Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ je na sjednici održanoj dana 6. novembra 2025. godine, postupajući po Zaključku i nalogu osnivača – Skupštine opštine Bijelo Polje, a u skladu sa svojim zakonskim i statutarnim nadležnostima, jednoglasno donio Odluku o oduzimanju književne nagrade „Ratkovićeve večeri poezije“ Radovanu Karadžiću, dodijeljene 1993. godine za knjigu poezije „Slovenski gost“. To je za Antenu M potvrdio predsjednik Savjeta ove ustanove Jasmin Ćorović.
- Mi smo imali rok od 30 dana, tako da smo mi donijeli odluku da se oduzme nagrada na osnovu zaključka Skupštine i Opštine. Tako da smo mi, što je do nas, završili i poslali Opštini. Mislim da oni imaju sjednicu 3. decembra. Na njima da je izmjene Statuta, koje smo napravili, potvrde. I to je to. To je završena priča - kaže Ćorović.
Odluci je prethodilo usvajanje izmjena i dopuna Statuta JU „Ratkovićeve večeri poezije“, u kojima su precizirane nadležnosti Savjeta u slučajevima oduzimanja već dodijeljenih priznanja. Savjet je postupao striktno u okviru svojih nadležnosti, poštujući institucionalni okvir i odluke osnivača Ustanove.
- U Statut smo ubacili da možemo da oduzemo nagradu. Donijeli smo i novi Pravilnik o oduzimanju nagrade. Pravilnik, koji do sada nijemo imali, a koji ima 19 čranova, pored ostalog, jasno sadrži član kojim nam omogućava da oduzemo nagradu ukoliko je li neko osuđen za neko krivično dijelo, ratne zločine, genocid, plagijat itd - navodi Ćorović.
JU „Ratkovićeve večeri poezije“, ističe Ćorović, smatra da književna nagrada mora predstavljati ne samo umjetničku, već i moralnu i civilizacijsku vrijednost, u skladu sa temeljnim principima humanosti, prava i dostojanstva žrtava. Dodaje da Savjet ostaje posvećen očuvanju ugleda Manifestacije i njenoj misiji afirmacije književnosti i kulturnih vrijednosti zasnovanih na antifašizmu, toleranciji i poštovanju ljudskog dostojanstva.
Karadžić je nagradu Risto Ratković dobio 1993. godine, a Haški tribunal ga je 2019. osudio na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge zločine protiv čovječnosti.
Inicijativu za oduzimanje nagrade 26. juna pokrenulo je više NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije i bjelopoljski odbor BS.
Tokom glasanja, sjednicu su napustili odbornici PES-a, Demokrata i DF-a, a inicijativu je podržalo 19 odbornika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ donio Odluku o oduzimanju književne nagrade Radovanu Karadžiću

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje najoštrije protestuju što Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ nije imao hrabrosti ni zrelosti da donese odluku o oduzimanju književne nagrade ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
Time je, kako su ocijenile Daliborka Uljarević (Centar za građansko obrazovanje), Tea Gorjanc Prelević (Akcije za ljudska prava - HRA), Ervina Dabižinović (Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA), Demir Ličina (Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“), Velija Murić (Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava) i građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić i Jovana Marović, Crna Gora još jednom propustila šansu da, u susret 30. godišnjici genocida u Srebrenici, ispravi jednu istorijsku sramotu i pošalje poruku da u ovoj zemlji zločinci ne mogu biti slavljeni, niti njihova imena ostati među laureatima najvećih priznanja.
- Podsjećamo da smo inicijativu podnijeli 28. juna, a potom i reagovali na pokušaj rukovodstva JU „Ratkovićeve večeri poezije“ da izbjegne odgovornost i proglasi se nenadležnim. U dodatnom pismu jasno smo i argumentovano pokazali da je ova javna ustanova pravni i suštinski nasljednik festivala koji je nagradio Karadžića 1993. godine, dok je bio predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant Vojske Republike Srpske - naveli su oni.
Deklarativni otklon i osuda su, podvlače, nedovoljni.
- Prema presudama međunarodnih sudova Karadžić je osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine i kažnjen doživotnom robijom - poručuju u NVO sektoru.
Zato su, kažu, očekivali da rukovodstvo JU „Ratkovićeve večeri poezije“ neće imati dileme oko toga šta je jedini ispravan potez.
