"Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ je postupio po zaključku Skupštine opštine Bijelo Polje i započeo proces izrade Pravilnika o oduzimanju nagrade „Risto Ratković“, kao i izmjeni i dopuni Statuta ustanove, kako bi se ti akti uskladili sa zaključkom Skupštine i javnim interesom”, kazao je za Antenu M predsjednik Savjeta JU Ratkovićeve večeri poezije Jasmin Ćorović.
Kako pojašnjava, Skupština opštine je već zauzela jasan stav i donijela odluku o oduzimanju nagrade Radovanu Karadžiću, a Savjet JU ima zadatak da konstatuje tu odluku i sprovede sve prateće pravne i administrativne korake u okviru nadležnosti ustanove.
- Naš cilj je da se postupak sprovede na zakonit, transparentan i dostojanstven način, uz puno poštovanje moralnog i kulturnog integriteta nagrade „Risto Ratković“ i same ustanove - ističe Ćorović.
Podsjetimo, odbornici SO Bijelo polje prije dvije sedmice donijeli su zaključak o oduzimanju nagrade Risto Ratković presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
JU Ratkovićeve večeri poezije dužna je da u roku od dva mjeseca zakaže sjednicu na kojoj će biti izglasane promjene Statuta i Pravilnika ustanove, kako bi odluka bila konačna.
Podsjećamo, nagradu može oduzeti samo ustanova koja ju je dodijelila.
Odbornik SDP Adnan Striković za Antenu M naglašava kako je uvjeren da će sjednica biti zakazana u predviđenom roku, a nagrada Karadžiću oduzeta shodno usvojenom zaključku.
- Odluka, odnosno direktiva koju je Skupština opštine uputila JU Ratkovićeve večeri poezije podrazumijeva da se sjednica Savjeta ustanove održi u roku od dva mjeseca od punovažnosti te odluke. Ono što mogu da garantujem je da će ta sjednica biti održana i po informacijama koje imamo da će oni postupiti u skladu sa onim što predviđa ta direktiva i donijeti odluku o oduzimanju te nagrade - objašnjava Striković.
Smatra da će postavljeni rokovi od dva mjeseca biti ispoštovani.
Striković naglašava da je preuranjeno licitirati sa rokovima, budući da su, kako navodi, tek počeli da važe.
- Mislim da je preuranjeno praviti priču oko toga, zato što su tek počeli da teku ti rokovi. Ne znam ni da li je ta odluka koju smo donijeli, odnosno taj zaključak objavljen u Službenom listu, da li u suštini počinje da važi itd, a od tada teku rokovi. To je sve što u ovom trenutku mogu da kažem, bez imalo sumnje da će na kraju epilog svega biti ono što smo inicijalno i planirali, a to je da se nađu mehanizmi za zakonito oduzimanje te nagrade - zaključuje Striković.
Kontaktirali smo i predsjednicu SO Bijelo Polje Selmu Omerović, koja nam je kazala kako ne želi da daje izjave za medije, dok ne protekne mjesec od objave zaključka u Službenom listu.
Podsjetimo, Karadžić je nagradu Risto Ratković dobio 1993. godine, a Haški tribunal ga je 2019. osudio na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge zločine protiv čovječnosti.
Inicijativu za oduzimanje nagrade 26. juna pokrenulo je više NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije i bjelopoljski odbor BS.
Tokom glasanja, sjednicu su napustili odbornici PES-a, Demokrate i DF-a, a inicijativu je podržalo 19 odbornika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ćorović: Savjet JU Ratkovićeve večeri počeo proces po zaključku SO; Striković: Nema sumnje da će epilog biti zakoniti mehanizmi za oduzimanje nagrade Karadžiću

