Udruženje Roditelji organizovaće sjutra u Podgorici okrugli sto pod nazivom Glas za bezbjedno djetinjstvo, sa ciljem da se kroz razmjenu mišljenja i iskustava doprinese izgradnji efikasnijeg i osjetljivijeg sistema zaštite djece od seksualnog nasilja. 
 
Iz Udruženja Roditelji su saopštili da okrugli sto organizuju uz podršku projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan. 
 
- Udruženje Roditelji je, u saradnji sa pravnim ekspertima, kroz taj projekat izradilo analizu kaznene politike i studiju slučaja krivičnih djela protiv polne slobode na štetu maloljetnika u Crnoj Gori - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da će okrugli sto biti prilika da se javno predstave ključni nalazi te analize i otvori dijalog o unapređenju institucionalnog odgovora i mehanizama zaštite djece. 
 
- Događaj će okupiti predstavnike pravosuđa, domaćih i međunarodnih institucija i organizacija civilnog društva, a cilj je da se kroz razmjenu mišljenja i iskustava doprinese izgradnji efikasnijeg i osjetljivijeg sistema zaštite djece od seksualnog nasilja - rekli su iz Udruženja Roditelji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sjutra okrugli sto o zaštiti djece od seksualnog nasilja: Glas za bezbjedno djetinjstvo

Smjenljivost vlasti nije znak nestabilnosti, već pokazatelj da institucije funkcionišu po principima odgovornosti, kazala je izvršna direktorica Atlantskog saveza (ASCG) Azra Karastanović, ističući da se državom ne smije upravljati po mjeri trenutnog političkog interesa.
Karastanović je, na otvaranju okruglog stola „Otpornost demokratije u vremenu polarizacije i populizma: od izbora do građanske participacije”, koji danas u Podgorici organizuje ASCG, rekla da se trenutno svjedoči tektonskim geopolitičkim promjenama koje oblikuju novu stvarnost.
Kako je navela, u vremenu snažnih bezbjednosnih izazova i kada se vrijednosti liberalne demokratije sve češće dovode u pitanje, traže se jasni stavovi, brzi odgovori i strateška usmjerenost.
- Snažna polarizacija, populizam koji je u porastu i erozija povjerenje u institucije, nijesu apstraktni pojmovi, već, nažalost, stvarnost koju živimo i koja itekako utiče na kvalitet našeg javnog života, na to koliko vjerujemo jedni drugima i sistemu koji nas okružuje - navela je Karastanović.
Ona je kazala da je lako deklarativno podržavati demokratiju kada donosi rezultate koje neko želi, ali da prava provjera posvećenosti demokratiji dolazi onda kada se ne dobije to što se želi.
- U ovom trenutku istorije, kada su osnovni demokratski principi stalno na udaru i kada su mnogi ljudi širom svijeta postali cinični, apatični i nezainteresovani, upravo je vrijeme da sebi postavimo teško pitanje - kakvo društvo želimo da budemo - rekla je Karastanovć.
Ona je podsjetila da je u Crnoj Gori u proteklih pet godina bilo nekoliko smjena vlasti, navodeći da je to zdrava i neophodna pojava u svakom demokratskom društvu.
- Smjenljivost vlasti nije znak nestabilnosti, već znak da institucije funkcionišu po principima odgovornosti - navela je Karastanović.
Karastanović je istakla da oni koji dobiju povjerenje da upravljaju, moraju znati da to povjerenje ima rok i da se ne temelji na ličnoj harizmi i populizmu, nego na poštovanju Ustava, zakona i institucija koje svi dijelimo.
- Ne može se i ne smije upravljati državom po mjeri trenutnog političkog interesa - naglasila je Karastanović.
Prema njenim riječima, ako je zakon tek alat za pregovaranje, a ustavne norme smetnja, a ne okvir, onda država nije na putu demokratije, nego na putu improvizacije.
Krastanović je kazala da cijenu toga dugoročno uvijek plaćaju građani.
- Zato ne možemo govoriti o demokratiji samo kroz broj izašlih na izbore. Jer ako većina ćuti, ne znači da se ne slaže već je, nažalost, možda samo odustala - rekla je Karastanović.
Kako je navela, izvršna i zakonodavna vlast moraju djelovati ne kao ad hoc mehanizmi za održavanje većine, već kao nosioci političke kulture koja ima dosljednost i pamćenje.
Ona je istakla da civilni sektor ima ulogu koja nadilazi samo praćenje rada i pozivanje na odgovornost institucija i donosioca odluka.
- Naša odgovornost je i da svorimo nove modele participacije i uključimo one čiji se glas rijetko čuje - navela je Karastanović.
Ona je naglasila da mediji, uprkos političkim, ekonomskim i bezbjednosnim pritiscima, imaju odgovornost da ostanu tačni, objektivni i slobodni, jer bez pouzdanih informacija nema ni informisanih građana koji mogu da donose odluke u svom interesu.
Karastanović je naglasila da obrazovni sistem ne može biti samo prostor za usvajanje činjenica, već da mora podučavati mlade kako da razmišljaju kritički, kako da prepoznaju manipulaciju, da postavljaju pitanja i traže odgovornost od donosilaca odluka.
- Uloga svakog od nas u ovom procesu nije pomoćna, već suštinska. Demokratija nije delegirani posao, već zajednički zadatak - poručila je Karastanović.
Kako je navela, u vremenu kada autoritarni modeli mnogima djeluju privlačnije, jer ostavljaju utisak brzine i odlučnosti, mora se podsjetiti da prava snaga demokratije ne leži u njenoj brzini, već u legitimnosti.
- Demokratija nije povremeni događaj koji se aktivira na dan izbora. Ona je proces, odgovornost i način života koji traži svakodnevno učešće - istakla je Karastanović.
Ona je naglasila da demokratski proces treba učiniti živim, vidljivim i otvorenim.
- Ako građani svakodnevno ne osjećaju da imaju uticaj, onda će oni koji nude jednostavna rješenja, bez procedura djelovanja, djelovati primamljivo, a znamo da takva rješenja najčešće vode ka sve manjem broju ljudi koji donose odluke i to iza zatvorenih vrata - kazala je Karastanović.
Ona je poručila da je, iz tog razloga, vrijeme za promjenu narativa.
- Demokratija nije zgrada čiju izgradnju čekamo da neko drugi završi, kako bi se uselili. Ona se kreira tako što je svakodnevno živimo, kroz uključivanje, jer bez pluralizma demokratija je prazna forma - navela je Karastanović.
Kako je kazala, demokratija se gradi kroz dijalog, poštovanje Ustava, zakona i institucija i kroz spremnost građana da budu dio rješenja.

