Odbor za bezbjednost i odbranu raspravljaće o tragičnim događajima na Cetinju u petak 16 maja, saopštio je predsjednik Odbora Miodrag Laković.&nbsp;
Laković je kazao da je datum izabran nakon usaglašavanja rasporeda i poslovnih kalendara predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.
On je saopštio da će se na dnevnom redu sjednice Odbora naći će pet tačaka, među kojima su dvije informacije o aktivnostima Uprave policije povodom tragičnih događaja na Cetinju – onog koji se dogodio 1. januara ove godine, kao i masakra u naselju Medovina 12. avgusta 2022. godine.
Odbor će, kako je predloženo, razmatrati i postupak vršenja bezbjednosnih provjera radi utvrđivanja (ne)postojanja smetnji za obavljanje bezbjednosnih poslova, koji sprovodi nadležna komisija u skladu sa zakonom. U okviru te tačke, raspravljaće se i o disciplinskoj odgovornosti i eventualnom pokretanju postupaka po tom osnovu.
Pred članovima Odbora naći će se i informacija o procedurama zapošljavanja pripadnika policije Ministarstva unutrašnjih poslova, uključujući aktivnosti nadležnih komisija.
Sjednica će biti zaključena tačkom “Tekuća pitanja”.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F1920146044613976435&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Laković: Odbor za bezbjednost i odbranu 16. maja o aktivnostima Uprave policije tokom tragičnih događaja na Cetinju

Građani Cetinja su i večeras blokirali magistralni put Cetinje - Podgorica, u mjesto Kruševo ždrijelo, s početkom u 17 sati i 26 minuta, a blokada će trajati sat vremena.
Oni su i večeras blokirali put u 17 sati i 26 minuta, a blokada će trajati sat vremena.&nbsp;
Oni ove mirne blokade organizuju već duže od dva mjeseca, iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora.
Blokade se organizuju neprekidno kao vid saučešća porodicama stradalih u dva nezapamćena i nerasvijetljena zločina, prilikom čega je živote izgubilo dvadeset troje njihovih sugrađana.

Građani Cetinja blokirali Kruševo ždrijelo

Građani Cetinja su i danas su blokirali magistralni put Cetinje - Podgorica, u mjestu Kruševo ždrijelo.&nbsp;
Ove mirne blokade više od mjesec svakodnevno organizuju građani koji traže odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora zbog tragedije na Cetinju u kojoj je Aco Martinović 1. januara ubio 13 ljudi.
Okupljanja počinju simbolično u 17.26 sati - u vrijeme kad se desio tragidčni događaj, i traju sat.

Cetinjani ne odustaju: I danas blokiran saobraćaj na Kruševom ždrijelu

Neformalna grupa studenata “Kamo Śutra” neće odustati od okupljanja dok se ne utvrde odgovornost i propusti u postupanju nadležnih organa za vrijeme i nakon dva zločina na Cetinju u kojima su ubijene 23 osobe, poručile su predstavnice te grupe.
Bojana Ivanović, uoči protesta koji je zakazan za sjutra, kazala je da u grupi "Kamo Śutra” prepoznaju aktivnosti Vlade na povećanju broja policajaca, unaprjeđenju zakonodavstva u oblasti oružja i organizovanju tribina na temu mentalnog zdravlja, ali da je prije svega neophodno utvrditi odgovornost za propuste na Cetinju.
- Ne možemo početi sa ispunjavanjem zahtjeva od kraja, moramo početi od početka. Znači, prvo su bitni odgovornost i propusti, odnosno da se utvrdi tačno ko je i za šta odgovoran. Nakon te odgovornosti mi tek možemo da počnemo kao društvo da se mijenjamo - rekla je Ivanović agenciji MINA.
Ona je istakla da je potrebno odgovoriti zašto tokom dvije i po godine ništa nije urađeno da se ne ponovi zločin na Cetinju, zašto ono što se radi u posljednjih mjesec nije urađeno ranije i zašto i dalje nema odgovora na pitanja koja su ključna u istrazi.
Ivanović je naglasila da neće odustati dok se njihovi zahtjevi u potpunosti ne ispune.
Na pitanje da li su zadovoljni podrškom koju dobijaju od profesora i studenata, Anastasija Martinović je odgovorila da im je podrška fakulteta “vjetar u leđa” i da ih raduje da tokom svake blokade i protesta vide više mladih lica.

