Saobraćaj na putu Berane - Ribarevine sjutra će biti u potpunosti obustavljen, zbog radova na tunelu Tifran, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.

Navodi se da će saobraćaj na tom putu biti obustavljen do četvrtka, do sedam sati.

- Saobraćaj se obustavlja za sve vrste vozila zbog radova na tunelu Tifran u sklopu rekonstrukcije magistranog puta M-2, dionica Poda-Berane - navodi se u saopštenju.

Iz Uprave za saobraćaj su rekli da za vrijeme obustave putnička vozila i autobusi mogu koristiti alternativne puteve.

- Podsjećamo da je na tom putu do kraja mjesca na snazi privremena obustava saobraćaja za sve vrste vozila od devet do 12 i od 14 do 17 sati - navodi se u saopštenju.

Iz Uprave su kazali da je rekonstrukcija puta Lepenac-Ribarevine-Poda-Berane počela 31. jula prošle godine, a da je rok za završtak 24 mjeseca.

Kako su rekli, vrijednost radova je 35.731.859 eura bez poreza na dodatu vrijednost.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sjutra obustava saobraćaja na putu Berane - Ribarevine

Osnovno drzavno tužilaštvo (ODT) u Beranama odredilo je zadržavanje od 72 sata direktoru Područne jedinice Berane Uprave za šume Ž.V.
Ž.V. je uhapšen jutros zbog sumnje da je primao mito, a na teret mu se stavlja krivično djelo protivzakonit uticaj.
On se sumnjiči da je u prvoj polovini jula, u jednom ugostiteljkom objektu, primio mito od M.Č. u iznosu od 1.000 i obavezao se da vratiti u radni odnos R.Č, iako je znao da mu je doneseno rješenje Uprave za šume kojim mu se zabranjuje obavljanje poslova do okončanja disciplinskog postupka, koji je protiv njega pokrenut.
Iz policije su najavili nova hapšenja u ovoj, kako su rekli, opsežnoj akciji.

