<p>Na današnji dan, prije tačno godinu dogodio se masakar na Cetinju. Aco Martinović 1. januara 2025. ubio je 13 osoba, među kojima dvoje djece, a potom izvršio samoubistvo, dok je četiri osobe ranio.</p>
<p>Nakon trodnevne žalosti, Vlada Crne Gore dala je krupna obećanja. Crnogorskoj javnosti 3. januara saopšteno je da će ključna mjera Vlade biti usvajanje novog Zakona o oružju.</p>
<p>Po riječima premijera <b>Milojka Spajića</b>, novim Zakonom propisaće ponovnu provjeru dozvola onih koji legalno posjeduju oružje, a kazne za one koji nelegalno oružje ne vrate tokom naredna dva mjeseca.</p>
<p>Masovni zločin na Cetinju počinjen je nelegalnim oružjem. Acu Martinoviću, koji je usmrtio 13 osoba, 2022. godine oduzeto je oružje za koje nije imao dozvolu. Zbog toga je krajem 2024. osuđen na kaznu zatvora od tri mjeseca, na koju je uložio žalbu.</p>
<h2>Protesti i neuslišeni zahtjevi</h2>
<p>Trećeg januara, dok je trajala sjednica Vlade Crne Gore, nekoliko stotina građana okupilo se ispred zgrade Vlade, zahtijevajući smjenu političkog rukovodstva sektora bezbjednosti.</p>
<p>Protesti najavljivani su i za naredne dane. Građani su poručivali da ubistva na Cetinju zahtijevaju ozbiljno ispitivanje odgovornosti i spremnosti sistema bezbjednosti. Masakar na Cetinju 1. januara bio je drugo višestruko ubistvo u Prijestonici u posljednje dvije i po godine.</p>
<p>Podsjećamo, 12. avgusta 2022. Vuk Borilović ubio je 10 sugrađana i ranio šest, nakon čega je ubijen.</p>
<p>Pojedine nevladine organizacije, nekoliko medija i brojni građani pitali su šta se to od 2022. godine do danas promijenilo u sistemu bezbjednosti.</p>
<p>Neformalna grupa stutenata "Kamo śutra" je od 5. januara organizovala proteste i blokade saobraćajnica. tražeći smjenu čelnika sektora za bezbjednost zbog, kako su kazali, propusta policije u slučaju zločina na Cetinju 1. januara.</p>
<p>Prvi veliki protest bio je 5. januara, ispred Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, organizovan dan nakon trodnevne žalosti u Crnoj Gori. Na tom protestu, po procjenama policije, okupilo se više hiljada ljudi.</p>
<p>Premijer Milojko Spajić i ostali članovi Vlade odbili su zahtjeve strudenata i građana, koji su, pored ostalog, tražili smjenu ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b> i potpredsjednika Vlade za bezbjednost<b> Alekse Bečića</b>.</p>
<p>Tada su iz Vlade poručili da je "ostavka čin moralne i objektivne odgovornosti", a da su svi članovi Vlade "podložni promjeni nakon analize njihovog učinka".</p>
<p>Politički pritisci i svakodnevno targetiranje neformalne grupe studenata urodili su plodom. Već u aprilu "Kamo śutra" saopštenjem obavještava javnost da prekida djelovanje. Priznali su da njihova borba nije uspjela jer je od samog početka sistematski obesmišljavana, "što je skrenulo pažnju sa samih zločina za koje još uvijek niko nije preuzeo odgovornost, niti je, po svemu sudeći, osjeća".&nbsp;</p>
<p>Dio medija i politički subjekat iz kojeg je vrh sistema bezbjednosti učinio je sve da kompromituje studentske proteste i prikaže ih kao politički motivisane.</p>
<p>Građani Cetinja su svoje proteste počeli blokirajući saobraćajnicu na Kruševom Ždrijelu pružajući podršku studentima iz "Kamo śutra". Međutim, kako je ta grupa prestala da djeluje, građani Prijestonice odlučili su da sami nastave proteste, svakodnevno blokirajući saobraćaj na dva sata.</p>
<h2>Smjena Jokića</h2>
<p>Svakodnevno su, mjesecima, tražili pravdu i odgovornost nadležnih. Jedan od zahtjeva je bila i smjena sada bivšeg načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ <b>Gorana Jokića</b>.</p>
<p>Nakon što su u policiji, 5. decembra, potvrdili da Jokić više nije<b> </b>načelnik RCB Centra, grupa građana saopštila je da će privremeno obustavljaju proteste i poručili su tom prilikom da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.</p>
<p>Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.</p>
<p>Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;</p>
<p>- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.</p>
<p>Zahvalili su se tom prilikom svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.</p>
<p>- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Godina od drugog masakra na Cetinju: Dan kada je Crna Gora ponovo utihnula

<p>Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, <b>Vesna Pejović</b>, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije <b>Lazaru Šćepanoviću</b>, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. <b>Brđanina </b>i<b> Adžića </b>nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.</p>
<p>Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori <b>Johan Satler</b>.</p>
<p>Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.</p>
<p>- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.</p>

