Aktuelni saziv Skupštine postavio je apsolutne rekorde u usvajanju zakona, posebno onih koji su fundamentalni za članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji (EU), kazao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić, dodajući da je neophodna dalja primjena preporuka OEBS-a i ODIHR-a.
Mandić je to rekao na otvaranju konferencije na kojoj će biti predstavljan Izvještaj o sveobuhvatnoj procjeni zakonodavnog postupka u Crnoj Gori. 
 
 Predstavljanje Izvještaja organizvala je Skupština Crne Gore, u saradnji sa Kancelarijom OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR). 
 
 Mandić je istakao da su proteklih godina, kroz saradnju sa OEBS-om, dobili značajne preporuke koje su pomogle Crnoj Gori da ojača institucije i približi ih najboljoj evropskoj praksi. 
 
 - Upravo je 28. saziv postavio apsolutne rekorde u usvajanju zakona, posebno onih koji su fundamentalni za naš ključn spoljnoplitički cilj – članstvo u EU - &nbsp;rekao je Mandić i dodao da je, kako bi taj proces bio još transparentniji i efikasniji, neophodna dalja primjena preporuka od OEBS-a i ODIHR-a. 
 
 Mandić je naveo da su, pored značajnih uspjeha, svjesni izazova na koje ukazuje izvještaj ODIHR-a, posebno kada je u pitanju koordinacija između Skupštine i Vlade, naročito kod donošenja zakona koji se odnose na proces evropskih integracija. 
 
 - Vjerujem da ćemo u narednom periodu ozbiljno razmotriti preporuke za unapređenje ovog aspekta zakonodavnog rada, jer je efikasnost i preciznost kada je u pitanju zatvaranje pristupnih poglavlja od izuzetne važnosti - dodao je Mandić. 
 
 Kako je naveo, jedna od važnih preporuka jeste unapređenje prakse javnih konsultacija i saradnje sa civilnim društvom.
&nbsp;- Skupština Crne Gore će, kao najtransparentniji zakonodavni dom u regionu, nastaviti da radi na poboljšanju tog procesa, kako bi svi zainteresovani subjekti mogli aktivno učestvovati u kreiranju javnih politika - rekao je Mandić.
On je istakao da preporuke, o kojima će danas biti govora, doprinose razmatranju, inoviranju i kreiranju kvalitetnijeg ambijenta u parlamentu.
&nbsp;- To je od ključne važnosti jer je Skupština Crne Gore majka svih vlasti i iz nje proističe stabilnost cijelog društva, a naša vizija jeste Crna Gora kao primjer stabilnosti i demokratije u regionu i šire - dodao je Mandić.
Kako je naveo, za to je neophodan snažan i efikasan zakonodavni okvir, koji će biti potpuno usaglašen sa međunarodnim standardima i najboljom praksom razvijenih demogratija. 
 
 Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Džan Haukas rekao je da je jačanje zakonodavne i nadzorne uloge parlamenta dio napora Misije da podrži demokratske procese u Crnoj Gori. 
 
 - Transparentnan i odgovoran zakonodavni proces jača povjerenje javnosti u demokratske institucije. Zakonodavni proces je u srcu uloge i odgovornosti parlamenta - rekao je Haukas.
On je istakao da su principi demokratskog zakonodavnog procesa ugrađeni u obaveze preuzete u okviru OEBS-a.
&nbsp;- Cilj je stvoriti jasno definisano, transparentno i primjenljivo zakonodavstvo, kroz demokratski proces koji je otvoren i konsultativan, uz istovremeno promovisanje ljudskih prava - dodao je Haukas.
Šefica Jedinice za zakonodavnu podršku u ODIHR-u, Ana-Lis Šatelan, kazala je da je Mandić pokazao dosljednu posvećenost reformama i unapređenju rada parlamenta, kao i da su njegova energija i entuzijazam bili pravi pokretač tokom procesa procjene. 
 