- Takođe, podsjećamo i da je Bošnjačka stranka (BS), koja zajedno sa DPS-om učestvuje u vršenju vlasti u Bijelom Polju, podnijela sličnu inicijativu odbornicima Skupštine Opštine Bijelo Polje dan nakon nas. I ovom prilikom ističemo da je za rješavanje ovog pitanja nadležna isključivo JU „Ratkovićeve večeri poezije“ - istakli su u NVO sektoru.
Oni su pozvali Bošnjačku stranku da politički autoritet i uticaj koji nesumnjivo ima iskoristi tamo gdje se ovo pitanje zaista može riješiti - unutar nadležne institucije.
&nbsp;- Umjesto da doprinosi gubljenju vremena na pravno neutemeljene procedure. To bi bio pokazatelj integriteta i dosljednosti BS, posebno u situaciji kada na državnom nivou vlast dijele sa partijama čiji funkcioneri negiraju genocid u Srebrenici i koje Karadžića ne vide kao ratnog zločinca, već kao heroja. Obavljanje javne funkcije nije samo privilegija, već i obaveza da se donose teške, ali ispravne odluke - dodali su u NVO sektoru.
Još jednom ukazuju da uz ime jednog od najvećih crnogorskih književnika, Rista Ratkovića, ne može i ne smije stajati ime pravosnažno osuđenog ratnog zločinca.
- Nagrada koja nosi Ratkovićevo ime treba da bude izraz poštovanja prema književnosti, slobodi i ljudskom dostojanstvu, vrijednostima koje su nespojive sa nasljeđem zločina i negiranjem pravde - zaključili su u NVO sektoru.

Crna Gora još jednom propustila šansu da pošalje poruku da zločinci ne mogu biti slavljeni, niti njihova imena ostati među laureatima najvećih priznanja

Mislim da nigdje u svijetu zločinac osuđen za genocid nije nagrađivan, kazala je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, Sara Čabarkapa iz Centra za građansko obrazovanje.
Grupa nevladinih organizacija pokrenula je inicijativu za oduzimanje nagrade ,,Risto Ratković” osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, koja mu je dodijeljena 1993. godine.
Karadžić - ratni predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska i vrhovni komandant vojske tog entiteta - odlukom Haškog tribunala 2019. je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid i zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini 90-ih godina.
- Kad je Karadžić došao te godine u Crnu Goru da primi nagradu uzeo je nekakvu pauzu od ubijanja, od te politike, da bi primio nagradu. Na neki način Crna Gora je tada stala na stranu agresora. Kada bi ova inicijativa bila uspješna, mi bismo nekoliko dana pred tridesetu godišnjicu genocida ipak rekli da ta politika više nije lice Crne Gore. Ovakve i slične inicijative postoje i u drugim zemljama, ali vjerujem da je ovo prvi put u Crnoj Gori da, 30 godina nakon presude za genocid, neko i dalje nosi prestižnu državnu nagradu i ostaje istaknut na sajtu sajtu JU ,,Ratkovićeve večeri poezije” — što jasno pokazuje da još nijesmo napravili neophodan otklon, jer teško je zamisliti da bilo gdje u svijetu osuđeni zločinac i dalje ima takvu nagradu - rekla je Čabarkapa.
JU ,,Ratkovićevi večeri poezije” deklarativno, kaže, podržava inicijativu da se oduzme nagrada Radovanu Karadžiću, ali su se proglasili nenadležnim da tu inicijativu i sprovedu, iako su, kako tvrdi, suštinski i pravni nasljednici te manifestacije.&nbsp;
- Važno je da spomenem da taj problem postoji odavno, da su slične inicijative postojale i ranije, da je Marko Vešović, naš poznati pjesnik, takođe Bjelopoljac, odbio da primi tu nagradu 2008.godine, zato što je on rat proveo u Sarajevu, pod okupacijom, on je pisao o toj okupaciji i trebalo je da primi istu nagradu koju je primio vrhovni komandant vojske koja je napadala njegov grad. U tom smislu je i Bošnjačka stranka podnijela sličnu inicijativu, dan nakon naše i bilo bi dobro, eto koristim ovu priliku da ih pozovem, da iskoriste svoju političku moć, da se donese ova odluka. Imamo još nekoliko dana, nijesmo dobili odgovor na novo pismo, tako da se nadamo da će se ova greška ispraviti i maći mrlja sa grada Bijelog Polja, Crne Gore i na kraju krajeva i Rista Ratkovića - istakla je Čabarkapa.&nbsp;
<h2>Potpuno obesmišljavanje Trinaestojulske nagrade</h2>
Član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade je, podsjeća ona, savjetnik predsjednika Skupštine Andrije Mandića, Želidrag Nikčević, koji je bio u žiriju koji je 1993. godine dodijelio nagradu Radovanu Karadžiću.&nbsp;
- Nijesmo se suočili sa svojom prošlošću na pravi način - ocijenila je ona.
