"Savjet JU „Ratkovićeve večeri poezije“ je postupio po zaključku Skupštine opštine Bijelo Polje i započeo proces izrade Pravilnika o oduzimanju nagrade „Risto Ratković“, kao i izmjeni i dopuni Statuta ustanove, kako bi se ti akti uskladili sa zaključkom Skupštine i javnim interesom”, kazao je za Antenu M predsjednik Savjeta JU Ratkovićeve večeri poezije Jasmin Ćorović.
Kako pojašnjava, Skupština opštine je već zauzela jasan stav i donijela odluku o oduzimanju nagrade Radovanu Karadžiću, a Savjet JU ima zadatak da konstatuje tu odluku i sprovede sve prateće pravne i administrativne korake u okviru nadležnosti ustanove.
- Naš cilj je da se postupak sprovede na zakonit, transparentan i dostojanstven način, uz puno poštovanje moralnog i kulturnog integriteta nagrade „Risto Ratković“ i same ustanove - ističe Ćorović.
Podsjetimo, odbornici SO Bijelo polje prije dvije sedmice donijeli su zaključak o oduzimanju nagrade Risto Ratković presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.
JU Ratkovićeve večeri poezije dužna je da u roku od dva mjeseca zakaže sjednicu na kojoj će biti izglasane promjene Statuta i Pravilnika ustanove, kako bi odluka bila konačna.
Podsjećamo, nagradu može oduzeti samo ustanova koja ju je dodijelila.
Odbornik SDP Adnan Striković za Antenu M naglašava kako je uvjeren da će sjednica biti zakazana u predviđenom roku, a nagrada Karadžiću oduzeta shodno usvojenom zaključku.
- Odluka, odnosno direktiva koju je Skupština opštine uputila JU Ratkovićeve večeri poezije podrazumijeva da se sjednica Savjeta ustanove održi u roku od dva mjeseca od punovažnosti te odluke. Ono što mogu da garantujem je da će ta sjednica biti održana i po informacijama koje imamo da će oni postupiti u skladu sa onim što predviđa ta direktiva i donijeti odluku o oduzimanju te nagrade - objašnjava Striković.
Smatra da će postavljeni rokovi od dva mjeseca biti ispoštovani.
Striković naglašava da je preuranjeno licitirati sa rokovima, budući da su, kako navodi, tek počeli da važe.
- Mislim da je preuranjeno praviti priču oko toga, zato što su tek počeli da teku ti rokovi. Ne znam ni da li je ta odluka koju smo donijeli, odnosno taj zaključak objavljen u Službenom listu, da li u suštini počinje da važi itd, a od tada teku rokovi. To je sve što u ovom trenutku mogu da kažem, bez imalo sumnje da će na kraju epilog svega biti ono što smo inicijalno i planirali, a to je da se nađu mehanizmi za zakonito oduzimanje te nagrade - zaključuje Striković.
Kontaktirali smo i predsjednicu SO Bijelo Polje Selmu Omerović, koja nam je kazala kako ne želi da daje izjave za medije, dok ne protekne mjesec od objave zaključka u Službenom listu.
Podsjetimo, Karadžić je nagradu Risto Ratković dobio 1993. godine, a Haški tribunal ga je 2019. osudio na doživotnu robiju za genocid u Srebrenici i druge zločine protiv čovječnosti.
Inicijativu za oduzimanje nagrade 26. juna pokrenulo je više NVO i građanskih aktivista, a dan kasnije i bjelopoljski odbor BS.
Tokom glasanja, sjednicu su napustili odbornici PES-a, Demokrate i DF-a, a inicijativu je podržalo 19 odbornika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ćorović: Savjet JU Ratkovićeve večeri počeo proces po zaključku SO; Striković: Nema sumnje da će epilog biti zakoniti mehanizmi za oduzimanje nagrade Karadžiću

