Ne znam što je natjeralo potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku Nika Đeljošaja da <a href="https://etv.me/ekonomija/deljosaj-spajic-nije-ucestvovao-u-sprovodenju-tendera-za-aerodrome-niti-je-odgovoran-za-povlacenje-konzorcijuma-tav-adp">reaguje</a> na moj tekst na Portalu ETV o odustajanju tursko-francuskog konzorcijuma da preda ponudu za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore. Jer, nakon onakvog reagovanja, prirodno se nameću neka pitanja: da li je gospodin Đeljošaj stvarno čitao ili mu je neko pogrešno prepričao tekst? Ili je, možda, želio da, kako se to kaže, ,,posebno se istakne” u odbrani premijera Spajića i tako učvrsti svoju poziciju u Vladi?
Kako god, reagovanje je pretenciozno, pogrešno i, da prostite, prilično nepametno. Prije svega, Đeljošaj demantuje - ono što nije napisano!&nbsp;
Nijesam tvrdio ili posredno spekulisao da premijer Milojko Spajić vodi tenderski postupak. U tekstu koji je Đeljošaju sporan, precizno navodim da su Francuzi razočarani postupanjem Vlade Crne Gore i konstatujem da je premijer Spajić obmanuo francusku ambasadorku u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ffrancuzi-razocarani-spajiceve-neispunjena-obecanja-uzrokovala-povlacenje-konzorcijuma-tav-adp&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Da sam stvarno htio da budem maliciozan, mogao sam komotno dodati da francuska ambasadorka nije jedina koju je obmanuo crnogorski premijer i da je ta kolona, domaćih i stranaca, prilično dugačka.
Ali, jasno je da Nik Đeljošaj zna sve te detalje. I da, umjesto iznošenja istine, pokušava etiketiranjem i tvrdnjom kako je tekst ,,primjer tabloidnog novinarstva i paušalnih ocjena” - zaustavi svaku dalju priču. Pa još hvalisavo kaže da stoji iza svake odluke Tenderske komisije.
Ma, stvarno, predsjednik Tenderske komisije stoji iza svake odluke Tenderske komisije?! Baš dirljivo.
A što se tiče ,,paušalnih ocjena”, valjalo bi da gospodin Đeljošaj, umjesto prizemnih kvalifikacija, pokuša da demantuje osnovne činjenice iz teksta. Recimo, informaciju da su se premijer Milojko Spajić i ambasadorka Francuske An Mari Maskej sastali i razgovarali, između ostalog, i o koncesiji za aerodrome. Ukoliko i dalje bude tvrdio da sastanka nije bilo, možda bi mogao lično od premijera Spajića da zatraži zapisnik. Evo, za početak, da damo jednu naznaku: sastanak crnogorskog premijera i francuske ambasadorke bio je koji dan prije završnog roka za predaju ponuda za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore.
Ukoliko pita premijera Spajića, sa kim ima ,,odličnu i konstruktivnu saradnju i komunikaciju”, Nik Đeljošaj će saznati i dan i vrijeme sastanka. Bilo bi baš nekako ponižavajuće za potpredsjednika Vlade da ga novinar obavještava o tim detaljima.
I, umjesto glorifikacije vlastite uloge u tenderskom postupku, bilo bi dobro da Đeljošaj odgovori - crnogorskoj javnosti, prije svega - na ključne teze iz pisma koje je tursko-francuski konzorcijum poslao na adresu Vlade Crne Gore. U pismu koje ima više crnogorskih medija, među njima i Portal ETV, Vlada Crne Gore se obavještava o razlozima koji su konzorcijum TAV-AdP - ,,uprkos ozbiljnoj namjeri i naporu” - naveli da se ,,uzdrži od podnošenja ponude”.
Kako ističu iz tog konzorcijuma, prijedlog koji su spremili predviđao je ,,direktan ekonosmki doprinos Crnoj Gori u iznosu većem od tri milijadre eura”.
Objašnjavaju, vrlo konkretno i osnovni razlog što su odustali. ,,Jednokratna koncesiona naknada predstavlja nesrazmjeran finansijski rizik za potencijalne ishode koji nijesu pod kontrolom koncesionara - kao što su pribavljanje građevinskih dozvola ili odobrenja za procjenu uticaja na životnu sredinu - a koji ostaju u nadležnosti državnih, opštinskih organa i drugih trećih strana”, navodi se u pismu TAV-AdP.
Ukoliko sumnja u ove navode, bilo bi dobro da potpredsjednik Vlade napiše neki pravi demanti i da - umjesto prizemnih napada, uvredljivih opaski - konačno progovori jezikom činjenica.
Znam da je to, nakon svega, prilično teško za Nika Đeljošaja, jer bi onda javno, jasno i glasno - demantovao sebe. Odnosno, priznao bi da, kao potpredsjednik Vlade Crne Gore, nije govorio istinu i da je pokušao da obmane javnost.
Ako mu je za utjehu, nije jedini iz izvršne vlasti.