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

<p>čelnik cetinjske policije u vrijeme zločina u Medovini, <b>Dalibor Šaban </b>potpisao je dopis kojim se filijala MUP-a na Cetinju obavještava ,,da je protiv <b>Vuka Borilovića</b> podnešena krivična prijava zbog nasilničkog ponašanja, kao i da je osim toga dato i neko usmjerenje da se postupa u skladu sa Zakonom o oružju“.</p>
<p>On je to saopštio juče na suđenju bivšoj načelnici filijale MUP-a Cetinje Oliveri Krivokapić, optuženoj za nesavjestan rad u službi, odnosno za nepokretanje upravnog postupka da se Boriloviću oduzme oružje, za koje se kasnije ispostavilo da je koristio da izvrši masakr u Medovini, kada je ubio deset osoba, među kojima i dječake Marka i Mašana Martinovića.</p>
<p>Prema riječima Šabana, kao kontakt osoba naveden je Aleksandar Džaković (takođe službenik policije na Cetinju).</p>
<p>Dodao je da su mu kolege rekle da je praksa bila da se obavještava filijala iako to nije obavezujuće zakonom.</p>
<p>On je na pitanje zastupnice optužbe zbog čega se takvo obavještenje slalo filijali, kazao da je razlog ,,to što je Borilović imao oružje sa oružanim listom, ali kako je protiv njega podnešena krivična prijava za nasilničko ponašanje samim tim stekli su se uslovi za pokretanje upravnog postupka za privremeno, ili, nakon završetka krivičnog postupka, trajno oduzimanje vatrenog oružja“.</p>
<p>Ispričao je i da je svako oduzimanje oružja u legalnom posjedu protivpravno, kako od strane tužioca tako i od strane policije, osim ako je oružje bilo sredstvo za izvršenje krivičnog djela. U tim slučajevima policija i tužilaštvo su u obavezi da oduzmu oružje, koje postaje predmet krivičnog, a ne upravnog postupka“.</p>
<p>- U predmetu koji je formiran protiv Vuka Borilovića zbog krivičnog djela nasilničkog ponašanja, oružje je bilo i trebalo da bude predmet upravnog postupka, a kroz izviđaj je to i utvrđeno - kazao je Šaban.</p>
<p>Na pitanje advokata da li smatra normalnim da se nekome ko je osuđivan za nasilničko ponašanje, sa elementima teškog nasilja, izda dozvola za oružje, Šaban je kazao da bi to pretpostavilo da se filijala oglušila o negativnu procjenu datu od UP.</p>
<p>Nekadašnji šef policije na Cetinju, pored ostalog, kazao je da mu nije poznato da li je vršen pretres stana Vuka Borilovića, u slučaju optužbi za nasilničko ponašanje u julu 2021. godine, kada je Borilović prvo gađao kamenicama kuću Marka Lagatora, a nakon toga mu i metalnom šipkom polomio auto. Policija je tada podnijela krivičnu prijavu protiv Borilovića, zbog ,,nasilničkog ponašanja i nanošenja štete“. Tada je utvrđeno da je Vuk Borilović posjedovao oružje, koje nije pronađeno prilikom pretresa njegove kuće.</p>
<p>- Ne mogu se sjetiti da je pretres vršen, a ako jeste nije pronađeno oružje jer je onda bilo dobro sakriveno - kazao je Šaban.</p>
<p>Prema njegovim riječima to oružje i nije bilo u nadležnosti policije nego u nadležnosti drugog organa, jer nije predmet krivičnog već upravnog postupka. Šaban nije naveo o kojem drugom organu je riječ.</p>
<p>Na pitanje da li je postupanje policije bilo zakonito u slučaju kada <b>Oliveri Krivokapić</b> nije dostavljena službena zabilješka, Šaban je kazao da je sama krivična prijava i više nego dovoljna za pokretanje ili dalje preduzimanje radnji i mjera iz nadležnosti filijale jer krivična prijava sadrži ozbiljnu strukturu dokaza, a posebno što izviđajem rukovodi tužilac, te samim tim krivična prijava dobija dodatnu snagu, dokaznu, pravnu i bilo kakvu drugu u odnosu na subjektivnu službenu zabilješku, jer je veći stepen pouzdanosti.</p>
<p>Optužena Krivokapić pitala je svjedoka zašto nije podnešena krivična prijava protiv nje jer nije postupila po obavještenju, na što je Šaban odgovorio da policija nije raspolagala operativnim podacima.</p>
<p>- Policija nije raspolagala operativnim podacima da u konkretnom slučaju nije preduzeto ništa u skladu sa obavještenjem, a da smo raspolagali sa tim informacijama policija bi obavijestila neki drugi organ, prvenstveno tužilaštvo - odgovorio je Šaban nekadašnjoj šefici filijale MUP-a na Cetinju.</p>
<p>Šaban je takođe kazao i da se događaja iz jula 2021. godine, kada je Borilović počinio djelo nasilničkog ponašanja, ponovo sjetio tek nakon što je ovaj izvršio masakr u Medovini.</p>
<p>- Tada sam uzeo predmet da listam i provjeravam što je urađeno. Teško se mogu sjetiti koliko je često slučaj na Cetinju da se dešavaju takvi događaji, a što se može provjeriti kroz evidenciju krivičnih djela, pa se može utvrditi koliko je to često - kazao je Šaban dodavši i da je nakon dešavanja u Medovini pitao za spis u kojem je postupak izdavanja dozvole za posjedovanje oružja Vuku Boriloviću, te da je dobio odgovor ,,da je u odnosu na Borilovića rađena provjera, koja je proslijeđena upravnim poslovima“, ali i da se sada ne može sjetiti da li je ta provjera bila pozitivna ili negativna.</p>
<h3>Tvrdi da niko nije uticao na njega</h3>
<p>Na pitanje da li ga je neko pozvao nakon događaja u julu 2021. godine, da se Vuku Boriloviću ne oduzme oružje, Šaban je negirao i dodao da nikakav uticaj nije na njega vršen ni da nešto uradi ni da ne uradi.</p>
<p>- Ne sjećam se da je postojala operativna informacija, a da je postojala toga bih se sjetio, jer se i te kako interesujem za svaki predmet. Ne mogu se sjetiti da li su konkretno rađene provjere, jer za provjere za koje me vi pitate rade se u trenutku izdavanja dozvole za posjedovanje oružja - kazao je Šaban.</p>
<h3>Šaban se nije izjasnio da ko je naredio da patrola ispred Cetinjskog manastira ne reaguje</h3>
<p>Načelnik cetinjske policije u vrijeme masakra u Medovini Dalibor Šaban nije mogao da sde izjasni ko je policajcima koji su se nalazili ispred manastira naredio da se ne udaljavaju, iako je samo stitinjak metara dalje Vuk Borilović ubio desetoro ljudi.</p>
<p>- Ako je tako, ja to osuđujem, ali se ne mogu izjasniti da li je tako. Pošto su u toku postupci, to će se utvrditi u njima - kazao je Šaban, odgovarajući na pitanje advokata oštećenih porodica.</p>