 Ona je objasnila da je procjena koju je sproveo ODIHR zasnovana na metodologiji koja je razvijena tokom posljednjih 20 godina u evaluaciji zakonodavnih procesa u državama članicama OEBS-a.
- Rad je započet jednostavnom, ali ključnom opservacijom, da loši zakoni često proizilaze iz sistemskih problema unutar samog zakonodavnog procesa - dodala je Šatelan.
Ona je istakla da utvrđene slabosti u načinu na koji se razvijaju i usvajaju politike i zakoni predstavljaju prvi korak ka unapređenju kvaliteta zakonodavstva koje na kraju bude usvojeno.
- Sveobuhvatna procjena pruža analizu ne samo pravnog okvira, već i praksi vezanih za donošenje zakona u Crnoj Gori - navela je Šatelan.
Kako je rekla, procjenom se ocjenjuje usklađenost sa međunarodnim standardima ljudskih prava i demokratskog upravljanja i obaveza u okviru ljudskog dimenzioniranja OEBS-a.
- Glavni cilj jeste da se bolje upravlja, a da ima manje procesa i da zakoni pridružuju konkretno ostvarive preporuke kako poboljšati ukupan kvalitet, efikasnost i transparentnost zakonodavnog procesa - rekla je Šatelan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Mandić: Neophodna dalja primjena preporuka OEBS-a i ODIHR-a

Crna Gora u kontinuitetu gradi snažan sistemski odgovor na izazove u borbi protiv trgovine ljudima, poručio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović na otvaranju radionice o preporukama specijalnog predstavnika i koordinatora OEBS-a za borbu protiv trgovine ljudima o potrebi jačanja prevencije trgovine ljudima u masovnim migracionim tokovima. Ističući da je ova tema izazov kako za Crnu Goru tako i za cijelu savremenu Evropu, Šaranović je kazao da je današnji skup prilika da se akcentuje važnost multidisciplinarnog pristupa i ukaže na posebnu ranjivost osoba u mješovitim migracionim tokovima u odnosu na trgovinu ljudima, sa fokusom na lica pogođena ratom u Ukrajini. On je podsjetio da je Crna Gora jedna od prvih država koja je nakon početka rata u Ukrajini otvorila svoje granice za lica iz Ukrajine, što je kontinuitet solidarnosti koju Crna Gora pokazuje još od ratova 90-ih.&nbsp; Odmah je i aktiviran mehanizam privremene zaštite, čime je, kako je kazao ministar, stvoren čvrst pravni osnov za inkluziju lica iz Ukrajine i potvrđeno da Crna Gora njeguje politiku otvorenih vrata, pružajući sigurnost za sve one koji su odlučili da ostanu u njoj. - Takođe, Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao resor koji koordinira aktivnostima u borbi protiv trgovine ljudima, kroz saradnju sa drugim institucijama i tijelima, preduzelo je brojne preventivne aktivnosti kako bi djelovanje u borbi protiv ove pojave učinili efikasnijim, sa posebnim fokusom na seksualnu i radnu eksploataciju - istakao je Šaranović. On je podsjetio da je, u skladu sa preporukama OEBS-a intenzivirane su kampanje u cilju veće dostupnosti informacija o opasnostima od trgovine ljudima i službama za pomoć upravo ovim licima, a putem besplatne telefonske linije omogućena je prijava bilo koje sumnje na trgovinu ljudima. - Ovi napori rezultirali su većom prepoznatljivošću problema i snažnijim preventivnim djelovanjem. Posvećenost rezultatima potvrđuju i podaci da je Uprave policije u prethodnoj godini podnijela 16 krivičnih prijava protiv 18 lica, nadležna tužilaštva podigla 14 optužnica protiv 25 lica, a u radu sudova bilo je ukupno 27 predmeta protiv 48 okrivljenih lica zbog krivičnog djela trgovina ljudima iz člana 444 Krivičnog zakonika Crne Gore, od kojih su dva završena pravosnažnom osuđujućom presudom, a dva predmeta vode se pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda - naveo je Šaranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306170320_2cb40a273cef9dc36d80829b5435732abb64777448432ad008ea8f4dda33fca0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306170320_2cb40a273cef9dc36d80829b5435732abb64777448432ad008ea8f4dda33fca0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Danilo Šaranović"> <figcaption>Danilo Šaranović(Photo: MUP)</figcaption> </figure>  On je poručio da će Ministarstvo unutrašnjih poslova nastaviti da ulaže napore u borbi protiv ovog ozbiljnog kršenja ljudskih prava, kroz jačanje institucionalnih kapaciteta. Podrška Misije OEBS-a u Crnoj Gori u izradi novog strateškog dokumenta u ovoj oblasti od posebnog je značaja, a isti će, kaže Šaranović, nakon mišljenja Evropske komisije biti dostavljen Vladi na usvajanje. - Uvjeren sam da će ovaj događaj koji je okupio relevantne aktere, uz predstavljanje preporuka Specijalnog predstavnika i koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima OEBS-a, pružiti dobru platformu za jačanje zajedničkog odgovora u borbi protiv trgovine ljudima, kako bi se osiguralo da lica iz Ukrajine koja traže utočište budu što bezbjednija od eksploatacije i kako bi se eventualnim žrtvama pružila sva neophodna pomoć i zaštita - zaključio je Šaranović.