- To je nama uspjeh, sama činjenica da smo uspjeli da okupimo omladinu i da im prenesemo našu poruku i da shvate da ovo nije politički, da ne dijelimo studente, nego da svi idemo u zajedničku borbu - rekla je Martinović.
Ivanović je istakla da broj studenta koji podržava podržava grupu „Kamo Śutra” nije ključan u njihovoj borbi.
- Nemamo informaciju koji je tačan broj studenta koji nas podržava, ali nas raduje činjenica da sa svakom blokadom i sa svakim novim protestom vidimo nove mlade ljude koji nam prilaze i koji žele da doprinesu ovoj borbi - rekla je Ivanović.
Ona je naglasila da to nijesu studenski protesti, već protesti koje organizuju studenti i na koje su pozvani svi.
Prema riječima Ivanović, odluke na nivou organizacije donose demokratski. “Ne postoji vođa, kao što ne postoji niko iza nas”.
Na pitanje zašto izostaje šira podrška studenata i društva, Martinović je kazala da u Crnoj Gori nema razvijene kulture protesta i bunta, pogotovo kod mladih.
- Znamo da kod nas sve funkcioniše tako da kad je servirano sve ispred tebe i kad vidiš da to valja, da je bezbjedno i da ide ka nečemu, onda će tek ljudi da se priključe - rekla je Martinović.
Ivanović je dodala da je cilj svega što rade, osim zahtjeva koje žele da budu ispunjeni, da mladima pošalju poruku da ne treba da se plaše.
- Želimo i mladima da pošaljemo poruku da ne treba da nas je strah da izađemo na ulicu i kažemo šta nam smeta. Mi želimo da živimo u ovoj državi i na nama ostaje ova država - kazala je Ivanović.
Na pitanje zašto postoji dilema oko toga da li podržati studente koji se bore za promjene i bolji sistem, Martinović je rekla da su svjesni da pojedini imaju predrasude.
- Mi muku mučimo s tim da se opravdamo i da stavimo do znanja da iza nas ne stoji niko. Svjesni smo toga da ljudi imaju neke stigme, da misle da smo pioni političke partije, da preko nas pokušaju ili da se vrate na vlast, ili da nešto promijene. To je totalna neboloza, totalna laž - kazala je Martinović.
Ivanović je naglasila da je ključni razlog izostanka šire podrške studentima i to što su ljudi navikli da političke partije mlade “koriste kao dekoraciju” u političkim kampanjama.
- I sada je nekako predstavljeno kao nemoguće to što se okupila grupa ljudi koji misle svojom glavom. Nemoguće je da postoji u Crnoj Gori grupa ljudi, studenta, koji su izašli na ulicu da iskažu određeno nezadovoljstvo, a da iza njih ne stoji nijedna politička partija - navela je Ivanović.
Komentarišući krivičnu prijavu koju je grupa „Kamo Śutra” podnijela protiv Demokratske Crne Gore zbog optužbi o povezanosti organizatora protesta sa kriminalnim klanovima i korupcijom, Martinović je rekla da su tom tužbom željeli da stave tačku na optužbe koje nijesu potkrijepljene dokazima.
Ivanović je kazala da je tužba i način da svima stave do znanja da mora postojati odgovornost za javno izgovorenu riječ, posevno kada je ona odgovorena sa određenih pozicija.
Komentarišući proteste u Srbiji, Martinović je rekla da studente u Crnoj Gori i Srbiji nažalost povezuju tragični događaji zbog kojih su počele pobune, dodajući da bunt koji je pokrenut nije protiv vlasti, već protiv “čuvanja fotelja”.
- Ne možemo da shvatimo kako je to jedno mjesto, jedna stolica, bitnija od 23 života i kako je kancelarija bitnija od odgovornosti i nekog moralnog stava i razmišljenja - navela je Martinović.
Na pitanje da li su u kontaktu sa kolegama iz Srbije i da li su od njih dobili podršku, Ivanović je rekla da su ih podržali određeni predstavnici njihovih organizacija.
- Naravno, oni su nam uzor. Oni su primjer na osnovu kojeg smo se i mi pokrenuli. Da nijesu oni to uradili, ja ne znam da li bismo se mi ovako motivisali i ovim željom i snagom istupili - rekla je Ivanović.
Na pitanje da li planiraju širenje protesta ukoliko zahtjevi ne budu ispunjeni, Ivanović je rekla da će građanska neposlušnost biti sve jača ukoliko se bude produžavala tišina nadležnih organa.
- Ako se nastavi ta tišina naša građanska neposlušnost samo može da bude jača, jer prosto nije ovo normalan život. A i nije normalno da na sve to ne postoji nikakvo oglašavanje i da samo sa druge strane stoji tišina - rekla je Ivanović.
Na pitanje da li je u okviru planova za naredni moguća i blokada nastave na fakultetima, Ivanović je rekla da za sad nemaju planove u tom pravcu i da će sve zavisiti od daljeg slijeda događaja, ali da ne može reći da je bilo šta isključeno.