Šaban: Filijala MUP-a oglušila se o negativnu procjenu policije

<p>Osnovno državno tužilaštvo još izviđa kako su povjerljivi medicinski podaci novinarke Ane Raičković iz Heliant sistema Kliničkog centra Crne Gore završili u rukama advokata Danila Mićovića, koji je pokušao da ih iznese kao dokaz na suđenju.</p>
<p>- U dosadašnjem dijelu postupka, saslušano je više lica u svojstvu svjedoka, a takođe su preduzete i druge dokazne radnje - rečeno je Pobjedi iz tog tužilaštva.</p>
<p>Istakli su da će, zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana.</p>
<p>S obzirom na to da su povjerljivi, lični podaci procurili prvo iz KCCG, pa ih je neko dao advokatu Mićoviću, koji ih je učinio potpuno javnim, jer je djelove čitao na suđenju otvorenom za javnost, i zdravstvena ustanova i advokat su prekršili zakone.&nbsp;</p>
<p>ODT nije Pobjedi odgovorilo na pitanja da li je u slučaju curenja medicinske dokumentacije tužilaštvo razmatralo odgovornost advokata Danila Mićovića koji je te podatke učinio javnim, te da li je on saslušan tim povodom i u kom svojstvu.</p>
<p>Mićović je branilac Zorana Ćoća Bećirovića, Luke Bećirovića i Mladena Mijatovića koji su prvostepenom sudskom odlukom proglašeni krivim za napad na novinarku Raičković. Zoran Bećirović je osuđen na godinu dana, Mijatović na deset mjeseci a Luka Bećirović je kažnjen sa sedam mjeseci uslovne kazne.&nbsp;</p>
<h2>Etika i ćutnja</h2>
<p>Mićović, koji je i predsjednik Advokatske komore, na ročištu 28. marta sudu je predložio da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.</p>
<p>Sudija Ilija Radulović je to odbio, precizirajući da se radi o nezakonito pribavljenom dokazu.</p>
<p>U ljekarskom izvještaju, koji je Mićović predstavio na javnom suđenju, navedeni su simptomi bolesti, dijagnoza, istorija bolesti, broj zdravstvene knjižice, JMBG, mjesto i adresa stanovanja.</p>
<p>Na ovakav istup predsjednika Advokatske komore, reagovalo je i Društvo profesionalnih novinara, koje je uputilo pritužbu tom tijelu zbog ovakvog kršenja zakona.&nbsp;</p>
<p>- Nikad nijesmo dobili ni protokolarni mejl od Advokatske komore, a kamoli odluku po našoj pritužbi iako se radi o brutalnom kršenju prava na zaštitu ličnih podataka - kazala je Pobjedi Mila Radulović.&nbsp;</p>
<p>Istakla je da DPN posebno zabrinjava činjenica da je to uradio predsjednik Komore.&nbsp;</p>
<p>- On umjesto promovisanja etičnosti u poslu, smatra da cilj opravdava sredstva, odnosno da klijenta brani i nezakonitostima - kazala je ona.</p>
<p>Podsjetila je da bi Advokatska komora trebalo da bude stub vladavine prava.&nbsp;</p>
<p>- Ali ona je u ovoj zemlji visoko. Kritikuju se samo sudije i tužioci, advokati se neosnovano preskaču u tome - smatra Radulović.&nbsp;</p>
<p>Na sajtu Advokatske komore postoji Kodeks profesionalne etike advokata, ali je taj dokument usvojen na Osnivačkoj skupštini Advokatske komore Jugoslavije, na sjednici održanoj 16. januara 1999. godine.</p>
<p>U tom jedinom dokumentu koji tretira etiku Advokatske komore Crne Gore, iako je nevažeći jer se odnosi na državu koja više ne postoji, piše da advokat smije da koristi samo dopuštena i časna sredstva, te da ne smije da sudjeluje ili pomaže u nedozvoljenom pribavljanju dokaza. Navodi se da interes i nalog klijenta nijesu opravdanje za kršenje zakona, Statuta i Kodeksa.&nbsp;</p>
<h2>Spriječiti - a ne liječiti</h2>
<p>Osim advokata Mićovića, za kršenje zakona i curenje podataka odgovoran je i Klinički centar Crne Gore, na što je jasno upozorio i ombudsman u svom mišljenju, koji je kazao da su time ozbiljno prekršena prava na privatnost, što je poljuljalo povjerenje u zdravstveni sistem. Iako KCCG tvrdi da nije moguće utvrditi ko je pristupio kartonu i odštampao izvještaj, institucija je proglašena odgovornom jer nije obezbijedila sistem zaštite ličnih podataka, čime je omogućila prisvajanje i pokušaj zloupotrebe povjerljive dokumentacije pred sudom</p>
<p>KCCG je utvrdio, pomoću informacionog sistema Heliant, koji koriste medicinski radnici, da je izvještaj odštampan sa naloga doktorice koja radi u Institutu za bolesti djece, a koja je bila na bolovanju. Doktorica je upravi kazala da nije nikoga ovlastila da koristi njenu šifru.<br/>
 Na pitanja Pobjede o tome da li su preduzeli mjere kako bi ubuduće zaštitili podatke pacijenata, te da li smatraju da postoji odgovornost osoblja zaduženog za upravljanje samim sistemom, iz KCCG su odgovorili da su sprovedene mjere kako bi se spriječila moguća upotreba podataka pacijenata suprotno zakonskim odredbama.</p>
<p>Iz KCCG su Pobjedi kazali da su sa svim zaposlenima potpisani ugovori o povjerljivosti podataka, čime je predviđena obaveza čuvanja poslovne tajne i čuvanja informacija o zdravstvenom stanju pacijenata, pa će se zaposleni, premaprimljenim informacijama odnositi s visokom dozom povjerljivosti i tajnosti koje neće otkriti nijednoj trećoj strani bez pisane saglasnosti ovlašćenog lica KCCG.&nbsp;</p>
<p>Osim toga, u KCCG važe i drugi akti koji regulišu odgovornost po pitanju povjerljivosti podataka, a iz KCCG pojašnjavaju da je to definisano i Ugovorom o radu, Etičkim kodeksom i Pravilnikom o kućnom redu Kliničkog centra Crne Gore.</p>
<p>- Pored toga, naloženo je svim korisnicima periodično mijenjanje šifri za pristup podacima sa uputstvima i instrukcijama za pravilnu upotrebu i onemogućavanje upotrebe šifri od strane drugih lica – kazali su Pobjedi iz KCCG, pojašnjavajući kakve su sigurnosne mjere preduzeli.</p>
<p>Kada je riječ o zaštićenosti informacionog sistema, pojašnjavaju da se Heliant nalazi na posebnoj hardverskoj platformi i da je izdvojen od ostalog dijela informacionog sistema KCCG.&nbsp;</p>
<p>- Heliant informacioni sistem ima implementirane standarde za zaštitu informacionog sistema. Oni su sertifikovani standardom EURO REK2 koji je specifičan zakonodavni okvir ili „standard“ za implementaciju i sprovođenje zaštite podataka o ličnosti u skladu sa pravilima EU – ističu iz KCCG.&nbsp;</p>
<p>Iz najveće zdravstvene institucije ističu da su svjesni da i pored svih uvedenih mjera, uvijek postoji rizik od zloupotrebe podataka.</p>
<p>- Naročito imajući u vidu da se informacioni sistem na mjesečnom nivou koristi za obradu podataka više desetina hiljada pacijenata, na oko 1.000 radnih jedinica – ukazali su iz KCCG.&nbsp;</p>
<p>Ombudsman je u mišljenju dao preporuku KCCG da u skladu sa zakonskim propisima preduzme odgovarajuće mjere i radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti u vezi neovlašćenog pristupa i objavljivanja ljekarskog izvještaja i ukoliko nađe da ima osnova da pokrene postupke za utvrđivanje disciplinske odgovornosti. Preporučeno je da KCCG implementira stroge kontrole pristupa ličnim podacima te da unaprijedi tehničke mjere zaštite podataka, uključujući korišćenje višefaktorske autentifikacije, enkripciju podataka i redovno ažuriranje sigurnosnih protokola.&nbsp;</p>
<p>Traženo je od KCCG da organizuje obuke za zaposlene o pravilima zaštite podataka i prepoznavanju potencijalnih prijetnji, kako bi se smanjila mogućnost sličnih incidenata u budućnosti.&nbsp;</p>
<p>Prema Pravilniku o zaštiti ličnih podataka KCCG, svako ko obrađuje lične podatke dužan je da izvrši propisane procedure i mjere zaštite podataka i zaštitu informacija koje je znao ili je upoznat sa njima u svom radu. Prije stupanja na dužnost, gdje se obrađuju lični podaci, zaposleni treba da daju posebnu izjavu, koja se odnosi na obavezu zaštite ličnih podataka. Iz potpisane izjave mora biti jasno da je lice upoznato sa odredbama ovog pravilnika i ZOPL, izjava mora da sadrži pouku o posljedicama povreda. Kršenje odredbi predstavlja disciplinsku povredu, za koje će biti pokrenut adekvatan disciplinski postupak.</p>
<p>Ugovori sa zaposlenima o čuvanju podataka su potpisani tek nakon slučaja curenja podataka novinarke Raičković, a kako je navedeno u Pravilniku, KCCG je obavijestio tužilaštvo o tome kako su podaci i odakle odštampani. Ipak, KCCG nije sproveo nijedan disciplinski postupak po ovom pitanju.</p>

