<p>Crna Gora napreduje ka postizanju ključnih reformi, od osnaživanja demokratskih institucija do jačanja vladavine prava, ocijenio je predsjedavajući OEBS-u i ministar vanjskih poslova Malte <b>Ian Borž</b>.</p>
<p>On je na konferenciji za novinare, nakon sastanka sa ministrom vanjskih poslova <b>Ervinom Ibrahimovićem</b>, kazao da njegova posjeta Crnoj Gori naglašava dobro uspostavljeno i efikasno partnerstvo OEBS-a sa Crnom Gorom, jer zajedno rade na većoj stabilnosti i napretku.</p>
<p>- Crna Gora napreduje ka postizanju ključnih reformi, od jačanja demokratskih institucija do jačanja vladavine prava, i mojom današnjom posjetom želim ponovo potvrditi da je OEBS spreman da bude posvećeni partner na svakom koraku na tom putu - istakao je Borž.</p>
<p>Kako je rekao, Misija OEBS-a u Crnoj Gori aktivno je angažovana sa nacionalnim i lokalnim subjektima, donoseći ekspertizu u ključnim oblastima, kao što su angažman mladih i rodna ravnopravnost.</p>
<p>Borž je kazao da su, zajedno sa Državnom izbornom komisijom, posvećeni jačanju transparentnosti tokom izbornih procesa, koji poštuju prava svih birača, uključujući osobe sa invaliditetom.</p>
<p>On je poručio da je OEBS, zajedno sa ODIHR-om, spreman da pomogne u predstojećoj sveobuhvatnoj izbornoj reformi.</p>
<p>Borž je kazao da su se od početka predsjedavanja OEBS-u fokusirali na Jugoistočnu Evropu, gdje ta organizacija ima šest misija i preko hiljadu zaposlenih.</p>
<p>On je rekao da su njihove terenske aktivnosti srž onoga što OEBS radi i da timovi na terenu pomažu da se principi te organizacije pretvore u realni napredak u zajednicama širom regiona.</p>
<p>Borž je pohvalio Misiju OEBS-a u Podgorici i profesionalce koji je čine.</p>
<p>Ibrahimović je naglasio da današnji susret nije samo diplomatski, već simbol zajedničkog opredjeljenja za mir, stabilnost i progres u regionu i šire.</p>
<p>- Ova posjeta ima posebnu važnost i šalje snažnu poruku podrške i prijateljstva - kazao je Ibrahimović.</p>
<p>Crna Gora, kako je istakao, vidi OEBS kao ključnog partnera u promociji mira i sigurnosti u svijetu koji se suočava da sve složenijim izazovima.</p>
<p>- Naša zemlja je nepokolebljiva u podršci Misiji OEBS-a i vjerujemo u snagu ove organizacije da u najtežim okolnostima zadrži i obnovi svoj uticaj - rekao je Ibrahimović, dodajući da, uprkos teškim okolnostima, multilateralizam nije izgubio na snazi, već je danas važniji nego ikada.</p>
<p>Malta je, prema riječima Ibrahimovića, preuzimanjem predsjedavanja pokazala istinsko liderstvo i hrabrost.</p>
<p>- Njena podrška očuvanju i revitalizaciji OEBS-a u ovim vremenima je za nas i cijeli region izuzetno značajna - kazao je Ibrahimović.</p>
<p>On je rekao da su, u kontekstu evropske integracije Crne Gore, razgovarali o zajedničkim naporima i reformama koje sprovode, a koje OEBS, preko svoje misije u Podgorici, u kontinuitetu podržava.</p>
<p>Prema riječima Ibrahimovića, posvećenost države članstvu u Evropskoj uniji nije samo strateški prioritet, nego i vizija budućnosti kojoj Crna Gora teži.</p>
<p>- Zahvalni smo na podršci naših međunarodnih partnera, bez kojih bi finalna faza našeg puta bila znatno teža. Saglasili smo se da su evropske integacije i dobrosusjedska saradnja temelj stabilnosti i napretka u regionu, naročito u kontekstu malignih uticaja kojima smo svi izloženi - naveo je Ibrahimović.</p>
<p>Kako je dodao, današnja posjeta potvrđuje posvećenost saradnji u odgovoru na te prijetnje.</p>
<p>Prema riječima Ibrahimovića, današnji sastanak nije samo susret dvojice kolega, već dokaz da Crna Gora ostaje posvećena promovisanju univerzalnih vrijednosti mira i bezbjednosti.</p>
<p>- Naša istorija multikulturalizma i tolerancije nas obavezuje da budemo glas koji zagovara mir i stabilnost, kako u regionu, tako i na globalnom nivou - istakao je Ibrahimović.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Borž: Crna Gora napreduje ka postizanju ključnih reformi; Ibrahimović: Članstvo u EU vizija budućnosti kojoj težimo