Na sceni je, napominje, potpuno obesmišljavanje Trinaestojulske nagrade s obzirom na to da se daje Bećiru Vukoviću za djelo koje niko nije pročitao.&nbsp;
- Ako bih ja sada, kao neko ko je zainteresovan za književnost, otišla u knjižaru ja neću naći tu knjigu (“Kuća beskućnika” Bećira Vukovića), a on treba da primi najveću državnu nagradu. Samim tim što institucije nijesu odgovorile građanima i stručnoj javnosti na legitimna pitanja o ovoj knjizi, odnosno za djelo za koje nagrađen, oni pokazuju da su postali potpuno arogantni kada je riječ o odnosu prema građanima. Takođe je riječ o osobi koja je uvrijedila jedan veliki dio crnogorske javnosti, pisac je govorio užasne stvari i o Crnogorcima i o Crnoj Gori, pa je malo čudno da prihvata nagradu od zemlje o kojoj tako loše misli - naglasila je Čabarkapa.&nbsp;
<h2>Odnos prema Srebrenici odnos prema našoj budućnosti</h2>
Podsjeća da je prošle godine u crnogorskom parlamentu usvojena Rezolucija Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici. Do posljednjeg trenutka bilo je neizvjesno kako će teći to glasanje, prisjeća se, ali se na kraju stekao utisak da je ipak Crna Gora stala na pravu stranu istorije.
- Nevladine organizacije i istaknuti pojedinci su tražili da mi kosponzorišemo tu Rezoluciju, iako na kraju jedva i da smo glasali za nju. Onda nijesmo uradili ništa na šta smo se obavezali kada je riječ o implementaciji te Rezolucije, odnosnu o Danu sjećanja. Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje, Anima i Akcija za ljudska prava su tražile od institucija da se proglasi Dan sjećanja na 11. jul i da se pripremi program za 11.jul - podsjeća ona.&nbsp;
Dodaje da je tek nekoliko dana ostalo do 11. jula, a crnogorska vlast ništa nije uradila na primjeni Rezolucije.&nbsp;
- Tako da nemamo neku nadu da će se to desiti ove godine. Ipak, mi ćemo zajedno sa Akcijom za ljudska prava, CGO i Bošnjačkim vijećem imati komemorativni skup, kod spomen obilježja na Pobrežju u 10 sati 11. jula. To su trebale da urade institucije, ali pošto se to ne dešava neko mora čuvati čojstvo i junaštvo Crne Gore. Crna Gora kao država mora stati na pravu stranu, uraditi ono na šta se obavezala i pokazati da nam je stalo i do naše budućnosti. Odnos prema Srebrenici je odnos i prema našoj budućnosti. U Srebrenici je između 11. i 19. jula ubijeno preko 8.000 dječaka i muškaraca Bošnjaka, da je od toga bilo 600 djece, da je najmlađa žrtva bila rođena 13. jula i da je ekshumirana tek 2012. godine, to su stvari koje su važne za Evropu, važne su za naš region i za našu budućnost - zaključila je Čabarkapa.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbhvlVhrvvR8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Čabarkapa: Još nijesmo napravili neophodan otklon, u svijetu ratni zločinci ne dobijaju nagrade

Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje, koji su uputili JU „Ratkovićeve večeri poezije“ inicijativu za oduzimanje nagrade „Risto Ratković“ za knjigu poezije Radovanu Karadžiću, izražavaju razočarenje što ova institucija nije pokazala spremnost da što prije postupi po inicijativi, iako je jasno da je smatraju nespornom, što, kako dodaju, pozdravljaju.&nbsp;
- Naime, u odgovoru JU „Ratkovićeve večeri poezije“, između ostalog, stoji: “u ovom slučaju ne govorimo o spornoj interpretaciji istorijskih događaja, već o osobi koja je pred međunarodnim sudom pravosnažno osuđena na doživotnu kaznu zatvora za genocid i druge teške zločine”, te da ta činjenica “dodatno obavezuje (našu) ustanovu da jasno iskaže stav i distancu, bez prostora za relativizaciju ili neutralnost” - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
No, kako dodaju, brine što argumentacija kojom se pravda nepostupanje nije utemeljena na činjenicama.&nbsp;
- Nagrada ima višedecenijski kontinuitet i ni pravno ni suštinski se ne može odvojiti današnja manifestacija od one koja je postojala prije 1993. godine. Dodatno, ove godine se organizuju 55, a ne 13. Ratkovićeve večeri poezije, što potvrđuje kontinuitet nagrade. Na zvaničnoj stranici JU „Ratkovićeve večeri poezije“ i dalje su dostupna imena svih prethodnih dobitnika, uključujući i Radovana Karadžića - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Pravni kontinuitet, kako kažu, jasno potvrđuju i dva akta Opštine Bijelo Polje, dostupna na sajtu opština, koja precizno utvrđuju da je JU „Ratkovićeve večeri poezije“ pravni sljedbenik prethodne manifestacije.