KCCG uveo ugovore o tajnosti, advokatu Mićoviću odgovornost ne traže

<p>Država Crna Gora mora da zaštiti ličnu i imovinsku sigurnost svih građana, uključujući i strance s privremenim ili stalnim boravkom, poručio je bivši pomoćnik direktora Uprave policije<b> Nikola Janjušević </b>gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata" na Televiziji E.</p>
<p>Prema njegovim riječima, da su lica koja su učestvovala u ranjavanju Podgoričanina bila lišena slobode, vjerovatno ne bi došlo do eskalacije na ulicama Podgorice. Korijen nereda, kako je istakao, može se pronaći i u neprocesuiranim krivičnim prijavama protiv navijača iz 2023. godine, koji su skandirali „nož, žica, Srebrenica“.</p>
<p>- Da su tada ta lica sankcionisana prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, izazivanje vjerske i nacionalne mržnje, do ovoga danas ne bi došlo. Drugi događaj je prekid projekcije filma na albanskom jeziku, a niko nije procesuiran. E, sad nam se dešava sve ovo! Nadležne institucije su ćutale, nijesu procesuirale odgovorna lica, zato se sad dešava ovo što nam se dešava. Mene ovo asocira na 'Noć dugih noževa' 1934. i 'Kristalnu noć' 1938. u Njemačkoj, ali za sada nema tragičnih posljedica, a ovakva dešavanja crnogorsko društvo i država ne smiju da podcijene - rekao je Janjušević.</p>
<p>Govoreći o Zakonu o strancima, Janjušević je ukazao na član 8 koji propisuje mjere zabrane ulaska u Crnu Goru stranim državljanima. Pojedini ministri su najavili izmjene zakona, ali, prema njegovim riječima, ne i primjenu postojećih odredbi.</p>
<p>- Imamo 13.000 turskih državljana u Crnoj Gori. Većina su pošteni ljudi koji vole državu i biće lojalni. Da li ima kriminalaca? Ima, ali nadležni inspektori i sektor granične policije trebali su spriječiti ulazak problematičnih lica. Zašto to nije urađeno – njihov propust je, a sada se bavimo posljedicama. Stigmatizujemo čitav narod, krivica mora biti sa imenom i prezimenom, pojedinačna, a ne kolektivna -poručio je Janjušević.</p>
<p>On je kritički govorio i o sinoćnjem okupljanju građana ispred Vlade Crne Gore, ističući da policija nije intervenisala iz bojazni od većeg narušavanja javnog reda i mira.</p>
<p>Janjušević je podsjetio i na višegodišnju saradnju Uprave policije sa Turskom, posebno kroz projekte TIKA, koji su uključivali preko 500 projekata u zdravstvu, obrazovanju, poljoprivredi i sektoru bezbjednosti.</p>
<p>Dodao je da statistički najviše krivičnih djela u Crnoj Gori čine građani Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Rusije i Ukrajine, a tek potom Turske.</p>
<p>- Mene ovo asocira na povratak devedesetih, ne samo u Crnoj Gori nego i na Balkanu. U Sloveniji smo nedavno imali ubistvo u Novom Mestu, a ministri pravde i unutrašnjih poslova podnijeli su ostavke. Šta treba da se desi u Crnoj Gori? Rukovodioci sektora bezbjednosti ne osjećaju apsolutno nikakvu odgovornost za stanje bezbjednosti u zemlji - zaključio je Janjušević.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku:&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fs_6B-xJzWcw%3Fsi%3Dk7-prsHpEnXUtyNV&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Janjušević: Rukovodioci sektora bezbjednosti ne osjećaju nikakvu odgovornost za stanje bezbjednosti u Crnoj Gori

<p>Istoričar i politički analitičar <b>Novak Adžić</b> oglasio se povodom sinoćnih događaja u Podgorici, &nbsp;ističući da društvo ne smije podleći generalizacijama i stigmatizaciji čitavih zajednica zbog pojedinačnih slučajeva.</p>
<p>- Svi strani državljani koji počine krivična djela treba da odgovaraju u skladu sa zakonom, ali političke zloupotrebe takvih događaja nijesu dobre - &nbsp;navodi Adžić.</p>
<p>On je dodao da Crna Gora ima dobre i dugoročno važne odnose sa Turskom i da, kako je rekao, „te odnose ne treba pogoršavati nepromišljenim izjavama i političkim instrumentalizacijama pojedinačnih incidenata“.</p>

