Vlada Crne Gore donijela je više odluka na telefonskoj sjednici održanoj 29. januara 2026. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez formalnog zasijedanja, uz saglasnost većine članova.
Na sjednici je usvojen Predlog amandmana na Predlog zakona o tržištu kapitala, kao i Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva javnih radova.
Vlada je takođe utvrdila osnovu za vođenje pregovora i zaključivanje Međuvladinog sporazuma između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država o saradnji u implementaciji strateških projekata, zajedno sa nacrtom tog sporazuma.
Razmatrano je i usvojeno mišljenje na amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koji su podnijeli poslanici Boris Mugoša, Branislav Nenezić i Nikola Zirojević.
Usvojena je i platforma za učešće predsjednika Vlade Milojka Spajića na Svjetskom samitu vlada, koji će biti održan od 3. do 5. februara 2026. godine u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Pored toga, Vlada je dala saglasnost za preusmjerenje sredstava sa Tekuće budžetske rezerve, kao i za isplatu novčane naknade za rad u Savjetu statističkog sistema, stručnom i savjetodavnom tijelu u Upravi za statistiku.
O odlukama opširnije <a href="https://www.gov.me/clanak/saopstenje-o-odlukama-vlade-crne-gore-donijetim-na-telefonskoj-sjednici-odrzanoj-29-januara-2026-godine" target="_blank">OVDJE.</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Usvojeni amandmani na Zakon o tržištu kapitala, odluke o sporazumu sa SAD, budžetskim preusmjerenjima...

Fond za zaštitu depozita (FZD), ni dva mjeseca nakon što je raspisan drugi konkurs, nije izabrao novog direktora, iako je svih 11 prijavljenih kandidata ispunilo uslove, a sjednica Upravnog odbora na kojoj se odlučuje o izboru još nije zaključena.
Istovremeno, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) vodi postupak povodom prijave koja se odnosi na zakonitost imenovanja Vojina Vlahovića za direktora FZD 2021. godine, koji je i jedan od kandidata na aktuelnom konkursu, pišu Vijesti.&nbsp;
Prvi konkurs za izbor direktora Fonda raspisan je u septembru, ali je poništen jer nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova, nakon čega je novi konkurs objavljen krajem oktobra.
Predsjednik Upravnog odbora FZD, Borko Božović, objasnio je da je sjednica tog tijela, na kojoj se odlučuje o izboru direktora, i dalje je otvorena i da bi trebalo da bude nastavljena/zaključena narednih dana.&nbsp;
- Za odlučivanje po tom pitanju, za Upravni odbor ne postoji zakonski ili drugi formalni rok. Svakako, u interesu institucije je da se proces okonča ranije ukoliko je to optimalno i iz ugla drugih okolnosti relevantnih za donošenje ove odluke. U međuvremenu, Fond posluje redovno, sa direktorom kome je istekao mandat, ali koji prema članu 12 Statuta Fonda nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora - rekao je Božović Vijestima.
On je dodao da je svih 11 kandidata ispunilo uslove drugog konkursa.
Mandat je dosadašnjem direktoru Fonda, Vojinu Vlahoviću, istekao 3. oktobra, ali on shodno članu 12 Statuta nastavlja da obavlja funkciju do imenovanja direktora.
Jedan od kandidata Mladen Bojanić je 24. oktobra uputio dopis ASK-u u kojem je tražio da se ispita imenovanje Vlahovića na toj poziciji 2021. godine. Bojanić tvrdi da je na osnovu dokumentacije koju je dobio Vlahović nezakonito imenovan 2021. i traži od ASK-a da ispita da li ove nezakonitosti ugrožavaju javni interes, odnosno upućuju na postojanje korupcije.&nbsp;
Vlahović je ocijenio tendencioznim i neosnovanim Bojanićeve navode o navodnom ugrožavanju javnog interesa i upućivanju na postojanje korupcije, te da ih sa indignacijom odbacuje.
- Prijava je primljena 27. oktobra. ASK je postupio po prijavi, traživši izjašnjenje relevantne institucije, kao i odgovarajuću prateću dokumentaciju, koja je i dostavljena 18. decembra. Trenutno je postupak u fazi sprovođenja - kazali su iz Agencije.