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đeljošaj demantuje ono što nije napisano, a ćuti o pismu Francuza Vladi Crne Gore

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski pozvao je u subotu na "snažan odgovor" zapadnih partnera Ukrajine poslije porasta smrtonosnih ruskih napada, uključujući vazdušne napade na vojnu bolnicu u Harkivu i na gradove Dnjepar i Krivij Rih.
- Naši partneri treba da jasno razumeju: ovi udari nisu samo napadi na ukrajinske civile, već i na sve međunarodne napore – na samu diplomatiju koju pokušavamo da iskoristimo da okončamo ovaj rat - rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju.
Ukrajinski predsjednik je rekao da "Rusija udara na pozicije svih koji žele da okončaju ovaj rat", dodajući da je "nemoguće ignorisati stotine iranskih dronova Šahed koje Rusija ispaljuje svake noći.
- Očekujemo odgovor – ozbiljan. Radimo na odgovoru. Snažan odgovor je hitno potreban – prije svijega SAD, Evrope, svih u svijetu koji su se kladili na diplomatiju. Rusija mora biti prisiljena na mir – samo će pritisak funkcionisati - dodao je on.
Zelenski je dodao da je "predugo" američki prijedlog o bezuslovnom prekidu vatre bio na stolu "bez odgovarajućeg odgovora Rusije".
- To mnogo govori - dodao je on.
Izjavi Zelenskog prethodio je 24-časovni period intenziviranja smrtonosnih udara ruskih snaga, prenio je Ukrajinski servis RSE.
Ukrajinski generalštab je kasno u subotu saopštio da su "ruski teroristi napali vojnu bolnicu u gradu Harkovu" bespilotnim letilicama.
- Uslijed udara bespilotne letilice tipa Šahed oštećena je zgrada bolnice i obližnji stambeni objekti. Prema preliminarnim podacima, među vojnicima koji su zbrinuti u Domu zdravlja, ima povrijeđenih - saopštila je komanda ukrajinske vojske.
Gradonačelnik Harkova Ihor Terehov rekao je da su najmanje dvije osobe poginule.
Ranije je regionalni guverner rekao da su u napadu ruskog drona na grad Dnjepar na jugoistoku Ukrajine kasno u petak poginule četiri osobe i da je izbio veliki požar u hotelskom i restoranskom kompleksu, kao i u više privatnih kuća.
Ruske snage su koristile više od 20 dronova u napadu na Dnjepar, pri čemu je povrijeđeno 25 ljudi. Zelenski je rekao da je među povrijeđenima i trudnica.
U subotu je najmanje sedam osoba povrijeđeno u raketnom udaru na Krivij Rih, saopštila je ukrajinska državna služba za vanredne situacije.
Rusija je saopštila da je zauzela još dva sela na istoku i jugu Ukrajine u kopnenim operacijama.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su njegove snage zauzele sela u južnom regionu Zaporižja i u istočnom regionu Donjecka. Izvještaji nisu mogli biti potvrđeni.
List Vašington post i drugi mediji izvijestili su da je administracija predsjednika SAD Donalda Trampa poništila odluku o ukidanju američke inicijative koja je dokumentovala navodne ruske ratne zločine.
List navodi, pozivajući se na izvore upoznate s tim pitanjem, da je inicijativa Opservatorije za sukobe pratila masovnu deportaciju ukrajinske djece na teritoriju pod ruskom kontrolom koristeći satelitske snimke, biometrijske podatke i druge digitalne forenzičke alate, što je dovelo do više krivičnih predmeta, uključujući optužnicu protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina pred Međunarodnim krivičnim sudom.
Vašington post je izvijestio da će privremena promjena dati Opservatoriji ovlašćenje i finansiranje na šest nedjelja da završi prenos svojih podataka EUROPOL-u, agenciji za sprovođenje zakona Evropske unije, radi dalje istrage.

Portal ETV

1084x550

Zelenski: Hitno potreban snažan odgovor zapada na porast ruskih napada

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) ponovo je pozvao Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i Upravu policije (UP) da javnosti učine dostupnim sve relevantne informacije o zvaničnim oznakama specijalne policijske jedinice koje su korištene na nedavno održanom takmičenju “Dubai Swat Challenge”, ali su ovaj put to, zbog prvobitnog izostanka reakcije, učinili kroz zahtjev o slobodnom pristupu informacijama.
- Čvrsto vjerujemo da je objavljivanje ovih informacija od izrazitog javnog interesa budući da se na amblemu jedne policijske jedinice našao objekat čije postavljanje već duži vremenski period zagovara jedna vjerska zajednica i koji izrazito dijeli građanke i građane Crne Gore - poručio je izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Kaže da ih zaista čudi ignorisanje dobronamjernog poziva nadležnim institucijama da pojasne razloge za ovu odluku, pravno utemeljenje i procedure koje su sprovedene unutar MUP i UP.
- Dakle, CDT nije tražio objavljivanje državnih tajni nego osnovna dokumenta iz kojih se mogu vidjeti razlozi i način sprovođenja procedura za donošenje ove veoma neobične odluke, donijete od institucija zaduženih za zaštitu poretka u državi koja je, makar formalno, shodno Ustavu, država svih njenih građana i građanki - ukazao je Koprivica.
Ćutanje nadležnih ih je, kaže, primoralo da zvanično upute zahtjev za slobodan pristup informacijama, iako smatraju da je javni i korektan dijalog najbolji način za rješavanje bilo kakvih nedoumica.
U zahtjevu za SPI su tražili dokumenta kojima je u skladu s članom 48 Uredbe o uniformi, oznakama zvanja i posebnim oznakama policijskih službenika (Službeni listu CG", br. 55/2023) propisan izgled i sadržaj amblema organizacionih jedinica u okviru Uprave policije, kao i užih organizacionih jedinica Protivteroristička jedinica, Posebna jedinica policije i Grupa za protivdiverzionu zaštitu.
- Dokumenta koja sadrže informacije o postupku i proceduri u kojoj je izvršena izmjena amblema organizacionih jedinica u okviru Uprave policije, kao i užih organizacionih jedinica Protivteroristička jedinica, Posebna jedinica policije i Grupa za protivdiverzionu zaštitu; koja sadrže podatke o konkursu za izradu idejno-grafičkog rješenja, zadatku konkursa, tekstualno obrazloženje ponuđenog rješenja, kao i informacije o autoru novih amblema organizacionih jedinica u okviru Uprave policije, kao i užih organizacionih jedinica Protivteroristička jedinica, Posebna jedinica policije i Grupa za protivdiverzionu zaštitu - naveo je Koprivica.
U CDT-u još jednom pozivaju MUP i UP da izbjegnu nepotrebne postupke i da novac građanki i građana ne troše na sudske postupke koji su unaprijed izgubljeni.
- Već da se vratimo izvornom principu transparentosti rada državnih organa i njihovoj otvorenosti prema građanskim inicijativama kada su u pitanju teme od nespornog javnog interesa - zaključio je Koprivica.