500x500

1250x600

1084x550

Šaranović: Crna Gora u kontinuitetu gradi snažan sistemski odgovor na izazove u borbi protiv trgovine ljudima

Nova obrazovna inicijativa za podizanje svijesti o nasilju nad ženama i djevojkama među učenicima u Crnoj Gori pokrenuta je ovog mjeseca u vidu programa koji je osmišljen za učenike od 7. do 9. razreda u šest gradova: Podgorici, Nikšiću, Beranama, Bijelom Polju, Baru i Herceg Novom, saopšteno je iz kancelarije OEBS-a.
Ovaj projekat realizuje se uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori, a u saradnji sa Ministarstvom socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i NVO Sigurna ženska kuća.
Kako su saopštili iz OSCE, prva radionica održana je 24. februara u Podgorici, a druga 26. februara u Nikšiću, a vodili su ih ekspertkinje iz Ministarstva i Sigurne ženske kuće.
- Radionice su okupile 44 učenika i učenice i pružile bolje razumijevanje dinamike nasilja nad ženama, njegovog uticaja na pojedince i zajednice, te važnosti promovisanja ravnopravnosti i odnosa poštovanja- navodi se u saopštenju.
Ekspertkinje Jelena Raičević i Jovana Hajduković, komentarišući radionice, kazale su da uključivanjem učenika u otvorene diskusije, pružamo im znanja i alate da osporavaju štetne norme i zalažu se za ravnopravnije društvo.
- Ova inicijativa je ključna u pomaganju mladim ljudima da shvate uticaj nasilja nad ženama i djevojkama i važnost njegovanja odnosa poštovanja- zaključile su.
Šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasador Jan Haukas, istakao je da obrazovanje igra fundamentalnu ulogu u promovisanju rodne ravnopravnosti i prevenciji nasilja.
- Radeći sa mladim ljudima, pomažemo u oblikovanju budućnosti u kojoj su poštovanje, dostojanstvo i jednakost u srži naših društava. Misija OEBS-a u Crnoj Gori je spremna da nastavi da podržava inicijative koje se bore protiv svih oblika nasilja i diskriminacije- rekao je Haukas.
U saopštenju je zaključeno da ovakva inicijativa predstavlja značajan korak ka izgradnji informisanijeg i pravednijeg društva kroz usađivanje vrijednosti poštovanja, jednakosti i nenasilja od ranog djetinjstva.

Haukas: OEBS u Crnoj Gori nastavlja s podrškom inicijativama koje se bore protiv svih oblika nasilja i diskriminacije

Finska je danas preuzela predsedavanje Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), a prema najavama Ministarstva inostranih poslova u Helsinkiju, Ukrajina će biti centralna tema finskog predsjedavanja OEBS.
Otpornost, sposobnost odgovora na krize i oporavka od kriza su teme koje su dobile sve veću pažnju među članicama OEBS, zbog rata Rusije protiv Ukrajine, navodi se u prioritetima predsjedavanja.
Finska ima cilj da u potpunosti iskoristi široku lepezu alata koji su na raspolaganju OEBS.
Posebna pažnja biće posvećena temama sajber bezbjednost, medijska sloboda i pismenost, podrška braniteljima ljudskih prava i klimatska bezbjednost, a Finska će se usredsrediti na ravnopravnost polova i inkluziju.
To uključuje jačanje angažmana sa civilnim društvom, posebno mladima i osobama sa invaliditetom.
Što se tiče političko-vojnih pitanja, Finska će predsjedavati Forumom za bezbjednosnu saradnju tokom posljednjeg tromjesečja ove godine.