Budući da smo minulih dana svjedočili sistemskom i sistematskom pokušaju urušavanja crnogorskog antifašističkog nasljeđa, a povodom skaredne odluke o dobitnicima Trinaestojulske nagrade, i otporu građana koji ne pristaju na beskrupulozni revizionizam, ne možemo a da ne pitamo Javnu ustanovu "Ratkovićeve večeri poezije" o sudbini inicijative za oduzimanje nagrade Radovanu Karadžiću.
Odgovor koji je ova Ustanova ponudila javnosti, a u vezi s navodnim pravnim preprekama, nije odgovor kakav očekuje građanska Crna Gora. Jer, utvrdili smo da pravnih prepreka nema, s obzirom na to da, kako je već obrazloženo od strane pravnih autoriteta, JU "Ratkovićeve večeri poezije" imaju pravo, ali i obavezu da to učine. Stoga, zahtijevamo da se sramno ime presuđenog ratnog zločinca i masovnog ubice bez odlaganja izbriše sa spiska dobitnika nagrade. Bez izgovora, i bez upućivanja na druge adrese.
U suprotnom, s pravom ćemo smatrati da je u pitanju kukavičluk, ili odsustvo volje da se bar simbolički ukloni mrlja s ove književne nagrade.
Znamo da to neće biti po volji Želidragu Nikčeviću, koji je nagradio i Radovana i Bećira, niti po volji vaskolikom aktuelnom režimu, ali to je najmanje što se može učiniti u vremenu kad se Crna Gora nastoji razoriti, okupirati i pretvoriti u projekat koji je još 90-ih sanjao baš Radovan Karadžić.
To je najmanje što se može učiniti za one čiji je dželat Radovan Karadžić.
Antifašizam, ili ništa.

Kad će JU „Ratkovićeve večeri poezije“ ispuniti svoju obavezu?

Oduzimanje nagrade „Risto Ratković“ bivšem predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta i vrhovnom komandantu Vojske Republike Srpske Radovanu Karadžiću koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja, bilo bi važan korak ka simboličkoj i moralnoj distanci od zločina, ali i poruka da Crna Gora ne zaboravlja i da bira stranu pravde.
To su poručili su građanski aktivisti i nevladine organizacije koje su prije dva dana uputile ovu inicijativu Javnoj ustanovi „Ratkovićeve večeri poezije“.
Iza te inicijative stoje Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Udruženje „Štrpci protiv zaborava“ i Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava, kao i građanske aktivistkinje i aktivisti Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Edin Smailović, a već idućeg dana je i Bošnjačka stranka Skupštini Opštine Bijelo Polje podnijela gotovo identičnu inicijativu. U NVO sektoru, kako su danas saopštili, to vide kao potvrdu značaja njihovog postupka.
U NVO sektoru su danas, u godini kada se obilježava 30 godina od genocida u Srebrenici, pozvali U „Ratkovićeve večeri poezije“ da donese odluku o povlačenju nagrade Radovanu Karadžiću najkasnije do 11. jula - Dana sjećanja na žrtve Srebrenice.
- Pozivamo sve društvene aktere - institucije, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva, političke partije, umjetnike i građane - da podrže ovu inicijativu kao čin elementarne ljudskosti, istinske evropske orijentacije i odgovornog suočavanja s prošlošću - dodali su oni.
Decidni su da bi time Crna Gora postavila primjer odgovornog suočavanja s prošlošću za cijeli region, ali još više i prema budućnosti.
- Nagrada „Risto Ratković“ je 1993. godine u Bijelom Polju dodijeljena Radovanu Karadžiću. Tadašnje crnogorsko državno rukovodstvo dočekalo je Karadžića tokom njegove posjete rodnoj Crnoj Gori 1993. godine, čime mu je faktički pružilo političku legitimaciju za ulogu koju je imao u ratu u Bosni i Hercegovini. Te iste godine su iz voza koji je saobraćao na liniji Beograd-Bar oteti i ubijeni putnici, civili bošnjačke i hrvatske nacionalnosti i jedno neidentifikovano lice u stanici Štrpci, koja je tada bila pod kontrolom Vojske Republike Srpske. Od 20 otetih i ubijenih putnika, samo su četiri identifikovana i pronađena. U ovom ratnom zločinu, među ubijenima je bilo i građana Bijelog Polja, a u Bijelom Polju je 2016. godine otkriven spomenik žrtvama - ukazali su u NVO sektoru.&nbsp;
Oni su podsjetili da Rezolucija Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici, koju je prošle godine podržala i Crna Gora, nedvosmisleno osuđuje veličanje osuđenih ratnih zločinaca, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici, a uz napomenu da se u njenom uvodnom dijelu jasno referira na presudu protiv Radovana Karadžića.
- Stvaralaštvo Rista Ratkovića predstavlja značajan doprinos crnogorskoj i jugoslovenskoj književnosti 20. vijeka i Bijelo Polje se, s razlogom, ponosi što je Risto Ratković (1903-1954) iz njihovog grada. Poezija, književnost i umjetnost postoje da bi povezivale ljude, kulture i promovisale univerzalne vrijednosti - istakli su oni.
Stoga su podvukli da je nedopustivo da se ime velikog književnika kakav je Risto Ratković, ali i imena drugih pjesnika iz Crne Gore i regiona koji su dobili ovu nagradu, povezuje i stavlja u isti kontekst sa licem odgovornim za genocid i zločine protiv čovječnosti.
Ukazali su i da je Bjelopoljac Marko Vešović, pjesnik koji je proveo rat u okupiranom Sarajevu i pisao mnogo o opsadi ovog grada od strane Vojske Republike Srpske, čiji je vrhovni komandant bio Karadžić, odbio 2008. godine da primi ovu nagradu upravo zbog toga što je Karadžić bio njen dobitnik.&nbsp;
Vešović je tada, a kako su ga citirali u saopštenju, rekao: „Dali su nagradu koljaču koji je prekinuo ubijanje muslimana i sa jednom divizijom, eskadronom oklopnih transportera, otišao da primi u Domu kulture u Bijelom Polju, opkoljenom Domu kulture i dali mu nagradu i poslije toga nikom ništa. Ja ne pristajem na to nikom ništa“.
Bijelo Polje, Risto Ratković i Crna Gora ne treba, jasni su u NVO sektoru, da nose teret zlodjela jednog čovjeka.&nbsp;