Adžić: Ne smije biti generalizacije - odgovornost je individualna, ne politička

<p>Slike i poruke sa sinoćnje sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost djeluju nadrealno, čak i u Crnoj Gori u kojoj je, svjedoci smo, nakon avgusta 2020. ama baš sve moguće - ocijenili su u Demokratskoj partiji socijalista (DPS).</p>
<p>Samo nekoliko dana nakon objavljivanja skaj prepiske koja, kako su kazali, ozbiljno inkriminiše Aleksu Bečića, njegovog prvog saradnika, ujedno i koordinatora svih bezbjednosnih službi, predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić, u prisustvu istog tog Bečića, šalje poruku o neophodnosti vetinga nosilaca pravosudnih funkcija.</p>
<p>- Umjesto da, po hitnom postupku, smijeni šefa političkog krila škaljarskog klana - Demokrata i uputi urgenciju SDT-u da, bez odlaganja, otvori istragu povodom šokantnih navoda Bečićevih prijatelja iz svijeta podzemlja, premijer Spajić nastavlja da ćuti na ono što bi, u svakoj iole ozbiljnijoj demokratskoj državi, dovelo do pada Vlade - decidni su u DPS-u.</p>
<p>Umjesto da zaštiti ono malo što je ostalo od bezbjednosnog sistema u Crnoj Gori od kompromitovanog Bečića i njegovih nesposobnih saradnika, premijer Spajić, prema njihovim riječima, preuzima narativ svojih malignih koalicionih partnera, DF-a i Demokrata, i targetira sudsku granu vlasti.</p>
<p>- Na ovaj način, premijer ne samo što legitimiše uticaj kriminala na sami vrh sistema bezbjednosti, već i u potpunosti abolira najodgovornije za haos koji vlada u tim strukturama, a koji crnogorski građani svakog drugog dana plaćaju životima. Zbog svega navedenog, za sve eventualne buduće posljedice takvog odnosa, odgovornim ćemo smatrati premijera Milojka Spajića lično - jasni su u DPS-u.</p>

DPS: Spajić čelnike bezbjednosnog sektora abolira od odgovornosti umjesto da ih smijeni

<p>Kako bi se utvrdile sve činjenice oko dodjele Trinaestojulske nagrade Tužilaštvo bi trebalo da sasluša predlagača, sve članove žirija, dva izdavača i direktoricu Nacionalne biblioteke sa Cetinja, kao i ovlašćeno lice Narodne biblioteke Srbije i samog autora Bećira Vukovića. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E rekao advokat<b> Nikola Belada.</b></p>
<p>Profesionalno se, kaže, zainteresovao za to što je Trinaestojulska nagrada dodijeljena Bećiru Vukoviću kada je profesorica Jelena Šušanj objavila tekst pod nazivom ,,Bećir dobio CIP za nepostojeću knjigu”. Nakon analize, kako je ispričao stupio je u kontakt sa profesoricom Šušanj.</p>
<p>- Obavili smo nekoliko razgovora i rezultat toga je krivična prijava koju smo podnijeli specijalnom državnom tužiocu. Kao advokat sa dugogodišnjim stažom ne želim da dovodim pri kraju karijere svoj integritet u pitanje, ali u ovom slučaju sam apsolutno siguran da se radi o &nbsp;jednom nedozvoljenom dijelu koje je urađeno s umišljajem, koje je urađeno organizovano i od strane više lica. U ovom predmetu je samo bilo potrebno konsultovati dva zakona, Zakon o izdavačkoj djelatnosti i Zakon o državnim nagradama - rekao je on.</p>
<p>Belada i doc. dr <b>Jelena Šušanj </b>podnijeli su krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu zbog sumnje da je u postupku dodjele najvećeg državnog priznanja u Crnoj Gori - Trinaestojulske nagrade, u slučaju godišnje nagrade koja je ove godine pripala književniku Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“, počinjeno više krivičnih djela.</p>
<p>Belada podsjeća da članove žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade predlaže Ministarstvo kulture, koje i vrši nadzor nad odredbama Zakona o izdavačkoj djelatnosti. Osim što su, pojašnjava on, prekršene odredbe iz oba zakona knjiga (Kuća beskućnika) nije objavljena u 2024.godini, a dokaz su ISBN i COBISS broj.</p>
<p>- ISBN broj i COBISS broj stoje u impresumu knjige koja data članovima žirija, to je zapravo ISBN i COBISS iz knjige Bećira Vukovića izdate 2024.godine, a naslov te knjige je “Poneti na pusto ostrvo”. To nema veze sa knjigom “Kuća beskućnika”. Dalje, u tom impresumu stoji CIP, to je kataloški broj Nacionalne biblioteke Crne Gore sa Cetinja, direktorica Dragica Lompar je ubjedljivo demantovala da taj broj nije izdat, da je to falsifikat. Izdaje se nova knjiga u 2025.godini, daje se novi CIP, taj CIP daje Narodna biblioteka Srbije i to je CIP za knjigu Bećira Vukovića “Njegoševi dani poezije”, a ne za knjigu “Kuća beskućnika”, dakle apsurd nad apsurdima. Ne znam je li slučajno, uglavnom sam u saznanju da je direktor Narodne biblioteke Srbije podnio ostavku na tu funkciju, nevolja mu je ako je zbog ovoga - ocjenjuje Belada.&nbsp;</p>
<p>Iako je ministarka kulture, podsjeća on, rekla da je uloga Ministarstva kulture čisto administrativna, ipak, članove žirija za dodjelu nagrade predlaže Ministarstvo kulture, kao i što vrši nadzor nad odredbama, Zakona o izdavačkoj djelatnosti.&nbsp;</p>
<p>- U članu 35, od stava 1 do 11 taksativno su nabrojani svi poslovi koje mora da radi po pravu upravnog nadzora Ministarstvo kulture i medija. Nema toga ko može njih abolirati od aktivnog učešća i odgovornosti koje imaju u vezi ove knjige. Ima i druga stvar, u situaciji kad vidi cijela Crna Gora šta se dešava u vezi dodjele Trinaestojulske nagrade predsjednik Skupštine Crne Gore pola Crne Gore skupi da dodijeli nagradu Bećiru Vukoviću, i to državnu nagradu, a Trinaestojulska nagrada se dodjeljuje za Dan državnosti Crne Gore - naglasio je Belada.</p>
<p>Crna Gora više nije država, dodaje, već samo teritorijalni pojam sa obrisima teokratske države kojom vladaju Srpska pravoslavna crkva i srpski popovi.</p>
<p>- Izvršioci su ovi službenici i namještenici, čast stručnjacima kojih ima, a ja bih te izvršioce nazvao ,,popićima” za djelovanje po terenu. Ova država je sada samo jedan teritorijalni pojam, nažalost, a bojim se da će to i ostati za jedan duži vremenski period, apsolutno za duži vremenski period, jer treba da se stvore snage koje će uspjeti da se odupru ovome zlu koje nas je našlo. Sistemska rješenja, reforme, evolutivne promjene ne znače ništa, ovo se može mijenjati samo kroz revolucionarnu misao. Uostalom, ovo što se dešava od 2020.godine je kontrarevolucija, imali smo još jednu 1989.godine, a ova je još drastičnija - zaključio je Belada.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DabVr4vRbM_g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Marija Arnautović

