<p>Okrugli sto u okviru javne rasprave o nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu biće održan sjutra u multimedijalnoj sali univerzitetskog Sportsko-kulturnog centra u Podgorici, saopšteno je iz Ministarstva sporta i mladih.</p>
<p>Javna rasprava o tekstu nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu počela je 20. maja i predviđeno je da traje 20 dana.</p>
<p>Najavljeno je da će Ministarstvo sporta i mladih, nakon završetka javne rasprave, razmotriti sve pristigle komentare, primjedbe i sugestije i nakon toga sačiniti Izvještaj.</p>
<p>Iz tog Vladinog resora pozvali su sve zainteresovane subjekte da aktivno učestvuju i uključe se u proces javne rasprave.</p>
<p>- Da svoje primjedbe, predloge i sugestije na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sportu dostave Ministarstvu sporta i mladih u pisanoj formi na adresu: Ul. Svetlane Kane Radević, broj 3, 81000 Podgorica ili na e-mail: boris.ivanovic@ms.gov.me, na Obrascu za dostavljanje priedloga, sugestija i komentara na Nacrt Zakona - stoji u saopštenju Ministarstva.</p>
<p>Početak sjednice zakazan je za 11 sati.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sjutra o nacrtu Zakona o sportu

<p>Crnogorski građani bi prvi put trebalo da dobiju mogućnost da, kroz kolektivnu tužbu, ne samo zaustave nepoštene poslovne prakse, već i ostvare pravo na naknadu štete s, što će biti definisano novim Nacrtom zakonom o kolektivnim tužbama.<br/>
 <br/>
 Na javnoj raspravi o Nacrtu zakona o kolektivnim tužbama, koja je danas organizovana u Podgorici, aopšteno je da to predstavlja ključni korak ka efikasnijoj zaštiti potrošača u Crnoj Gori.<br/>
 <br/>
 Javnu raspravu je organizovalo Ministarstvo ekonomskog razvoja, a Nacrt je izrađen uz podršku Centra za strateško-pravno savjetovanje za Crnu Goru (PLAC), finansiranog od Evropske unije.<br/>
 <br/>
 - Riječ je o zakonu koji usklađuje domaće zakonodavstvo sa Direktivom EU 2020/1828 i koji, uz podršku međunarodnih eksperata PLAC-a, uključujući profesora <b>Aleša Galiča</b> iz Slovenije, donosi evropske standarde zaštite kolektivnih interesa potrošača u crnogorski pravni sistem - navodi se u saopštenju.<br/>
 <br/>
 Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju u Ministarstvu ekonomskog razvoja, <b>Jasna Vujović</b>, kazala je da uvođenje mogućnosti podnošenja kolektivnih tužbi za naknadu štete i povraćaj novčanih sredstava u ime grupe potrošača predstavlja važan korak ka efikasnijem ostvarivanju prava, posebno u slučajevima kada su pojedinačni zahtjevi male vrijednosti, ali ukupna nezakonita korist koju stiče trgovac – velika.<br/>
 <br/>
 Ona je objasnila da važeći pravni okvir, konkretno Zakon o zaštiti potrošača, omogućava samo zabranu budućih nezakonitih praksi trgovaca, ali ne i ostvarivanje naknade štete za oštećene potrošače.<br/>
 <br/>
 - Primjeri koje smo imali u praksi – kao što su kolektivne tužbe koje je pokrenuo CEZAP protiv banaka – pokazali su da postoji funkcionalan osnov za primjenu koncepta kolektivne zaštite, ali i da postojeći mehanizmi nijesu dovoljni - rekla je Vujović.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;Ona je podsjetila da je usvajanje Zakona o kolektivnim tužbama preduslov za zatvarnje Pregovaračkog poglavlja 28 – zaštita potrošača i zdravlja.<br/>
 <br/>
 Galič je predstavio ključne pravne aspekte i evropske standarde kolektivne zaštite potrošača, kao i glavna rješenja predložena u Nacrtu zakona o kolektivnim tužbama.<br/>
 <br/>
 - Iskustvo mnogih evropskih država pokazuje da kolektivne tužbe, naročito one za naknadu štete, predstavljaju ključni instrument u borbi protiv sistemskih povreda prava potrošača. Ovaj institut ne samo da pruža djelotvornu zaštitu građanima u situacijama kada pojedinačna potraživanja nisu ekonomski isplativa, već i snažno utiče na tržišno ponašanje – jer šalje jasnu poruku da se masovno kršenje prava neće isplatiti - kazao je Galič.<br/>
 <br/>
 Uvođenjem kolektivne tužbe za naknadu štete, kako je rekao, Crna Gora pravi značajan iskorak ka modernom sistemu zaštite potrošača, uporedivom sa zakonodavstvima EU.<br/>
 <br/>
 <b>Željko Tomović</b> iz Direkcije za zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomskog razvoja precizirao je da, iako su sudovi u Crnoj Gori u dosadašnjoj praksi pokazali visok stepen usklađenosti sa sudskom praksom Suda pravde EU, kolektivne tužbe koje su trenutno moguće u domaćem pravnom okviru ograničene su isključivo na zabranu budućih nezakonitih radnji trgovaca, bez mogućnosti da oštećeni potrošači ostvare pravo na naknadu štete u tom postupku.<br/>
 <br/>
 Prema njegovim riječima, takvo rješenje, iako korisno, nije dovoljno za potpunu zaštitu kolektivnih prava i interesa građana.<br/>
 <br/>
 - Predloženi Zakon o kolektivnim tužbama uvodi novi pravni institut – kolektivnu tužbu za naknadu štete – koja omogućava kvalifikovanim subjektima da u ime oštećenih potrošača traže i kompenzaciju za već počinjenu štetu. Time se jača pravičnost sistema, obezbjeđuje efikasnija zaštita prava potrošača i unapređuje tržišna konkurencija, uz jasna pravila koja istovremeno štite i poslovnu sigurnost - naveo je Tomović.<br/>
 <br/>
 Vujović je dodala da uz stroge kriterijume za kvalifikaciju subjekata koji mogu pokretati ovakve postupke i odgovarajuće mehanizme za sprečavanje zloupotreba, direktiva i predloženi zakon uspostavljaju ravnotežu između zaštite potrošača i očuvanja pravne sigurnosti poslovanja.<br/>
 <br/>
 Galič je ukazao na to da je, pored pravnog okvira, jednako važno razvijati kulturu odgovornosti i svijest o zajedničkom interesu.<br/>
 <br/>
 - Pravo na kolektivnu pravnu zaštitu mora postati alat koji građani i organizacije znaju da koriste – u interesu pravednijeg društva i snažnijeg povjerenja u pravni sistem - kazao je Galič.<br/>
 <br/>
 Ministarstvo ekonomskog razvoja je 16. maja dalo na javnu raspravu Nacrt zakona o kolektivnim tužbama i uputilo javni poziv organima, organizacijama, udruženjima i pojedincima da se uključe u javnu raspravu i daju svoj doprinos unapređenju kvaliteta teksta predloženog zakona. Rok za dostavljanje predloga je 15. jun.</p>
<p>&nbsp;</p>