Finska preuzela predsjedavanje OEBS-om

Crna Gora, osim ispunjavanja obaveza, aktivno doprinosi radu OEBS-a, poručio je šef Misije OEBS-a u Podgorici Jan Hauskas na sastanku sa ministrom odbrane Draganom Krapovićem.
auskas je, kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, rekao da se nada plodonosnom radu i saradnji u Crnoj Gori.
- On je ukazao je da je Crna Gora prepoznata kao primjer aktivne države učesnice koja, osim ispunjavanja obaveza, značajno doprinosi radu organizacije - navodi se u saopštenju.
Hauskas je istakao da će se tokom mandata truditi da unaprijedi dosadašnju saradnju.
Krapović je čestitao Haukasu preuzimanje dužnosti i poželio mu uspješan mandat.
On je, kako se navodi, upoznao Hauskasa sa dinamikom i kvalitetom dosadašnje saradnje sa OEBS-om.
Krapović je istakao da je značajan MONDEM program demilitarizacije, tokom čije implementacije je OEBS, zajedno sa ostalim partnerima, dao veliki doprinos uspješnom rješavanju pitanja demilitarizacije preko 86 odsto viškova ubojnih sredstava do 2018. godine.
Kako je rekao, zadovoljan je i saradnjom sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori u implementaciji projekta o ublažavanju rizika od SALW-a i SCA u Crnoj Gori.
Krapović je podsjetio na nedavnu donaciju dva kamiona za prevoz opasnih materija, koji će doprinijeti jačanju kapaciteta Vojske Crne Gore u toj oblasti.
- Dodatno, ukazao je na kontinuitet aktivnog doprinosa Crne Gore i Ministarstva odbrane konkretnim oblastima rada OEBS-a, kao i ispunjavanju svih obaveza iz resorne nadležnosti - navedeno je u saopštenju.
Krapović je kazao da će Ministarstvo odbrane ostati posvećeno sprovođenju rezolucije Ujedinjenih nacija Žene mir i bezbjednost, koja je umnogome dobila na značaju i kroz OEBS-ove napore za jačanje implementacije ove rezolucije.
Iz Ministarstva su kazali da je na sastanku razgovarano i o modalitetima i oblastima saradnje u narednom periodu.
- Kada je riječ o geopolitičkim prilikama, Krapović i Haukas su naveli da se nadaju u skorašnje iznalaženje načina za trajno uspostavljanje mira, kao i u nastavak doprinosa OEBS-a jačanju stabilnosti i bezbjednosti - navodi se u saopštenju.

Hauskas: Crna Gora aktivno doprinosi radu OEBS-a

Ambasador Jan Haukas, Norvežanin sa više od 20 godina visokog multilateralnog iskustva, preuzeo je dužnost šefa Misije OEBS-a u Crnoj Gori 2. decembra 2024. godine.
Jan Haukas je bio šef Posmatračke misije Evropske unije za Crnu Goru tokom referenduma o obnovi crnogorske državnosti 2006. godine.&nbsp;
- Od tada je obavljao niz visokih političkih funkcija u OEBS-u. Od 2007 do 2009. godine bio je viši politički savjetnik i portparol Misije OEBS-a u Crnoj Gori. Od 2010. do 2011. bio je na poziciji glavnog izvršnog savjetnik šefa Misije OEBS-a u Bosni i Hercegovini. Potom, u periodu od 2012. do 2018 bio je angažovan kao specijalni savjetnik tri uzastopna direktora ODIHR-a, dok je istovremeno obavljao funkciju predstavnika direktora ODIHR-a u Beču. Od 2019. do novembra 2024, Jan Haukaas je služio kao specijalni savjetnik pri predsjedavajućim državama OEBS-a, i to Slovačkoj, Albaniji, Švedskoj, Sjevernoj Makedoniji i Malti - navode iz OEBS-a.
Haukas je studirao komparativnu politiku na Univerzitetu u Bergenu, Norveška, a kasnije je zaposlen na istom odsjeku u okviru međunarodnog projekta o procesima izgradnje država i nacija u centralnoj i istočnoj Evropi.
Prethodni/e šefovi/ice Misije OEBS-a u Crnoj Gori
2021 – 2024: Dominique Waag (Francuska)
2017 – 2021: Maryse Daviet (Francuska)
2013 – 2016: Janina Hřebíčková (Republika Češka)
2013 – 2013: Lubomir Kopaj (Slovačka)
2010 – 2012: Šarūnas Adomavičius (Litvanija)
2005 – 2010: Paraschiva Badescu (Rumunija)