Belada: Nema toga ko može Ministarstvo kulture i medija abolirati od aktivnog učešća i odgovornosti koje imaju u vezi knjige Bećira Vukovića

<p>Grdna je ura došla, ova država je već uveliko na koljenima, po svim pitanjima - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Mihailo Anđušić ukazujući na činjenicu da su se u Podgorici u tri dana desila dva ubistva i da je teško pretučen predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.1349%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fi-dalje-nepoznato-ko-je-pucao-na-milosevica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- U Podgorici su se, u svega nekoliko dana, desila dva ubistva naočigled građana. Jedno u centru grada, od strane BIL lica koje je to djelo izvršilo iz bjekstva, nakon prvobitnog pokuša ja od prije par mjeseci. Sa sve snimcima ubistva koje šeruju građani, portali, djeca. Drugo se desilo maltene u dvorištu Uprave policije, u lokalu stambene zgrade, đe su pored ubijenog BIL lica ranjena još dva, kao i treća, slučajna prolaznica, što se pokušalo sakriti od javnosti. Teško je pretučen predsjednik jedne opštine, od strane takođe BIL lica koje je sa sobom nosilo oružje, šetalištem, pored plaže - naveo je on.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fivan-milacic-ubijen-u-pucnjavi-u-podgorici-ranjene-dvije-osobe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Glasa, kako je rekao, ne možemo da čujemo od čelnika bezbjednosnog sektora, nakon svega što se desilo u prethodnih nekoliko dana i mjesecima i godinama prije svega ovoga.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpucnjava-u-staroj-varosi-jedna-osoba-tesko-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Možemo čuti sramne političke reakcije, podatke o tome što je bilo nekad, sve sem nešto što se veže za odgovornost i nikad veću nesigurnost građana za sopstvenu bezbjednost. Granica očigledno ne postoji ali će se sama od sebe probiti - istakao je Anđušić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbecic-nakon-dva-ubistva-u-podgorici-u-jednoj-sedmici-puna-podrska-scepanovicu-u-odlucnoj-i-hrabroj-borbi-protiv-organizovanog-kriminala-i-teskog-nasljeda-proslosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anđušić: Ova država je uveliko na koljenima, možemo čuti sramne reakcije i što je bilo nekad - sve sem odgovornosti

<p>Jedan od plutajućih bungalova u zoni stroge zaštite Nacionalnog parka Skadarsko jezero, koji su već devet mjeseci predmet spora i simbol institucionalne nemoći, potonuo je 17. jula u Karučkom oku. Ekološki aktivista <b>Aleksandar Dragićević </b>događaj je nazvao „ekološkom katastrofom“, ističući da se „izliva ulje i gorivo, a mineralna vuna tone“. On je naveo da se radi o objektu od oko 50 kvadrata, koji su vlasnici mjesecima premještali po jezeru, dok nadležne institucije nijesu našle način da spriječe štetu.</p> <p>Dok ekološki aktivisti upozoravaju da su bungalovi izgrađeni nelegalno i da predstavljaju ozbiljnu prijetnju zaštićenom prirodnom području, vlasnica tvrdi da njeni objekti ni na koji način ne ugrožavaju ni okolinu, ni imovinu, ni ljude. Ističe da nastoji da posluje u skladu sa zakonom, predala je krajem prošle godine zahtjeve za legalizaciju, ali navodi da se našla u pravnom vakuumu zbog izostanka novog zakonskog rješenja za šta smatra odgovornim neažurne nadležne organe.</p> <p>Iz Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore (JPNPCG) poručili su da je nakon prevrtanja objekta njihova Služba zaštite NP Skadarsko jezero odmah intervenisala na terenu i utvrdila da nije došlo do izlivanja bilo kakve tečnosti – ni goriva ni ulja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpotopljen-ilegalni-bungalov-u-karuckom-oku-izlivaju-se-ulje-i-gorivo-iz-buradi&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Naša služba je još u oktobru 2024. godine sačinila zapisnik o dva nelegalna plutajuća objekta i proslijedila dokumentaciju Komunalnoj policiji Prijestonice Cetinje. Iako su u početku reagovali, sredinom januara 2025. proglasili su se nenadležnim - saopštili su iz JPNPCG.</p> <p>Ističu da zaposleni u Nacionalnim parkovima nemaju zakonska ovlašćenja za uklanjanje objekata, te da su više puta apelovali na nadležne organe – od Lučke kapetanije do Ministarstva prostornog planiranja – da se pronađe rješenje.</p> <p>- Ekološka inspekcija je više puta izlazila na teren, izdala dvije prijave i dala usmeno naređenje za uklanjanje objekata, ali vlasnici nijesu postupili po njima- navode iz JPNPCG i dodaju da očekuju „brzo institucionalno rješenje koje će konačno definisati nadležnosti i omogućiti efikasno uklanjanje nelegalnih objekata“.</p> <h2>Vlasnica bungalova: Prijavila sam vandalizam, institucije nijesu reagovale</h2> <p><b>Aleksandra Šofranac</b>, vlasnica potopljenog bungalova, za Portal ETV tvrdi da je žrtva sabotaže, te da su nepoznate osobe nekoliko dana prije incidenta izbušile rupe na objektu.</p> <p>- 07.07. sam prijavila vandalizam nad kućicama, da su NN lica izbušila rupe, nakon čega je bungalov počeo da tone. Prijavila sam slučaj cetinjskoj policiji, molila ih da izađu na uviđaj, ali se niko nije pojavio - kaže Šofranac.</p> <p>Tvrdi da ovo nije prvi put da je izložena napadima.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250718210724_1dca760e6504098cd7599c280658132f07b544efa6c4ce4727c72964318ae139.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250718210724_1dca760e6504098cd7599c280658132f07b544efa6c4ce4727c72964318ae139" data-rendition-name="original" width="314" height="463" loading="lazy" alt="prijava"></figure>  <p>- Bušili su mi gume, krali tablice, potopili motor, ali policija nikada nije reagovala- ističe Šofranac.</p> <p>Dodaje da je pokušala da spriječi dalje tonjenje angažujući stručnjake.</p> <p>- Zvala sam nautički inžinjering da se sanira šteta, ali su mi rekli da moramo čekati ljepše vrijeme zbog jakog vjetra i kompleksnosti zahvata. U međuvremenu se bungalov prevrnuo. Tek tada se pojavila kriminalistička inspekcija koja mi je rekla da ranije nijesu ni bili upoznati sa slučajem - kazala je vlasnica bungalova.</p> <h2>Nema motora, nema goriva – nema ekološke katastrofe</h2> <p>Govoreći o tvrdnjama o ekološkoj katastrofi, Šofranac kategorično odbacuje mogućnost zagađenja.</p> <p>- Na tim bungalovima nema motora, pa samim tim ni ulja, ni kanalizacionih odvoda. Zbog toga i ne možemo da dobijemo dozvolu za rad. Stari zakon je istekao u decembru 2024, a novi još nije usvojen. Čekamo zakon koji mora biti usklađen sa EU standardima, tako su mi objasnili - naglašava Šofranac.</p> <p>Dodaje da je sva potrebna dokumentacija već predata, te da „sve što radi – radi legalno“.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250718210724_a56dcfb4f5ba74f8b2a831ca5ef615d69daa96ae7d270058e6ca650e7304dd06.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250718210724_a56dcfb4f5ba74f8b2a831ca5ef615d69daa96ae7d270058e6ca650e7304dd06" data-rendition-name="original" width="358" height="306" loading="lazy" alt="zahtjv"></figure>  <h2>„Ne osjećam se bezbjedno – nisam prihvaćena ovdje“</h2> <p>Šofranac ističe da je nakon posljednjih dešavanja zabrinuta za svoju bezbjednost i bezbjednost svoje porodice.</p> <p>- Podnosila sam prijave više puta ali sve je ostalo na tome. Iz cetinjske policije su mi savjetovali da podnesem i krivičnu prijavu protiiv NN lica. Ja sam doseljenica, nisam prihvaćena ovdje od mještana od samog početka i više se ne osjećam sigurno - zaključila je Šofranac u izjavi za Portal ETV.</p> <p>Posljednja informacija koju ima naš portal jeste da ODT na Cetinju još izviđa da li u gradnji plutajućih drvenih bungalova ima elemenata krivičnog djela. </p> <p>Podsjećamo, na pitanja o bungalovima, koje je Portal ETV još 27. maja uputio ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma vezano za slučaj plutajućih bungalova, nijesmo dobili nikakav odgovor ali se, nakon posljednjeg incidenta, ministarstvo oglasilo saopštenjem za javnost.</p> <p>- Nije bilo nikakvog ekološkog incidenta, već je ćinjenica da se jedan od privremenih objekata prilikom uklanjanja od strane njegovog vlasnika prevrnuo u vodu, na što je ekološka inspekcija promptno regovala i utvrdila da nije bilo nikakvog izlivanja ulja i gorva. Objekat će biti blagovremeno uklonjen iz jezera - navodi se u saopštenju MERS-a.</p>