Zakonom o kolektivnim tužbama jača se zaštita prava potrošača

<p>Ministar ljudskih i manjinskih prava <b>Fatmir Đeka </b>na regionalnom okruglom stolu na tema apatridije koji se danas održava u Podgorici, poručio je da apatridija nije samo pravni problem, to je, kako je kazao, "pitanje dostojanstva, identiteta i osnovnih ljudskih prava i predstavlja jedno od najozbiljnijih kršenja osnovnih ljudskih prava u savremenom društvu"</p>
<p>On je naveo da Crna Gora radi na jačanju regionalne saradnje jer ovo nije izazov samo jedne države.</p>
<p>- Zato su ovakvi skupovi od izuzetnog značaja – jer se dijele iskustva, usklađuju politike i razvijaju zajednički mehanizmi podrške - istakao je Đeka.&nbsp;</p>
<p>On je naglasio da je od suštinske važnosti da se zemlje iz regiona udruže i zajednički snažnije rade na prevazilaženju ovih izazova.</p>
<p>- Naša saradnja može donijeti rješenja koja će omogućiti bržu i pristupačniju proceduru dobijanja ličnih dokumenata. Dobar primjer saradnje između zemalja može poslužiti kao osnova za izgradnju sistema koji će biti efikasan i inkluzivan - poručio je Đeka, saopšteno je iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava</p>
<p>On je zahvalio partnerima, najprije Savjetu Evrope, koji je prepoznao važnost ove teme UNHCHR-u, civilnom društvu, predstavnicima romske zajednice i institucijama regiona koje se neumorno zalažu za inkluziju i pravnu sigurnost svih, bez razlike.</p>
<p>Pozvao je sve prisutne da razmijene iskustva i prakse koje su pokazale rezultate u rješavanju ovog pitanja.</p>
<p>- Kroz zajedničke projekte, razmjenu informacija i podršku međusobnom razumijevanju, možemo stvoriti mrežu koja će omogućiti da svi pripadnici i pripadnice romske i egipćanske zajednice u našim zemljama dobiju potrebnu pomoć - zaključio je Đeka.</p>
<p>Regionalni okrugli sto održava se u organizaciji Savjeta Evrope i Evropske Mreže za pitanja apatridije.</p>