Još nema odluke o direktoru FZD

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici, a na predlog Ministarstva zdravlja, usvojila Informaciju o potrebi obezbjeđivanja logopedsko-defektoloških usluga i donijela zaključak kojim se po prvi put otvara put za njihovo sistemsko uvođenje u javno zdravstvo.
Zbog nedostatka ovih usluga u zdravstvenoj mreži, djeca iz Crne Gore godinama se upućuju u inostranstvo, što, kako kažu u Ministarstvu zdravlja, predstavlja veliko finansijsko opterećenje za porodice i Fond za zdravstveno osiguranje, koji godišnje izdvaja preko 1,6 miliona eura.
Vlada je zato dašanjim zaključkom zadužila Fond za zdravstveno osiguranje da obrazuje Radnu grupu koja će definisati kriterijume za pružaoce logopedsko-defektoloških usluga i sprovede javni poziv za angažovanje pravnih lica iz ove oblasti u Crnoj Gori.
- Ovaj korak omogućiće pružanje usluga u zemlji, bolju dostupnost djeci i racionalnije korišćenje sredstava Fonda. Radimo sve da obezbjedimo logopedsko-defektoloških usluga za djecu sa neurorazvojnim poremećajima ili sumnjom na neurorazvojne poremećaje - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Obrazlažući odluku na sjednici Vlade, ministar zdravlja Vojislav Šimun istakao je da je riječ o važnom iskoraku u sistemu zdravstva.
- Ovo je značajna odluka za naše najmlađe sugrađane i njihove roditelje. Godinama smo svjedočili činjenici da djeca moraju putovati van zemlje kako bi dobila specijalizovane tretmane iz oblasti logopedsko-defektoloskih usluga i to je problem koji nastojimo sistemski da riješimo. Današnjom odlukom Vlade stvaramo okvir da stručnjaci iz Crne Gore, kojih imamo dovoljno i koji posjeduju vrhunske kompetencije, konačno budu uključeni u proces ranog razvoja djeteta koja ispoljavaju tu potrebu. Naša je obaveza da svako dijete u Crnoj Gori dobije pravovremenu, kvalitetnu i dostupnu podršku – u svojoj zemlji, u svom okruženju - poručio je Šimun.
Kako je rečeno iz Šimunovog resora, Vlada i Ministarstvo zdravlja ovim korakom potvrđuju posvećenost unapređenju dostupnosti specifičnih zdravstvenih usluga i jačanju domaćih stručnih kapaciteta, kako bi podrška najranjivijim grupama bila blagovremena, kvalitetna i dostupna u okviru javnog zdravstvenog sistema Crne Gore.