1250x600

Koprivica: Od MUP-a i UP nijesmo tražili objavljivanje državnih tajni nego relevantne informacije o amblemu SPJ

To što navodno nije u predviđenom roku pokrenula postupak protiv profesora podgoričke Gimnazije ,,Slobodan Škerović” Radomana Čečovića, nakon što ga je bivša učenica Sara Vujisić prijavila za seksualno uznemiravanje, direktorica ove obrazovne ustanove Biljana Vučurović pravda time da je tada na rukovodećoj poziciji bila tek par mjeseci pa nije bila upućena u važeće procedure postupanja u ovakvim situacijama.
- Kako sam u trenutku prijavijivanja profesora Radomana Čečovića od strane bivše učenice Sare Vujisić bila svega par mjeseci na poziciji v.d. direktorice JU Gimnazija „Slobodan Škerović”, a imajući u vidu da sam prethodno 21 godinu provela u učionici kao profesorica književnosti, ističem da prilikom stupanja na dužnost u drugoj polovini jula 2021. godine nisam imala primopredaju dužnosti sa bivšom direktoricom, o čemu postoji dokaz koji je u prilogu. Samim tim, nisam bila upućena u važeće procedure ponašanja u ovakvim situacijama, već smo radili timski i sve instrukcije za postupanje crpila sam od zatečenih saradnika sa dugogodišnjim iskustvom u ovoj školi - napisala je Vučurović u izjašnjenu upućenom glavnoj prosvjetnoj inspektorki Luciji Adžić, a u koji je CdM imao uvid.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvujisic-nije-bila-jedina-direktorici-se-obracale-i-nevladine-organizacije-profesore-niko-nije-obavijestio&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ona kaže da je reagovala u skladu sa zakonom kada joj se bivša učenica Sara Vujisić obratila u oktobru 2021. godine zbog načina obraćanja profesora Radomana Čečovića, koji nije bio, kako je Vučurović ocijenila, isključivo profesorski.
- Učenica je navela da joj se profesor obratio pošto je završila školovanje, u trenutku kada je imala 19 godina i bila na prvoj godini fakulteta. Savjetovano joj je da slučaj prijavi policiji i drugim nadležnim organima koji mogu pomodi, što je odbila uz obrazloženje da se „plaši reakcije oca”. Cijeneći Sarin strah, nisu se obavještavale, protiv njene volje, druge nadležne institucije. Takođe, imajući u vidu da je u pitanju punoljetno lice i nismo mogli reagovati po službenoj dužnosti - navodi Vučurović u izjašnjenju.
Prema njenim riječima, uvidom u dio Viber komunikacije koji je je dostavijen, smatrala je da je način obraćanja profesora prema bivšoj učenici neprimjeren.
- Nakon što sam profesora usmeno obavijestila o slučaju i pokazala mu dostavijenu prepisku, on je prihvatio odgovornost za način obraćanja prema bivšoj učenici, ali i odbacio navode da se tako obraća i drugim učenicama. Informisala sam ga usmeno da pokrećem disciplinski postupak protiv njega i da ću oformiti komisiju koja treba da utvrdi činjenieno stanje - kazala je ona.
Takođe, dodala je Vučurović, informisan je da može pozvati advokata i predsjednika Sindikata što je Čečović odbio jer je priznao da je kriv u potpunosti.
Vučurović u izjašnjenu piše da je Čečović postupio u skladu sa ovim zahtjevom i poslao izjašnjenje, u kojem priznaje krivicu za neprimjereno obraćanje.
Potom je, tvrdi Vučurović, u skladu sa zakonom, u propisanom roku, donijela Odluku o izricanju mjere za težu povredu radne obaveze, i to umanjenje mjesečne zarade u iznosu od 30 odsto za mjesec novembar 2021. godine.
Po njenom mišljenju Ugovor o radu, Zakon o radu i Granski kolektivni ugovor nisu pružali dodate mogućnosti da se umiješam u odnos bivše učenice i profesora škole.
- U konkretnom slučaju, riječ je o odnosu dvije punoljetne osobe prilikom neformalne viber komunikacije koja nam je dostavljena bez uočljivih datuma i čiju cjelovitost nije bilo moguće tvrditi jer to nije u našoj nadležnosti - istakla je Vučurović.
U narednom periodu Uprava škole je, kako naglašava, pratila rad profesora Radomana Čečovića, hospitacijama njegovih časova i anketom medu učenicima svih razeda, koja je urađena u martu 2022, godine i koja po navodima pedagoško-psihološke službe nije upućivala na postojane ovakvog ili sličnog problema.
- Isti utisak odavale su i hospitacije jer je u odjeljenju uvijek vladala lijepa klima i komunikacija između učenika i profesora. Između drugih pitanja, anketom je obuhvaćen domen ponašanja i obraćanja profesora prema učeniku. Analizom uzorka zaključeno je da ni jedan učenik nikada nije naveo da postoji bilo kakav problem u obraćanju i radu pomenutog profesora - piše u izjašnjenju Vučurović upućenom prosvjetnoj inspektorki Adžić.
Potom piše da u radu Tima za prevenciju nasilja, koji nije postojao do septembra 2021. godine, od tog trena pa nadalje nije bilo ukazivanja na situacije opisane iz Sarinog kazivanja.
Takođe, Vučurović tvrdi da je na osnovu Izvještaja nakon sprovedene samoevaluacije, te na osnovu sirovih rezultata prema kojima je Izvještaj pripremijen zaključeno da nema indikatora niti tvrdnji kojima bi se ukazalo postojanje seksualnog uznemiravanja.
- Učenički parlament je u decembru 2020, april 2021, oktobru 2021, martu 2022. godine pohvaljivao rad profesora Radomana Čečovića i njegov odnos prema učenicima. Savjet roditelja nikada nije imao prigovor na rad profesora Čečovića, niti su ikada postojale pojedinačne primjedbe od strane učenika u vezi sa radom i odnosom profesora prema učenicima - stoji u izjašnjenju direktorice Vučurović.
Ona inspektorki u pisanoj izjavi pojašnjava da joj se NVO PRIMA nije obratila na službeni mejl direktor@gim-pg.edu.me u decembru 2021. godine, ali ni u periodu nakon toga na ovu temu, kao ni na školski mejl skola@gim-pg.edu.me, kojim raspolaže te da im zbog toga nije mogla ni odgovoriti.