Danijela Jovanović

Tamara Klikovac

Potopljeni bungalov u srcu Skadarskog jezera čeka ko će preuzeti odgovornost

<p>Državno tužilaštvo Crne Gore je tokom 2025. godine, zaključno sa 30. septembrom, pokrenulo 49 finansijskih istraga protiv 151 fizičkog i 21 pravnog lica, kao i 23 finansijska izviđaja protiv 82 fizička lica, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.</p>
<p>Kako navode iz Tužilaštva, riječ je o značajnom rastu u odnosu na prethodne godine, budući da su tokom 2024. godine pokrenute 23 finansijske istrage i četiri izviđaja, dok je 2023. godine evidentirano 26 finansijskih istraga.</p>
<p>Prema izvještajima o radu, u okviru tih postupaka privremeno je oduzeta nepokretna imovina velike vrijednosti i površine, zaplijenjen je novac u višemilionskim iznosima, kao i značajna pokretna imovina. Tokom 2025. godine sudovi su u 93 odsto slučajeva prihvatili predloge tužilaštva za određivanje privremenih mjera oduzimanja imovine.</p>
<p>Iz VDT-a naglašavaju da privremeno oduzimanje imovine ne predstavlja konačan ishod postupka, jer je trajna zapljena moguća isključivo nakon pravosnažne krivične presude, o čemu odlučuju sudovi.</p>
<p>- Državni tužilac je ovlašćen da predloži oduzimanje imovinske koristi, ali je sud taj koji donosi odluku o privremenom ili trajnom oduzimanju imovine- ističe se u saopštenju.</p>
<p>Tužilaštvo podsjeća da su finansijske istrage jedan od najsloženijih segmenata krivičnog postupka, te da njihov obim i dalje ograničavaju nedostatak ekonomskih stručnjaka, neažurni registri imovine i potreba za snažnijom međuinstitucionalnom saradnjom.</p>
<p>Poseban iskorak, kako navode, ostvaren je nakon što je 3. marta 2025. godine vrhovni državni tužilac donio Uputstvo za sprovođenje finansijskih izviđaja i istraga, čime je pokrenut veći broj predmeta i u drugim tužilaštvima, a ne samo u Specijalnom državnom tužilaštvu.</p>
<p>Iz VDT-a ocjenjuju da se razlozi za razliku između privremeno i trajno oduzete imovine ne mogu tražiti u radu tužilaštva, već u zakonskim ograničenjima i složenosti sudskih postupaka.</p>
<p>Tužilaštvo je, kako je saopšteno, podržalo i najavljene izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koje bi mogle omogućiti trajnu zapljenu imovine i bez pravosnažne presude, uz zadržavanje isključive nadležnosti sudova.</p>

VDT: U 2025. pokrenuto 49 finansijskih istraga, sud prihvatio 93 odsto zahtjeva za privremenu zaplijenu