Logopedsko-defektološke usluge u okviru javnog zdravstva

Ukupna proizvodnja električne energije u Crnoj Gori u 2026. godini, na pragu elektrana, planirana je u iznosu od 3.798 GWh, što je za oko 57,6 odsto više od procjene ostvarenja u 2025, saopšteno je iz Vlade koja je na današnjoj sjednici donijela Odluku o Energetskom bilansu za 2026. godinu.&nbsp;
Osnovni razlog povećanja proizvodnje je vraćanje u pogon Termoelektrane nakon ekološke rekonstrukcije i planiranog značajnog povećanja proizvodnje električne energije iz solarnih izvora, tako da je za 2026. godinu planiran suficit, koji iznosi 398 GWh.&nbsp;
Kako je rečeno iz Vlade, u narednoj godini je planirano puštanje u rad VE Gvozd snage 54 MW. Takođe, EPCG je planirala sukcesivno stavljanje u pogon komercijalnih solarnih elektrana čiji ukupni kapacitet na kraju godine bi iznosio oko 84 MW.&nbsp;
- Nastaviće se i realizacija projekta Solari 5000+ što će obezbijediti novu snagu, koja će uz već realizovane projekte Solari 3000+/500+ na kraju 2026. godine obezbijediti snagu od oko 105 MW - navedeno je u saopštenju Vlade.
Pored navedenog, u probnom radu i izgradnji nalazi se više komercijalnih solarnih elektrana privatnih investitora čija bi ukupna snaga do kraja 2026. godine iznosila oko 25 MW snage.&nbsp;
- Ukoliko se realizuju planirani projekti, značajno bi se povećala instalisana snaga solarnih elektrana koja bi na kraju 2026. godine trebalo da iznosi oko 215 MW. Realizacijom planiranih elektrana ukupna raspoloživa snaga svih elektrana na kraju 2026. godine trebalo bi da iznosi 1.320 MW - poručili su iz Vlade.
Zakonom o energetici utvrđeno je da se energetski bilans sastoji od bilansa električne energije, bilansa uglja, bilansa nafte, naftnih derivata i biogoriva, bilansa prirodnog gasa i bilansa toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hlađenje i industrijsku upotrebu i bilansa drvnih goriva.
- Energetski bilans za 2026. godinu pripremljen je na bazi podataka o bilansu električne energije dobijenih od strane „Elektroprivrede Crne Gore“ AD Nikšić, „Crnogorskog elektrodistributivnog sistema“ DOO Podgorica, „Crnogorskog elektroprenosnog sistema“ AD Podgorica, proizvođača električne energije u Crnoj Gori, bilansa uglja dobijenog od strane „Rudnika uglja“ AD Pljevlja, od naftnih kompanija je dobijen procijenjeni promet naftnih derivata koje će naftne kompanije nabavliti i staviti u promet na tržište Crne Gore - navedeno je u saopštenju Vlade.
Kako je rečeno, obezbjeđenje potrebnih količina svih energenata ključan je elemenat za realizaciju planiranih privrednih i socijalnih aktivnosti u Crnoj Gori tokom 2026. godine. U tom smislu, skrenuta je pažnja svim energetskim subjektima i nadležnim organima, na punu posvećenost realizaciji svih mjera predviđenih ovim bilansom.

Vlada najavljuje energetski skok: TE se vraća u pogon, rast proizvodnje struje od 57,6 odsto u 2026.

Ustavni sud Crne Gore tokom ove sedmice donio je odluke u više od 150 ustavnih žalbi iz 2023. godine, čime je nastavio da efikasno sprovodi Plan za rješavanje zaostalih predmeta i štiti ljudska prava na nacionalnom nivou, saopšteno je iz tog suda.
Dva vijeća za meritorno odlučivanje o ustavnim žalbama usvojila su 18 ustavnih žalbi, utvrdili povrede ljudskih prava i zbog utvrđenih povreda ukinuli odluke redovnih sudova i predmete vratili na ponovno odlučivanje.
- Odbijeno je 130 ustavnih žalbi, šest je odbačeno, u dva predmeta nije postignuta jednoglasnost pa su upućeni na sjednicu Suda, dok je u jednom predmetu postupak obustavljen. Vijeća su, takođe, povukla deset predmeta iz razmatranja - navedeno je u saopštenju.
Ovakvi rezultati, kažu u Ustavnom sudu, potvrđuju efikasnost Plana za rješavanje zaostalih predmeta, koji je Ustavni sud usvojio u junu 2024. godine, nakon stupanja na dužnost predsjednice suda Snežane Armenko.
Rukovodilac Odjeljenja za ustavne žalbe Milan Vukčević istakao je da su ustavnosudski savjetnici, zajedno sa sudijama izvjestiocima, tokom oktobra uložili veliki napor u radu na ovim predmetima.
- Rezultat intenzivnog rada ustavnosudskih savjetnika ovog odjeljenja ogleda se u velikom broju pripremljenih predmeta u svakodnevnim konsultacijama sa sudijama. Imajući u vidu zacrtani cilj da se u toku ove kalendarske godine svi zaostali predmeti iz 2023. godine riješe, nakon održanih vijeća za meritorno odlučivanje približavamo se ostvarivanju tog ambicioznog cilja. Napomenuo bih da, kada je u pitanju struktura predmeta, pored onih složenih, jedan dio predmeta su i tzv. tipski predmeti, koji su se odnosili na ustavnopravna pitanja u kojima postoji dobro uspostavljena praksa Ustavnog suda - kazao je Vukčević.
Najveći broj žalbi se odnosio na povredu prava na pravično suđenje, odnosno na pravo na pristup sudu, pravo na obrazloženu sudsku odluku i proizvoljnu primjenu mjerodavnog prava.
Dodatno, dio žalbi se odnosio na povredu prava na imovinu, prava na privatni i porodični život i slobodu izražavanja.
- Ustavni sud će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem Plana za rješavanje zaostalih predmeta u cilju jačanja vladavine prava i povjerenja građana u instituciju - poručeno je u saopštenju.