Vučurović u odgovoru inspektorki: Nisam bila upućena u važeće procedure ponašanja, radila sam timski

Državna izborna komisija (DIK) prekinula je današnju sjednicu nakon što je jednoglasno odlučeno da je za prigovor nosioca liste koalicije Demokrata i Pokreta „Evropa sad“ na lokalnim izborima u Kotoru Vladimira Jokića potrebno uputiti dopis Ustavnom sudu.
To je nezvanično potvrđeno Portalu ETV.&nbsp;
Sjednica je, kako nam je nezvanično rečeno, prekinuta do dostavljanja odgovora Ustavnog suda.
Jokić je juče podnio DIK-u prigovor zbog, kako je naveo, propusta lokalne izborne komisije naglašavajući da je Opštinska izborna komisija (OIK) 2. novembra održala sjednicu na kojoj je odlučivala o ponavljanju izbora po prigovorima Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Kotoru, na biračkim mjestima broj 17 – Prčanj i 28 – Mirac. OIK je, kako kaže, većinom glasova članova, u skladu sa odredbama člana 21 Zakona o izbora odbornika i poslanika, najprije na dnevni red sjednice uvrstila predloge rješenja o poništenju izbora na biračkim mjestima, nakon čega je odbila predložena rješenja i na istoj sjednici, većinom glasova odbila i predlog odluke o ponavljanju glasanja na tim mjestima.
Na odluke OIK Kotor, Opštinski odbor DPS-a u Kotoru je 5. novembra podnio prigovor DIK-u koji ga je odbio kao neosnovan.
- U bitnom DIK navodi da s obzirom da u pravnom prometu ne postoje ranije odluke o poništenju izbora na biračkim mjestima 17 i 28 u Kotoru, te kako je OIK Kotor odbio rješenje o poništenju izbora, samim tim nisu ispunjeni zakonski preduslovi za ponavljanje izbora na ovim biračkim mjestima - naveo je Jokić.
DPS je, dodaje, na rješenje DIK podnio žalbu Ustavnom sudu, koji nije donio odluku - zbog “pat” pozicije (3:3), odnosno nije bilo potrebne većine za donošenje odluke.
Jokić ukazuje da je ovo rješenje po sili zakona postalo konačno i izvršno.
Podsjeća da je članom 98 Zakona o izbora odbornika i poslanika propisano da Opštinska izborna komisija utvrđuje konačne rezultate izbora za odbornike, u roku od 12 sati od isteka roka za podnošenje prigovora, odnosno žalbi, odnosno od konačnosti ili izvršnosti odluka donešenih po prigovoru ili žalbi.
- Kako su istekli svi rokovi za podnošenje prigovora ili žalbi, kao i kod činjenice da su istekli svi rokovi za donošenje odluka po istim, tako su se stekli uslovi da OIK Kotor utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u SO Kotor. Imajući u vidu da je ovaj izborni proces do podnošenja ovog prigovora bio prilika za utvrđivanje mnogih pravnih praksi i tumačenja u izbornom procesu, posebno napominjem da je Državna izborna komisija postupala po prigovoru DPS-a Kotor broj 584 od 28.10.2024. godine i donijela rješenje kojim usvaja podneseni prigovor, u trenutku kada je bila obavještena aktom Ustavnog suda od 24.10.2024. da po mojoj žalbi Ustavnom sudu po istom pitanju nije donijeta odluka u zakonskom roku - kazao je Jokić.
Zakonska obaveza DIK-a, kako dodaje, u skladu sa odredbama člana 32 Zakona o izboru odbornika i poslanika je da u istim situacijama jednako postupa, da se stara o jedinstvenoj primjeni odredaba zakona, te da i u ovom slučaju postupa jednako kao i u slučaju po prigovoru DPS-a.
- S obzirom na to da je u oba slučaja DIK obaviješten od strane Ustavnog suda da odluka po žalbi nije donijeta u zakonom propisanom roku, kao i da u slučaju prigovora DPS OO Kotor to nije predstavljalo smetnju za meritorno odlučivanje po prigovoru, niti bilo koju vrstu prethodnog pitanja, tako očekujem da DIK postupi i po ovom prigovoru. Svako drugačije postupanje bi se moglo samo tumačiti latinskom maksimom ‘Quod licet Iovi, non licet bovi - poručio je Jokić.
Članovi OIK Kotor su, kako kaže, zahtijevali od predsjednice OIK-a najmanje dva puta da zakaže sjednicu na kojoj bi se raspravljalo o trenutnom statusu izbornog procesa u Kotoru, što onaa nije uradila.
- Nakon pristiglog obavještenja od strane Ustavnog suda, politički subjekt DPS OO Kotor, ispred kojeg je i delegirana predsjednica OIK Kotor, je više puta medijski obavještavao javnost o nespremnosti da se sazove sjednica OIK ili da se proglase konačni rezultati izbora za odbornike, bez obzira što su ispunjeni zakonski uslovi za takvo postupanje. Nesporna je namjera da se učini sve da se ovaj izborni proces ne okonča u skladu sa zakonom, već da se ovakvim odlaganjem stvori novi pravno-politički problem - navodi Jokić.
On posebno ističe i podsjeća Državnu izbornu komisiju, da sve do sjednice održane 2. novembra Opštinska izborna komisija nije uspijevala da većinom glasova donese bilo koju odluku vezanu za prigovore, već su se učesnici procesa koristili isključivo pravno-procesnim mogućnostima.
Prema riječima Jokića, nakon sjednice OIK 2. novembra prvi put je OIK odlučila u meritumu, a odluku je nakon toga potvrdio i DIK donošenjem Rješenja o odbijanju prigovora DPS-a.
- Na svim ranijim sjednicama OIK Kotor za podnesene prigovore je glasalo 8 od 16 članova OIK, što je predsjednica OIK nepravilno tumačila kao da se o istim nije odlučivalo, iako je morala u skladu sa zakonom i praksom Ustavnog suda da konstatuje da su prigovori odbijeni. Ovo posebno kod odredbi člana 3 Zakona o ustavnom sudu kojima se navodi da su stavovi o određenim pitanjima izraženi u odlukama Ustavnog suda obavezujući za sve državne organe, a imajući u vidu odluku U-VI br. 15/16 od 2016. godine kojom Ustavni sud zauzima stav da kada neki prigovor na sjednici OIK ili DIK ne dobije većinu, tj kada za usvajanje ne glasa većina članova komisije, da se takav prigovor smatra odbijenim - istakao je Jokić.
Pojašnjava da u navedenoj odluci Ustavnog suda, piše: „S obzirom na to da je za usvajanje prigovora podnosioca žalbe glasalo pet članova, a da se četiri člana nijesu izjašnjavala i da je saglasno Zakonu i Poslovniku brojčano ista većina (jedan glas više) potrebna za njegovo usvajanje ili za odbijanje, Ustavni sud je ocijenio da je Državna izborna komisija pravilno utvrdila da prigovor nije usvojen, jer za njegovo usvajanje nije glasala većina (šest članova Državne izborne komisije). Za eventualno usvajanje prigovora, u smislu odredbe člana 21 Zakona i člana 14 Poslovnika, po nalaženju Ustavnog suda, bilo bi potrebno da sjednici prisustvuje najmanje šest od ukupno 11 članova Državne izborne komisije u stalnom sastavu i da za usvajanje prigovora glasa svih šest članova Državne izborne komisije, odnosno većina članova Državne izborne komisije. S tim u vezi, činjenica na koju ukazuje podnosilac žalbe, da ostali prisutni članovi Državne izborne komisije nijesu glasali i izjašnjavali se o prigovoru, po ocjeni Ustavnog suda, nije od uticaja na konačan ishod glasanja o neusvajanju prigovora, s obzirom na to da većina članova Državne izborne komisije nije glasala za njegovo usvajanje, odnosno da se nije glasalo o odbijanju prigovora.“
Jokić predlaže da DIK usvoji prigovor i da u skladu sa odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika, a naročito članova 32 i 109 naloži predsjednici OIK Kotor da zakaže sjednicu OIK-a, naloži OIK Kotor da utvrdi konačne rezultate izbora za odbornike u SO Kotor i da nakon utvrđivanja konačnih rezultata izbora javno objavi podatke u skladu sa odredbama člana 99 Zakona o izboru odbornika i poslanika.
Prema preliminarnim rezultatima izbora u Kotoru, održanim 29. septembra, DPS i koalicija Pokret Evropa sad-Demokrate osvojili su po deset mandata, savez “Za budućnost Kotora”, Grbljanska lista i Demokratska alternativa po tri, Evropski savez dva, a Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Kotorski pokret po mandat.