<p>Predsjednik Sjedninjenih Američkih Država <b>Donald Tramp</b> nastavio je s prijetnjama upućenim Grenlandu, insistirajući da bi, ukoliko Sjedinjene Države ne reaguju, Rusija ili Kina u budućnosti mogle da ga okupiraju, piše CNN.</p>
<p>Tramp je rekao da će, ako ne bude u mogućnosti da postigne dogovor o preuzimanju te teritorije "na lakši način", morati da to "uradi na teži način", piše CNN.</p>
<p>- Učinićemo nešto po pitanju Grenlanda, sviđalo im se to ili ne, jer ako mi to ne uradimo, Rusija ili Kina će preuzeti Grenland, a mi nećemo imati Rusiju ili Kinu za susjeda - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, prenosi N1.rs.</p>
<p>Lideri grenlandskih partija, uključujući i opoziciju, izdali su zajedničko saopštenje u kojem navode: "Ne želimo da budemo Amerikanci, ne želimo da budemo Danci, želimo da budemo Grenlanđani. O budućnosti Grenlanda moraju da odlučuju građani Grenlanda", prenosi ovaj medij.</p>
<p>Američki predsjednik i zvaničnici Bijele kuće razmatraju niz opcija kako da Grenland stave pod kontrolu SAD, usled obnovljenog interesovanja za ovu strateški značajnu teritoriju pod kontrolom Danske, navodi se u tekstu, i nisu isključili ni vojnu intervenciju. Vlade Grenlanda i Danske i dalje javno i privatno insistiraju da Grenland nije na prodaju.</p>
<p>I dalje je nejasno, navodi ovaj medij, kako bi ostale članice NATO-a reagovale ukoliko bi SAD odlučile da silom preuzmu Grenland. Evropski lideri upozorili su da bi takav potez imao ozbiljne posledice po vojni savez. U zajedničkom saopštenju, lideri Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Poljske i Španije poručili su da Grenland pripada svom narodu, piše u tekstu.</p>
<p>- Volio bih da postignemo dogovor na lak način, ali ako to ne bude moguće, uradićemo to na teži način. I, uzgred, veliki sam fan Danske. Moram to da kažem, bili su veoma ljubazni prema meni. Zaista sam njihov fan - rekao je Tramp, prenosi CNN.</p>
<p>On je tvrdio, kako piše, da je ovaj potez neophodan kako bi se spriječilo da Rusija ili Kina u nekom trenutku u budućnosti preuzmu Grenland.</p>
<p>Na pitanje, kako piše, o nedavnom izvještaju da SAD razmatraju isplate Grenlanđanima kako bi ih ubedile da se pridruže Sjedinjenim Državama, Tramp je rekao: "Još ne govorim o novcu za Grenland".</p>
<p>Mnogi stanovnici Grenlanda već su odbacili ideju da prihvate novac u zamenu za ulazak u sastav SAD.</p>
<p>Tramp je ponovo insistirao da bi, ukoliko Sjedinjene Države ne reaguju, Rusija ili Kina mogle u budućnosti da okupiraju Grenland.</p>
<p>Najviši diplomate Grenlanda i Danske sa sedištem u Vašingtonu sastali su se u četvrtak sa zvaničnicima Bijele kuće.</p>
<p>Premijer Grenlanda <b>Jens Frederik Nelsen</b>, zajedno sa još četiri partijska lidera, ponovo je odbacio Trampove pozive da SAD preuzmu ovu poluautonomnu teritoriju u saopštenju objavljenom u petak uveče.</p>
<p>Lideri su naveli da će planirani sastanak grenlandskog parlamenta, Inatsisartut-a, na kojem će se razmatrati odgovor na prijetnje Trampove administracije, biti pomeren na raniji datum. Datum sastanka još nije određen. Grenlandski parlament poslednji put se sastao u novembru, a naredna sjednica bila je zakazana za 3. februar.</p>

Tramp: SAD će preuzeti Grenland težim putem, ako ne može lakšim

<p>Čestitanjem neustavnog Dana Republike Srpske, <b>Andrija Mandić </b>je ponovo ogolio suštinu svoje nazadne, antievropske politike, koja je danas mnogo opasnija jer je sprovodi sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore na koje ga je instalirao Pokret Evropa sad i <b>Milojko Spajić</b>, poručili su iz Demokratske partije socijalista,</p>
<p>Podsjećanja radi, Ustavni sud BiH je 9. januar, datum koji slavi <b>Milorad Dodik</b>, proglasio neustavnim. Taj datum ne priznaje ni ostatak Bosne i Hercegovine, kao ni međunarodna zajednica.&nbsp;</p>
<p>Ovo je, kako ističu iz DPS-a, &nbsp;jedan u nizu poteza Andrije Mandića kojim aktivno narušava dobrosusjedske odnose, koji predstavljaju jednu od osnovnih vrijednosti važnih za učlanjenje Crne Gore u EU.&nbsp;</p>
<p>I to nije prvi put, podsjećaju, budući da je Crna Gora već dva puta dobila protestnu notu od BiH zbog Andrije Mandića. Prvi put zbog posjete Milorada Dodika kada ga je Mandić primio u službenim prostorijama Skupštine Crne Gore, a tom prilikom nije bila istaknuta zastava BiH i drugi put kada je Mandić izjavio da je Vučićev Svesrpski sabor skup dvije države, što je BiH doživjela kao pokušaj udara na njeno ustavno uređenje.&nbsp;</p>
<p>- Na kraju, odgovornost za to što Andrija Mandić danas sa pozicije prvog čovjeka parlamenta bruka Crnu Goru i za to što njegova politika predstavlja klipove u točkovima Crne Gore na njenom evropskom putu snose isključivo predstavnici parlamentarne većine, koji su mu dali tu šansu da ovu sramotu priređuje sa mjesta trećeg najvažnijeg čovjeka u državi. Ukoliko se ne ograde od ovakvog Mandićevog činjenja, partije vlasti će se svrstati u red onih koji besramno udaraju na Ustav susjedne države, dok su im puna usta priče o Evropskoj uniji i vrijednostima na kojima se ista temelji- zaključili su iz DPS-a.</p>

DPS: Mandić čestitkom neustavnog Dana Republike Srpske narušava dobrosusjedske odnose sa BiH, bruka Crnu Goru i minira njen evropski put

<p>U emisiji vikend popodne Televizije E donosimo raznovrstan i inspirativan sadržaj.&nbsp;</p>
<p>Pričamo kako je proteklo istorijsko lansiranje prvog crnogorskog satelita Luča i šta taj korak znači za budućnost nauke i tehnologije u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>U studiju nam je gošća koja se bavi filantropijom i otkriva kako uspješno spaja muziku sa humanitarnim radom i pomaganjem drugima. Razgovaramo i sa veterinarkom koja govori o svom profesionalnom putu, razlozima zbog kojih je izabrala taj poziv i misiji posvećenoj zaštiti i zbrinjavanju pasa lutalica.</p>
<p>&nbsp;Za sam kraj, ulazimo u kuhinju i kuvamo sa Sandrom Manojlović, uz ukusne recepte i prijatnu atmosferu.&nbsp;</p>
<p>Čeka vas toplo, informativno i zabavno izdanje koje povezuje nauku, humanost, brigu o životinjama i gastronomiju!</p>
<p><br/>
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17h!</p>

Tag: odgovornost