Ustavni sud u ovoj sedmici donio odluke u 155 predmeta

Savjetnik predsjednika Crne Gore za bezbjednost Dejan Vukšić objavio je na mreži X odluku državnog tužioca Marka Ivanovića, a koja se odnosi na tužbu predsjednika Jakova Milatovića protiv potpredsjednika Vlade Nika Đeljošaja za ugrožavanje sigurnosti.
ODT Podgorica je nedavno odbacilo tu prijavu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpodgoricko-odt-odbacilo-prijavu-milatovica-protiv-deljosaja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Dostavljamo na uvid javnosti odluku tužioca. Neka građani procijene da li je ovo odluka državnog tužioca ili advokata Nika Đeljošaja - napisao je Vukšić uz fotografiju dokumenta.
U odluci tužilac navodi da riječi koje je Đeljošaj uputio Milatoviću u telefonskoj komunikaciji ne predstavljaju objektivnu prijetnju po bezbjednost predsjednika države već se moraju sagledavati u kontekstu svega rečenog.
- Upućene riječi se mogu tumačiti jedino na način da je prijavljeni ukazao da će doći do reakcije kroz institucije sistema i putem javnog mnjenja, a što se u krajnjem i jeste desilo obzirom na reakcije političkih partija koje štite interese pripadnika albanskog naroda i reakcije pripadnika dijaspore, koje reakcije su preduzete u periodu nakon predmetnog događaja putem sredstava javnog informisanja i ogledale su se u raznim vidovima komentarisanja i izdavanja saopštenja u pogledu radnji preduzetih od strane podnosioca krivične prijave, kao Predsjednika Države Crne Gore, pri čemu je svjedok istih reakcija bila cjelokupna javnost, a samim tim i podnosilac prijave - navedeno je, pored ostalog, odluci tužioca Ivanovića.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVuksicDejan%2Fstatus%2F1972915753511985566%3Ft%3D3KiZEswnA8MPdAQmfickPw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
ODT je početkom avgusta formiralo predmet na osnovu prijave Milatovića da mu je Đeljošaj prijetio nakon što je vratio Zakon o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje zbog povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Milatović je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) tada objavio prepisku sa Đeljošajem u kojoj je on, između ostalog, napisao: „Nisi trebao da uđeš u ovo, a očekuj reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imamo uticaj“, te na to dodao: „Ali ćeš dobiti odgovor taman kakav zaslužuješ“.
Iz Kabineta predsjednika tada su pozvali premijera Milojka Spajića da odmah smijeni Đeljošaja, a sve je, kako je saopšteno, prijavljeno i direktoru Uprave policije.
Đeljošaj je u reagovanju demantovao da je prijetio Milatoviću, te tvrdio da je Milatović odbio da potpiše Zakon „zbog kumovskih veza“ sa Nebojšom Vuksanovićem, bivšim predsjednikom Odbora direktora kompanije „13. jul – Plantaže“ - kako bi za sebe i njega pribavio korist.
Vuksanović, nekadašnji funkcioner Socijalističke narodne partije (SNP), saradnik je u Kabinetu predsjednika Crne Gore. On je u saopštenju za javnost naveo da je Milatović vratio Skupštini izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti jer su neustavne, te da nije mogao znati da je ovaj akt pisan u jednog političara. Prijetnje su, kako je rekao, dokaz da je njegova odluka ispravna.
Milatović je ranije poručio da neće posustati ni pred kakvim pritiscima kada je Ustav, poštovanje zakona i interes građana i države u pitanju.