- Tako se u Obrazloženju Odluke o osnivanju JU Ratkovićeve večeri poezije navodi da je „potrebno pristupiti reorganizaciji manifestacije Ratkovićeve večeri poezije, u duhu odredaba Zakona o kulturi, i osnovati javnu ustanovu koja ima svojstvo pravnog lica i pravni je sljedbenik postojeće manifestacije od posebnog značaja“. U Elaboratu o osnivanju JU „Ratkovićeve večeri poezije“ dodatno se potvrđuje ovo nedvosmisleno određenje. „U tom kontekstu potrebno je da opština Bijelo polje donese odluku o organizovanju Javne ustanove „Ratkovićeve večeri poezije“, koja bi imala svojstvo pravnog lica i bila pravni nasljednik postojeće manifestacije“, stoji u tom dokumentu - a navode u saopštenju grupa NVO i građanski aktivisti.&nbsp;
Ovo znači, kako ističu, da JU „Ratkovićeve večeri poezije“ preuzima sve pravne obaveze i prava vezane za manifestaciju, uključujući i kontinuitet dodjele nagrada, pa je time i jedini relevantni subjekt za donošenje odluke o eventualnom oduzimanju nagrade.
- Uočavamo i da je Želidrag Nikčević, član žirija koji je 1993. godine dodijelio nagradu Karadžiću, književnik i savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, bio i član žirija za dodjelu ovogodišnje Trinaestojulske nagrade, najvećeg državnog priznanja. To je, nažalost, i simbolična potvrda da su podržavaoci ratnohušačke politike ponovo na mjestima odlučivanja i oblikovanja vrijednosti ovog društva. Zbog toga je neophodno pokazati da postoji i Crna Gora koja se s tim ne miri. Krajnje je neprimjereno da se ime ratnog zločinca povezuje s manifestacijom koja predstavlja jedan od simbola crnogorske kulture, grada Bijelog Polja i imena Rista Ratkovića. Ova mrlja mora biti uklonjena sa lica grada, umjetnika i države - naglasili su oni.&nbsp;
Podsjećaju, kako kažu, da praksa povlačenja nagrada kontroverznim ličnostima postoji u svijetu.&nbsp;
- Na primjer, njemački pjesnik i dramaturg Hans Jost, blizak saradnik nacista, ostao je, nakon suđenja, bez svih književnih nagrada stečenih za vrijeme nacističkog režima. Primjeri postoje i u 21. vijeku - Nacionalna jevrejska nagrada za knjigu oduzeta je 2019. godine Hešu Kestinu zbog islamofobnih komentara - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Pozivaju i JU „Ratkovićeve večeri poezije“ da preispita svoju odluku, uzimajući u obzir izloženu argumentaciju zasnovanu na odredbama i usmjerenju osnivača ove institucije, Opštine Bijelo Polje, kao i relevantnim odredbama osnivačkih akata i Zakona o kulturi.
- Nadamo se da ćemo 11. jul, Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici, dočekati u Crnoj Gori koja se odgovorno nosi sa svojom prošlošću i ne dozvoljava nikakva priznanja osuđenima za genocid. To bi bio značajan korak i za region i pokazatelj da postoji otpor prema politikama koje su dovele do genocida - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Vrijeme je za jasnu distancu od ratnih zločinaca

U roku od dva dana institucijama u Bijelom Polju upućene su dvije inicijative za oduzimanje književne nagrade "Risto Ratković" osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, koja mu je dodijeljena 1993. godine.