Budući da smo minulih dana svjedočili sistemskom i sistematskom pokušaju urušavanja crnogorskog antifašističkog nasljeđa, a povodom skaredne odluke o dobitnicima Trinaestojulske nagrade, i otporu građana koji ne pristaju na beskrupulozni revizionizam, ne možemo a da ne pitamo Javnu ustanovu "Ratkovićeve večeri poezije" o sudbini inicijative za oduzimanje nagrade Radovanu Karadžiću.
Odgovor koji je ova Ustanova ponudila javnosti, a u vezi s navodnim pravnim preprekama, nije odgovor kakav očekuje građanska Crna Gora. Jer, utvrdili smo da pravnih prepreka nema, s obzirom na to da, kako je već obrazloženo od strane pravnih autoriteta, JU "Ratkovićeve večeri poezije" imaju pravo, ali i obavezu da to učine. Stoga, zahtijevamo da se sramno ime presuđenog ratnog zločinca i masovnog ubice bez odlaganja izbriše sa spiska dobitnika nagrade. Bez izgovora, i bez upućivanja na druge adrese.
U suprotnom, s pravom ćemo smatrati da je u pitanju kukavičluk, ili odsustvo volje da se bar simbolički ukloni mrlja s ove književne nagrade.
Znamo da to neće biti po volji Želidragu Nikčeviću, koji je nagradio i Radovana i Bećira, niti po volji vaskolikom aktuelnom režimu, ali to je najmanje što se može učiniti u vremenu kad se Crna Gora nastoji razoriti, okupirati i pretvoriti u projekat koji je još 90-ih sanjao baš Radovan Karadžić.
To je najmanje što se može učiniti za one čiji je dželat Radovan Karadžić.
Antifašizam, ili ništa.

Kad će JU „Ratkovićeve večeri poezije“ ispuniti svoju obavezu?