<p>Drugog dana zasijedanja Parlamentarne skupštine OEBS-a u Dablinu, poslanici iz skoro 60 zemalja razmatrali su teme klimatskih promjena i migracija.&nbsp;</p>
<p>U okviru sesije posvećene rješavanju klimatske krize i ulozi parlamentaraca u ispunjavanju globalnih obaveza uoči predstojeće UN konferencije o klimatskim promjenama, govorio je član crnogorske delegacije <b>Amer Smailović</b>.</p>
<p>Poslanik Smailović podsjetio je na jedinstvenu poziciju Crne Gore u kontekstu ekološke održivosti, naglasivši da je Crna Gora prva država u svijetu koja se proglasila ekološkom, usvajanjem Deklaracije o ekološkoj državi 1991. godine.</p>
<p>- Ovaj hrabar čin, donesen u izazovnim vremenima, bio je iskorak ka priznavanju značaja zaštite prirode i životne sredine. Međutim, posvećenost ugrađena u Ustavu Crne Gore nije dovoljna sama po sebi - kazao je tom prilikom.</p>
<p>Govoreći o hitnosti klimatske krize, Smailović je istakao da ovo nije prijetnja budućnosti, već aktuelni problem sa kojim se svi suočavamo. On je naglasio da parlamentarci imaju ključnu ulogu kao posrednici između globalnih obaveza i konkretnih akcija na nacionalnom nivou.&nbsp;</p>
<p>- Klimatske promjene ne poznaju granice, zato je naša odgovornost kao parlamentaraca da gradimo koalicije, dijelimo znanje i međusobno podržavamo ispunjavanje ambicioznih ciljeva postavljenih globalnim sporazumima, poput Pariškog sporazuma i predstojećih ciljeva na COP29 konferenciji - poručio je Smailović.</p>
<p>Na kraju svog obraćanja, Smailović je apelovao na svoje kolege da ne zaborave koliko su današnje odluke važne za buduće generacije, naglasivši da je obaveza parlamentaraca da predvode s odlučnošću i osiguraju da vlade budu odgovorne za klimatske akcije.</p>
<p>- Zajedno možemo izgraditi održiviju budućnost za sve - zaključio je Smailović.</p>
<p>Šefica delegacije <b>Jelena Nedović</b> obratila se tokom druge sesije na temu upravljanja migracijama i njihove povezanosti sa održivim razvojem, ističući važnost ovog pitanja ne samo za prosperitet i stabilnost OEBS regiona, već i za budućnost naše planete.</p>
<p>Poslanica je naglasila da migracije, ukoliko su pravilno upravljane, mogu poslužiti kao pokretač ekonomskog rasta, inovacija i kulturne razmjene. Ipak, kako je navela, izazovi i dalje postoje, te je ključno zajednički raditi na kreiranju politika koje podstiču integraciju, štite prava migranata i unapređuju opšte blagostanje kako migranata, tako i zajednica koje ih primaju.</p>
<p>- Za Crnu Goru, migracije su imale dubok uticaj na ekonomiju, kulturu i društveni život - dodala je Nedović.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Crna Gora je, kako je rekla, kroz protekle decenije svjedočila značajnim migracionim tokovima.</p>
<p>- Naši građani su često tražili bolje prilike u inostranstvu, ali smo istovremeno postali i dom za migrante iz različitih krajeva svijeta, a najnoviji primjer toga su izbjeglice iz Ukrajine. Kao odgovorna učesnica OEBS-a, Crna Gora je sa velikim srcem prihvatila izbjeglice, pružajući im ne samo podršku, već i prijateljsko i saosjećajno okruženje - naglasila je šefica skupštinske delegacije.</p>
<p>Ona je istakla da je, srazmjerno broju stanovnika, Crna Gora primila najveći broj izbjeglica iz Ukrajine od početka ruske agresije, čime je još jednom dokazala svoju posvećenost međunarodnim humanitarnim naporima.</p>
<p>Nedović je istakla spremnost Crne Gore da doprinese naporima OEBS-a kako bi se unaprijedilo upravljanje migracijama, ne samo unutar svojih granica, već i širom regiona. „Moramo osigurati da migracije budu snaga dobra, koja koristi pojedincima i društvima, podržavajući ciljeve inkluzivnog i održivog razvoja za sve“, zaključila je poslanica.&nbsp;</p>
<p>Uz učešće oko 200 parlamentaraca, zaključen je tematski dio dablinskog zasijedanja obraćanjem predsjednika Senata Irske Džerija Butimera, šefa irske delegacije Majkla Krida te najvišeg rukovodstva Parlamentarne skupštine - predsjednice Pie Kaume i generalnog sekretara Roberta Montele. Međunarodni parlamentarni skup nastavlja sjutra sastankom Mediteranskog foruma PS OEBS-a.</p>
<p><i>Delegaciju Skupštine Crne Gore čine šefica delegacije </i><i><b>Jelena Nedović</b></i><i>, </i><i><b>Amer Smailović</b></i><i>, </i><i><b>Jevrosima Pejović</b></i><i>, </i><i><b>Momčilo Leković</b></i><i> i </i><i><b>Jevto Eraković</b></i><i>.&nbsp;</i></p>