Novi šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori Jan Haukas

Crna Gora napreduje ka postizanju ključnih reformi, od osnaživanja demokratskih institucija do jačanja vladavine prava, ocijenio je predsjedavajući OEBS-u i ministar vanjskih poslova Malte Ian Borž.
On je na konferenciji za novinare, nakon sastanka sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, kazao da njegova posjeta Crnoj Gori naglašava dobro uspostavljeno i efikasno partnerstvo OEBS-a sa Crnom Gorom, jer zajedno rade na većoj stabilnosti i napretku.
- Crna Gora napreduje ka postizanju ključnih reformi, od jačanja demokratskih institucija do jačanja vladavine prava, i mojom današnjom posjetom želim ponovo potvrditi da je OEBS spreman da bude posvećeni partner na svakom koraku na tom putu - istakao je Borž.
Kako je rekao, Misija OEBS-a u Crnoj Gori aktivno je angažovana sa nacionalnim i lokalnim subjektima, donoseći ekspertizu u ključnim oblastima, kao što su angažman mladih i rodna ravnopravnost.
Borž je kazao da su, zajedno sa Državnom izbornom komisijom, posvećeni jačanju transparentnosti tokom izbornih procesa, koji poštuju prava svih birača, uključujući osobe sa invaliditetom.
On je poručio da je OEBS, zajedno sa ODIHR-om, spreman da pomogne u predstojećoj sveobuhvatnoj izbornoj reformi.
Borž je kazao da su se od početka predsjedavanja OEBS-u fokusirali na Jugoistočnu Evropu, gdje ta organizacija ima šest misija i preko hiljadu zaposlenih.
On je rekao da su njihove terenske aktivnosti srž onoga što OEBS radi i da timovi na terenu pomažu da se principi te organizacije pretvore u realni napredak u zajednicama širom regiona.
Borž je pohvalio Misiju OEBS-a u Podgorici i profesionalce koji je čine.
Ibrahimović je naglasio da današnji susret nije samo diplomatski, već simbol zajedničkog opredjeljenja za mir, stabilnost i progres u regionu i šire.
- Ova posjeta ima posebnu važnost i šalje snažnu poruku podrške i prijateljstva - kazao je Ibrahimović.
Crna Gora, kako je istakao, vidi OEBS kao ključnog partnera u promociji mira i sigurnosti u svijetu koji se suočava da sve složenijim izazovima.
- Naša zemlja je nepokolebljiva u podršci Misiji OEBS-a i vjerujemo u snagu ove organizacije da u najtežim okolnostima zadrži i obnovi svoj uticaj - rekao je Ibrahimović, dodajući da, uprkos teškim okolnostima, multilateralizam nije izgubio na snazi, već je danas važniji nego ikada.
Malta je, prema riječima Ibrahimovića, preuzimanjem predsjedavanja pokazala istinsko liderstvo i hrabrost.
- Njena podrška očuvanju i revitalizaciji OEBS-a u ovim vremenima je za nas i cijeli region izuzetno značajna - kazao je Ibrahimović.
On je rekao da su, u kontekstu evropske integracije Crne Gore, razgovarali o zajedničkim naporima i reformama koje sprovode, a koje OEBS, preko svoje misije u Podgorici, u kontinuitetu podržava.
Prema riječima Ibrahimovića, posvećenost države članstvu u Evropskoj uniji nije samo strateški prioritet, nego i vizija budućnosti kojoj Crna Gora teži.
- Zahvalni smo na podršci naših međunarodnih partnera, bez kojih bi finalna faza našeg puta bila znatno teža. Saglasili smo se da su evropske integacije i dobrosusjedska saradnja temelj stabilnosti i napretka u regionu, naročito u kontekstu malignih uticaja kojima smo svi izloženi - naveo je Ibrahimović.
Kako je dodao, današnja posjeta potvrđuje posvećenost saradnji u odgovoru na te prijetnje.
Prema riječima Ibrahimovića, današnji sastanak nije samo susret dvojice kolega, već dokaz da Crna Gora ostaje posvećena promovisanju univerzalnih vrijednosti mira i bezbjednosti.
- Naša istorija multikulturalizma i tolerancije nas obavezuje da budemo glas koji zagovara mir i stabilnost, kako u regionu, tako i na globalnom nivou - istakao je Ibrahimović.