Oduzimanje nagrade „Risto Ratković“ bivšem predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta i vrhovnom komandantu Vojske Republike Srpske Radovanu Karadžiću koji je osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja, bilo bi važan korak ka simboličkoj i moralnoj distanci od zločina, ali i poruka da Crna Gora ne zaboravlja i da bira stranu pravde.
To su poručili su građanski aktivisti i nevladine organizacije koje su prije dva dana uputile ovu inicijativu Javnoj ustanovi „Ratkovićeve večeri poezije“.
Iza te inicijative stoje Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Udruženje „Štrpci protiv zaborava“ i Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava, kao i građanske aktivistkinje i aktivisti Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Edin Smailović, a već idućeg dana je i Bošnjačka stranka Skupštini Opštine Bijelo Polje podnijela gotovo identičnu inicijativu. U NVO sektoru, kako su danas saopštili, to vide kao potvrdu značaja njihovog postupka.
U NVO sektoru su danas, u godini kada se obilježava 30 godina od genocida u Srebrenici, pozvali U „Ratkovićeve večeri poezije“ da donese odluku o povlačenju nagrade Radovanu Karadžiću najkasnije do 11. jula - Dana sjećanja na žrtve Srebrenice.
- Pozivamo sve društvene aktere - institucije, akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva, političke partije, umjetnike i građane - da podrže ovu inicijativu kao čin elementarne ljudskosti, istinske evropske orijentacije i odgovornog suočavanja s prošlošću - dodali su oni.
Decidni su da bi time Crna Gora postavila primjer odgovornog suočavanja s prošlošću za cijeli region, ali još više i prema budućnosti.
- Nagrada „Risto Ratković“ je 1993. godine u Bijelom Polju dodijeljena Radovanu Karadžiću. Tadašnje crnogorsko državno rukovodstvo dočekalo je Karadžića tokom njegove posjete rodnoj Crnoj Gori 1993. godine, čime mu je faktički pružilo političku legitimaciju za ulogu koju je imao u ratu u Bosni i Hercegovini. Te iste godine su iz voza koji je saobraćao na liniji Beograd-Bar oteti i ubijeni putnici, civili bošnjačke i hrvatske nacionalnosti i jedno neidentifikovano lice u stanici Štrpci, koja je tada bila pod kontrolom Vojske Republike Srpske. Od 20 otetih i ubijenih putnika, samo su četiri identifikovana i pronađena. U ovom ratnom zločinu, među ubijenima je bilo i građana Bijelog Polja, a u Bijelom Polju je 2016. godine otkriven spomenik žrtvama - ukazali su u NVO sektoru.&nbsp;
Oni su podsjetili da Rezolucija Ujedinjenih nacija o Međunarodnom danu sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici, koju je prošle godine podržala i Crna Gora, nedvosmisleno osuđuje veličanje osuđenih ratnih zločinaca, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici, a uz napomenu da se u njenom uvodnom dijelu jasno referira na presudu protiv Radovana Karadžića.
- Stvaralaštvo Rista Ratkovića predstavlja značajan doprinos crnogorskoj i jugoslovenskoj književnosti 20. vijeka i Bijelo Polje se, s razlogom, ponosi što je Risto Ratković (1903-1954) iz njihovog grada. Poezija, književnost i umjetnost postoje da bi povezivale ljude, kulture i promovisale univerzalne vrijednosti - istakli su oni.
Stoga su podvukli da je nedopustivo da se ime velikog književnika kakav je Risto Ratković, ali i imena drugih pjesnika iz Crne Gore i regiona koji su dobili ovu nagradu, povezuje i stavlja u isti kontekst sa licem odgovornim za genocid i zločine protiv čovječnosti.
Ukazali su i da je Bjelopoljac Marko Vešović, pjesnik koji je proveo rat u okupiranom Sarajevu i pisao mnogo o opsadi ovog grada od strane Vojske Republike Srpske, čiji je vrhovni komandant bio Karadžić, odbio 2008. godine da primi ovu nagradu upravo zbog toga što je Karadžić bio njen dobitnik.&nbsp;
Vešović je tada, a kako su ga citirali u saopštenju, rekao: „Dali su nagradu koljaču koji je prekinuo ubijanje muslimana i sa jednom divizijom, eskadronom oklopnih transportera, otišao da primi u Domu kulture u Bijelom Polju, opkoljenom Domu kulture i dali mu nagradu i poslije toga nikom ništa. Ja ne pristajem na to nikom ništa“.
Bijelo Polje, Risto Ratković i Crna Gora ne treba, jasni su u NVO sektoru, da nose teret zlodjela jednog čovjeka.&nbsp;

1250x600

Oduzimanje nagrade „Risto Ratković“ Radovanu Karadžiću bio bi važan korak ka moralnoj distanci od zločina i poruka da Crna Gora ne zaboravlja i da bira stranu pravde