Karastanović: Državom se ne smije upravljati po mjeri trenutnog političkog interesa

Okrugli sto u okviru javne rasprave o nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu biće održan sjutra u multimedijalnoj sali univerzitetskog Sportsko-kulturnog centra u Podgorici, saopšteno je iz Ministarstva sporta i mladih.
Javna rasprava o tekstu nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu počela je 20. maja i predviđeno je da traje 20 dana.
Najavljeno je da će Ministarstvo sporta i mladih, nakon završetka javne rasprave, razmotriti sve pristigle komentare, primjedbe i sugestije i nakon toga sačiniti Izvještaj.
Iz tog Vladinog resora pozvali su sve zainteresovane subjekte da aktivno učestvuju i uključe se u proces javne rasprave.
- Da svoje primjedbe, predloge i sugestije na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu dostave Ministarstvu sporta i mladih u pisanoj formi na adresu: Ul. Svetlane Kane Radević, broj 3, 81000 Podgorica ili na e-mail: boris.ivanovic@ms.gov.me, na Obrascu za dostavljanje priedloga, sugestija i komentara na Nacrt Zakona - stoji u saopštenju Ministarstva.
Početak sjednice zakazan je za 11 sati.

Sjutra o nacrtu Zakona o sportu

Crnogorski građani bi prvi put trebalo da dobiju mogućnost da, kroz kolektivnu tužbu, ne samo zaustave nepoštene poslovne prakse, već i ostvare pravo na naknadu štete s, što će biti definisano novim Nacrtom zakonom o kolektivnim tužbama. 
 
 Na javnoj raspravi o Nacrtu zakona o kolektivnim tužbama, koja je danas organizovana u Podgorici, aopšteno je da to predstavlja ključni korak ka efikasnijoj zaštiti potrošača u Crnoj Gori. 
 
 Javnu raspravu je organizovalo Ministarstvo ekonomskog razvoja, a Nacrt je izrađen uz podršku Centra za strateško-pravno savjetovanje za Crnu Goru (PLAC), finansiranog od Evropske unije. 
 
 - Riječ je o zakonu koji usklađuje domaće zakonodavstvo sa Direktivom EU 2020/1828 i koji, uz podršku međunarodnih eksperata PLAC-a, uključujući profesora Aleša Galiča iz Slovenije, donosi evropske standarde zaštite kolektivnih interesa potrošača u crnogorski pravni sistem - navodi se u saopštenju. 
 
 Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Jasna Vujović, kazala je da uvođenje mogućnosti podnošenja kolektivnih tužbi za naknadu štete i povraćaj novčanih sredstava u ime grupe potrošača predstavlja važan korak ka efikasnijem ostvarivanju prava, posebno u slučajevima kada su pojedinačni zahtjevi male vrijednosti, ali ukupna nezakonita korist koju stiče trgovac – velika. 
 
 Ona je objasnila da važeći pravni okvir, konkretno Zakon o zaštiti potrošača, omogućava samo zabranu budućih nezakonitih praksi trgovaca, ali ne i ostvarivanje naknade štete za oštećene potrošače. 
 
 - Primjeri koje smo imali u praksi – kao što su kolektivne tužbe koje je pokrenuo CEZAP protiv banaka – pokazali su da postoji funkcionalan osnov za primjenu koncepta kolektivne zaštite, ali i da postojeći mehanizmi nijesu dovoljni - rekla je Vujović.&nbsp;
&nbsp;Ona je podsjetila da je usvajanje Zakona o kolektivnim tužbama preduslov za zatvarnje Pregovaračkog poglavlja 28 – zaštita potrošača i zdravlja. 
 
