu. 
 
- Velika šansa je ispuštena. Upozoravao sam da može doći do toga da dio parlamentarne većine povuče radikalne poteze koji će gurnuti opoziciju u odbranu temeljnih vrijednosti Crne Gore i Ustava, na način da će blokirati, ne samo Odbor za izborno zakonodavstvo, nego i redovno održavanje sjednica Skupštine - kazao je Rakočević. 
 
On je naglasio da se ne mogu praviti da je sve u redu "dok gori Ustav", jer to ne bi bilo odgovorno ponašanje. 
 
Kako je naveo Rakočević, Ustav „gori od onih koji su obećavali da će goreti" ako budu dio parlamentarna većine. 
 
- Upravo se dešava da se realizuju svi temeljni programski zadaci i ciljevi dijela parlamentarna većine koji su zapisani još prije obnove crnogorske nezavisnosti i koji su se kosili sa svim našim strateškim i nacionalnim i međunarodnim ciljima - rekao je Rakočević. 
 
On je poručio da će Odbor za izbornu reformu biti suspendovan dok parlamentarna većina konačno ne odluči da se zaustavi pred Ustavom i počne poštovati građane i Crnu Goru. 
 
- Vjerujem da ćemo tada nastaviti rad i prvi zadatak bi bio upravo da dovršimo to malo posla što je ostalo na radu povodom zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, da imamo makar jedan pozitivan pomak u radu Odbora - dodao je Rakočević.
<h2>Izbori u jednom danu bi mogli da doprinesu stabilizaciji</h2>
Govoreći o potencijalnom održavanju lokalnih izbora u jednom danu, on je ocijenio da bi takvo rješenje moglo mnogo doprinijeti stabilizaciji političke klime i smirivanju političkih tenzija. 
 
- Bez političke stabilnosti nema ni ekonomskog, ni socijalnog, ni svakog dugog napretka bilo koje države, pa tako i Crne Gore - rekao je Rakočević. 
 
Zato bi, prema njegovim riječima, lokalni izbori u jednom danu bili jedan od preduslova da se ne diže politička prašina i političke tenzije na svaka dva ili tri mjeseca. 
 
- Vjerujem da postoji politička većina u Crnoj Gori da se takvo rješenja donese - kazao je Rakočević. 
 
On je naglasio da bi takvo rješenje podrazumijevalo da se moraju skratiti mandati određenih lokalnih samuprava, jer se ne mogu produžiti. 
 
- Morale bi se praviti neke korekcije na bazi političkog dogovora, ne bi li se tada išlo na lokalne izbore u jednom danu - rekao je Rakočević. 
 
On smatra da bi tada bilo svrsishodno razmišljati i o koraku prema otvorenim listama, što je sudbina koja Crnu Goru čeka kada uđe u EU. 
 
- Vjerujem da treba razmisliti o tome, opozicija je otvorena i spremna za dijalog na sva ova pitanja. Bez obzira što mi možda imamo naše viđenje podvodom određenih aspekata, prihvatamo da postoje druga mišljenja i spremni smo da pravimo kompromise - poručio je Rakočević. 
 
On je ocijenio da je za građane važno da imaju otvorene liste i direktan izbor predsjednika opština i gradonačalnika, kao i da imaju lokalne izbore u jednom danu.

Rakočević: Opozicija ne bojkotuje parlament nego brani nacionalne interese, i Odbor će biti blokiran sve dok većina ne počne da poštuje Ustav