Borž: Crna Gora napreduje ka postizanju ključnih reformi; Ibrahimović: Članstvo u EU vizija budućnosti kojoj težimo

Drugog dana zasijedanja Parlamentarne skupštine OEBS-a u Dablinu, poslanici iz skoro 60 zemalja razmatrali su teme klimatskih promjena i migracija.&nbsp;
U okviru sesije posvećene rješavanju klimatske krize i ulozi parlamentaraca u ispunjavanju globalnih obaveza uoči predstojeće UN konferencije o klimatskim promjenama, govorio je član crnogorske delegacije Amer Smailović.
Poslanik Smailović podsjetio je na jedinstvenu poziciju Crne Gore u kontekstu ekološke održivosti, naglasivši da je Crna Gora prva država u svijetu koja se proglasila ekološkom, usvajanjem Deklaracije o ekološkoj državi 1991. godine.
- Ovaj hrabar čin, donesen u izazovnim vremenima, bio je iskorak ka priznavanju značaja zaštite prirode i životne sredine. Međutim, posvećenost ugrađena u Ustavu Crne Gore nije dovoljna sama po sebi - kazao je tom prilikom.
Govoreći o hitnosti klimatske krize, Smailović je istakao da ovo nije prijetnja budućnosti, već aktuelni problem sa kojim se svi suočavamo. On je naglasio da parlamentarci imaju ključnu ulogu kao posrednici između globalnih obaveza i konkretnih akcija na nacionalnom nivou.&nbsp;
- Klimatske promjene ne poznaju granice, zato je naša odgovornost kao parlamentaraca da gradimo koalicije, dijelimo znanje i međusobno podržavamo ispunjavanje ambicioznih ciljeva postavljenih globalnim sporazumima, poput Pariškog sporazuma i predstojećih ciljeva na COP29 konferenciji - poručio je Smailović.
Na kraju svog obraćanja, Smailović je apelovao na svoje kolege da ne zaborave koliko su današnje odluke važne za buduće generacije, naglasivši da je obaveza parlamentaraca da predvode s odlučnošću i osiguraju da vlade budu odgovorne za klimatske akcije.
- Zajedno možemo izgraditi održiviju budućnost za sve - zaključio je Smailović.
Šefica delegacije Jelena Nedović obratila se tokom druge sesije na temu upravljanja migracijama i njihove povezanosti sa održivim razvojem, ističući važnost ovog pitanja ne samo za prosperitet i stabilnost OEBS regiona, već i za budućnost naše planete.
Poslanica je naglasila da migracije, ukoliko su pravilno upravljane, mogu poslužiti kao pokretač ekonomskog rasta, inovacija i kulturne razmjene. Ipak, kako je navela, izazovi i dalje postoje, te je ključno zajednički raditi na kreiranju politika koje podstiču integraciju, štite prava migranata i unapređuju opšte blagostanje kako migranata, tako i zajednica koje ih primaju.
- Za Crnu Goru, migracije su imale dubok uticaj na ekonomiju, kulturu i društveni život - dodala je Nedović.&nbsp;
&nbsp;Crna Gora je, kako je rekla, kroz protekle decenije svjedočila značajnim migracionim tokovima.
- Naši građani su često tražili bolje prilike u inostranstvu, ali smo istovremeno postali i dom za migrante iz različitih krajeva svijeta, a najnoviji primjer toga su izbjeglice iz Ukrajine. Kao odgovorna učesnica OEBS-a, Crna Gora je sa velikim srcem prihvatila izbjeglice, pružajući im ne samo podršku, već i prijateljsko i saosjećajno okruženje - naglasila je šefica skupštinske delegacije.
Ona je istakla da je, srazmjerno broju stanovnika, Crna Gora primila najveći broj izbjeglica iz Ukrajine od početka ruske agresije, čime je još jednom dokazala svoju posvećenost međunarodnim humanitarnim naporima.
Nedović je istakla spremnost Crne Gore da doprinese naporima OEBS-a kako bi se unaprijedilo upravljanje migracijama, ne samo unutar svojih granica, već i širom regiona. „Moramo osigurati da migracije budu snaga dobra, koja koristi pojedincima i društvima, podržavajući ciljeve inkluzivnog i održivog razvoja za sve“, zaključila je poslanica.&nbsp;
Uz učešće oko 200 parlamentaraca, zaključen je tematski dio dablinskog zasijedanja obraćanjem predsjednika Senata Irske Džerija Butimera, šefa irske delegacije Majkla Krida te najvišeg rukovodstva Parlamentarne skupštine - predsjednice Pie Kaume i generalnog sekretara Roberta Montele. Međunarodni parlamentarni skup nastavlja sjutra sastankom Mediteranskog foruma PS OEBS-a.
Delegaciju Skupštine Crne Gore čine šefica delegacije Jelena Nedović, Amer Smailović, Jevrosima Pejović, Momčilo Leković i Jevto Eraković.&nbsp;