1250x600

Oduzimanje nagrade „Risto Ratković“ Radovanu Karadžiću bio bi važan korak ka moralnoj distanci od zločina i poruka da Crna Gora ne zaboravlja i da bira stranu pravde

Najnovije saopštenje odbornika NSD Pljevlja predstavlja vrhunac političkog licemjerja i jeftin pokušaj skrivanja sopstvene nesposobnosti iza istrošenih floskula o Demokratskoj partiji socijalista (DPS) - ocijenili su u toj partiji.
Pljevlja su, smatraju oni, postala talac ličnih sujeta i međusobnog nepovjerenja.
- Dok se vi „bratski” nadmećete ko će prigrabiti veći dio plijena, Pljevlja su postala talac vaših ličnih sujeta i međusobnog nepovjerenja. 1. Priznanje nesposobnosti: Konstatacijom da nemate većinu za Budžet za 2026. godinu, zapravo ste potpisali kapitulaciju. Vaša nesposobnost da usvojite najvažniji dokument za razvoj grada nema nikakve veze sa DPS-om, već sa vašom potpunom nekompetentnošću. 2. Zastrašivanje građana „duhovima prošlosti”: Pominjanje DPS-a u kontekstu „krize” je ništa drugo do neuspješan spin kojim pokušavate da skrenete pažnju sa činjenice da su vaši koalicioni partneri (PES i Demokrate) već napustili taj vaš „bratski” brod koji tone. Građani Pljevalja ne žive od priča o 2027. godini, već od budžeta koji vi danas nijeste u stanju da donesete - naveli su oni.
Naglasili su i blokadu grada.
- Vaša odluka da ne obezbjeđujete kvorum i ne usvajate Budžet direktno je usmjerena protiv građana Pljevalja. Vi svjesno zaustavljate razvojne projekte, socijalna davanja i normalno funkcionisanje grada samo da biste sačuvali svoje fotelje do 2027. godine. Prebrojte se konačno - naveli su saopštenju.
DPS Pljevlja neće, podvlače oni, dozvoliti da bude paravan za političku nemoć.
- Nama ne treba „zagrljaj” sa onima kojima su partijski interesi iznad interesa Pljevalja. Umjesto što trošite vrijeme na pisanje jalovih saopštenja, imajte mrvu političke odgovornosti, vratite mandate građanima i priznajte da je vaša vlast doživjela potpuni krah. Zaključno, Pljevlja nemaju vremena da čekaju vaše „bratske dogovore” koji se uvijek završavaju blokadama - zaključili su u saopštenju.