Udruženje za podršku Roma i Egipćana iz Berana uručilo je zahvalnicu direktoru Osnovne škole „Radomir Mitrović“ Aleksandru Vujoviću, za posvećenost, profesionalan pristup i kontinuiranu podršku unapređenju obrazovanja djece iz romske i egipćanske zajednice.
Kako je saopšteno iz Udruženja, kroz dosadašnju saradnju sa ovom obrazovnom ustanovom ostvaren je značajan iskorak ka stvaranju inkluzivnog školskog okruženja u kojem se uvažavaju potrebe djece iz RE populacije. Posebno je istaknuta otvorenost rukovodstva škole za saradnju, razumijevanje izazova sa kojima se učenici i njihove porodice suočavaju, kao i spremnost da se zajednički radi na prevenciji ranog napuštanja školovanja.
Direktor Vujović je, kako navode, u više navrata pružio podršku inicijativama usmjerenim na redovno pohađanje nastave, jačanje komunikacije sa roditeljima i stvaranje podsticajne, nediskriminatorne školske klime, što je u skladu sa ciljevima koje Udruženje promoviše kroz svoje projekte i javne aktivnosti.
Udruženje je istaklo i važnu ulogu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koje kroz strateški i normativni okvir, kao i obrazovne politike, doprinosi unapređenju položaja i obrazovanja romske i egipćanske populacije u Crnoj Gori. Kako navode, zvanični izvještaji o sprovođenju Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana, kao i sektorski izvještaji iz oblasti obrazovanja, potvrđuju napredak u povećanju obuhvata djece u osnovnom obrazovanju, jačanju mehanizama podrške i razvoju inkluzivnih praksi u školama.
Posebno je naglašeno da podrška Ministarstva omogućava jačanje saradnje između obrazovnih institucija i civilnog sektora, čime se stvaraju uslovi za održive i konkretne rezultate na terenu.
– Samo zajedničkim djelovanjem škola, državnih institucija i civilnog društva mogu se ostvariti trajne promjene. Zahvalnost direktoru Vujoviću i Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, na čelu sa ministarkom Anđelom Jakšić-Stojanović i njenim saradnicima, predstavlja priznanje za dosadašnji rad i poziv da se započeta saradnja nastavi i dodatno unaprijedi, na dobrobit djece, porodica i cijele zajednice u Beranama i Crnoj Gori – poručio je izvršni direktor Udruženja Sultan Beća.

Berane: Zahvalnica direktoru OŠ „Radomir Mitrović“ za doprinos inkluzivnom obrazovanju

Američki automobilski div General Motors otpisaće šest milijardi dolara u sklopu smanjenja proizvodnje električnih vozila i baterija.
Kompanija je najavila i dodatni trošak od 1,1 milijardu USD zbog restrukturiranja poslovanja u Kini, prenosi Hrportfolio.
I GM-ov konkurent Ford signalizirao je nedavno da planira otpis u poslovanju s električnim vozilima, od čak 19,5 milijardi dolara.
Nakon Teslinog uspjeha, veliki američki proizvođači automobila uložili su puno novca u proširenje ponude električnih vozila, uključujući i popularne kamionete.
Američki kupci i dalje preferiraju vozila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem i hibridne modele.
Prodaja električnih kamioneta nije ispunila očekivanja, a dodatni udarac bilo je i ukidanje poreskog podsticaja za kupovinu električnih vozila od 7,5 hiljada dolara.
GM je planirao da uloži 35 milijardi dolara u električna vozila do prošle godine kako bi dostigao proizvodni kapacitet od milion vozila godišnje. Sada namjeravaju da se fokusiraju na smanjenje troškova za nove modele električnih vozila, s težištem na novim tehnologijama baterija.

GM otpisuje šest milijardi dolara u poslovanju s električnim vozilima

Kod četiri putnika – P. M. (49), M. Š. (53), S. B. (55) i maloljetnog lica – granična policija je na Aerodromu Podgorica pronašla municiju, zbog čega su protiv njih podnijete krivične prijave zbog sumnje na nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Službenici Regionalnog centra granične policije „Centar“ izvršili su detaljne kontrole putnika i prtljaga na više letova, tokom kojih je otkrivena municija različitih kalibara.
U ručnom i predatom prtljagu crnogorskih državljana P. M, M. Š. i maloljetnika pronađena je manja količina municije kalibra 7,62 mm i 9 mm.
Kod državljanina Srbije S. B. policijski službenici su u unutrašnjosti jakne pronašli metak kalibra 7,62 mm.
Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, protiv svih osumnjičenih podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.

UP: Kod četiri putnika na Aerodromu Podgorica pronađena municija

U Crnoj Gori, u prethodna 24 sata, evidentirano je deset saobraćajnih nezgoda.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano šest saobraćajnih nezgoda, a u Baru, Budvi, Pljevljima i na Žabljaku po jedna.
Izdato je 329 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 37 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela dva para registarskih tablica.

Tag: oduzimanje-nagrade-risto-ratkovic