Smailović: Usvajanje Deklaracije o ekološkoj državi bio iskorak, ali to nije dovoljno samo po sebi

Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), preporučila je da se prilikom izrade Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja razmotri mogućnost dozvoljavanja određenih stranih donacija partijama i proširenje prava na finansiranje iz budžeta. 
 
Eksperti ODIHR predstavili su danas u Skupštini preliminarno mišljenje o Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, koje su pripremili za potrebe Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, i najavili konačno mišljenje za nekoliko sedmica. 
 
Šefica Odsjeka za zakonodavnu podršku ODIHR-a An Liz Šatelan rekla je da oni nijesu tu da pišu zakon, već da pomognu Crnoj Gori da napravi nacrt tog akta, prenose Vijesti. 
 
ODIHR je u preliminarnom mišljenju preporučio da se razmotri proširenje prava na finansiranje iz budžeta, kako bi se time obuhvatile i partije koje nijesu zastupljene u državnom parlamentu ili lokalnim skupštinama, čime bi se omogućilo da i vanparlamentarne i novoosnovane stranke imaju pravo na finansiranje. 
 
Predlaže se i veća regulacija nenovčanih priloga od privatnih donatora, da postoji spisak zaduženja u godišnjim izvještajima, jer se pojavljuje problem otplate od trećih strana, što je takođe donacija. 
 
ODIHR je naveo da treba da se postave granice visine iznosa donacija kako bi se uračunala inflacija, na osnovu nekog oblika indeksacije, a ne apsolutnih iznosa. 
 
Preporuka je i da se definišu članarine i sponzorstva u zakonu kao prilozi, kako bi se spriječilo njihovo korišćenje u svrhu izbjegavanja najvišeg dozvoljenog iznosa donacija. 
 
Eksperti ODIHR-a preporučili su da se razmotri mogućnost dozvoljavanja određenih stranih donacija partijama. 
 
Oni su kazali da to treba pažljivo uraditi, jer postoji interesovanje da se Crna Gora zaštiti od malignih spoljnih uticaja kroz donacije iz inostranstva. 
 
Eksperti su ukazali i da su ovlašćenja i odgovornosti Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) široke, ali joj nedostaju puna istražna ovlašćenja i direktan pristup određenim bazama podataka. 
 
- Bez dovoljnih istražnih ovlašćenja, uključujući inspekciju na licu mjesta, može predstavljati izazov za svaki nadzorni organ da efikasno otkrije nezakonite izvore finansiranja političkih partija ili kampanja - kazali su eksperti. 
 
ODIHR smatra da ASK-u treba dati ovlašćenja da izradi i objavi smjernice kojima se navode konkretno kriterijumi za određivanje visine novčanih kazni. 
 
Eksperti ODIHR-a smatraju da kazne treba utvrditi na osnovu indeksacije kako bi se izbjeglo njihovo brzo zastarijevanje. 
 
Poslanik Pokreta Evropa sad i član Radne grupe za izradu Nacrta zakona, Vasilije Čarapi,ć kazao je da je i Radna grupa predložila da i vanparlamentarne partije dobijaju novac iz budžeta. 
 
Vršilac dužnosti direktora ASK-a Dušan Drakić rekao je da je bitno pozabaviti se uzrocima, a ne posljedicama. 
 
On je ukazao i na teritorijalna ograničenja, kada su lokalni izbori u pitanju i da treba voditi računa da se pravila ne zaobilaze.