500x500

Direktoru PJ Uprave za šume u Beranama zadržavanje do 72 sata

„Curenje“ testova iz matematike putem vajbera, zbog čega je prošle godine u aprilu bila odložena eksterna provjera znanja za osnovne škole, poslije više od godinu i po dana počinje da dobija rasplet. Prema informacijama Pobjede, sumnja se da su zadaci iz matematike u javnost dospjeli preko test administratorke koja je zaposlena u OŠ „Radomir Mitrović“ u Beranama.
- Osnovno državno tužilaštvo u Beranama podnijelo je Osnovnom sudu optužni prijedlog protiv okrivljene T. R. zbog krivičnog djela odavanje poslovne tajne – rekao je Pobjedi tužilac portparol ODT Berane Marko Bojović.
T. R. je tog dana bila test administrator, a osumnjičena je da je zadatke proslijedila dalje, mimo strogih procedura Uputstva za realizaciju eksterne provjere znanja koju je propisao Ispitni centar.
Test administratorka T. R. je zasad jedina okrivljena u ovom slučaju, iako procedure pokazuju da je čuvanje zapečaćenih vrećica odgovornost direktora škole i školskog koordinatora.
<h2>Jasna procedura</h2>
Uputstva Ispitnog centra koja su objavljena na sajtu te institucije za 2023. godinu, preciziraju rukovanje zapečaćenim vrećicama prije nego se otvore pred đacima. Piše da je direktor škole obavezan da obezbijedi bezbjednost ispitnog materijala, te da je njegova obaveza i preuzimanje ispitnog materijala koji je poslat iz Ispitnog centra.
Testovi se pripremaju u Ispitnom centru, pakuju se u sigurnosne vrećice i šalju školama, a škola ih dobija na dan provjere znanja iz određenog predmeta i to dva do tri sata prije početka ispita. Direktor škole i školski koordinator preuzimaju ispitni materijal od poštanskog službenika. Prilikom preuzimanja provjeravaju da li je materijal propisno zapakovan u sigurnosne vrećice. Primljeni ispitni materijal treba odložiti u prostor koji je za to određen, a sigurnosne vrećice u kojima su testovi ne smiju se otvoriti prije početka ispita. Trideset minuta prije početka ispita vrećice se predaju test administratorima, koji ih otvara pred učenicima u učionici u kojoj se održava test.
Prema ovom uputstvu, ukoliko se slijedilo, nije bilo moguće da test administratorka koja je osumnjičena, dođe u posjed zadataka, jer bi trebalo da uzme vrećicu pola sata prije ispita i da je otvori pred đacima. Prije nje su pristup mogli da imaju direktor ili školski koordinator, kako je napisano u uputstvu. Takođe, prosvjetari iz Rožaja su sat vremena prije početka testa alarmirali Ispitni centar i Ministarstvo prosvjete, nakon čega je provjera znanja i otkazana.
Sagovornici Pobjede ističu da je veoma zabrinjavajuće i to što škola u Beranama nije reagovala niti pokrenula proceduru kojom bi se razriješio slučaj, jer okrivljena test administratorka, koju očekuje suđenje, ne može biti jedina u tom lancu. Njoj će se suditi za odavanje službene tajne jer se sumnja da je omogućila da testovi budu dostupni javnosti, umjesto da, kada je već imala uvid u njih, mimo procedura, alarmira javnost, kao što su to odgovorno učinili prosvjetari u Rožajama.
Nakon što su dobili testove putem vajbera, prosvjetari iz Rožaja su obavijestili Ispitni centar i Ministarstvo prosvjete da su testovi objavljeni i da se šire društvenim mrežama. Ispitni centar je reagovao i test je otkazan sat vremena prije početka, a djeca su vraćena kućama.
Više nezavisnih izvora je još tada Pobjedi potvrdilo da su za curenje zadataka odgovorni nadležni iz jedne škole u Beranama.
<h2>Godinu i po rješavali zadatke</h2>
Od aprila prošle godine se dogodilo sljedeće - ko je pustio u javnost zadatke iz matematike za eksternu polumaturu, prvo je
provjeravalo ODT u Rožajama, odakle je i stigla prva informacija da su testovi ,,procurili“. Tamošnje tužilaštvo je nakon analize utvrdilo da se to dogodilo na teritoriji opštine Berane, a ne u Rožajama, kako je ranije postojala sumnja, pa su spisi predmeta dostavljeni na nadležnost ODT-u Berane, koje je početkom septembra 2023. utvrdilo da postoji sumnja da je izvršeno krivično djelo iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva. ODT Berane 7. septembra šalje SDT-u u Podgorici spise predmeta.
SDT je taj predmet držao u fazi izviđaja od septembra prošle, pa sve do juna ove godine, kada su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu određeno, izmijenjene ingerencije SDT-a pa je ono sad nadležno samo za krivično gonjenje visokih javnih funkcionera, za krivično djelo zloupotreba službenog položaja...
Od juna je ponovo u beranskom tužilaštvu, koje je sada predalo optužni prijedlog sudu.
Do „provaljivanja“ zadataka je dolazilo i ranije, jer su đaci uspijevali da unose telefone i slikaju testove, koje su slali u organizovane grupe kako bi se zadaci riješili, ali se nije događalo da se nađu u javnosti prije početka testa.
Ministarstvo prosvjete je tada saopštilo da je Ispitni centar utvrdio da nijesu ispoštovane procedure i mjere koje se moraju preduzeti radi očuvanja tajnosti testiranja u školama.
Pomoćnik direktora u Ispitnom centru Crne Gore Gojko Jelovac kazao je prošle godine, na okruglom stolu, koji je bio posvećen problemima sa testiranjem, da se za 24 sata može znati iz koje škole je ,,procurio“ test iz matematike. Rekao je i da bi se za 24 sata moglo znati u kojoj školi je test provaljen. Rekao je da zna i u kojoj, ali nema dokaze.
„Nije u Rožajama škola“, kazao je Jelovac tada, a nakon nekoliko dana javnost je informisana da je slučaj iz Rožaja preseljen u Berane.
On je tada rekao „da je dva mjeseca policiji problem da ode kod tog čovjeka od kojeg su dobili sliku i da se to brzo moglo završiti“. Kazao je da bi značilo da su to uradili, to se sve dešavalo prije polaganja testa iz maternjeg jezika, gdje je kasnije evidentirano masovno prepisivanje.
Pojedini prosvjetari su tada komentarisali da je nevjerovatno da se slučaj istražuje dva mjeseca i da se ne utvrđuje ko je odgovoran, nakon čega je Jelovac dodao: ,,Ja se bojim da su utvrdili nego ćute“.
<h2>Ukazali na zloupotrebu</h2>
Ovu zloupotrebu je za Pobjedu komentarisala Snežana Kaluđerović, pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje, koja je kazala da onaj ko je zloupotrijebio položaj i objavio test iz matematike prije samog čina polaganja mora biti procesuiran i da odgovara za krivično djelo odavanje poslovne tajne. Za to krivično djelo zaprijećena je kazna od tri mjeseca do pet godina zatvora. Istakla je da se djelo može eventualno tretirati i kao namjera dogovaranja ishoda takmičenja za što je predviđena kazna do tri godine.
Ovo je prvi slučaj da su nadležni osumnjičeni za curenje testova u javnost. Do ove godine su to činili učenici koji su uspijevali da prokijumčare mobilne telefone u učionice i fotografišu zadatke koje su slali na vajber grupe koje su imale i preko 1000 članova. U tim grupama su pored učenika, bili i studenti ili nastavnici, uglavnom rođaci, koji bi riješili zadatak i poslali takođe vajberom.
Od ove godine, prilikom polaganja su uvedeni detektori, koji su spriječili da se unose pomoćna sredstva u učionice, a sa test administratorima je potpisivan i poseban ugovor. Rezultati ovogodišnje provjere znanja su, kako je kazala ministarksa prosvjete Anđela Jakšić-Stojanović, nikad lošiji, ali su i ljekoviti za društvo jer su omogućili da se stekne realna slika stanja.