Smailović: Usvajanje Deklaracije o ekološkoj državi bio iskorak, ali to nije dovoljno samo po sebi

<p>Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), preporučila je da se prilikom izrade Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja razmotri mogućnost dozvoljavanja određenih stranih donacija partijama i proširenje prava na finansiranje iz budžeta.<br/>
<br/>
Eksperti ODIHR predstavili su danas u Skupštini preliminarno mišljenje o Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, koje su pripremili za potrebe Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, i najavili konačno mišljenje za nekoliko sedmica.<br/>
<br/>
Šefica Odsjeka za zakonodavnu podršku ODIHR-a An Liz Šatelan rekla je da oni nijesu tu da pišu zakon, već da pomognu Crnoj Gori da napravi nacrt tog akta, prenose Vijesti.<br/>
<br/>
ODIHR je u preliminarnom mišljenju preporučio da se razmotri proširenje prava na finansiranje iz budžeta, kako bi se time obuhvatile i partije koje nijesu zastupljene u državnom parlamentu ili lokalnim skupštinama, čime bi se omogućilo da i vanparlamentarne i novoosnovane stranke imaju pravo na finansiranje.<br/>
<br/>
Predlaže se i veća regulacija nenovčanih priloga od privatnih donatora, da postoji spisak zaduženja u godišnjim izvještajima, jer se pojavljuje problem otplate od trećih strana, što je takođe donacija.<br/>
<br/>
ODIHR je naveo da treba da se postave granice visine iznosa donacija kako bi se uračunala inflacija, na osnovu nekog oblika indeksacije, a ne apsolutnih iznosa.<br/>
<br/>
Preporuka je i da se definišu članarine i sponzorstva u zakonu kao prilozi, kako bi se spriječilo njihovo korišćenje u svrhu izbjegavanja najvišeg dozvoljenog iznosa donacija.<br/>
<br/>
Eksperti ODIHR-a preporučili su da se razmotri mogućnost dozvoljavanja određenih stranih donacija partijama.<br/>
<br/>
Oni su kazali da to treba pažljivo uraditi, jer postoji interesovanje da se Crna Gora zaštiti od malignih spoljnih uticaja kroz donacije iz inostranstva.<br/>
<br/>
Eksperti su ukazali i da su ovlašćenja i odgovornosti Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) široke, ali joj nedostaju puna istražna ovlašćenja i direktan pristup određenim bazama podataka.<br/>
<br/>
- Bez dovoljnih istražnih ovlašćenja, uključujući inspekciju na licu mjesta, može predstavljati izazov za svaki nadzorni organ da efikasno otkrije nezakonite izvore finansiranja političkih partija ili kampanja - kazali su eksperti.<br/>
<br/>
ODIHR smatra da ASK-u treba dati ovlašćenja da izradi i objavi smjernice kojima se navode konkretno kriterijumi za određivanje visine novčanih kazni.<br/>
<br/>
Eksperti ODIHR-a smatraju da kazne treba utvrditi na osnovu indeksacije kako bi se izbjeglo njihovo brzo zastarijevanje.<br/>
<br/>
Poslanik Pokreta Evropa sad i član Radne grupe za izradu Nacrta zakona, Vasilije Čarapi,ć kazao je da je i Radna grupa predložila da i vanparlamentarne partije dobijaju novac iz budžeta.<br/>
<br/>
Vršilac dužnosti direktora ASK-a Dušan Drakić rekao je da je bitno pozabaviti se uzrocima, a ne posljedicama.<br/>
<br/>
On je ukazao i na teritorijalna ograničenja, kada su lokalni izbori u pitanju i da treba voditi računa da se pravila ne zaobilaze.</p>