Anja Ivanović

DIK jednoglasno odlučila: Za Jokićev prigovor potrebno uputiti dopis Ustavnom sudu, sjednica se nastavlja nakon odgovora

Vlada je na današnjoj sjednici &nbsp;utvrdila Predlog zakona o dopunama Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, kojim je predviđeno da sudije i predsjednik Ustavnog suda imaju pravo na dodatak na funkciju u iznosu od 30 odsto visine osnovne zarade, čime se izjednačavaju u pravima sa ostalim nosiocima sudijskih funkcija.
- Donošenje zakona proizilazi iz načela da sudija ima pravo na zaradu u skladu sa dostojanstvom sudijske funkcije i odgovornošću sudije. U diskusiji je naglašeno da zarade sudija garantuju njihovu nezavisnost i materijalnu sigurnost, pa je kao jedino moguće prelazno rješenje nađeno da se propiše dodatak na funkciju organizacionim zakonima kako bi došlo do uvećanja zarada sudija, dok se ne usvoji Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije- navodi se u obrazloženju.
Kako su iz Vlade podsjetilii, strategijom reforme pravosuđa 2024-2027. godina i pratećim Akcionim planom za sprovođenje Strategije za period 2024-2025. godina predviđena je mjera 1.1.2. utvrditi Predlog zakona kojim se uređuje finansijski položaj nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija, a Programom rada Vlade utvrđivanje predloga posebnog zakona o zaradama za IV kvartal 2025. godine.
- Kako je procedura izrade ovog posebnog zakona složena, na Radnoj grupi je zaključeno da bi najbolje bilo kao prelazno rješenje da se u organizacionim zakonima propiše uvođenje dodatka na funkciju za sudije i državne tužioce u iznosu od 30 odsto osnovne zarade- zaključuje se u saopštenju Vlade.