1084x550

Đeka: Apatridija je pitanje dostojanstva, identiteta i osnovnih ljudskih prava

<p>Pravni put za zaštitu prava na zdravu životnu sredinu u Crnoj Gori nije jasno definisan ni predvidiv, ocijenjeno je na okruglom stolu koji je u Podgorici organizovao Savjet Evrope, prenosi agencija Mina.<br/>
<br/>
Na okruglom stolu predstavljena je Osnovna studija o zakonodavstvu, politici i sudskoj praksi u oblasti ljudskih prava i životne sredine u Jugoistočnoj Evropi, u okviru regionalnog projekta Ljudska prava i održiva životna sredina u Jugoistočnoj Evropi, koji finansira Human Rights Trust Fund.<br/>
<br/>
Iz Ustavnog suda su saopštili da je predsjednica tog suda <b>Snežana Armenko</b> izradila i predstavila analizu crnogorskog normativnopravnog okvira, koja obuhvata ustavno određenje i opseg ustavnopravne zaštite prava na zdravu životnu sredinu i pregled međunarodnih ugovora koje je Crna Gora ratifikovala u oblasti zaštite životne sredine.<br/>
<br/>
Dokument, kako su naveli, obuhvata analizu normativnog uređenja, ali i sudske prakse, materijalnog i procesnog aspekta tog ustavnog prava kroz različite sudske postupke – građanski, upravni, privredni, krivični, prekršajni sa pregledom pravnih instituta koji stoje na raspolaganju za zaštitu životne sredine, kao i analizu prakse Ustavnog suda.<br/>
<br/>
Armenko je u uvodnom obraćanju naglasila da je "ovo trenutak ne samo da se osvrnemo na postignute rezultate, već i da se pripremimo za buduće izazove i prilike”.<br/>
<br/>
- Jer su one podjednako važne kada ih uočimo i iskoristimo, kako bi u realnosti gradili mostove između dva ključna pitanja savremenog doba - održivog razvoja i očuvanja životne sredine- navela je Armenko.<br/>
<br/>
Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom <b>Predrag Zenović </b>istakao je da zaštita životne sredine nije samo sektorska politika, već pitanje ljudskih prava i osnovni izraz društvenog ugovora između države i naroda.<br/>
<br/>
- Crna Gora kao ekološka država ima ustavnu dužnost i istorijsku mogućnost da primjerom bude lider u region- naveo je Zenović.<br/>
<br/>
To, kako je kazao, nije pitanje samo usklađenosti, već pitanje ubjeđenja.<br/>
<br/>
Šefica Programske kancelarije SE u Podgorici <b>Lejla Dervišagić</b> poručila je da se jedino zajedničkim radom pravosuđa, izvršnih vlasti, civilnog društva i međunarodnih partnera može izgraditi pravni i politički okvir u kojem priroda, ekosistemi i ljudi imaju prostor da se razvijaju i napreduju.<br/>
<br/>
- Zaključeno je, između ostalog, da pravni put zaštite ljudskih prava u vezi sa životnom sredinom, posebno materijalnog prava na zdravu životnu sredinu nije jasno definisan niti predvidiv- kaže se u saopštenju.<br/>
<br/>
Navodi se da je zaključeno da se međunarodni standardi ne sprovode na odgovarajući način kada se utvrđuju povreda, odgovornost, naknada i visina štete u vezi sa štetom u životnoj sredini.<br/>
<br/>
Iz Ustavnog suda su rekli da je zakljuečno da ne postoji konkretan pravni režim za postupke koji se tiču zaštite životne sredine i da se pravila o troškovima u tim postupcima ne razlikuju od onih u drugim oblastima.<br/>
<br/>
Kako su naveli, zaključeno je da se nevladine organizacije i zainteresovana javnost suočavaju sa brojnim izazovima u bavljenju pitanjima u vezi sa životnom sredinom, uključujući nepotpune informacije, poteškoće pri zahtjevanju da se otkriju podaci obilježeni kao „tajni” i nemogućnost pribavljanja traženih podataka jer ih institucije nemaju.<br/>
<br/>
Iz suda su kazali da analiza sadrži i veliki broj preporuka čijom implementacijom će se osnažiti zaštita životne sredine u Crnoj Gori.<br/>
<br/>
Okrugli sto okupio je predstavnike crnogorskog sudstva, tužilaštva, Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Kancelarije Ombudsmana, civilnog društva, kao i pravne stručnjake.</p>