 Galič je predstavio ključne pravne aspekte i evropske standarde kolektivne zaštite potrošača, kao i glavna rješenja predložena u Nacrtu zakona o kolektivnim tužbama. 
 
 - Iskustvo mnogih evropskih država pokazuje da kolektivne tužbe, naročito one za naknadu štete, predstavljaju ključni instrument u borbi protiv sistemskih povreda prava potrošača. Ovaj institut ne samo da pruža djelotvornu zaštitu građanima u situacijama kada pojedinačna potraživanja nisu ekonomski isplativa, već i snažno utiče na tržišno ponašanje – jer šalje jasnu poruku da se masovno kršenje prava neće isplatiti - kazao je Galič. 
 
 Uvođenjem kolektivne tužbe za naknadu štete, kako je rekao, Crna Gora pravi značajan iskorak ka modernom sistemu zaštite potrošača, uporedivom sa zakonodavstvima EU. 
 
 Željko Tomović iz Direkcije za zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomskog razvoja precizirao je da, iako su sudovi u Crnoj Gori u dosadašnjoj praksi pokazali visok stepen usklađenosti sa sudskom praksom Suda pravde EU, kolektivne tužbe koje su trenutno moguće u domaćem pravnom okviru ograničene su isključivo na zabranu budućih nezakonitih radnji trgovaca, bez mogućnosti da oštećeni potrošači ostvare pravo na naknadu štete u tom postupku. 
 
 Prema njegovim riječima, takvo rješenje, iako korisno, nije dovoljno za potpunu zaštitu kolektivnih prava i interesa građana. 
 
 - Predloženi Zakon o kolektivnim tužbama uvodi novi pravni institut – kolektivnu tužbu za naknadu štete – koja omogućava kvalifikovanim subjektima da u ime oštećenih potrošača traže i kompenzaciju za već počinjenu štetu. Time se jača pravičnost sistema, obezbjeđuje efikasnija zaštita prava potrošača i unapređuje tržišna konkurencija, uz jasna pravila koja istovremeno štite i poslovnu sigurnost - naveo je Tomović. 
 
 Vujović je dodala da uz stroge kriterijume za kvalifikaciju subjekata koji mogu pokretati ovakve postupke i odgovarajuće mehanizme za sprečavanje zloupotreba, direktiva i predloženi zakon uspostavljaju ravnotežu između zaštite potrošača i očuvanja pravne sigurnosti poslovanja. 
 
 Galič je ukazao na to da je, pored pravnog okvira, jednako važno razvijati kulturu odgovornosti i svijest o zajedničkom interesu. 
 
 - Pravo na kolektivnu pravnu zaštitu mora postati alat koji građani i organizacije znaju da koriste – u interesu pravednijeg društva i snažnijeg povjerenja u pravni sistem - kazao je Galič. 
 
 Ministarstvo ekonomskog razvoja je 16. maja dalo na javnu raspravu Nacrt zakona o kolektivnim tužbama i uputilo javni poziv organima, organizacijama, udruženjima i pojedincima da se uključe u javnu raspravu i daju svoj doprinos unapređenju kvaliteta teksta predloženog zakona. Rok za dostavljanje predloga je 15. jun.
&nbsp;

Zakonom o kolektivnim tužbama jača se zaštita prava potrošača

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka na regionalnom okruglom stolu na tema apatridije koji se danas održava u Podgorici, poručio je da apatridija nije samo pravni problem, to je, kako je kazao, "pitanje dostojanstva, identiteta i osnovnih ljudskih prava i predstavlja jedno od najozbiljnijih kršenja osnovnih ljudskih prava u savremenom društvu"
On je naveo da Crna Gora radi na jačanju regionalne saradnje jer ovo nije izazov samo jedne države.
- Zato su ovakvi skupovi od izuzetnog značaja – jer se dijele iskustva, usklađuju politike i razvijaju zajednički mehanizmi podrške - istakao je Đeka.&nbsp;
On je naglasio da je od suštinske važnosti da se zemlje iz regiona udruže i zajednički snažnije rade na prevazilaženju ovih izazova.
- Naša saradnja može donijeti rješenja koja će omogućiti bržu i pristupačniju proceduru dobijanja ličnih dokumenata. Dobar primjer saradnje između zemalja može poslužiti kao osnova za izgradnju sistema koji će biti efikasan i inkluzivan - poručio je Đeka, saopšteno je iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava
On je zahvalio partnerima, najprije Savjetu Evrope, koji je prepoznao važnost ove teme UNHCHR-u, civilnom društvu, predstavnicima romske zajednice i institucijama regiona koje se neumorno zalažu za inkluziju i pravnu sigurnost svih, bez razlike.
Pozvao je sve prisutne da razmijene iskustva i prakse koje su pokazale rezultate u rješavanju ovog pitanja.
- Kroz zajedničke projekte, razmjenu informacija i podršku međusobnom razumijevanju, možemo stvoriti mrežu koja će omogućiti da svi pripadnici i pripadnice romske i egipćanske zajednice u našim zemljama dobiju potrebnu pomoć - zaključio je Đeka.
Regionalni okrugli sto održava se u organizaciji Savjeta Evrope i Evropske Mreže za pitanja apatridije.