Vukšić: Neka građani procijene je li odluku donio tužilac ili advokat Đeljošaja

Krivično vijeće sutkinja Višeg suda Vesne Kovačević sjutra će u 10 sati za kada je zakazan nasatavak ročišta odlučiti da li će prihvatiti prijedlog tužioca Vukasa Radonjića koji je danas zatražio da se odredi pritvor bivšoj predsednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, koja se tereti da je bila dio kriminalne grupe koja ju je, prema stavu SDT-a, formirao njen sin Miloš Medenica. Takav zahtjev tužioca uslijedio je nakon saslušanja vještaka medicinske struke doktora Miodraga Šoća. Branilac Medenice, advokat Zdravko Begović usprotivio se prijedlogu tužioca Radonjića, navodeći da njegova branjenica ima teško oboljenje kičme. Sudsko vijeće je nakon pauze koja je trajala sat, ipak, odlučilo da se o zahtjevu tužioca Radonjića izjasni sjutra. Na početku ročišta svjedočio je doktor Šoć koji je kazao da zdravstveno stanje Medenice nije dobro, da ona ima probleme sa kičmom i zbog stepena oboljenja opravdano je što se nalazi na liječenju u Risnu i što tamo prima terapiju. -Liječenje će trajati 15 dana i to podrazumijeva fizikalnu terapiju u bolnici. Nakon toga biće sposobna da prisustvuje pretresu uz korišćenje terapije &nbsp;- kazao je Šoć.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250902140936_bdcf982a936327ef3044a5ac058e242259a080fb47ad72e4f6a44a54ce44fb89.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250902140936_bdcf982a936327ef3044a5ac058e242259a080fb47ad72e4f6a44a54ce44fb89" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Dr Šoć"> <figcaption>Dr Šoć(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je rekao da u uputu od 13. avgusta piše da sa terapijom počinje početkom septembra, zašto ne ranije nije pitanje za njega nego neurohirurga koji je dao uput i tu preporuku. Vještak Šoć kazao je i da se Medenica opravdano nalazi na bolničkom liječenju u risanskoj bolnici. On je odgovarajući na pitanje tužioca Radonjića rekao da terapiju koju sada prima u Risnu ne može primati ambulantno i dolaziti na suđenje. - Bolovi kičme kod Medenice neće prestati dok se ne uradi stablizacija vratnog dijela. Bolovi će se pojačavat svakim stresom - kazao je Šoć.&nbsp; On je u nekoliko navrata ponovio da Medenica treba da bude u bolnici i primi terapiju i da, prema njegovom mišljenju, ne bi bilo dobro da je prima ambulantno pa da ide na ročišta. Advokat Begović je nakon saslušanja vještaka Šoća kazao da je jasno da je izostanak Vesne Medenice opravdan i da treba da bude na bolničkom liječenju. Prema mišljenju advokata, neosnovane su insinuacije koje su stvorene u javnosti da ona pokušava da odgađa ročišta jer 15. oktobra ističu tri godine od kada je njen sin u pritvoru a nije donijeta prvostepena presuda. Sutkinja Vesna Kovačević je rekla da se radi o ozbiljnom predmetu i da "nju ne zanima da li će Miloš Medenica izaći iz pritvora, kada će se to desiti" jer od kad je ona "zadužila predmet dosta je uradila za četiri mjeseca". -Cilj ovog vijeća je da se utvrdi istina, a ne da se predmet pretrupi - kazala je sutkinja Kovačević. Advokat Begović je rekao da Medenici treba da se pruži šansa da se izliječi jer ona ima teško oboljenje kičme. Tužilac Radonjić danas je obrazložio da traži pritvor za Medenicu jer smatra da ona izbjegava da dođe na glavni pretres. - Optužena je trebalo da se liječi i prije nekoliko mjeseci i to mi ne sporimo. Ne sporimo da je žena bolesna. Međutim, treba imati u vidu činjenicu da bolničko liječenje dobijate 13. avgusta i da je predviđeno da traje dvije sedmice ona sa terapijom počinje dan uoči ročišta - kazao je tužilac. On je istako da se radi o opstrukciji postupka i izgleda tih razloga traži da joj se odredi pritvor. Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su Radomira Raičevića i Vojin Perunovića su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Marija Žižić