Ivanović: Prvo odgovornost za propuste, ne možemo ispunjavati zahtjeve od kraja; Martinović: Na protestima vidimo nove mlade ljude

Vijeće Fakulteta dramskih umjetnosti podržava zahtjeve neformalne grupe studenata i studentkinja „Kamo śutra“ i poziva na njihovo ispunjenje.
- Smatramo da je naša odgovornost i obaveza da konstruktivno podržimo studente u njihovoj težnji za izgradnju boljeg i odgovornijeg društva. Našom podrškom izražavamo i solidarnost sa lokalnom zajednicom kojoj pripadamo i pridružujemo se traženju pune odgovornosti za tragične događaje. Želimo da podstaknemo značaj kulture protesta koji su pokrenuti ovom studentskom inicijativom – poručili su oni.
Na taj način izražavaju, kažu, spremnost da uče od studenata.
- I da zajedno sa njima promovišemo značaj društvene empatije i zastupanja javnog interesa koje studenti jasno promovišu svojim zahtjevima - objavljeno je na sajtu Fakulteta dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore.
Studenti, kako poručuju sa FDU, imaju pravo da nametnu teme za koje oni smatraju da su od značaja za razvoj društva.
- Takav pristup je najdragocjenija platforma za razvoj civilnog društva, pored svih drugih važnih razvojnih aspekata, političkih, kulturnih i ekonomskih, za koje i mi kao dio akademske zajednice imamo odgovornost - zaključak je Vijeća Fakulteta dramskih umjetnosti.

Vijeće FDU uz „Kamo śutra“: Naša odgovornost i obaveza je da podržimo studente u težnji za izgradnju boljeg društva

„Đekna još nije smijenjena - a kad će ne znamo“ - jedna je od poruka sa transparenata na večerašnjoj, petoj po redu blokadi saobraćaja u organizaciji neformalne grupe studenata „Kamo śutra“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170220_f3825eebcb0a258d9fbb635cd64f600608559bc32fd1e1a3b88eb80c7d25bd0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250206170220_f3825eebcb0a258d9fbb635cd64f600608559bc32fd1e1a3b88eb80c7d25bd0f" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada kod Trgovinske škole"> </figure>  Zahtijevajući odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora, oni su prethodnih dana blokirali saobraćaj na Blažovom mostu, Ulici 13. jula, kružni tok kod Kapital Plaze, most iznad knjižare „Karver“ - a danas je na redu bila ulica kod Trgovinske škole „Sergije Stanić“.&nbsp; Oni će sjutra, kako su saopštili po završetku današnje blokade, blokirati raskrsnicu na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog - između Alpe Bara i Telekoma. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzxEqIEV9UmM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kao i prethodnih dana - večerašnju blokadu, koja je počela u 17 sati i 26 minuta prati 23 minuta buke - u znak protesta zbog 23 žrtve u dva masakra na Cetinju. Tako okupljeni skandiraju „foteljaši“ i „ostavke“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170220_f3825eebcb0a258d9fbb635cd64f600608559bc32fd1e1a3b88eb80c7d25bd0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250206170220_f3825eebcb0a258d9fbb635cd64f600608559bc32fd1e1a3b88eb80c7d25bd0f" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada kod Trgovinske škole"> </figure>  Jedna od poruka sa transparenata je: „Ako bi smo bili APP, mi bismo hitno trebali UPDATE“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170236_e59b3b9654f1cf9735a8e629380e12587255209ddfff0f67649c2b9ac3d367bf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250206170236_e59b3b9654f1cf9735a8e629380e12587255209ddfff0f67649c2b9ac3d367bf" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJLDgCgdlS9Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170216_a36ba8270f2b83ac074ffbd933f060ac4585f76c2813409a83f4be82f5dda6a3.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250206170216_a36ba8270f2b83ac074ffbd933f060ac4585f76c2813409a83f4be82f5dda6a3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada kod Trgovinske"> </figure>  Okupljeni su tokom blokade propustili vozilo Hitne pomoći da prođe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170224_1eda95913a6d86a07fc9499d687a035a11c3c851286e7ca9b4db10c2430726e5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250206170224_1eda95913a6d86a07fc9499d687a035a11c3c851286e7ca9b4db10c2430726e5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Hitna protest"> </figure>  U „Kamo śutra“ su isprva tražili da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić daju ostavke - ali pošto oni to nijesu učinili - sada od premijera Milojka Spajića traže da ih on smijeni. I danas, kao i prethodnih dana, protestuju jer ni on tim povodom nije uradio ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170220_583576f742116782e8fe915407e31c3b50a89f63b46bd9a1e972fc284473aea1.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250206170220_583576f742116782e8fe915407e31c3b50a89f63b46bd9a1e972fc284473aea1" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada kod Trgovinske"> <figcaption>Jedna od poruka sa večerašnje blokade(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  Oni traže i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja. Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170228_579b4d04c953545f5fdec569c46a2cb077e5eb481ec16d2e7a0bf111f8db805e.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250206170228_579b4d04c953545f5fdec569c46a2cb077e5eb481ec16d2e7a0bf111f8db805e" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Protest"> </figure>  U znak podrške studentima koji traže utvrđivanje odgovornosti za tešku tragediju koja je pogodila Cetinje i Crnu Goru, bunt se proširio i na druge gradove, pa građani organizuju 23 minuta buke i u Prijestonici, Nikšiću, Kotoru, Budvi, Baru i Herceg Novom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170228_7deb9bfa8b04673a1b8f126d0a7acbe2ba216e0a51280cc32872c3cad34a4a38.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250206170228_7deb9bfa8b04673a1b8f126d0a7acbe2ba216e0a51280cc32872c3cad34a4a38" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada kod Trgovinske"> </figure>  Građani u Nikšiću od 17.26 sati blokiraju kružni tok kod Pošte, dok u Baru okupljeni protestuju na glavnoj ulici preko puta Robne kuće. U Kotoru će u isto vrijeme biti blokiran pješački prelaz kod Luke, a u Herceg Novom kružni tok u Meljinama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170220_2f315d866e7ee718f7caf0f7cf3913d0bad69e1e34f9884694531ab17b1a5866.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250206170220_2f315d866e7ee718f7caf0f7cf3913d0bad69e1e34f9884694531ab17b1a5866" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Đekna, Blokada kod Trgovinske"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170248_b6829e4da11a6db9344bca761d55440083dd824b20aa6fa1e5f94ca58c93162b.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20250206170248_b6829e4da11a6db9344bca761d55440083dd824b20aa6fa1e5f94ca58c93162b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="blokada"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206170252_517866974762bf2b0989c8c3055a317f0ce3de2c3dea974d50617e38e51816dd.jpg" data-media-id="editor_12" data-image-id="20250206170252_517866974762bf2b0989c8c3055a317f0ce3de2c3dea974d50617e38e51816dd" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada"> </figure>