1084x550

Đeka: Apatridija je pitanje dostojanstva, identiteta i osnovnih ljudskih prava

Pravni put za zaštitu prava na zdravu životnu sredinu u Crnoj Gori nije jasno definisan ni predvidiv, ocijenjeno je na okruglom stolu koji je u Podgorici organizovao Savjet Evrope, prenosi agencija Mina. 
 
Na okruglom stolu predstavljena je Osnovna studija o zakonodavstvu, politici i sudskoj praksi u oblasti ljudskih prava i životne sredine u Jugoistočnoj Evropi, u okviru regionalnog projekta Ljudska prava i održiva životna sredina u Jugoistočnoj Evropi, koji finansira Human Rights Trust Fund. 
 
Iz Ustavnog suda su saopštili da je predsjednica tog suda Snežana Armenko izradila i predstavila analizu crnogorskog normativnopravnog okvira, koja obuhvata ustavno određenje i opseg ustavnopravne zaštite prava na zdravu životnu sredinu i pregled međunarodnih ugovora koje je Crna Gora ratifikovala u oblasti zaštite životne sredine. 
 
Dokument, kako su naveli, obuhvata analizu normativnog uređenja, ali i sudske prakse, materijalnog i procesnog aspekta tog ustavnog prava kroz različite sudske postupke – građanski, upravni, privredni, krivični, prekršajni sa pregledom pravnih instituta koji stoje na raspolaganju za zaštitu životne sredine, kao i analizu prakse Ustavnog suda. 
 
Armenko je u uvodnom obraćanju naglasila da je "ovo trenutak ne samo da se osvrnemo na postignute rezultate, već i da se pripremimo za buduće izazove i prilike”. 
 
- Jer su one podjednako važne kada ih uočimo i iskoristimo, kako bi u realnosti gradili mostove između dva ključna pitanja savremenog doba - održivog razvoja i očuvanja životne sredine- navela je Armenko. 
 
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom Predrag Zenović istakao je da zaštita životne sredine nije samo sektorska politika, već pitanje ljudskih prava i osnovni izraz društvenog ugovora između države i naroda. 
 
- Crna Gora kao ekološka država ima ustavnu dužnost i istorijsku mogućnost da primjerom bude lider u region- naveo je Zenović. 
 
To, kako je kazao, nije pitanje samo usklađenosti, već pitanje ubjeđenja. 
 
Šefica Programske kancelarije SE u Podgorici Lejla Dervišagić poručila je da se jedino zajedničkim radom pravosuđa, izvršnih vlasti, civilnog društva i međunarodnih partnera može izgraditi pravni i politički okvir u kojem priroda, ekosistemi i ljudi imaju prostor da se razvijaju i napreduju. 
 
- Zaključeno je, između ostalog, da pravni put zaštite ljudskih prava u vezi sa životnom sredinom, posebno materijalnog prava na zdravu životnu sredinu nije jasno definisan niti predvidiv- kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je zaključeno da se međunarodni standardi ne sprovode na odgovarajući način kada se utvrđuju povreda, odgovornost, naknada i visina štete u vezi sa štetom u životnoj sredini. 
 
Iz Ustavnog suda su rekli da je zakljuečno da ne postoji konkretan pravni režim za postupke koji se tiču zaštite životne sredine i da se pravila o troškovima u tim postupcima ne razlikuju od onih u drugim oblastima. 
 
Kako su naveli, zaključeno je da se nevladine organizacije i zainteresovana javnost suočavaju sa brojnim izazovima u bavljenju pitanjima u vezi sa životnom sredinom, uključujući nepotpune informacije, poteškoće pri zahtjevanju da se otkriju podaci obilježeni kao „tajni” i nemogućnost pribavljanja traženih podataka jer ih institucije nemaju. 
 
Iz suda su kazali da analiza sadrži i veliki broj preporuka čijom implementacijom će se osnažiti zaštita životne sredine u Crnoj Gori. 
 
Okrugli sto okupio je predstavnike crnogorskog sudstva, tužilaštva, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Kancelarije Ombudsmana, civilnog društva, kao i pravne stručnjake.