Razmotriti proširenje prava na finansiranje iz budžeta i opciju dozvole stranih donacija

Zgrada Skupštine Crne Gore večeras je osvijetljena plavom bojom povodom 2. aprila - Svjetskog dana osoba sa autizmom.
- U znak solidarnosti sa oboljelima iz ove ranjive kategorije stanovništva - &nbsp;piše u saopštenju Skupštine.
Dodaju da se pridružuju brojnim institucijama u svijetu koje na simboličan način pokazuju brigu prema osobama sa autizmom, naročito prema djeci, koja zaslužuju pomnu pažnju cijelog društva.
Ovaj datum obilježava se širom svijeta pod sloganom #LightItUpBlue, a međunarodna organizacija Autism Speaks (Autizam govori) svake godine poziva organizacije i pojedince da se uključe u globalnu kampanju.
Tada mnoge poznate zgrade, mostovi i drugi objekti svijetle u plavoj boji koja je prepoznatljivi simbol za osobe sa autizmom.

Zgrada Skupštine osvijetljena plavom bojom povodom Svjetskog dana osoba sa autizmom

U Budilniku na Televiziji E sjutra pitamo da li nevladine organizacije treba da se finansiraju iz agrobudžeta Glavnog grada - ko dobija, a ko gubi.&nbsp;
Govorićemo i o protestu roditelja djece i mladih u spektru autizma koji traže sistemska rješenja.
Analiziramo i ulogu omladinskog aktivizma - može li donijeti promjene u stanju ljudskih prava u Crnoj Gori.
Biće riječi i o uklanjanju nekoliko stabala samoniklih čempresa na podgoričkom aerodromu zbog širenja parkinga, a donosimo i odgovor na pitanje ko kontroliše nelegalne taksiste u Podgorici.&nbsp;
U novom Srećnom danu, od devet do 11 sati, iz ugla astrologije razgovaramo o sudbini. Gledaoci Televizije E će moći da saznaju sve i o trci sa najvećom tradicijom održavanja na jednoj lokaciji u Crnoj Gori, onoj koja se organizuje na Plavnici.
Četrnaestogodišnja Lana Šaban, se bavi streljaštvom, svira gitaru i osvaja nagrade na školskim takmičenjima. U emisiji Srećan dan upoznajte nju i trenericu SK “Stara Varoš”, Anđelu Pajović.
Govorićemo i o jubileju - 25 godina igre Baletske škole princeza Ksenija.

Budilnik na TV E: Protest roditelja, djece i mladih u spektru autizma, uklanjanje čempresa zbog širenja parkinga, kontrola nelegalnih taksista...

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo, a na sjeveru umjereno do potpuno oblačno, povremeno sa slabom kišom. 
 
Iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je saopšteno da se sjutra na sjeveru očekuje nešto toplije vrijeme. 
 
Vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni tokom dana će oslabiti. 
 
Jutarnja temperatura vazduha od jedan do 14, najviša dnevna od šest do 22 stepena.

Sjutra oblačno, na sjeveru povremeno slaba kiša

Stabilnost i ekonomska saradnja su ključni faktori za održiv razvoj i prosperitet - saglasili su se potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović i njegov kolega iz Jermenije Mher Grigorjan razgovarajući o globalnim i regionalnim izazovima.
Osim toga, oni su, kako je saopšteno iz Vlade, na današnjem sastanku razgovarali &nbsp;o unapređenju političkog dijaloga i ekonomskih odnosa između dvije zemlje.
- U kontekstu evropskih integracija, Ivanović je podijelio iskustva Crne Gore i ukazao na značaj strateškog planiranja reformskih procesa. Takođe, razgovarano je o globalnim i regionalnim izazovima, uz obostranu saglasnost da su stabilnost i ekonomska saradnja ključni faktori za održiv razvoj i prosperitet - kazali su u Vladi.
Poseban akcenat stavljen je na razmjenu iskustava u sprovođenju reformi i digitalne transformacije, kao i na jačanje saradnje u okviru međunarodnih inicijativa.&nbsp;
- Sagovornici su naglasili važnost tehnološkog razvoja i inovacija za napredak i budućnost obje zemlje - istakli su u Vladi.
Prema njihovim riječima, Ivanović i Griogorjan su razgovarali i o daljim koracima formalizovanja bilateralnih veza u oblastima od obostranog značaja.

Ivanović i Grigorjan: Stabilnost i ekonomska saradnja ključni za održiv razvoj i prosperitet

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: oebs