Duško Mihailović

Anja Ivanović

„Kamo śutra“ sjutra blokira raskrsnicu između Alpe Bara i Telekoma, večeras poručili: „Đekna još nije smijenjena - a kad će ne znamo“

Neformalna grupa studenata „Kamo śutra“ sjutra će na ulici kod Trgovinske škole „Sergije Stanić“ nastaviti blokade saobraćaja kojima zahtijevaju odgovornost bezbjednosnog sektora zbog tragedije u kojoj je na Cetinju ubijeno 13 ljudi. Oni su danas blokirali most iznad knjižare „Karver“, a prethodnih dana most Blaža Jovanovića, Ulicu 13. jula i kružni tok kod Kapital Plaze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205170236_de89efec564c1d54b59a4f3727977259e7baf278b0cb8a975593e17b77b02fc5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250205170236_de89efec564c1d54b59a4f3727977259e7baf278b0cb8a975593e17b77b02fc5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada u PG"> </figure>  I današnja, kao i prethodne tri blokade, počela je u 17 sati i 26 minuta - uz 23 minuta buke u znak protesta zbog 23 žrtve u dva masakra na Cetinju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRY-sQDts3-w&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedna od poruka na transparentima je bila: „Mirno spavate jer nisu vaša đeca“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205170220_542dc1549fe66062163678a0232d5f49ea971f734f93c98efa2ef1bdacb9d1d0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250205170220_542dc1549fe66062163678a0232d5f49ea971f734f93c98efa2ef1bdacb9d1d0" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada"> </figure>  Građani su nosili i transparente sa porukama poput: „10 je ali mu magle naočare“, „politički paraziti, partijski uhljebi, „eksperti“ sa kupljenim diplomama - odgovornost!“...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205170224_8520883a4dd3b9b9e9411c72121dfd3ba7b049236575ac95e04bf445e84592a3.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250205170224_8520883a4dd3b9b9e9411c72121dfd3ba7b049236575ac95e04bf445e84592a3" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada"> </figure>  Okupljeni su uzvikivali „ostavke, ostavke“. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLgv--_tVIMY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Nosili su i transparente sa porukama: „masira li te ta fotelja?“, „crna i napaćena gora“...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205170236_cba7bbd19610dced5961254a00703d7fac67ac8bcc02796b9427f25094905c54.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250205170236_cba7bbd19610dced5961254a00703d7fac67ac8bcc02796b9427f25094905c54" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada u PG"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205170236_037a9babbf207d2329c0f18a35b428cba63a2b193bf91f69481d3091e7c2e7a7.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250205170236_037a9babbf207d2329c0f18a35b428cba63a2b193bf91f69481d3091e7c2e7a7" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada"> </figure>  U „Kamo śutra“ su isprva tražili da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić daju ostavke - ali pošto oni to nijesu učinili - sada od premijera Milojka Spajića traže da ih on smijeni. I danas, kao i prethodnih dana, protestuju jer ni on tim povodom nije uradio ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205170220_fd48b5dcacadff206498259ee5df9a5e0fe265d4ad4668919dd1b7f8638cc80e.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250205170220_fd48b5dcacadff206498259ee5df9a5e0fe265d4ad4668919dd1b7f8638cc80e" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada Karver"> </figure>  Oni traže i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja. Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205170240_2648991491ba50cf50d4a20647c30bfbe95a1b322469dffac71de0774101f487.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250205170240_2648991491ba50cf50d4a20647c30bfbe95a1b322469dffac71de0774101f487" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250205170248_f2819698b335277379aaa6d4852e985597d40f85296f1408e487c543a8bc4132.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250205170248_f2819698b335277379aaa6d4852e985597d40f85296f1408e487c543a8bc4132" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada u Podgorici"> </figure>  U znak podrške studentima koji traže utvrđivanje odgovornosti za tešku tragediju koja je pogodila Cetinje i Crnu Goru, bunt se proširio i na druge gradove, pa građani organizuju 23 minuta buke i u Prijestonici, Nikšiću, Kotoru, Budvi, Baru i Herceg Novom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fblokade-na-cetinju-u-niksicu-kotoru-baru-budvi-i-herceg-novom-u-znak-podrske-kamo-sutra&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Građani u Nikšiću od 17.26 sati blokiraju kružni tok kod Pošte, dok u Baru okupljeni protestuju na glavnoj ulici preko puta Robne kuće. U Kotoru će u isto vrijeme biti blokiran pješački prelaz kod Luke, a u Herceg Novom kružni tok u Meljinama.