Razmotriti proširenje prava na finansiranje iz budžeta i opciju dozvole stranih donacija

<p>Poslanik Demokratske partije socijalista <b>Jevto Eraković </b>upozorio je na premijerskoom satu predsjednika Vlade <b>Milojka Spajića</b> da bi pristajanjem na ucjene lidera Nove srpske demokratije <b>Andrije Mandića</b> u vezi sa dvojnim državljanstvom i promjenama Ustava gurnuo Crnu Goru u ozbiljnu nestabilnost. &nbsp;</p>
<p>Prema njegovim riječima, Spajić i Pokret Evropa sad su krenuli na put bez povratka i ušli u zagrljaj iz kojeg nema spasa, a Andrija Mndić zauzvrat pokušava da spasi poziciju premijera, zbog čega im građani Crne Gore više ne vjeruju</p>
<p>- Glas za vašu stranku je isto što i glas za Andriju Mandića. Iza dokumenta Barometar 26 krije se još jedna zamka. Takozvani specijalni tretman za teme koje su škakljive za vas. Teme Ustava i dvojnog državljanstva. Prema tome, ako pristanete na ucjene oko dvojnog državljanstva i neustavne promjene Ustava, budite spremni na posljedice. Budite sigurni da biste time gurnuli Crnu Goru u ozbiljnu nestabilnost, a naročito u ovakvoj bezbjednosnoj situaciji u kojoj se država nalazi – kazao je Eraković.</p>
<p>Spajić se Erakoviću zahvalio „na brizi za našu državu“.</p>
<p>- Mislim da je Barometar 26 jedan od fantastičnih načina na koji možete da pokažete tu brigu. On podrazumijeva da zajedničkim snagama uvedemo Crnu Goru u EU, a to je poziv i vama, a taj poziv je suštinski vapaj – odgovorio je Spajić izbjegavajući da komentariše pitanja promjene Ustava i temu u vezu sa dvojnim državljanstvom.</p>

Eraković Spajiću: Ako pristanete na ucjene Mandića gurate Crnu Goru u ozbiljnu nestabilnost