Savjet Evrope u Crnoj Gori: Pravni put zaštite prava na zdravu životnu sredinu nejasno definisan

<p>U Podgorici je danas održan okrugli sto u okviru javne rasprave o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, na kojem su učešće uzeli predstavnici auto škola, udruženja prevoznika, Mašinskog fakulteta, Monteputa, pripadnici policije i drugi predstavnici zainteresovane javnosti.</p>
<p>- Održana rasprava dodatan je prilog transparentosti prilikom pripreme novih zakonskih rješenja, a omogućila je detaljno sagledavanje izmjena i iznošenje komentara i sugestija u cilju njegovog unapređenja - poručili su u Ministarstvu unutrašnjih poslova.</p>
<p>Tema diskusije bile su predložene novine koje Zakon predviđa, sa posebnim osvrtom na ograničenja koja su predviđena za mlade vozače u pogledu zabrane upravljanja motornim vozilima od 23 do šest sati, kao i zabranu upravljanja vozilima B kategorije čija je snaga motora veća od 80 kW.</p>
<p>- Posebnu pozornost na okruglom stolu privukla je tema „lakih električnih vozila“ gdje su prisutni iznijeli određene sugestije u odnosu na ovu kategoriju vozila i lica koji će moći njima da upravljaju - naglasili su MUP-u.</p>
<p>Okruglom stolu su prisustvovali članovi Radne grupe, Ilija Janjušević i Teodora Klikovac predstavnici Uprave policije, dr Milanko Damjanović sa Mašinskog fakulteta, kao i predstavnici Ministarstva saobraćaja Bojan Radoman i Miroslav Mašić. Oni su, kažu u MUP-u, pažljivo saslušali sve iznijete komentare i naglasili da je cilj javne rasprave upravo da se zajedničkim radom dođe do najboljeg zakonskog teksta, koje će biti u interesu povećanja stepena bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Ilija Janjušević, načelnik Odsjeka za drumski saobraćaj, je istakao zadovoljstvo što su prisutni tokom trajanja javne rasprava, ali i danas na okruglom stolu, prepoznali otvorenost Ministarstva unutrašnjih poslova i što su iskazali spremnost da predstave svoje stavove i mišljenja o ovoj temi, te istakao da će svi dostavljeni komentari biti razmotreni prije definisanja konačnog teksta zakona.</p>
<p>Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima završava se sjutra 11. maja.</p>
<p>- A sve sugestije zainteresovane strane mogu, kao i do sada, dostaviti slanjem pošte elekstronskim putem ili putem pošte Ministarstvu unutrašnjih poslova - zaključili su u MUP-u.</p>

1250x600

Održan Okrugli sto o Nacrtu o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima

<p>Naše društvo ima duboko autoritarne korijene, zabrinjavajuće je jačanje desnice, koje i one osvojene slobode pokušavaju da ukinu, pravda još nije dostupna, govor mržnje je i dalje prisutan, zaključci su sa okruglog stola “Ima li pravde u Crnoj Gori za LGBTQI+”.</p>
<p>Događaj je organizovan u okviru projekta: “Unapređenje zaštite prava LGBTQI+ populacije i pristupa pravdi u Crnoj Gori”, koji je podržan od strane Kanadskog fonda za lokalne inicijative (CFLI). Cilj projekta je unapređenje zaštite prava LGBTQI+ zajednice i njihovog pristupa pravdi u Crnoj Gori, kroz istraživanje reakcija državnih organa na prijavljene slučajeve diskriminacije i napada na LGBTQI+osobe i govor mržnje na internetu, kao i analizu praksi sudova i drugih institucija u vezi sa kršenjima prava LGBTQI+ zajednice.</p>
<p>Ministar pravde &nbsp;<b>Bojan Božović </b>je podsjetio da su ljudska prava neodvojivi dio čovjeka i društva, a da su jedan od najranjivijih djelova tog društva i LGBTQI+ .</p>
<p>- Dodatni fokus moramo usmjeriti na govor mržnje. Jako je važno i da pratimo trendove koje nameće praksa Suda u Strazburu i praktičara koji se bave ovom temom. Posebnu pažnju treba posvetiti i kaznenoj politici- kazao je ministar.</p>
<p>Na pitanja i konstatacije<b> Marka Vukčevića</b> iz Spektre i <b>Ivane Vojvodić </b>iz Juventasa, govoreći o razlozima za stopiranje usvajanja Zakona o pravnom prepoznavanju na osnovu samoodređenja, navodi da je to izuzetno važan izvor prava, te da pretpostavlja da je samo riječ u dodatnom usklađivanju, te da su i političke okolnosti sigurno uticale da zakon još ne bude usvojen.</p>
<p>- Ja svakako podržavam usvajanje ovog zakona i ministarstvo je dalo saglasnost za njegovo usvajanje. Svakako treba napraviti dodatne konsultacije zbog čega Zakon još nije usvojen- istakao je ministar.</p>
<p>Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) je pisao da Vlada, i pored obećanja, ali i obaveze, nije sredinom decembra prošle godine na dnevni red stavila prijedlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja. Na Zakonu je rađeno osam godina, a očekivalo se da bude usvojen do kraja ove godine u Skupštini Crne Gore. Usvajanje ovog Zakona je i obaveza prema Vladinom programu za pristupanja EU 2024-2027. Prema tom dokumentu ovaj propis trebalo je da bude usvojen do kraja prošle godine.</p>
<p>Predstavnik ambasade Kanade u Crnoj Gori <b>Dejvid Morgan </b>je istakao da snažno podržavaju civilne organizacije u borbi za ljudska prava, te da smo ovdje najprije “da učimo kako možemo biti bolji”.</p>
<p>Predsjednica CIN-CG <b>Milka Tadić Mijović </b>je podsjetila da je jedan od onih koji je rizikovao svoj život za borbu za ljudska prava bio i <b>Zdravko Cimbaljević</b>, koji je predvodio prvi prajd u Crnoj Gori i bio primoran da napusti Crnu Goru, a “sklonište je našao baš u Kanadi”.</p>
<p>Iako je prošao dug put od prve parade, navodi direktorka CIN-CG, još ima puno da se uradi da bi ove osobe mogle da žive kao ostali.</p>
<p>- Ne mogu da usvajaju djecu, a nemaju ni mnoga druga prava koje imaju heteroseksualne osobe- istakla je Tadić Mijović.</p>
<p>Ona je istakla da je neusvajanje Zakona o samoodređenju opstrukcija u vladajućoj koaliciji, ”jer desne partije u toj koaliciji ne žele prava za ovu zajednicu”.</p>
<p>Sutkinja Vrhovnog suda <b>Ana Vuković</b> je istakla da su problemi relikt naslijeđenog ponašanja, nepoštovanje zakona i neadekvatna primjena tih zakona.</p>
<p>- Nedostatak liberalizacije uma, to nam nedostaje- navela je sutkinja.</p>
<p>Podsjetila je da Ustav, Krivični zakonik,ali i drugi propisi zabranjuju diskriminaciju.</p>
<p>Dodala je da se napadi u većini slučajeva procesuiraju kao prekršaj na osnovu Zakona o javnom radu i miru. “Zanemarljiv je broj slučajeva, koji je procesuiran po Zakonu o zabrani diskriminacije.</p>
<p>Naglasila je i da nerijetko dolazi do zastare ovih postupaka, da je neblagovremeno i postupanje policije, čime je pravovremena zaštita žrtava dovedena u pitanje.</p>
<p>- Jako je siromašna i sudska praksa u ovom pravcu nažalost. Bilo bi interesantno izreći kaznu rada u javnom interesu, osuđenog uputiti na rad u nekoj organizaciji, koja se bavi zaštitom prava ovih osoba, međutim takvih presuda nije bilo- istakla je sutkinja Vuković.</p>
<p>Sutkinja je rekla i da je evidencija ovih slučajeva takođe sporna, te da nijesu pouzdani podaci o procesuiranim slučajevima.</p>
<p>Izvršni direktor ERA – Saveza za jednaka prava LGBTI osoba na Zapadnom Balkanu i Turskoj <b>Danijel Kalezić</b> je ocijenio da ima li pravde možda dobro govori i to što nadležni kalkulišu godinama oko usvajanja Zakona o samoodređenju.</p>
<p>Zatim, dodaje i da većina podzakonskih akata nije usklađena sa Zakonom o istopolnom partnerstvu, te da dvoje djece istopolnog para već sedam godina ne mogu da dobiju državljanstvo, jer nadležni neće to da riješe.</p>
<p>- Mnoge prepreke i dalje postoje i formalno pravne i životne- istakao je Kalezić.</p>
<p>Dodao je i da se napad na ove osobe tretira kao kafanska tuča, kada govorimo o sudskoj praksi, pa se izriču novčane,uslovne kazne i slično.</p>
<p>Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vojvodić je istakla da je jačanje desnice možda i najveći problem kada govorimo o ljudskim pravima.</p>
<p>- Očekujemo veliki pad podrške u narednom periodu zbog jačanja desnice- navela je ona.</p>
<p>Naglasila je da su potrebna veća izdvajanja iz budžeta za ovu oblast.</p>
<p>- Imamo stagnaciju u ovoj oblasti, koja može dovesti i do porasta nasilja- upozorila je Vojvodić.</p>
<p>Navela je i da istraživanje pokazuje da 71 odsto građana Crne Gore smatra da ove osobe treba da imaju ista prava,kao svi ostali.</p>
<p>- Problem je porast govora mržnje i nasilja, a u posljednjem periodu trans osobe su posebno ugrožene- navela je direktorka Juventasa.</p>
<p>Novinarka CIN-CG <b>Đurđa Radulović</b> je navela da je CIN-CG objavio pet tekstova i jedan podkast u okviru ovog projekta.</p>
<p>Istakla je da, osim o svim ovim problemima koji su pomenuti, govorili smo i o zdrastvenoj zaštiti transrodnih osoba.</p>
<p>- Dugo godina im nije bila dostupna hormonska terapija, mnogi ljekari nijesu dovoljno informisani šta im je potrebno, suočavaju se sa nepristojnim pitanjima…- navela je Radulović.</p>
<p>Psihijatrica <b>Tea Dakić</b> je istakla da su i Zakon o istopolnom partnerstvu i Zakon o samoodređenju i dalje dikriminatorni.</p>
<p>- Ne dozvoljava se mlađima od 18 da promijene pol, ali se dozvoljava djetetu od 15 godina da radi, sačini testament bez saglasnosti roditelja i slično- naglasila je Dakić.</p>
<p>Sutkinja Vuković je zaključila da smo primorani da uskladimo zakonodavstvo sa međunarodnim standardima, te da “nije te obaveze, ne bi ni ovoliko uradili”.</p>