„Kamo śutra“ sjutra blokira ulicu kod Trgovinske škole, večeras poručili: „Mirno spavate jer nisu vaša đeca“

Neformalna grupa studenata "Kamo śutra" nastavlja danas sa blokadama u Podgorici zbog zločina u kojoj je 1. januara u Prijestonici ubijeno 13 osoba. U znak podrške studentima koji traže utvrđivanje odgovornosti za tešku tragediju koja je pogodila Cetinje i Crnu Goru, bunt se proširio i na druge gradove, pa će građani organizovati 23 minuta buke i u prijestonici, Nikšiću, Kotoru, Budvi, Baru i Herceg Novom. Predstavnici grupe "Kamo śutra" i građani u Podgorici lokiraće se danas u 17:26 sati na mostu iznad knjižare Karver. Istovremeno, na 23 minuta biće blokiran i kružni tok na ulazu na Cetinje, ali i kružni tok kod stadiona u Budvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020511028_be55e2f1d58d7d924306cafa6e0dee42ddd0229c26b92bbc125914fcee020a1e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025020511028_be55e2f1d58d7d924306cafa6e0dee42ddd0229c26b92bbc125914fcee020a1e" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="blokada"> </figure>  Takođe, u isto vrijeme građani u Nikšiću blokiraće kružni tok kod Pošte, dok će u Baru okupljeni protestovati na glavnoj ulici preko puta Robne kuće. U Kotoru će od 17:26 sati biti blokiran pješački prelaz kod Luke, a u Herceg Novom kružni tok u Meljinama. Studenti iz grupe "Kamo śutra" traže smjenu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića i ažurnije i proaktivno djelovanje nadležnih institucija po pitanju predmeta posjedovanja oružja. Njihovi zahtjevi se odnose i na povratak građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u svim osnovnim i srednjim školama i na poboljšanje institucionalnog pristupa brizi o mentalnom zdravlju. Premijer Milojko Spajić je, u odgovoru na zahtjeve grupe "Kamo śutra", rekao da su svi članovi Vlade podložni promjeni, nakon evaulacije rada i detaljne analize učinaka. Nakon toga predstavnici studenata kazali su da njihov zahtjev više nijesu ostavke Šaranovića i Bečića, već njihove smjene. Cetinjanin Aco Martinović ubio je 1. januara 12 osoba, među kojima dvoje djece, i ranio četiri, od kojih je jedna preminula 9. januara u Kliničkom centru. Iz neformalne grupe "Kamo śutra", tokom blokade u ponedjeljak, poručili su da će nastaviti sa protestima sve dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni.

Blokade i buka u sedam crnogorskih gradova: Studenti i građani traže odgovornost za tragediju na Cetinju