Tužilac traži pritvor za Vesnu Medenicu, sudsko vijeće o tome će odlučiti sjutra

Milorad Dodik najavio je danas raspisivanje referenduma nakon odluke o oduzimanju mandata.
- Mandat mi je dao narod, zato ćemo ga poslušati na referendumu u meni i funkciji koje obavljam, koje će se, vjerujem kako smo dogovorili, na bazi odluke Skupštine održati u narodnom periodu. Bošnjačka politika je potrošila sve svoje želje, mi cijenimo uzalud. Nisu željeli za sebe, već su željeli protiv nas. Sve što rade ovo vrijeme bilo je usmjereno protiv Republike Srpske - kazao je Dodik, a prenosi N1.
U obraćanju novinarima kazao je da je koalcija odlučna da brani “dejtonsku poziciju Republiku Srpske.”
Dodik je zatim ponovio da visoki predstavnik nije legitiman.
Dodik kojem je odlukom Centralne izborne komisije, nakon pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine, oduzet mandat predsjednika entiteta Republika Srpska obratio se novinarima u Palati Republike Srpske zajedno sa svojim koalicionim parterima sa kojima se prethodno sastao.
Iako ima pravo na žalbu protiv odluke Dodik je danas najavio da je neće poštovati.
- Zaklinjem se da ću dužnosti savjesno i odgovorno izvršavati, državne tajne čuvati, interese naroda i građana Republike Srpske braniti i zastupati, Ustava i zakona BiH i Republike Srpske časno se držati.” Ovdje nema nikakvog CIK-a – naveo je Dodik ranije na društvenim mrežama.