DPS Pljevlja: Dok se vi „bratski” dijelite, Pljevlja tonu - vaše vrijeme je isteklo

Sindikalna organizacija Uprave za državnu imovinu i Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore apelovali su na nadležne institucije da u predmetu kupovine poslovnog prostora za potrebe Monstata i državnih organa 2020. godine, postupe u skladu sa principom jednakosti pred zakonom i dosljedne primjene pravnih standarda.
Bivši direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović uhapšen je nedavno u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja, a po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja prilikom kupovine zgrade u kojoj je prostorije trebalo da ima i Monstat.
Osim njega, privedeni su i vlasnik firme "Stan projekt" Duško Radulović, ali i službenik za javne nabavke Uprave za imovinu Branko Danilović, kao i Dijana Krivokapić i Rosanda Dujović.
- Smatramo da troje naših članova, službenika državne uprave koji u svom dosadašnjem radu savjesno i odgovorno obavljaju svoje poslove, koji su u radnom i privatnom okruženju bez ikakve sumnje ugledni i voljeni, imaju pravo na isti tretman koji je primjenjivan i u drugim predmetima, ne prejudicirajući krivičnu odgovornost bilo kog lica, uključujući slučajeve znatno težih krivičnih djela, gdje je omogućena odbrana sa slobode. Očekujemo da se primijeni isti standard u ovom postupku - navedno je u saopštenju Sindikalne organizacije Uprave za državnu imovinu i Sindikat uprave i pravosuđa.
Oni su istakli da podržavaju utvrđivanje pune odgovorornosti svih koji su eventualno prekršili zakon u ovom i svim ostalim slučajevima. 
- Međutim zakon i postupanja moraju važiti jednako za sve, bez selektivnosti i bez stvaranja utiska nejednakog postupanja. Poštovanje presumpcije nevinosti i ljudskog dostojanstva mora ostati temelj svakog postupka i zakon mora važiti jednako za sve - zaključeno je u saopštenju za javnost.

Apel sindikata: Primijeniti iste pravne standarde u slučaju kupovine prostora za Monstat i državne organe

Kotoranin A.D. (36), inače operativno interesantno lice, uhapšen je zbog sumnje provalio u jedan ugostiteljski objekat u Tivtu i ukrao novac i alkohol.
- Sumnja se da je A.D. 23. februara 2026. godine, oko četiri sata ujutru, u mjestu Gradiošnica, upotrebom fizičke snage i podesnog sredstva nasilno otvorio prozor objekta, nakon čega je iz unutrašnjosti otuđio novac i alkoholna pića - saopšteno je iz Uprave policije.
Njemu se na teret stavlja teška krađa. A.D. je uhapšen po nalogu postupajućeg državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru i uz krivičnu prijavu priveden nadležnom tužiocu.

Tivat: Operativno interesantan Kotoranin uhapšen zbog sumnje da je provalio u lokal i ukrao novac i alkohol

Završnim riječima u Višem sudu okončano je suđenje vlasniku Atlas grupe biznismena Duška Kneževića u slučajevima koji su u javnosti poznati kao Kaspia. Epilog će biti poznat 27.marta kada će biti izrečena presuda.
Duško Knežević se tereti za zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju putem podstrekavanja i pranje novca.
Prema navodima tužilaštva, predmet spora je nezakonita prodaja hotela "Princes" u Baru kompaniji "Kaspia propertis".
Tužilac je na ranijem ročištu bio kategoričan da je nesporno dokazano da je Knežević počinio krivična djela koja mu se stavljaju na teret.
Sa druge strane, odbrana Kneževića smatra da su navodi Tužilaštva neosnovani i da njihov branjenik nije počinio krivična djela za koja se tereti.
Knežević je u završnoj riječi kazao da nije kriminalac i da je samo radio u interesu države.
- Tražim da se politička tortura i pravno nasilje zaustavi, kako bih nastavio da privređujem za ovu zemlju, jer će je “apostoli” opljačkati i otići na egzotične destinacije - rekao je Knežević.
On je istakao da nije bio u bjekstvu i da je živio legalno u Londonu.
Branioci okrivljenog Kneževića, advokati Andrijana Razić i Dražen Medojević, zatražili su oslobađajuću presudu jer, prema njihovom stavu, nema dokaza da je Knežević počinio krivična djela za koja se tereti.

Tag: oduzimanje-nagrade-risto-ratkovic