Karadžić - ratni predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska i vrhovni komandant vojske tog entiteta - odlukom Haškog tribunala 2019. je osuđen na <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/radovan-karadzic-drugostepena-presuda/29830087.html" target="_blank">doživotnu kaznu zatvora za genocid</a> i zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini 90-ih godina.
Inicijativu za oduzimanje nagrade je 26. juna uputila grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivista Javnoj ustanovi "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju, koja dodjeljuje nagradu.
Dan kasnije sličnu inicijativu lokalnoj skupštini dostavio je i opštinski odbor Bošnjačke stranke (BS). Ova stranka dio je vlasti u Crnoj Gori.
Nagrada je dodijeljena u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koja je kasnije jasno osudila Karadžićevu genocidnu politiku.
Avgusta 2020. <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-blog-uzivo/30811223.html" target="_blank">Đukanovićeva partija je izgubila izbore</a>, a na vlast je došla koalicija partija predvođena prosrpskim Demokratskim frontom, koji je podržavao Karadžića.
<h2>Simbolički značaj oduzimanja nagrade</h2>
Jasna Tatar Anđelić, profesorica francuskog jezika i književnosti na Univerzitetu Crne Gore, smatra da, iako je dodijeljena prije tri decenije, inicijativa za oduzimanje nagrade u ovom trenutku u Crnoj Gori ima dodatni simbolički značaj:
"Jer mi od 2020. živimo jednu nacional - klerikalizaciju koja u potpunost podsjeća, a možda je čak i identična politici koja je sprovođena 90-ih godina", kazala je ona za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Dodaje da se velikosrpska politika vratila u Crnu Goru "na velika vrata" kroz litije Srpske pravoslavne crkve i političke promjene nametnute tim pokretom 2020.godine.
"Oduzimanje nagrade osuđenom ratnom zločincu bi moglo značiti da je Crna Gora i dalje antifašistička, na pravoj strani istorije, te da na neki način ispravlja greške koje su pogrešne politike svima donijele."
Avgusta 2020. na talasu antivladinih litija SPC na vlast je došla koalicija dominantno prosrpskih stranaka predvođena Demokratskim frontom, bliska SPC.
Dio stranka koje su na vlasti u Crnoj Gori, kao ni SPC, nikada nijesu osudile politiku Radovana Karadžića, niti priznale da je u Srebrenici počinjen genocid.
U napadu na Srebrenicu jula 1995. snage Vojske RS ubile su više od 8.000 muškarca i dječaka, te protjerale više od 25.000 žena, djece i starijih osoba.
<h2>Što piše u inicijativi nevladinih organizacija</h2>
U inicijativi civilnog sektora za oduzimanje nagrade Karadžiću se navodi da književnik Risto Ratković - čije ime nagrada nosi, Bijelo Polje i Crna Gora ne treba da nose teret zlodjela jednog čovjeka.
Bio bi to važan korak ka simboličkoj i moralnoj distanci od zločina, ali i poruka da Crna Gora bira stranu pravde, piše u inicijativi.
Apeluju i da se odluka o povlačenju nagrade donese najkasnije do 11. jula, Dana sjećanja na žrtve Srebrenice.
Dodaju da je Rezoluciju UN, kojom se 11.jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, prošle godine podržala i Crna Gora.
Inicijativu je podnijelo pet nevladinih organizacija koje se bore za ljudska prava i troje građanskih aktivista Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Edin Smailović.
Uputili su je Javnoj ustanovi "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju.
<h2>Nejasna procedura oduzimanja nagrade</h2>
No, da Savjet i rukovodstvo Javne ustanove "Ratkovićeve večeri poezije" nemaju ovlašćenje da retroaktivno oduzmu nagradu koju formalno nijesu ni uručili, jer ustanova u to vrijeme nije ni postojala, za RSE je saopštio njen direktor Kemal Musić.
Kako je objasnio, incijativu su proslijedili Opštini Bijelo Polje i lokalnom parlamentu s obzirom da su oni 1973. ustanovili nagradu "Risto Ratković". Uz to bili su i osnivači Centra za kulturu, nadležnog za manifestaciju "Ratkovićeve večeri poezije" do 2012.
Inicijativu su proslijedili i Ministarstvu kulture i medija, kako bi dobili pravno mišljenje o mogućim daljim koracima.