Dodik raspisuje referendum o sebi: Poslušaću narod

Na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta u Budvi većinom glasova usvojeno je povećanje mjesečnih odborničkih naknada sa 300 na 500 eura, a za povredu reda na skupštinskim zasijedanjima predviđene su i novčane kazne.
Osim naknada odbornika uvećane su i naknade za učešće u radu stalnog radnog tijela Skupštine opštine i Kolegijumu predsjednika Skupštine, te naknade za prisustvovanje pri sklapanju braka i partnerstva.
U Odluci o naknadama, koja je dobila zeleno svjetlo na sjednici, navedeno je da predsjednik Kolegijuma mjesečno prihoduje 75, a članovi pomenutog tijela 60 eura.
Za predsjednika stalnog radnog tijela lokalnog parlamenta predviđena je naknada od 60, za člana 35, dok će član u dva ili više stalnih tijela mjesečno primati 60 eura.
U obrazloženju je navedeno da su nova rješenja o novčanim naknadama za odbornike racionalna.
Uvećanja se, kako je pojašnjeno, usklađuju sa propisima koji regulišu minimalnu zaradu u zemlji i način oporezivanja odborničkog dodatka.
- Imajući u vidu aktuelne odluke koje regulišu naknade za rad i druga primanja odbornika kako za rad na sjednicama Skupštine, tako za rad u stalnim radnim tijelima, odnosno prisustvovanjima odbornika pri sklapanju braka, kao i uporedne podatke i praksu u lokalnim samoupravama na teritoriji Crne Gore, zaključeno je da je racionalno predložiti donošenje sveobuhvatne odluke koja će regulisati gore navedenu tematiku, kao i uvećanje odborničkog dodatka koji se usklađuje sa propisima koji regilišu minimalnu zaradu u Crnoj Gori i način oporezivanja odborničkog - navodi se u obrazloženju.
Podsjeća se da je visina naknade odborničkog dodatka posljednji put utvrđena još 2013. godine. Odlukom je predviđen i kriterijum za obračun novčanih kazni nakon izricanja mjera za održavanje reda, s obzirom da je Poslovnikom o radu SO Budva propisano da se isti određuje odlukom Skupštine kojom se određuju naknade za rad i druga primanja odbornika.
<h2>Kazne od 50 do 250 eura</h2>
Novom odlukom uvedene su i novčane kazne za povredu reda na sjednici, a postupak izricanja biće u nadležnosti Odbora za izbor i imenovanja.
- Odbornik kome je izrečena mjera opomene kazniće se novčanom kaznom u visini od 10 odsto odborničkog dodatka. Odbornik kome su u toku iste sjednice izrečene dvije mjere opomena kazniće se novčanom kaznom u visini od 20 odsto odborničkog dodatka. Odbornik kome je izrečena mjera oduzimanje riječi kazniće se novčanom kaznom u visini od 40% odborničkog dodatka. Odbornik kome je izrečena mjera udaljenja sa sjednice kazniće se novčanom kaznom u visini od 50% odborničkog dodatka. Ako je odborniku izrečeno više mjera za povredu reda na sjednici Skupštine opštine novčane kazne se ne sabiraju, već se primjenjuje samo najviša novčana kazna - navodi se u članu 10. ove Odluke.

Budvanskim odbornicima plate povećane na 500 eura, uvedene i kazne za povredu reda

Upravni sud potvrdio je da je zakonira odluka o prestanku radnog odnosa policijskog službenika Predraga Milića koji je suspendovan zbog povrede pravila i standarda utvrđenih Kodeksom policijske etike. Milić je uhapšen u novembru prošle godine kada je njemačka policija u njegovom autu pronašla skoro 1,5 miliona eura.
Sud je cijenio je zakonitim rješenje Komisije za žalbe kojim je odbijena žalba tužioca, izjavljena na rješenje Ministarstva unutrašnjih poslova &nbsp;od 26. januara 2024. godine, kojim je stariji policajac prve klase u OB Podgorica, oglašen odgovornim za počinjenu težu povredu Zakona o unutrašnjim poslovima.
Zbog toga mu je, na osnovu člana 174 stav 2 tačka 5 Zakona o unutrašnjim poslovima, izrečena disciplinska mjera - prestanak radnog odnosa.
Na teret mu je stavljeno da je dana 22. oktobra 2021. godine, oko 23:15 sati, u mjestu Piding, Njemačka, nakon kontrole njegovog vozila, priveden u službene prostorije, a u specijalno izrađenom bunkeru ispod zadnjeg sjedišta pronađeno je 1.499.850 eura.
Po ocjeni ovog Suda, disciplinski postupak je pravilno sproveden, a osporena odluka donesena primjenom slobodne ocjene.
Podsjećaju da opšta pravila ponašanja, zbog specifičnosti policijske službe, podrazumijevaju uzdržavanje od svake vrste djelovanja koje mogu materijalno i moralno da štete njenom ugledu u cjelini.&nbsp;
- Službenici policije koji imaju posebna ovlašćenja, zbog toga se kako na radnom mjestu, tako i u privatnom životu moraju uvažavati pravila ponašanja što predstavlja uslov za održavanje povjerenja javnosti neophodnog za uspješan rad policije kao institucije. Zbog toga, ponašanje tužioca koje je, po ocjeni Suda, neprimjereno i suprotno etičkim pravilima, a imajući u vidu ciljeve i interese koje policija mora pratiti, predstavlja ponašanje kojim se narušava ugled policije, zbog čega je imao i morao imati subjektivnu percepciju o obavezi poštovanja i djelovanja u skladu sa etičkim principima, te predvidljive posljedice u slučaju postupanja suprotnog u vidu mjere prestanka radnog odnosa - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.