<p>Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni predlog protiv okrivljenih, predsjednika i članova Savjeta Radio Televizije Crne Gore <b>Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića </b>i <b>Predraga Marsenića, </b>zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvrlaštvu, a povodom izbora &nbsp;generalnog direktora RTCG <b>Borisa Raonića </b>1. juna<b> </b>2023. godine.</p> <p>Boris Raonić je za tri godine čak četiri puta imenovan od Savjeta RTCG za generalnog direktora Javnog servisa.</p> <p>Viši sud u Podgorici, odlučujući po žalbi RTCG na prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici po tužbi Nikole Markovića, utvrdio je da je Savjet nezakonito imenovao Raonića za direktora.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241122141124_dccc93b7d75fdc9392edad86c92d2cc098d4a541b6e408668ae20c4f046b5138.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241122141124_dccc93b7d75fdc9392edad86c92d2cc098d4a541b6e408668ae20c4f046b5138" data-rendition-name="original" width="980" height="740" loading="lazy" alt="Kopija dopisa Osnovnog državnog tužilaštva"> </figure>  <p><br/></p> <p>Drugi put je Savjet RTCG u junu prošle godine nezakonito imenovao Raonića, i to nakon pravosnažne presude takođe po tužbi Markovića, a sud je tada utvrdio da Raonić nije ispunjavao uslove iz konkursa iz 2021. godine, ali i da je bio u sukobu interesa jer je u vrijeme kandidature za generalnog direktora bio član Savjeta Agencije za elektronske medije (SAEM).</p> <p>Veći dio članova Savjeta tada je odlučio da postupi po presudi, ali nijesu diskvalifikovali Raonića, već ponovo glasali za njega, ignorišući upozorenja potpredsjednice tog upravljačkog tijela <b>Marijane Camović Veličković</b> da ,,ulaze u zonu krivične odgovornosti”.</p> <p>U izjavi za crnogorske medije Camović Veličković je istakla da je riječ o ,,ukupno sedmoj presudi koja isto kažli da se članovi Savjeta, uporno glasajući za Raonića, ponašaju kao korumpirane osobe“.&nbsp;</p> <p>Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ljetos je vratilo podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu spise predmeta koji se odnose na prošlogodišnje ponovno imenovanje Raonića na funkciju generalnog direktora.&nbsp;</p> <p>Današnje saopštenje je objava prvog konkretnog koraka prema sankcionisanju nezakonitog ponašanja članova Savjeta Javnog servisa.&nbsp;</p>

ODT podnijelo optužni prijedlog protiv Drljevića i ekipe iz Savjeta

<p>Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finananijskih istraga podnijeli su krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru protiv B.G. (49) i B.D. (42), zbog sumnje da su izvšili krivično djelo prevara u saizvršilaštu, saopšteno je iz Uprave policije.</p>
<p>Oni su, kako se sumnja, lažnim prikazivanjem činjenica doveli u zabludu oštećeno lice da im na štetu svoje imovine u maju i junu 2024. godine preda ukupni novčani iznos od 2.000 eura.</p>
<p>"Naime, B.G. i B.D. su obećali oštećenom nesmetani nastavak izvođenja radova na objektu u mjestu Dobre vode u Baru, iako su znali da je protiv ovog lica pokrenut pretkrivični postupak pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Baru zbog sumnje da je izvršio krivično djelo građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, a za koji objekat je prethodno sačinjen zapisnik kojim se zabranjuje dalje izvođenje građevinskih radova i da je doneseno rješenje o uklanjaju – rušenju bespravnog objekta", istakli su iz Uprave policija.&nbsp;</p>
<p>Službenici Sektora za borbu protiv kriminala neselektivno, poručuju, nastavljaju intenzivne policijsko – tužilačke mjere i radnje na suzbijanju svih oblika kriminaliteta.</p>

Krivična prijava protiv dvije osobe zbog prevare

<p>Obilne padavine na teritoriji Podgorice izazvale su povećanje mutnoće vode na izvorištu Mareza, saopšteno je iz podgori;kog vodovoda.</p>
<p>- Preporučuje se da stanovništvo, a naročito djeca, trudnice,stari i stanovništvo sa oslabljenim imunim sistemom prokuvavaju vodu prije upotrebe ili koriste bezbjedne alternative tj. vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flaširane vode, na odgovarajući način dopremljeno zdravstveno sanitarnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorišta i sl.) - zaključuju u saopštenju.</p>

Voda sa Mareze nije za piće

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: oebs