Savjet Evrope u Crnoj Gori: Pravni put zaštite prava na zdravu životnu sredinu nejasno definisan

U Podgorici je danas održan okrugli sto u okviru javne rasprave o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, na kojem su učešće uzeli predstavnici auto škola, udruženja prevoznika, Mašinskog fakulteta, Monteputa, pripadnici policije i drugi predstavnici zainteresovane javnosti.
- Održana rasprava dodatan je prilog transparentosti prilikom pripreme novih zakonskih rješenja, a omogućila je detaljno sagledavanje izmjena i iznošenje komentara i sugestija u cilju njegovog unapređenja - poručili su u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Tema diskusije bile su predložene novine koje Zakon predviđa, sa posebnim osvrtom na ograničenja koja su predviđena za mlade vozače u pogledu zabrane upravljanja motornim vozilima od 23 do šest sati, kao i zabranu upravljanja vozilima B kategorije čija je snaga motora veća od 80 kW.
- Posebnu pozornost na okruglom stolu privukla je tema „lakih električnih vozila“ gdje su prisutni iznijeli određene sugestije u odnosu na ovu kategoriju vozila i lica koji će moći njima da upravljaju - naglasili su MUP-u.
Okruglom stolu su prisustvovali članovi Radne grupe, Ilija Janjušević i Teodora Klikovac predstavnici Uprave policije, dr Milanko Damjanović sa Mašinskog fakulteta, kao i predstavnici Ministarstva saobraćaja Bojan Radoman i Miroslav Mašić. Oni su, kažu u MUP-u, pažljivo saslušali sve iznijete komentare i naglasili da je cilj javne rasprave upravo da se zajedničkim radom dođe do najboljeg zakonskog teksta, koje će biti u interesu povećanja stepena bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Ilija Janjušević, načelnik Odsjeka za drumski saobraćaj, je istakao zadovoljstvo što su prisutni tokom trajanja javne rasprava, ali i danas na okruglom stolu, prepoznali otvorenost Ministarstva unutrašnjih poslova i što su iskazali spremnost da predstave svoje stavove i mišljenja o ovoj temi, te istakao da će svi dostavljeni komentari biti razmotreni prije definisanja konačnog teksta zakona.
Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima završava se sjutra 11. maja.
- A sve sugestije zainteresovane strane mogu, kao i do sada, dostaviti slanjem pošte elekstronskim putem ili putem pošte Ministarstvu unutrašnjih poslova - zaključili su u MUP-u.

1250x600

Održan Okrugli sto o Nacrtu o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima

Naše društvo ima duboko autoritarne korijene, zabrinjavajuće je jačanje desnice, koje i one osvojene slobode pokušavaju da ukinu, pravda još nije dostupna, govor mržnje je i dalje prisutan, zaključci su sa okruglog stola “Ima li pravde u Crnoj Gori za LGBTQI+”.
Događaj je organizovan u okviru projekta: “Unapređenje zaštite prava LGBTQI+ populacije i pristupa pravdi u Crnoj Gori”, koji je podržan od strane Kanadskog fonda za lokalne inicijative (CFLI). Cilj projekta je unapređenje zaštite prava LGBTQI+ zajednice i njihovog pristupa pravdi u Crnoj Gori, kroz istraživanje reakcija državnih organa na prijavljene slučajeve diskriminacije i napada na LGBTQI+osobe i govor mržnje na internetu, kao i analizu praksi sudova i drugih institucija u vezi sa kršenjima prava LGBTQI+ zajednice.
Ministar pravde &nbsp;Bojan Božović je podsjetio da su ljudska prava neodvojivi dio čovjeka i društva, a da su jedan od najranjivijih djelova tog društva i LGBTQI+ .
- Dodatni fokus moramo usmjeriti na govor mržnje. Jako je važno i da pratimo trendove koje nameće praksa Suda u Strazburu i praktičara koji se bave ovom temom. Posebnu pažnju treba posvetiti i kaznenoj politici- kazao je ministar.
Na pitanja i konstatacije Marka Vukčevića iz Spektre i Ivane Vojvodić iz Juventasa, govoreći o razlozima za stopiranje usvajanja Zakona o pravnom prepoznavanju na osnovu samoodređenja, navodi da je to izuzetno važan izvor prava, te da pretpostavlja da je samo riječ u dodatnom usklađivanju, te da su i političke okolnosti sigurno uticale da zakon još ne bude usvojen.
- Ja svakako podržavam usvajanje ovog zakona i ministarstvo je dalo saglasnost za njegovo usvajanje. Svakako treba napraviti dodatne konsultacije zbog čega Zakon još nije usvojen- istakao je ministar.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) je pisao da Vlada, i pored obećanja, ali i obaveze, nije sredinom decembra prošle godine na dnevni red stavila prijedlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja. Na Zakonu je rađeno osam godina, a očekivalo se da bude usvojen do kraja ove godine u Skupštini Crne Gore. Usvajanje ovog Zakona je i obaveza prema Vladinom programu za pristupanja EU 2024-2027. Prema tom dokumentu ovaj propis trebalo je da bude usvojen do kraja prošle godine.
Predstavnik ambasade Kanade u Crnoj Gori Dejvid Morgan je istakao da snažno podržavaju civilne organizacije u borbi za ljudska prava, te da smo ovdje najprije “da učimo kako možemo biti bolji”.
Predsjednica CIN-CG Milka Tadić Mijović je podsjetila da je jedan od onih koji je rizikovao svoj život za borbu za ljudska prava bio i Zdravko Cimbaljević, koji je predvodio prvi prajd u Crnoj Gori i bio primoran da napusti Crnu Goru, a “sklonište je našao baš u Kanadi”.
Iako je prošao dug put od prve parade, navodi direktorka CIN-CG, još ima puno da se uradi da bi ove osobe mogle da žive kao ostali.
- Ne mogu da usvajaju djecu, a nemaju ni mnoga druga prava koje imaju heteroseksualne osobe- istakla je Tadić Mijović.
Ona je istakla da je neusvajanje Zakona o samoodređenju opstrukcija u vladajućoj koaliciji, ”jer desne partije u toj koaliciji ne žele prava za ovu zajednicu”.
Sutkinja Vrhovnog suda Ana Vuković je istakla da su problemi relikt naslijeđenog ponašanja, nepoštovanje zakona i neadekvatna primjena tih zakona.
- Nedostatak liberalizacije uma, to nam nedostaje- navela je sutkinja.
Podsjetila je da Ustav, Krivični zakonik,ali i drugi propisi zabranjuju diskriminaciju.
Dodala je da se napadi u većini slučajeva procesuiraju kao prekršaj na osnovu Zakona o javnom radu i miru. “Zanemarljiv je broj slučajeva, koji je procesuiran po Zakonu o zabrani diskriminacije.
Naglasila je i da nerijetko dolazi do zastare ovih postupaka, da je neblagovremeno i postupanje policije, čime je pravovremena zaštita žrtava dovedena u pitanje.
- Jako je siromašna i sudska praksa u ovom pravcu nažalost. Bilo bi interesantno izreći kaznu rada u javnom interesu, osuđenog uputiti na rad u nekoj organizaciji, koja se bavi zaštitom prava ovih osoba, međutim takvih presuda nije bilo- istakla je sutkinja Vuković.
Sutkinja je rekla i da je evidencija ovih slučajeva takođe sporna, te da nijesu pouzdani podaci o procesuiranim slučajevima.
Izvršni direktor ERA – Saveza za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i Turskoj Danijel Kalezić je ocijenio da ima li pravde možda dobro govori i to što nadležni kalkulišu godinama oko usvajanja Zakona o samoodređenju.
Zatim, dodaje i da većina podzakonskih akata nije usklađena sa Zakonom o istopolnom partnerstvu, te da dvoje djece istopolnog para već sedam godina ne mogu da dobiju državljanstvo, jer nadležni neće to da riješe.
- Mnoge prepreke i dalje postoje i formalno pravne i životne- istakao je Kalezić.
Dodao je i da se napad na ove osobe tretira kao kafanska tuča, kada govorimo o sudskoj praksi, pa se izriču novčane,uslovne kazne i slično.
Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vojvodić je istakla da je jačanje desnice možda i najveći problem kada govorimo o ljudskim pravima.
- Očekujemo veliki pad podrške u narednom periodu zbog jačanja desnice- navela je ona.
Naglasila je da su potrebna veća izdvajanja iz budžeta za ovu oblast.
- Imamo stagnaciju u ovoj oblasti, koja može dovesti i do porasta nasilja- upozorila je Vojvodić.
Navela je i da istraživanje pokazuje da 71 odsto građana Crne Gore smatra da ove osobe treba da imaju ista prava,kao svi ostali.
- Problem je porast govora mržnje i nasilja, a u posljednjem periodu trans osobe su posebno ugrožene- navela je direktorka Juventasa.
Novinarka CIN-CG Đurđa Radulović je navela da je CIN-CG objavio pet tekstova i jedan podkast u okviru ovog projekta.
Istakla je da, osim o svim ovim problemima koji su pomenuti, govorili smo i o zdrastvenoj zaštiti transrodnih osoba.
- Dugo godina im nije bila dostupna hormonska terapija, mnogi ljekari nijesu dovoljno informisani šta im je potrebno, suočavaju se sa nepristojnim pitanjima…- navela je Radulović.
Psihijatrica Tea Dakić je istakla da su i Zakon o istopolnom partnerstvu i Zakon o samoodređenju i dalje dikriminatorni.
- Ne dozvoljava se mlađima od 18 da promijene pol, ali se dozvoljava djetetu od 15 godina da radi, sačini testament bez saglasnosti roditelja i slično- naglasila je Dakić.
Sutkinja Vuković je zaključila da smo primorani da uskladimo zakonodavstvo sa međunarodnim standardima, te da “nije te obaveze, ne bi ni ovoliko uradili”.

Vuković: Nedostaje nam liberalizacije uma

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić biće sjutra domaćin okruglog stola na temu „Inicijativa za proglašenje kriminalnih klanova terorističkim organizacijama“.
Kako je najavljeno iz Skupštine, događaj počinje u 12 sati u Vili Gorica.
- Cilj događaja je okupljanje relevantnih institucija, stručnjaka i donosilaca odluka radi razmatranja pravnog okvira i mogućnosti za suzbijanje organizovanog kriminala kroz njegovo prepoznavanje kao oblik terorizma. Inicijativa ima za cilj jačanje bezbjednosti i stabilnosti društva, u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama - saopšteno je iz Skupštine.
Mandić je na posljednjoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost, predložio predsjednicima države i Vlade, Jakovu Milatoviću i Milojku Spajiću, da se Nacionalna strategija bezbjednosti dopuni u dijelu političkog uticaja organizovanog kriminala i da se transnacionalni karteli za šverc droge proglase terorističkim organizacijama.
- Uzimajući u obzir bezbjednosne rizike i prijetnje, kao i jaki uticaj struktura transnacionalnog organizovanog kriminala na institucije države, iskazao sam stav da je neophodno što prije moguće pristupiti usvajanju posebnog Zakona o borbi protiv terorizma. Ovaj zakon bi stvorio nova pravna oružja i osnažio kapacitete državnih organa u borbi protiv terorizma, te omogućio sprovođenje važnih javnih politika i eliminisao opstrukcije u izvršavanju naših obaveza iz Poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU - ocijenio je Mandić.