Upravni sud: Zakonita odluka o prestanku radnog odnosa policajca kod koga je u autu pronađeno 1,5 miliona eura

Američka vojska izvršila je još jedan napad na brod na istočnom dijelu Tihog okeana, za koji je navela da je prevozio drogu.
Južna vojna komanda Sjedinjenih Američkih Država (SAD) saopštila je na društvenim mrežama da je brod prolazio duž poznate rute za trgovine drogom i da je bio je uključen u operacije trgovine drogom.
Kako je saopšteno, u napadu su ubijene tri osobe, prenosi N1.
&nbsp;Broj poginulih u napadima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa na brodove koji navodno prevoze drogu porastao je na najmanje 148.
&nbsp;Od početka septembra prošle godine u Karipskom moru i u Pacifiku su izvedena najmanje 43 napada, a Tramp je rekao da je njegova zemlja u "oružanom sukobu" sa kartelima u Latinskoj Americi.
&nbsp;On je opravdao napade navodeći da im je cilj da se zaustavi doprema droge.

Napad američke vojske na još jedan brod na Pacifiku, ubijene tri osobe

Norvežanin Johanes Hesflot Klebo osvojio je danas zlatnu medalju u trci na 50 kilometara - &nbsp;masovni start, u kros kantriju na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Kortini.
Do pobjede došao je sa rezultatom dva sata, šest minuta i 44,8 sekundi.
To je njegova šesta zlatna medalja u Milanu i Korini, čime je postavio rekord kao sportista sa najviše osvojenih zlatnih medalja na jednim Zimskim olimpijskim igrama.
Time je nadmašio skoro pet decenija star rekord Amerikanca Erika Hajdena, koji je osvojio pet zlata na ZOI u Lejk Plesidu 1980. godine.
Norvežani su u trci na 50 kilometara ostvarili trostruku pobjedu – srebro je pripalo Martinu Njuengetu, a bronza Emilu Iversenu.
Klebo je povećao i rekord po broju osvojenih zlatnih medalja na Zimskim olimpijskim igrama u karijeri na ukupno 11, računajući tri nastupa na Igrama.
Pobjeda Kleba donijela je Norveškoj 18. zlatnu medalju na Igrama,čime je i dodatno uvećala prednost u ukupnom bilansu odličja, koji sada iznosi 40.
Norveška je već u petak postavila rekord po broju osvojenih zlatnih medalja jedne nacije na jednim Zimskim igrama.

Klebo stigao do šeste zlatne medalje u Milanu i Kortini

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 379,63 hiljade vozila.
&nbsp;Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
&nbsp;U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
&nbsp;Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona EUR, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
&nbsp;Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 379,63 hiljade vozila

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata instruktoru vožnje N. M. zbog osnovane sumnje da je silom preduzeo radnje seksualne prirode prema maloljetnoj učenici, kojima je narušio njen tjelesni integritet.
On se tereti da je izvršio krivično djelo nedozvoljene polne radnje.
- Osumnjičeni se tereti da je krajem maja 2025. u svojstvu instruktora vožnje, zloupotrebom položaja i odnosa zavisnosti prema maloljetnoj oštećenoj, tokom časa obuke u vozilu auto-škole, bez njenog pristanka i primjenom sile, preduzeo radnje seksualne prirode kojima je narušio njen tjelesni integritet - navodi se u saopštenju.

Tag: odluka