Na upit RSE o proceduri u ovom slučaju, te da li će to podržati inicijativu o oduzimanju nagrade Karadžiću, iz Ministarstva na čelu sa Tamarom Vujović nisu odgovorili.
<h2>I Bošnjačka stranka za oduzimanje nagrade</h2>
Dan nakon podnošenja inicijative civilnog sektora, sličnu je podnio bjelopoljski odbor Bošnjačke stranke (BS) lokalnoj skupštini.
Naveli su da je nagrada presuđenom zločincu za genocid Karadžiću dodijeljena iz političkih razloga, a ne zbog njegove poezije, te da je time nanijeta trajna mrlja Bijelom Polju.
I dok je Bošnjačka stranka na državnom nivou u koaliciji sa strankama koje nikad nijesu priznale da se u Srebrnici dogodio genocid, u Bijelom Polju lokalnu vlast vrše sa DPS i dvije socijaldemokratske partije koje osuđuju Karadžićevu politiku.
"Skupština opštine ne dodjeljuje nagradu, tako da bi bila upitna procedura koja bi se eventualno sprovela u skupštini", kaže za RSE Elvin Zvrko, predsjednik bjelopoljskog DPS-a.
Dodaje da DPS nema dilemu da nagradu Karadžiću treba oduzeti, ali da to treba sprovesti u JU "Ratkovićeve večeri poezije" kroz proceduru koja sada ne postoji.
Zvrko smatra da bi Savjet ustanove mogao u pravilnik dodati član o oduzimanju nagrada u određenim slučajevima, za što treba saglasnost i Ministarstva kulture:
"Onda bi Savjet imao pravo da donese odluku kakvu i očekujemo - da se nagrada Karadžiću iz 1993 oduzme".
<h2>I neke aktuelne nagrade sporne</h2>
Iako je u Crnoj Gori bilo spornih slučajeva sa dodjelama nagrada koje je javnost oštro kritikovala, nije bilo slučajeva njihovog oduzimanja.
Najnoviji je vezan za ovogodišnju Trinaestojulsku nagradu, među čijim laureatima je i pisac Bećir Vuković, poznat po negiranju države Crne Gore i izjavama poput one da je "crnogorska nacija komunistička izmišljotina".
Trinaestojulska nagrada je najveće državno priznanje u Crnoj Gori.
Prethodno je, 2021. godine, jedna od pet državnih nagrada- Miroslavljevo jevanđelje dodijeljena Milutinu Mićoviću, koji takođe negira crnogorsku naciju, Crnogorce i autohtonost nacionalnih manjina.
Mićović je rođeni brat mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija.
Jasna Tatar Anđelić smatra da je dodjela nagrade Vukoviću skandalozna:
"Dodijeliti Trinaestojulsku nagradu, oslonjenu na crnogorski antifašizam, nekome kao što je Vuković, koji slavi četnički pokret, je politički revizionizam."
Trinaesti jul je dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu.
Kako kaže Tatar Anđelić, dodjela nagrade Vukoviću je slika kulturne politike u Crnoj Gori koja "miriše" na devedesete.
Ona podsjeća da je tada državna Njegoševa nagrada dodijeljena <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/politicka-zaostavstina-dobrice-cosica/25391798.html" target="_blank">Dobrici Ćosiću</a> i Matiji Bećkoviću "kao ideolozima politike krvi i tla, i negiranja Crne Gore".
Tatar Anđelić smatra i da je to jedna od odluka koje treba revidirati, jednako kao onu o dodjeli nagrade presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
Karadžić je rođen 1945. u blizini Šavnika, na sjeveru Crne Gore.
Nakon završene osnovne škole preselio se u Sarajevo, gdje je ostao do kraja rata u Bosni i Hercegovini.
Kaznu doživotnog zatvora služi u Velikoj Britaniji.

U Crnoj Gori se traži oduzimanje nagrade Radovanu Karadžiću iz 1993.

Opštinski odbor Demokratske partije socijalista (DPS) u Bijelom Polju će, kada se zvanično upozna sa inicijativom za oduzimanje nagrade „Risto Ratkovic“ Radovanu Karadžiću, na organima partije zauzeti jasan stav &nbsp;i o tome obavijestiti javnost.
To je Televiziji E rekao Elvir Zvrko iz te partije.
- S maksimalnom pažnjom uvažavamo incijative koje dolaze iz nevladinog sektora i to će biti i ovoga puta - poručio je Zvrko za ETV.