Test administratorka osumnjičena da poslala zadatke polumaturskog ispita iz matematike

U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset, najviša dnevna od 14 do 22 stepena.

Sjutra sunčano, do 22 stepena

Peticiju za zaštitu Velike plaže, koja je pokrenuta 3. aprila, do sada je potpisalo već 11.229 građana. 
 
Pokrenuli su je Centar za zaštitu i proučavanje ptica, NVO EnvPro, NVO Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo, NVO KANA / ko ako ne arhitekt, Dr Martin Schneider-Jacoby Association, CEE Bankwatch Network, NVO Crnogorsko društvo ekologa, NVO Green Home, NVO MogUL, Portal Ulcinj info i NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora.
Oni su ukazali da će potpisani sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) omogućiti dugoročni zakup i "valorizaciju" naših najvrijednijih prirodnih lokaliteta, te da se njime investitorima iz UAE otvaraju se vrata za preuzimanje više lokacija širom države, bez transparentnih procedura i javnog uvida.
- Javnosti je svega par dana prije samog potpisivanja sporazuma predstavljena ideja davanja u zakup svih 12 kilometara Velike plaže, na čak 99 godina, koji podrazumijeva izgradnju turističkih kompleksa, marina, aerodroma, itd., a time i njen trajni, nepovratni gubitak za građane/ke - navedeno je, između ostalog, u tekstu koji prati peticiju.
Peticiju možete potpisati<a href="https://www.change.org/p/stop-devastaciji-velika-pla%C5%BEa-za-budu%C4%87e-generacije-ne-za-privatne-interese?recruiter=1370456006&amp;recruited_by_id=ec5cc750-1065-11f0-9784-b381fe4528c7&amp;utm_source=share_petition&amp;utm_campaign=petition_dashboard&amp;utm_medium=copylink"> ovdje.</a>

Peticiju za očuvanje Velike plaže za dvije sedmice potpisalo više od 11.000 ljudi

Nakon što je američki šef diplomatije Mark Rubio jutros upozorio da će Sjedinjene Američke Države (SAD) odustati od mirovnih pregovora oko Ukrajine ako uskoro ne dođe do napretka, potpredsjednik Džej Di Vens ipak je izjavio da su u tom pogledu optimistični.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Frubio-ako-nije-moguce-okoncati-rat-u-ukrajini-sad-moraju-da-krenu-dalje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je rekao tokom susreta s italijanskom premijerkom Đorđom Meloni u Rimu.
- Budući da su pregovori u toku, ne želim da prejudicram njihov ishod, ali osjećamo optimizam da bismo mogli privesti kraju ovaj vrlo brutalan rat - rekao je Vens novinarima.
Dan ranije, Donald Tramp je izjavio da vjeruje da je prekid vatre blizu, te da bi Moskva uskoro trebalo da dostavi odgovor na posljednji američki prijedlog. Ipak, Rubio je jutros poručio da će SAD krenuti dalje ako ne dođe do konkretnih pomaka.

Vens kontra Rubija: „Optimistični smo da bismo mogli privesti kraju rat u Ukrajini“

U Bijeloj je danas, na krivini Sveta neđelja, došlo do saobraćajne nezgode u kojoj je povrijeđen D.M. (70).
Kako javlja Novski, auto je iznenada izletjelo sa kolovoza i udarilo u stub rasvjete. D.M. je bio sam u vozilu.
On je zadobio povrede glave i transportovan je u risansku bolnicu.
Nezgoda se dogodila oko 16:45 sati.

Saobraćajna nezgoda u Bijeloj: Jedna osoba transportovana u risansku bolnicu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: odt-berane