Vlada utvrdila dodatak od 30% zarade za sudije i predsjednika Ustavnog suda

Promjena odnosa Zapada prema predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, kako ocjenjuje gost Drugačije radio veze, književnik Milorad Popović, nije presudno važna za Crnu Goru, niti za prijem naše države u evropsku porodicu.
- I njihovo ponašanje u posljednjih 25 godina pokazalo je da evropska politika, politika velikih sila, ima svoju inerciju, koja je, nažalost, uvijek nepravedna prema malima i slabima. Mali i slabi su uvijek moneta za potkusurivanje.
U posljednjih stotinu i više godina imali smo dva vrlo riječita dokaza za to. Crna Gora kao suverena država, pobjednica u Prvom svjetskom ratu, nestala je voljom velikih sila. A onda, jedini presedan u svim plebiscitima za državnu nezavisnost bio je crnogorski, 2006. godine 55-45. Evropski političari zapravo su htjeli da Crna Gora bude kompenzacija Srbiji za gubitak Kosova.
Sticajem okonlnosti su stvari išle tako kako su išle. Ne mogu vjerovati da zapadni čimbenici ne znaju šta se pripremalo 2016. godine. Samim tim što su to eksplicito potvrdili i potpredsjednik Amerike Majk Pens i Boris Džonson britanski premijer, pa i tadašnji premijer Srbije Vučić, i da su vrlo benevolentno prihvatili srpsko-rusko involviranje u izbore 2020. godine - &nbsp;kazao je Popović.
Ključno pitanje je: šta mi radimo da odbranimo Crnu Goru
Bitka za Crnu Goru, ističe, bije se u Crnoj Gori.
- Ukoliko mi budemo očekivali sa Zapada da pomognu onima koji su prozapadni, koji su pronatovski i tako dalje i čekali pasivno, to se neće dogoditi nikada.
Oni znaju da Milojko Spajić govori neistine, da je to potpuno nesolidna figura u svakom pogledu. Znaju da je predsjednik parlamenta čovjek koji je osuđen prvostepeno za pokušaj državnog udara, pa oslobođen prvostepeno. Znaju da su državni tužioci iz tog precesa u zatvoru i optuženi da su članovi zločinačke organizacije. Vjerujem da znaju da postoji organizovana diskriminacija ljudi koji su crnogorske nacionalnosti u državnoj upravi u raznim domenima i da se vodi permanentni propagandni rat protiv crnogorske nacionalnosti i crnogorske kulture...
Problem je i ključno pitanje što mi činimo? Što smo mi učinili? Mi koji pripadamo tom antivelikosrpskom bloku, tom suverenističkom, prozapadnom, građanskom i demokratskom. Navedeno znaju određene zapadne strukture diplomatsko-obavještajne, a što tiče tamošnjeg javnog mnjenja to jednostavno ne postoji kao tema jer ovdje se ništa ne događa što bi skrenulo pažnju i uputilo ih na nas - potcrtava Popović.
Nema, kaže, vidnog otpora.
- Nema organizovanog otpora i imate jednu vrstu kolaboracije opozicije sa vlašću. Onoga časa kad je opozicija prihvatila da joj šef bude Andrija Mandić ona je de facto ušla u kolaboraciju sa tom velikosrpskom četničkom strukturom. Jer, jednostavno su morali imati toliko pameti i znati da će Andrija Mandić od tog parlamenta napraviti balkansku krčmu. Dakle, nije prošlo ni pola godine na zid parlamenta je stavio logo Zetske banovine.
Crna Gora imala je u Drugom svjetskom ratu dva vojna guvernera, Pircija Birolija i generala Vilhelma Kajpera. Oni su se s mnogo više poštovanja odnosili prema crnogorskoj tradiciji nego Andrija Mandić.
I ova gospoda iz opozicije svaki dan prolaze pored tog logoa. I dozvoljavaju razne diskriminacije, a danas u Crnoj Gori vlada strah, jednostavno zbog takvog njihovog ponašanja odnosno nedostatka otpora, koji će dati samopouzdanje ljudima, jer ljudi koji nemaju javnog podsticaja potpuno su nemoćni da se odbrane - poručio je književnik i dobitnik Trinaestojulske nagrade.
Uvijek je bilo rizično braniti Crnu Goru, ali danas manje nego nekada
Dodao je i da opozicija ne reaguje na osione i drske napade na ljude poput bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i da se ne pojavljuje na skupovima organizovanim tim povodom.
- Pritom se neki njihovi visoki funkcioneri sa GST Vladimirom Novovićem druže po kafanama. To je poruka da su oni u kolaboraciji sa Mandićem.
Ovdje čak nije riječ ni o tim pojedincima kojima je nanesena velika nepravda i njihovim familijama, ovdje je riječ o puzajućem fašizmu, ne onom direktnom fašizmu, ovdje je mnogo veća stvar u igri, ovdje je u igri uništavanje crnogorske nacije, a ovo je jedan od metoda zastrašivanja - kazao je Popović i dodao:
- Ono što tiče naše sudbine nas koji nijesmo Srbi i velikosrbi, mi moramo da sjednemo i da pitamo sebe, da li smo ovo što smo do sad radili - dobro radili? Da li smo to radili dovoljno strasno, dovoljno uporno? Da li je prirodno da neko ko uništava nekoga to radi sa većom strašću, nego onaj koji se brani i bori za svoj opstanak?
Tu postoji, dijagnosticira Popović mentalitetski problem dijela Crnogoraca, "jedna podanička svijest".
- Ja razumijem strah, ali ako branite Crnu Goru, morate apstrahovati strah. Uvijek je bilo rizično braniti Crnu Goru. Danas mnogo manje nego prije stotinu godina - kazao je Popović.
Na tu izjavu autor emisije Drako Šuković je konstatovao da se nekada lakše ginulo za Crnu Goru, nego što bi se danas pokisnulo, a Popović kaže:
- Opozicija crnogorska je mrtva. Kad slušam ove momke u parlamentu, oni to često elokventno iznose, ali oni se bave površnim stvarima, pogrešnim stvarima. Umjesto da se bave političkim suđenjima, oni se bave izjavama mitroplita Joanikija.
Odbrana Crne Gore ne može počivati na jugoslovenstvu i komunizmu