Skupština Crne Gore usvojila je prijedlog članova Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu da se rok za rad tog tijela produži do 31. decembra naredne godine.
Prijedlog da Odbor radi godinu duže od prvobitno dogovorenog, koji su procesirali kopredsjednici tog tijela Vasilije Čarapić i Nikola Rakočević, podržalo je 50 poslanika, dok nije bilo protiv i uzdržanih.
U obrazloženju Prijedloga izmjene Odluke o formiranju Odbora se navodi da je Odbor intezivno radio na Prijedlogu zakona o finansiranju politickih subjekata i izbornih kampanja i da postoji značajan broj zakonskih tekstova koje treba uraprijediti.
Izmjenom Odluke o formiranju Odbora predviđeno je i povećanje broja članova tog tijela. Odbor će, umjesto dosadašnjih 14, imati 16 članova - po osam iz vlasti i opozicije.
U obrazloženju se navodi da se broj članova Odbora povećava u cilju optimizacije rada tog tijela iz razloga što će u narednoj godini biti formiran veći broj radnih grupa koje će raditi na zasebnim zakonskim tekstovima.
Izmjenama Odluke predviđeno je i da Odbor definiše Prijedlog zakona o izboru predsjednika Crne Gore.
Kako se navodi u obrazloženju, izmjene zakona o predsjedniku se uključuju u opseg rada Odbora jer su njegove izmjene obaveza koju je Vlada prihvatila u okviru reformske agende.
- Izmjene se prije svega odnose na regulisanje prava i obaveza učesnika izbornog procesa u drugom krugu predsjedničkih izbora, što je trenutnim zakonskim rješenjem nedovoljno regulisano - pojašnjava se u obrazloženju.
Odbor je formiran 29. decembra prošle godine, a rad na izbornoj reformi trebalo je da završi do 31. decembra ove godine.
Prema usvojenom aktu, zadatak Odbora je sveobuhvatna reforma i izmjena izbornog zakonodavstva koju je trebalo da završi do kraja ove godine, a koja podrazumijeva implementaciju preporuka iz izvještaja Evropske komisije o napretku i izvještaja OEBS/ODIHR misije.
Odbor treba da definiše predloge zakona o izboru odbornika i poslanika, o biračkom spisku, o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i zakona o registrima prebivališta i boravišta.
Među zadacima tog skupštinskog tijela je i analiza primjene zakona o ličnoj karti, o crnogorskom državljanstvu i o političkim partijama, uz eventuainu pripremu predloga izmjena i dopuna zakona ukoliko se ispostave korisnim i neophodnim za realizaciju postavijenih ciljeva.
Odbor je od januara do početka aprila održao četiri sjednice.
Odbor zatim nije zasijedao do kraja juna, jer je dio opozicije nastavak rada uslovio povlačenjem prinudne uprave u Šavniku.
Nakon što je ispunjen uslov opozicije, Odbor je krajem juna održao sjednicu na kojoj je dogovoreno da se predloži produžetak roka za rad Odbora, i dalje se fokusirano na rad na Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Odboru za izbornu reformu produžen rad do kraja naredne godine

Članovi Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu predložili su Skupštini da za godinu produži rok za rad tog privremenog tijela. 
 
Predlogom izmjene Odluke o formiranju Odbora, koji je u skupštinskoj proceduri, predviđeno je da izborni zakoni, umjesto do 31. decembra ove godine, budu završeni do 31. decembra naredne godine. 
 
Produžetak rada dogovoren je na sjednici Odbora u junu, a predlog o tome su procesirali kopredsjednici tog tijela Vasilije Čarapić i Nikola Rakočević. 
 
U obrazloženju se navodi da je Odbor intezivno radio na Predlogu zakona o finansiranju politickih subjekata i izbornih kampanja i da postoji značajan broj zakonskih tekstova koje treba uraprijediti. 
 
Izmjenom Odluke o formiranju Odbora predviđeno je i povećanje broja članova tog tijela. Odbor bi, umjesto dosadašnjih 14, imao 16 članova - po osam iz vlasti i opozicije. 
 
U obrazloženju se navodi da se broj članova Odbora povećava u cilju optimizacije rada tog tijela iz razloga što će u narednoj godini biti formiran veći broj radnih grupa koje će raditi na zasebnim zakonskim tekstovima. 
 
Izmjenama Odluke predviđeno je i da Odbor definiše Predlog zakona o izboru predsjednika Crne Gore. 
 
Kako se navodi u obrazloženju, izmjene zakona o predsjedniku se uključuju u opseg rada Odbora jer su njegove izmjene obaveza koju je Vlada prihvatila u okviru reformske agende. 
 
- Izmjene se prije svega odnose na regulisanje prava i obaveza učesnika izbornog procesa u drugom krugu predsjedničkih izbora, što je trenutnim zakonskim rješenjem nedovoljno regulisano - pojašnjava se u obrazloženju. 
 
Odbor je formiran 29. decembra prošle godine. 
 
Prema usvojenom aktu, zadatak Odbora je sveobuhvatna reforma i izmjena izbornog zakonodavstva koju je trebalo da završi do kraja ove godine, a koja podrazumijeva implementaciju preporuka iz izvještaja Evropske komisije o napretku i izvještaja OEBS/ODIHR misije. 
 
Odbor treba da definiše predloge zakona o izboru odbornika i poslanika, o biračkom spisku, o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i zakona o registrima prebivališta i boravišta. 
 
Među zadacima tog skupštinskog tijela je i analiza primjene zakona o ličnoj karti, o crnogorskom državljanstvu i o političkim partijama, uz eventuainu pripremu predloga izmjena i dopuna zakona ukoliko se ispostave korisnim i neophodnim za realizaciju postavijenih ciljeva. 
 
Odbor je od januara do početka aprila održao četiri sjednice. 
 
Odbor zatim nije zasijedao do kraja juna, jer je dio opozicije nastavak rada uslovio povlačenjem prinudne uprave u Šavniku. 
 