Javnosti je, kako je dodao, poznat stav DPS prema presuđenim ratnim zločincima, genocidu u Srebrenici, zločinu u Štrpcima i drugim događajima iz naše bliže prošlosti.
Ovu inicijativu je 26. juna pokrenuo civilni sektor, na čelu sa Centrom za građansko obrazovanje (CGO), a kako je kazao Zvrko, iz medija saznajemo da je danas sličnu inicijativu uputio i Opštinski odbor Bošnjačke stranke u Bijelom Polju.

Arnela Hajdarpašić

Zvrko: Zauzećemo jasan stav o inicijativi za oduzimanje nagrade „Risto Ratkovic“ Radovanu Karadžiću

Četiri dana Specijalno državno tužilaštvo ćuti na optužbe protiv šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Nema reakcije SDT-a i na svjedočenje bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića u Višem sudu u Podgorici.&nbsp; OPTUŽBE U VIŠEM SUDU Knežević je otvoreno upozorio da je sadašnji šef SPO Šuković svojevremeno bio u stalnim kontaktima sa visoko rangiranim pripadnikom kriminalne organizacije Ivanom Delićem. Šuković je, po iskazu Kneževića, kompromitovao policijsku značku uzimajući za saradnika čovjeka iz svijeta organizovanog kriminala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Redovno je posjećivao Ivana Delića kući. Zbog toga sam bio protiv toga da se Šuković imenuje na jednom od tadašnjih policijskih sektora - kazao je Knežević tokom ročišta. Umjesto da aktuelni šef SPO bude pod budnom pažnjom SDT-a, situacija je danas sasvim drugačija: Dejanu Kneževiću se, a ne Predragu Šukoviću, sudi za veze sa organizovanim kriminalom.&nbsp; Osim upranja prstom u veze načelnika SPO sa ljudima iz vrha organizovanog kriminala u Budvi, Knežević je strelice optužbe uputio ka Specijalnom tužilaštvu na čijem je čelu Vadimir Novović. Ustvrdio je Knežević da su u SDT-u, svjesno, sa umišljajem, izostavili Skaj komunikaciju između optuženog suspendovanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića i Ivana Delića, koji je obuhvaćen optužnicom u predmetu ,,General”. Da li je time SDT štitilo načelnika specijalnog policijskog odjeljenja?&nbsp; Podaci kojima raspolaže Televizija E ukazuju da Predrag Šuković, što se tiče Specijalnog državnog tužilaštva, ima poseban tretman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9" data-rendition-name="original" width="972" height="777" loading="lazy" alt="DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića"> <figcaption>DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  KRIVIČNA PRIJAVA ANDREJA MILOVIĆA To se da zaključiti na osnovu tertiranja krivične prijave koju je 9. februara protiv Predraga Šukovića podnio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. U prijavi se teško optužuje Šuković i to na osnovu podataka koje je dostavila Uprava policije.&nbsp; -Podaci ukazuju na postojanje osnova sumnje da je Predrag Šuković, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja, imao bliske kontakte sa pripadnicima kriminalne organizacije koja se bavila distribucijom narkotika – ističe se u prijavi Andreja Milovića.&nbsp; Osim toga, u prijavi od 9. Februara se takođe tvrdi da je Šuković izvršio krivično djelo ,,pranje novca iz člana 268 Krivičnog zakonika Crne Gore koje je u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva”.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572" data-rendition-name="original" width="900" height="561" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POVLAŠĆENI POSLOVI ŠUKOVIĆA U BUDVI U krivičnoj prijavi se posebno opisuje kako je supruga načelika SPO Biljana Šuković poslovala sa preduzećem ,,Grupa 219 d.o.o. Prvo je supruga načelnika SPO, 1. septembra 2020. godine, od preduzeća Grupa 219, kupila stan u Budvi od 58 kvadrata za svega 60 hiljada eura. No, sporne transkacije iz krivične prijave nastaju dvije godine kasnije. Tada je Biljana Šuković, 28, decembra 2022, stan što je kupila za 60 hiljada eura, prodala ruskom državjaninu Mihailu Maslenikovu za čak 140.000 eura. I to u gotovini.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca" data-rendition-name="original" width="928" height="649" loading="lazy" alt="JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića"> <figcaption>JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istog dana, u istoj zgradi koja je vlasništvo Grupe 219, &nbsp;i to samo 60 minuta nakon što je prodat stan od 58 kvadrata (!) za 140.000 - Biljana Šuković kupuje stan od čak 98 kvadrata i to za 135.000 eura. Dakle: supruga načenika SPO Predraga Šukovića kupila je 40 kvadrata veći stan i platila ga 5.000 manje nego što je Rusu prodala 58 kvadrata?! Ti podaci upućuju na zaključak da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja imao specijalne veze sa vlasnikom kompanije koja gradi zgrade i prodaje stanove. A da bude sve intrigantnije, Đorđe Mrdak, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Grupe 219 hapšen je zbog krivičnog djela građenja objekta bez prijave.