Mandić organizuje okrugli sto povodom inicijative za proglašenje kriminalnih klanova terorističkim organizacijama

Nakon 13 dana, više desetina pripadnika interventne jedinice policije napustilo je zgradu Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, javila je reporterka N1.
Dekan Milivoje Alanović prethodno je najavio da će policija za vikend, pa potom u ponedjeljak, napustiti zgradu fakulteta.
Policija je u ovoj zgradi bila prisutna jer je upravo dekan pozvao na intervenciju. Alanović se, naime, zaključao u zgradi i izbacio studente, nakon čega su oni započeli proteste u čemu im se pridružio veći broj građana.
Prethodnih dana je u više navrata dolazilo do incidenata i sukoba građana i policije.
Do sada je 160 nastavnika i saradnika potpisalo peticiju u znak osude zbog toga što su dekan, nekoliko nastavnika i zaposlenih upali u fakultetsku zgradu i iz nje istjerali studente u blokadi, a potom pozvali policiju.

Policija napustila Filozofski fakultet u Novom Sadu

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirana je 14 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže,a četiri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije, saopšteno je u Podgorici evidentirano pet saobraćajnih nezgoda, a u Nikšiću tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru, Kotoru, Tivtu, Budvi, Rožajama i Pljevljima.
Izdata su 493 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 43 prekršajne prijave.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 14 saobraćajnih nezgoda

Fokalizatorov Treći festival savremene književnosti BOOKIRANJE biće organizovan 13. i 14. septembra u Book Caffeu u Podgorici, a tokom jedanaest promocija knjiga, koncerta i panela nastupiće preko 30 učesnika i učesnica iz Crne Gore i regiona.
Program BOOKIRANJE u subotu, 13. septembra, u 18 sati otvoriće svečana ceremonija, kojom će moderirati mladi crnogorski pjesnik, kantautor i novinar Dušan Vukotić, a tokom koje će biti uručena nagrada Akademije Milovan Đilas za zasluge u osnaživanju i afirmaciji slobode govora.
Odmah nakon otvaranja biće promovisano Fokalizatorovo izdanje romana “Putnici za Molusiju” na crnogorskom jeziku, čiji je autor srpski intelektualac, političar i književnik Nenad Čanak. O romanu će s autorom razgovarati crnogorski političar Ranko Krivokapić i glavni urednik Fokalizatora, prof. dr Vladimir Vojinović.
Već u 19:10 sati iste večeri biće promovisano još jedno Fokalizatorovo izdanje, knjiga anegdota “Moj Montenegro” Branislava Brana Milačića, s kojim će razgovarati glumica Julija Milačić Petrović Njegoš i novinar Vuk Pejović.
Prozni prvijenac crnogorske dramske spisateljice i rediteljke Radmile Vojvodić, zbrika priča “Dekorisanje malog života”, takođe izdanje Fokalizatora, biće promovisan u 20:10, a razgovor s autorkom moderiraće Vojinović.
U terminu u 21:05 iste večeri biće promovisano crnogorsko izdanje romana “Most na Drini” urednika za esej u Fokalizatoru Andreja Nikolaidisa, o kome će govoriti Dušan Pajović.
Posljednja promocija prve festivalske večeri biće organizovana u 22 sata, a riječ je promociji knjige “Bitka na Sutjesci” hrvatskoga istoričara Šimuna Cimermana. S gostom iz Hrvatske razgovaraće crnogorski reditelj Branko Baletić i Fokalizatorov urednik za istoriografiju Miloš Vukanović. Tokom promocije biće emitovani originalni kadrovi usnimljeni tokom bitke, a koji su dio Baletićevog filma “Crna Gora i Drugi svjetski rat”.
Prvu festivalsku noć zatvoriće koncert gudačkog kvarteta Festivalskog orkestra Crne Gore, u sastavu: Teodora Uskoković, Ksenija Lukić, Milutin Radulović i Dušan Obrenović.
Drugi festivalski dan (neđelja, 14. septembar) u 17:10 sati otvara promocija knjige priča “Jovanka i ljepotice” autorke Dragane Kalezić, s kojom će razgovarati crnogorska pjesnikinja i urednica u Pobjedi Jelena Nelević.
U 18 sati slijedi promocija pjesničkog prvijenca “Miris tvoje utrobe”, u izdanju Fokalizatora, jedne od najdarovitijih mladih pjesnikinja Sofije Kirsanov, s kojom će takođe razgovarati Nelević.
Uslijediće će (19:00) promocija dva romana, dva najnovija izdanja Fokalizatora. U pitanju su roman “Plutaju rajske ptice” profesora Filološkoga fakulteta u Nikšiću, angliste Janka Andrijaševića, o kome će govoriti magistrica nauke o književnosti Milena Dubljević, te roman “Pop” hrvatskoga književnika i fotografa Edija Matića, s kojim će razgovarati Nelević.
Fokalizatorovo izdanje kultne knjige savremene crnogorske književnosti, zbirka priča “Vitezovi ništavila” urednika časopisa Matica crnogorska Dragana Radulovića biće organizovana u 20 sati, a o toj knjizi s autorom će razgovarati urednica za nauku o književnosti u Fokalizatoru dr Sanja Vojinović.
U 21 sat urednik Art-a u Vijestima i crnogorski književnik Balša Brković, crnogorska književnica i književna kritičarka Dragana Erjavšek i Vladimir Vojinović razgovaraće s jednim od najznačanijih autora iz BiH Farukom Šehićem o njegovom romanu “Cimetna pisma, dijamantna stvorenja”, koji je upravo objavljen u izdanju Fokalizatora.
Festival zatvara panel “Umjetnici i vlast”, koji počinje u 22 sata a na tu temu razgovaraće srpski reditelj Srdan Golubović, glumica CNP Ana Vujošević, književnik Božo Koprivica, crnogorski dramski pisac Aleksandar Radunović i Vladimir Vojinović.
Vizuelni identitet BOOKIRANJA autorski je rad redovne profesorice na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju Suzane Pajović.
Festival savremene književnosti BOOKIRANJE organizuje izdavačka kuća Fokalizator, u saradnji sa Društvom crnogorskih izdavača. Projekat su sufinansirali Ministarstvo kulture i medija i Sekretarijat za kulturu Glavnog grada Podgorice.