Nakon što je ispunjen uslov opozicije, Odbor je krajem juna održao sjednicu na kojoj je dogovoreno da se predloži rok za produžetak rada Odbora, i dalje se fokusirano na rad na Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.

Odbor predložio produžetak roka za završetak izborne reforme

Od sjutra sve vrste goriva u Crnoj Gori biće skuplje, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.
Eurodizel će poskupiti dva centa, pa će koštati 1,34 eura po litru.
BMB 98 koštaće 1,47 eura po litru, odnosno poskupiće dva centa.
Jedan cent skuplji biće BMB 95, pa će koštati 1,43 eura po litru.
Lož ulje će poskupiti dva centa, pa će koštati 1,28 eura po litru.
Naredni obračun predviđen je za 22. septembar, a nove cijene će važiti od 23. septembra.

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

Tokom vikenda na putevima u Crnoj Gori registrovano je 50 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osobe smrtno stradale, dok je 10 osoba zadobilo teže, a 15 lake tjelesne povrede.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, u ovom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 137 prekršajnih prijava, izdali 1.759 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 16 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
- Uhapšeno je 60 vozača i to 33 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, 20 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom psihoaktivnih supstanci i sedam vozača zbog drugih težih prekršaja u saobraćaju - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Od ukupnog broja, njih 14 je uhapšeno u Podgorici, sedam u Danilovgradu, šest u Kotoru, po pet u Budvi i Nikšiću i četiri u Baru.
- Uprava policije apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju saobraćajne propise i na taj način doprinesu, kako ličnoj, tako i bezbjednosti drugih učesnika u saobraćaju - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Tokom vikenda uhapšeno 60 vozača

Na magistralnom putu Berane–Ribarevine danas je počelo asfaltiranje dionice duge 17 kilometara, čime je ovaj višemilionski projekat ušao u jednu od završnih faza. Rekonstrukcija puta Lepenac - Ribarevine - Berane, duga 27 kilometara i vrijedna više od 36 miliona eura, predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih poduhvata na sjeveru Crne Gore.
Radovi se izvode fazno, a izvođač, kompanija Bemax, najavljuje da će prvi sloj asfalta biti završen do 25. septembra, dok se drugi i završni očekuje do 15. oktobra.
Asfaltiranje je počelo iz pravca Berana, od kružnog toka, prema Bijelom Polju, a tokom izvođenja radova saobraćaj na ovoj dionici biće obustavljen u terminima od 9 do 12 i od 15 do 19 časova. Mještani i učesnici u saobraćaju ističu da sa zadovoljstvom dočekuju početak asfaltiranja, jer se time nakon višemjesečnih radova nazire završetak projekta koji će značajno unaprijediti putnu povezanost sjevera.

Počelo asfaltiranje magistralnog puta Berane–Ribarevine

Predsjednik Opštine Nikšić, Marko Kovačević, uskoro će biti saslušan zbog govora mržnje iz 2024. godine, saznaje &nbsp;Portal ETV.&nbsp;
Odluka da Kovačević bude pozvan na saslušanje već je donijeta, a realizacija se očekuje uskoro – moguće već u narednim danima.&nbsp;
Postupak protiv Kovačevića pokrenut je zbog govora koji je održao prošle godine na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, kada je poručio da će „s onima koji neće da budu kao braća, nego da liče na Turke, postupati kao prema Turcima“, obraćajući se, kako je rekao, „bivšim vlastodršcima i njihovim pulenima“.
Zbog ovih izjava, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet za krivično djelo izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
<h2>Evo kako je Kovačević govorio 2024. godine</h2>
- Bićemo strpljivi i čekaćemo uvijek otvorenog srca i ruku, sa pitanjem, jesmo li braća? Ako neće da budemo braća, ako neko hoće da više liči na Turke onda ćemo prema njima u budućnosti kao prema Turcima postupati - naveo je između ostalog Kovačević tada.
Nastavio je riječima u kojima kaže da su Crnogorci neznaveni.
- Nije im otvoren put ka istini. Više liče na tuđina nego na sebe. Što je Njegoš govorio, “zarobili su sebe u tuđinama.” Radićmo na tome da se i oni sjete naše slave i slave naših predaka. Da i oni zajedno sa nama uznose Bogu molitvu kao mi danas, i kao što su to hrišćanski ratnici srpske vojske Crnogoraca i Hercegovaca na Grahovcu prije 166 ljeta - kazao je Kovačević.

Marko Kovačević biće saslušan zbog govora mržnje

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Crna Gora je prelijepa država – šteta što je naseljena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

Tag: odbor-za-sveobuhvatnu-izbornu-reformu