„Bečiću – Vučiću“, „ostavke“, „foteljaši“ - odjekivalo je večeras kod kružnog toka ispred Kapital Plaze gdje je neformalna grupa studenata „Kamo śutra“ sa okupljenim građanima treći put po redu u Podgorici blokira saobraćaj zahtijevajući odgovornost čelnika bezbjednosnog sektora za tragediju na Cetinju u kojoj je stradalo 13 ljudi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fe23EisK4poQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Masa okupljenih buku sa kružnog toka nastavila je i niz ulicu uz Kapital Plazu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdQKdPqEfLI8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;Oni su saopštili da će sjutra, takođe u 17.26 sati, blokirati most kod Karvera, a jedan od studenata je uz to poručio da njihova borba neće stati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DH2Z1myTK730&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;Jedan od okupljenih nosio je transparent sa likom predsjednika države Jakova Milatovića uz natpis „princezo javi se“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250204180212_ba68c05a6aaa9117092e955edc73fc92e1b7d9cee3b8c70ae51efbbb92682e71.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250204180212_ba68c05a6aaa9117092e955edc73fc92e1b7d9cee3b8c70ae51efbbb92682e71" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="PRINCEZO JAVI SE"> </figure>  &nbsp;I večerašnja, kao i prethodne dvije blokade, &nbsp;održana je uz 23 minuta buke - u znak sjećanja na 23 žrtve u dva masakra na Cetinju. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIB1R1hRDbFs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDxpVC4AzzMQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDffuudM2OZI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> U „Kamo śutra“ su isprva tražili da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić daju ostavke - ali pošto oni to nijesu učinili - sada od premijera Milojka Spajića traže da ih on smijeni. Danas protestuju jer ni on tim povodom nije uradio ništa. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F1qzZrvnS8kg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250204170256_a470b6e8394ff08bb42b7cc00badcee3cf946cd2287b78099d6e12543df6dd69.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250204170256_a470b6e8394ff08bb42b7cc00badcee3cf946cd2287b78099d6e12543df6dd69" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada Kamo"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250204170228_b09fa63d21081299f39f9bffc276c5978efcc6914c7dcb9352496496ae19ea42.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250204170228_b09fa63d21081299f39f9bffc276c5978efcc6914c7dcb9352496496ae19ea42" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FBf0pYAR2-uI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250204170228_baba5ea80f9a0c5b4c75aba6e65dbcada0cb02a8d830e9465d5ca8f2719e610e.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20250204170228_baba5ea80f9a0c5b4c75aba6e65dbcada0cb02a8d830e9465d5ca8f2719e610e" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada"> </figure>  Okupio se veliki broj građana sa transparentima: „23 života nijesu samo broj“, „crna i napaćena goro“, „pokaži zube“, „ostavka je minimum odgovornosti“...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250204170228_6c98810179a9e15c47bbba49291a46823b611eb4baf67643d330fa6064825446.jpg" data-media-id="editor_12" data-image-id="20250204170228_6c98810179a9e15c47bbba49291a46823b611eb4baf67643d330fa6064825446" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Blokada"> </figure>  &nbsp;Ova neformalna grupa studenata uz podršku građana juče je blokirala i Ulicu 13. jula, a saobraćaj su u subotu zaustavili i preko mosta Blaža Jovanovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250204170232_07ed029aac31440d157fed1809e3427138c192dfa9a355867c1f27dc1805e629.jpg" data-media-id="editor_13" data-image-id="20250204170232_07ed029aac31440d157fed1809e3427138c192dfa9a355867c1f27dc1805e629" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250204170224_af9bdde9eaea97eaa75a7235c611175361ebe28e56ee242e70f58bc3dcb76796.jpg" data-media-id="editor_14" data-image-id="20250204170224_af9bdde9eaea97eaa75a7235c611175361ebe28e56ee242e70f58bc3dcb76796" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Blokada"> </figure>

Marija Žižić

„Kamo śutra“ sjutra blokira most kod Karvera, večeras kod Kapital Plaze odjekivalo „Bečiću – Vučiću“, „ostavke“, „foteljaši“...