&nbsp; U krivičnoj prijavi koju potpisuje tadašnji ministar pravde, tvrdi se da su Šukovići novac kojim je kupljen prvi stan dobili od Šukovićevog kuma Radovana Raša Perovića. -Postoje operativni podaci koji ukazuju da je novac kojim je Biljana Šuković kupila stan dobijen od Šukovićevog kuma Radovana Raša Petrovića, koji je 8. oktobra 2023. godine uhapšen kao pripadnik kriminalne organizacije koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca – precizno se navodi. .  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233" data-rendition-name="original" width="712" height="839" loading="lazy" alt='DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"'> <figcaption>DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KUMOVI, ,,PLAVA SVESKA” I ŠVERC NARKOTIKA&nbsp; Ime Radovana Perovića se nalazi Naredbi za sprovođenje istrage Specijalnog državnog tužilaštva od 5. decembra prošle godine za grupu koja je navodno švercovala kokain iz Ekvadora.&nbsp; U istoj toj grupi je i Milo Božović, nekadašnji prvi čovjek Budve i poslanik Nove srpske demokratije u parlaemntu. Božoviću je, dok je bio član Odbora za bezbjednost, specijalni, tajni savjetnik bio upravo – Predrag Šuković. To se dokazalo nakon što je advokat Miroje Jovanović objavio savjete koje je Šuković pismeno davao u takozvanoj ,,Plavoj svesci”. Prilikom davanja iskaza Milo Božović je bez zazora konstatovao da mu je, citiramo, Predrag Šuković prijatelj preko petnaest godina. Zbog svega toga, ministra Miović je tražio od Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca, da preduzme sve neophodne istražne radnje koje bi razjasnile da li ima krivičnog djela u postupcima Predraga Šukovića. Tim prije što je prilikom kupoprodaje stana u Budvi porodica Šuković zaradila čak 80 hiljada eura i niej platila porez na kapitalnu dobit. Nakon svih ovih objava, ali i pod pritiskom medija, Specijalno državno tužilaštvo je reagovalo i sprovelo istragu. I to kakvu ekspresnu istragu: za osam dana su obavili puni izviđaj i procijenili da treba - odbaciti prijavu ministra pravde Andreja Milovića?! Tako je objasnio portparol SDT, specijalni tužilac Vukas Radonjić na pitanje novinarke Televizije E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583" data-rendition-name="original" width="768" height="552" loading="lazy" alt="ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a"> <figcaption>ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SPECIJALNI TRETMAN ZA ŠUKOVIĆA -Saslušano je više svjedoka, prikupljeni dokazi, podaci i obavještenja od notara, Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije, Uprave carina i Ministarstva unutrašnjih poslova, a nakon njihove ocjene je, 18. februara ove godine, donijeto rješenje o odbacivanju krivične prijave jer ne postoji osnovana sumnja da su prijavljena lica izvršila krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti -napisao je, između ostalog, Radonjić u mejlu redakciji Televizije E. &nbsp; Kao što se da zaključiti iz odgovra tužioca Radonjića nigdje se izrekom ne pominje saslušavanje prvoprijavljenog krivičnom prijavom – načelnika SPO Predraga Šukovića. Kao da je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović dao neko obazeujuće uputstvo kojim se štiti čelnik Specijalnog policijskog odjeljenja na čiju adresu stižu sve Skaj poruke. I zato nema dileme: Specijalno tužilaštvo neće se konkretno baviti svjedočenjem policajca Dejana Kneževića o vezama Predraga Šukovića sa ljudima iz kriminalnih organizacija. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD Donald Tramp držao strogo povjerljiva dokumenta.
Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.
Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.
Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.
Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.
Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.
Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.
Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.
- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.
Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.
U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.
Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".

Tag: oduzimanje-nagrade