Bookiranje 13. i 14. septembra

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država(SAD) Donald Tramp nagovijestio je da bi uskoro moglo doći do dogovora o Pojasu Gaze kako bi se osiguralo oslobađanje svih talaca koje drži Hamas – palestinska grupa koju su SAD i Evropska unija proglasile terorističkom organizacijom.
Ranije je Tramp izjavio da Hamasu "posljednji put" šalje upozorenje da prihvati uslove sporazuma.
Govoreći za novinare u nedjelju veče u Vašingtonu, Tramp je rekao da je o sporazumu razgovarao tokom leta.
"Radimo na rješenju koje bi moglo biti veoma dobro", rekao je.
Nije želio otkriti više detalja, ali je dodao: "Vrlo brzo ćete čuti više o tome."
"Pokušavamo ovo završiti, vratiti taoce", naglasio je.
Ranije u nedjelju, Trump je upozorio Hamas da prihvati uslove sporazuma, bez davanja dodatnih objašnjenja.
"Izraelci su prihvatili moje uslove. Vrijeme je da ih prihvati i Hamas", napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social.
"Upozorio sam Hamas na posljedice odbijanja. Ovo je moje posljednje upozorenje, neće biti drugog!"
Hamas je kasnije saopštio da je prihvatio neke prijedloge američke strane putem posrednika, s ciljem postizanja sporazuma o prekidu vatre u Gazi, te da razmatra načine za njihovu daljnju razradu.
Ni Hamas nije iznio detalje o mogućem sporazumu.
U svojoj izjavi, Hamas je ponovio spremnost za pregovore o oslobađanju svih talaca u zamjenu za to da se "rat jasno proglasi završenim" i da se izraelske snage potpuno povuku s palestinske teritorije.
Trump je rekao novinarima da vjeruje kako će svi taoci biti vraćeni.
"Mislim da ćemo ih sve dobiti nazad", rekao je.
Naglasio je da su neki možda već poginuli, ali da je cilj vratiti i njihova tijela.
U subotu je izraelski N12 News izvijestio da je Tramp Hamasu predstavio novi prijedlog za prekid vatre.
Prema tom prijedlogu, Hamas bi prvog dana primirja oslobodio svih 48 preostalih talaca, u zamjenu za hiljade palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora, te bi se tokom primirja u enklavi pregovaralo o okončanju rata, navodi N12.
Jedan izraelski zvaničnik rekao je da Izrael "ozbiljno razmatra" Trampov prijedlog, ali nije iznio dodatne detalje.
Rat u Gazi počeo je 7. oktobra 2023. godine, kada je Hamas ubio 1.200 ljudi na jugu Izraela i uzeo oko 250 talaca, prema izraelskim podacima.
Od tada je, prema podacima Ministarstva zdravstva u Gazi – koje je dio Hamasove uprave i sastavljeno od medicinskih stručnjaka – više od 64.000 Palestinaca poginulo tokom izraelske vojne kampanje.

Tramp najavljuje mogući skori sporazum o Gazi

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Crna Gora je prelijepa država – šteta što je naseljena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

Tag: okrugli-sto