Nakon tragičnog događaja na Cetinju činjenice nijesu predstavljene ni parlamentarcima, niti široj javnosti, nemamo nešto sa čime je trebalo da &nbsp;izađu Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova - ukazala je Marija Popović-Kalezić iz NVO CEGAS.
Ona je ukazala da je ovo tragedija koja nam se, nažalost, ponavlja.
- Upravo iz ovih razloga moramo prevashodno da imamo brzu reakciju ovih institucija - podvukla je ona gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Konstatovala je da se i dalje čeka izvještaj o tragičnom događaju na Cetinju od 1. januara: o načinu postupanja, profesionalizmu, &nbsp;kao i eventualno utvrđenim greškama tokom cijelog postupka.
- Nažalost, vrijeme prolazi, a mi nemamo adekvatne odgovore, osim određene mjere, koje, čini mi se, ne objašnjavaju sve ono što se toga desilo na Cetinju. Mislim da je jako važno da se uspostavi mehanizam brze reakcije, koja još uvijek, naravno, izostaje, da imamo adekvatne podatke, činjenice, sa kojima raspolaže i Uprava policije, i Ministarstvo unutrašnjih poslova, i da na osnovu toga u okviru parlamenta, odnosno skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu imamo raspravljanje, i imamo neki epilog dolaska do određenih rezultata - navela je ona.
Popović-Kalezić dodaje da je jasno da nemamo neke činjenice na osnovu kojih bi se moglo odlučivati, odnosno da te činjenice nijesu predstavljene ni parlamentarcima, niti široj javnosti.
- Nemamo nešto sa čime je trebala izaći Uprava policije, i Ministarstvo unutrašnjih poslova, s obzirom na cjelokupnu situaciju, s obzirom na tragediju koja nas je zadesila, i koja nam se ponovila, što je jako važno ponoviti, da to više nije slučaj, već nešto što je &nbsp;ušlo u ponavljanje, nažalost, i da upravo, iz svih ovih razloga, moramo prevashodno da imamo brzu reakciju ovih institucija. Zašto su one izostale, koji je razlog toga izostanka - rekla je Kalezić.
Jako je važno ući u postupak dokazivanja, smatra Kalezić, i kakav god bio epilog - pokazati da je institucija spremna da odgovara za određeni eventualni propust i za ono što se bude utvrdilo kao propust.
- Sektor bezbjednosti, cjelokupan, je poljuljan još odavno stalnim izborima, imenovanjima, reimenovanjima, postavljanjima, da ne govorimo o načinima postavljenja &nbsp;i ne pruža sigurnost da stvari, &nbsp;u najboljem redu funkcionišu kad je bezbjednosni sektor u pitanju. Iz tih razloga vrlo je važno istaći da smo već do sada morali imati izvještaj i informaciju šta se toga dana desilo, na koji način su nadležne &nbsp;institucije reagovale, i da li postoji, eventualno, utvrđena objektivna, i subjektivna odgovornost. Naravno, samo tako ćemo zaista moći povjerovati da sa sigurnošću imamo institucije koje nas brane, čak i kod ovih najtragičnijih događaja. Sve ostalo je čisti populizam, sve &nbsp;ostalo nije profesionalizam, i sve ostalo nije odgovornost prema građanima u Crnoj Gori - naglasila je Kalezić.
Sagovornica Budilnika vjeruje da će studenti uspjeti u svojoj namjeri, jer su istrajni i jer ih je veliki broj građana apsolutno podržao.
Studentski protest je dozvoljen, podsjeća, Kalezić, i niko nema pravo da ograničava ko će podržati taj protest, a ko ne, jer najveći broj ljudi koji su na protestima traže uspostavljanje odgovornosti.
- Jako je važno istaći da treba dati legitimitet svim zakonitim protestima, koji po zakonu izražavaju volju građanstva, i važno je istaći da ne smijemo targetirati nikoga, a ponajmanje studente, koji su nam najvažniji, da pripadaju bilo čemu, ili bilo kome, osim svojoj želji, i volji da do odgovora dođe. Nažalost, jedan dio sektora bezbjednosti, odnosno, jedna politička grupacija, se drznula na određena targetiranja, a upravo su oni ti koji nam moraju dati ključne odgovore, i to jeste nešto što je jako velik problem, i jeste nešto što ne smije biti praksa - zaključila je Kalezić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DInRoPs2b4mY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Popović-Kalezić: Sektor bezbjednosti je poljuljan i ne pruža sigurnost

Kremlj je potvrdio da će se održati telefonski razgovor između Vladimira Putina i Donalda Trampa.
- Razgovor se priprema- izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prema navodima ruskih novinskih agencija.
Trump je ranije danas na platformi Truth Social objavio da će u ponedjeljak telefonski razgovarati s Putinom. A nakon toga i sa Zelenskim.
<h3>"Nadam se da će dan biti produktivan"</h3>
- Predmet razgovora će biti zaustavljanje krvoprolića u kojem stradava u prosjeku 5000 ruskih i ukrajinskih vojnika nedjeljno, ali i trgovina- napisao je Tramp na svojoj mreži Truth Social.
Dodao je da će nakon toga razgovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i određenim članicama NATO-a.
- Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do primirja i da će ovaj nasilni rat, rat koji nikada nije trebao izbiti, završiti- napisao je Tramp.
<h3>Razgovarali Rubio i Lavrov</h3>
Uoči razgovora između Trumpa i Putina, američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, saopštio je Stejt Dipartment.
Rubio je pozdravio razmjenu ratnih zarobljenika koja je dogovorena na pregovorima između Rusije i Ukrajine u Turskoj, rekla je portparolka ministarstva.
Državni sekretar takođe je ponovio poziv Trampa za trenutnim primirjem i okončanjem nasilja u ruskom ratu u Ukrajini, navodi se u saopštenju.

Kremlj potvrdio: Pripreme za razgovor Putina i Trampa su u toku

U Nišu su večeras, tokom i nakon Svenarodnog sabora, u organizaciji Srpske napredne stranke, napadnuti ekipa Televizije Nova- novinarka Ivana Marković i snimatelj Dejan Marković, kao i novinarka Južnih vesti Tamara Radovanović. 
 