Nakon što je Šuković ukazao da, ukoliko bi karakter crnogorskog društva bio promijenjen u skladu sa vrijednostima koje donosi rehabilitacija četnika i lika i djela Pavla Đurišića, onda bismo morali razumjeti da ćemo živjeti u društvu koje više nije na puzajućem putu prema klerofašizmu, nego da ćemo u njemu živjeti, te da je stoga bitno baviti se fenomenom ofanzive koju Crkva Srbije sprovodi i koju, sve češće, akcentuju evropske adrese kao problem i kao faktor uticaja Srbije i Rusije u Crnoj Gori, Popović kaže da ništa od toga ne spori. Ocjenjuje, međutim, da izjava Joanikija Mićovića nije ništa novo.
- Od dolaska Amfilohija Radovića postoji kontinuitet filočetništva. Međutim, moramo znati još nešto što je jednako važno i što zamućuje našu inače mutnu svijest o sebi i o svemu. Nijesu samo četnici velikosrbi. Dakle, ključni akteri zločina prije svega u BiH, a i u Hrvatskoj, nisu bili četnici, nego generali JNA, Slobodan Milošević, Dobrica Ćosić, Mihajlo Marković, njihovi ideolozi, oni su svi pripadali partizanskom pokretu.
Jedna od velikih strateških, doktrinarnih grešaka naše opozicije je da baziramo našu ideologiju - odbrambenu, suverenističku, crnogorsku, na jugoslovenstvu i na komunistima, a to je samo jedna mala epizoda u hiljadugodišnjoj crnogorskoj istoriji. Vrh crnogorskog bića, kreacije, međunarodnog ugleda bio je XIX vijek - naglašava Popović.
Na konstataciju da ne samo opoziciji, već kompletnom građanskom, prozapadnom, suverenističkom korpusu fali model organizovanja da bi se uspješno suprotstavio velikosrpskom ofanzivnom talasu, te upitan za rješenje , Popović kaže da tu nije potrebna velika pamet.
- Kad matematički sagledate stvari u Crnoj Gori - ta dva bloka referendumska koja su bila 2006. godine, imate s jedne strane vlast koja je došla 2020. godine, koja iza sebe ima Beograd i Moskvu, vrlo funkcionalno, vrlo agresivno, kontinuirano, sa svim instrumentima koje jedna primitivna autokratska profašistička vlast ima. &nbsp;To je naša opozicija nesposobna na ubijedljiv način da pokaže, nego se uglavnom bave incidentima i ad hominem slučajevima.
Dakle, nužno je da bi opstala Crnoj Gora kao građanska država revitalizovati referendumski blok. Međutim, mi danas imamo atomizovanje svih tih snaga. Već se navikavamo na to da smo manjina, što u normalnim demokratskim društvama nije nikakva tragedija.
Ovdje u Crnoj Gori, s obzirom na to da naši protivnici imaju plan koji ostvaraju, to je već katastrofa. Raznim metodama jedan dio ljudi obeshrabruju, jedan dio ljudi zbog raznih stvari će pridobiti i imaćemo situaciju kakva je bila između dva svjetska rata.
Odgovor na to je da se napravi jedna krovna nadpolitička i nadnacionalna organizacija, jer ono što su uspjeli, da pridobiju nacionalne stranke Bošnjaka i Albanaca i mogu to da kažem da su konkretno Ervin Ibrahimović, Nik Đeljošaj i Nikola Camaj izdali Crnogorce, one Crnogorce koji su ih branili 99. godine i da su se udružili protiv građanske Crne Gore i protiv interesa svojih građana. Jer znaju šta radi velikosrpska vlast Crnogorcima - &nbsp;razočaran je gost DRV.
Truljenje može trajati dugo ali sad više zavisi od nas nego 90-ih
Antonio Košta, predsjednik Evropske komije pomenuo je, juče, da su dobrosusjedski odnosi jedan od ključnih uslova za nastavak evropskih integracija. Popović je upitan da li je u stanju vlast da prihvati taj uslov i da pokuša istinski iskreno da riješi otvorena pitanja sa Hrvatskom? Da li ona to prosto želi, znajući kako će na to gledati oni koji su ih doveli na vlast - Vučić i Crkva?
- U pitanju da je pola odgovora. Ključne strateške stvari ne odlučuje Spajić, Aleksa Bečić još manje. Jakov Milatović ponajmanje. To odlučuje Vučić, ovi njihovi iz duboke države – BIA, Crkva.
Oni prema imaju potpuno prozapadnu retoriku, a u Crnoj Gori rade sve suprotno. Unutra, dakle, prave autoritarno nacionalnističko društvo. Manjinske narode koriste jednokratno. Njihova sudbina, kada završe s Crnogorcima, ako završe, biće kao u bivšoj Jugoslaviji - navodi Popović i dodaje:
- Građanske države nema bez crnogorske nacije. Niti Crnogorci mogu sami bez manjinskih naroda u ovom odnosu snaga stabilizovati državu i društvo i politiku. Međutim, mi &nbsp;nijesmo uspjeli, nismo se čak ni sastali nikad za ovih pet godina, da odredimo par tačaka: koja je to strategija? Mi znamo što nećemo, ali ne znamo šta hoćemo i na koji način to ostvariti.
Dakle, ja apelujem, na dogovor. Jer, stepen doktrinarne zaglupljenosti ovdje je nevjerovatan. Ja ne mogu da vjerujem da poslije toliko vremena ljudi ne shvate da griješe - poručuje književnik.
Upravo je ta "doktrinarna zatupljenost" bila šlagvort za naredno pitanje: “Sad, na javnoj sceni, medijskoj prije svega, imamo fenomen, zapravo proces koji je jako važno za početak prepoznati. Dio medija i nevladinog sektora, koji su značajno doprinijeli pobjedi kleronacionalista i klerošovinista, prosrpskih i proruskih, pokušava da rehabilitaciju Pavla Đurišića iskoristi za sopstvenu rehabilitaciju od uloge koju su imali 30. augusta. Da li kod njih postoji iskrena želja da se iskupe ili opet žele da prevare dio suverenističkog korpusa (kao što su to uradili sa GP URA 2020. i da osnuju neki novi politički subjekat za koji će opet glasati jedan dio 'korisnih idiota' iz suverenističkog korpusa i čije će glasove ponovo staviti u košaru DF-a i DF-u sličnih?”
Popović odgovara da "iskrenosti nema, ni pokajanja, ali mi nemamo druge ljude i narod, pa ako žele da se bore protiv ovog zla, ja neću s njima jesti i piti, ali ću ih prihvatiti, a to ne znači da oni sjutra neće na drugu ii treću stranu poći".
- Crna Gora je u stalnom previranju, ideološkom, spoznajnom… Problem je što mi nijesmo stvorili nacionalnu ideologiju. Bojim se da ova patnja i truljenje može dugo trajati, trajalo je od 89. do 97, ovo može i više, ali danas više zavisi od nas nego 90-ih jer smo danas nezavisna drzava - zaključio je Milorad Popović.

Popović: Bitka za Crnu Goru bije se u Crnoj Gori

Vlada je, na danas održanoj 80. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, donijela odluku o osnivanju Društva sa ograničenom odgovornošću "Agencija za planiranje prostora Crne Gore".
U obrazloženju Odluke stoji da je jedno od ključinih rješenja nove politike uređenja prostora sadržane u Zakonu o uredenju prostora da izrada planskih dokumenata, kojim se uređuje prostor kao najvažniji i najznačajnij resurs, treba da bude u isključivoj nadleżnosti Države, odnosno lokalne samouprave. Sljedstveno tome, članom 34 Zakona predviđeno je da planske dokumente izrađuje privredno društvo koje ispunjava uslove propisane ovim Zakonom, i to privredno društvo koje osniva Vlada za izradu državnih planskih dokumenata, a privredno društvo koje osniva skupština jedinice lokalne samouprave za izradu lokalnih planskih dokumenata.
- Pored poslova na izradi državnog planskog dokumenta ovo privredno društvo pribavlja podatke, podloge i ostala dokumenta neophodna za izradu planskog dokumenta, upoznaje javnost sa izradom planskog dokumenta, vrši reviziju lokalnih planskin dokumenata, kao i druge poslove utvrđene zakonom i aktom o osnivanju- navodi se u obrazloženju.
&nbsp;Iz Vlade su poručili da će se finansijska sredstva potrebna za osnivanje Društva obezbjediti iz Budžeta sa pozicije organa državne uprave nadležnog za planiranje prostora, urbanizam i državnu imovinu u iznosu od 500.000 eura.

Vlada osnovala ''Agenciju za planiranje prostora Crne Gore''

Delegacija vrhovne državne revizije Crne Gore u sastavu dr Branislav Radulović – senator i Blažo Savković – načelnik, učestvovala je na Godišnjem sastanku Međunarodnog odbora revizora (IBAN) i vrhovnih revizorskih institucija zemalja članica NATO-a u Briselu. 
IBAN (International Board of Auditors for NATO) je revizorsko tijelo pri NATO-u, odgovorno za nezavisnu eksternu reviziju finansijskih sredstava Saveza, koje ima zadatak da sprovodi reviziju NATO tijela, agencija i operacija kako bi se osigurala pravilna upotreba sredstava članica.
IBAN djeluje nezavisno od civilnih i vojnih struktura NATO-a, a njegovi članovi dolaze iz različitih država članica i svoj izvještaj podnose Vijeću NATO-a (North Atlantic Council).
Skup u Briselu je otvorio g. Radek Visinger predsjedavajući IBAN-om. Na sastanku je razmatran Godišnji izvještaj NATO za 2024 godinu, revizorska metodologija, sararadnja između IBAN-a i INTOSAI zajednice.
Predsjednik Evropskog revizorskog suda, g. Toni Marfi se obratio učesnicima godišnjeg sastanka IBAN-a i nacionalnih vrhovnih revizorskih institucija država članica NATO saveza i tim povodom predstavio je nalaze nedavno objavljenog tematskog izvještaja Evropskog revizorskog suda „Vojna mobilnost EU još uvijek nije brza“.
Senator dr Branislav Radulović je tokom sastanka u sjedištu NATO-a imao više bilateralnih sastanaka sa predstavnicima IBAN-a i predsjednicima nacionalnih vrhovnih revizorskih insitucija.
Delegacija DRI tokom boravka u Briselu posjetila je i sjedište Stalne misije Crne Gore pri NATO u Briselu.

Delegacija DRI na Godišnjem sastanku Međunarodnog odbora revizora i nacionalnih VRI zemalja članica NATO-a

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: odgovor