Ivana Marković kaže da su ih napala dvojica nepoznatih muškaraca oko 18 časova u centru grada, izvan metalne ograde kojom je Trg kralja Milana, gdje se održavao centralni događaj Sabora, „odvojen“ za posjetioce skupa.
&nbsp;Muškarci su ih fizički gurali, vređali, vikali na megafonu.
- Jedan od njih mi je rekao: ‘marš odavde’, gurajući me, ali sam ja odbila da odem jer smo bili na javnoj površini i pitala ga ko je on. Drugi je snimatelju Dejanu vikao da je ‘ustaša’. Zvala sam policiju da prijavim napad, ali je u blizini bio jedan policijac, kome smo mahali, a on nas srećom vidio, i odveo do Foruma u Obrenovićevoj, kako bismo produžili na studentski protest- kaže Ivana Marković za Danas.
&nbsp;Ona dodaje da je veliki problem što novinari nezavisnih medija nisu mogli da uđu na ograđenu lokaciju na Trgu na kojoj se održava Sabor, pošto su novinarske akreditacije, na kojima je inače pisalo „Srbija ne smije da stane“, dobili samo oni koji rade u &nbsp;prorežimskim kućama.
Južne vesti su, takođe, na svom nalogu na društvenoj mreži Iks objavile snimak na kome se vidi kako je jedan od okupljenih građana gura ruku i pokušava da novinarki Radovanović pomjeri mobilni telefon, kojim je snimala odlazak pristalica SNS posle Svenarodnog sabora.
&nbsp;Udruženje novinara Srbije je ranije danas protestovalo zbog privođenja dopisnika australijskog radija SBS Nikole Doderovića, dok je izvještavao sa mitinga Pokreta za narod i državu na Trgu kralja Milana.
U Nišu je danas održan centralni skup Svenarodnog sabora, u organizaciji aktuelne vlasti, na kojem je govorio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Istovremeno je na Trgu kralja Aleksandra, nekoliko stotina metara dalje, organizovan studentski protest „Izbori(mo) se“, na kojem je zahtijevano raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
&nbsp;

Niš: Napadnuti ekipa Televizije Nova i novinarka Južnih vesti

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je večeras na mitingu u Nišu poručio studentima da ga "ne zanimaju njihovi zahtjevi" i da je to "gotova priča", a studenti su njemu odgovorili da mu je izjava smiješna, te da ništa nije gotovo.
Vučić je u Nišu rekao da "od sada sluša samo narod", ali i da je spreman da svojim politčkim protivnicima "pruži ruku" i ponovo ih pozove na razgovor, kako bi se problemi i razlike rješavali u institucijama, a ne na ulici.
Pored mitinga valsti, u Srbiji su danas održavna dva velika studentska protesta - u Nišu i Subotici.
Reporterka N1 razgovarala je sa studentima u Nišu i pitala ih je kakva je njihova reakcija na Vučićevu izjavu, na što su oni rekli da ne odustaju do ispunjenja svojih zahtjeva. Ključna poruka sa protesta u Nišu je bila upravo raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.&nbsp;
Takođe, reporterka N1 razgovarala je sa studentima koji su se okupili u Subotici, gdje je mnogo njih reklo da im je Vučićeva izjava smiješna, da se pravi glup i slijep i da "ništa nije završeno".

Studenti poručili Vučiću da mu je izjava smiješna i da ništa nije završeno

Na današnju objavu potpredsjednika Demokratske partije socijalista Jevta Erakovića, koji je kazao da je današnji pokušaj ubistva u centru Podgorice još &nbsp;jedna potvrda da se građani sa ovakvim sektorom bezbjednosti ne mogu osjećati sigurno i spokojno i postavio pitanje odgovornosti nadležnih u sistemu bezbjednosti, reagovali su iz Demokratske Crne Gore.
U saopštenju iz te partije, pored ostalog, navode da poslanik Eraković svakako nije neznaven čovjek.
- On dobro zna kao što zna i cijela Crna Gora, da je sve ovo što se dešava i što se dešavalo proteklih decenija u Crnoj Gori isključiva posljedica politike njegove partije i činjenice da su komandovanje bezbjednosnim sektorom prepustili nikom drugom do najvećim kriminalcima na Balkanu- ocjenjuju Demokrate.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ferakovic-sta-je-potrebno-da-se-desi-da-bi-neko-iz-ovog-sistema-preuzeo-odgovornost-i-podnio-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na čelu bezbjednosnog sektora u Crnoj Gori su kadrovi Demokrata. Naime, lider ove partije Aleksa Bečić je potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, dok je njen visoki funkcioner Danilo Šaranović, ministar unutrašnjih poslova.
&nbsp;- Za razliku od Kanade, Njemačke, Švedske i brojnih drugih najrazvijenijih zemalja svijeta gdje vidimo vrlo često i teška krivična djela, i velike tragedije i zločine, ali nikad političko mešetarenje na tim pitanjima, kod nas svjedočimo potpuno suprotnom- navele su Demokrate.&nbsp;
Tvrde da je Crna Gora jedina zemlja u svijetu koja ima ovako licemjernu partiju kakva je DPS.
- Koja ne propušta niti jedan momenat za jeftino političarenje i mešetarenje na tim pitanjima, ali i jasan pokušaj odbrane kriminalnih struktura u Crnoj Gori- poručile su u saopštenju Demokrate.

Demokrate: Sve što se dešava i što se dešavalo posljedica je politike DPS-a

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: odgovornost