Vuković: Nedostaje nam liberalizacije uma

<p>Predsjednik Skupštine Crne Gore <b>Andrija Mandić</b> biće sjutra domaćin okruglog stola na temu „Inicijativa za proglašenje kriminalnih klanova terorističkim organizacijama“.</p>
<p>Kako je najavljeno iz Skupštine, događaj počinje u 12 sati u Vili Gorica.</p>
<p>- Cilj događaja je okupljanje relevantnih institucija, stručnjaka i donosilaca odluka radi razmatranja pravnog okvira i mogućnosti za suzbijanje organizovanog kriminala kroz njegovo prepoznavanje kao oblik terorizma. Inicijativa ima za cilj jačanje bezbjednosti i stabilnosti društva, u skladu sa međunarodnim standardima i najboljim praksama - saopšteno je iz Skupštine.</p>
<p>Mandić je na posljednjoj sjednici Savjeta za odbranu i bezbjednost, predložio predsjednicima države i Vlade, <b>Jakovu Milatoviću</b> i <b>Milojku Spajiću</b>, da se Nacionalna strategija bezbjednosti dopuni u dijelu političkog uticaja organizovanog kriminala i da se transnacionalni karteli za šverc droge proglase terorističkim organizacijama.</p>
<p>- Uzimajući u obzir bezbjednosne rizike i prijetnje, kao i jaki uticaj struktura transnacionalnog organizovanog kriminala na institucije države, iskazao sam stav da je neophodno što prije moguće pristupiti usvajanju posebnog Zakona o borbi protiv terorizma. Ovaj zakon bi stvorio nova pravna oružja i osnažio kapacitete državnih organa u borbi protiv terorizma, te omogućio sprovođenje važnih javnih politika i eliminisao opstrukcije u izvršavanju naših obaveza iz Poglavlja 23 i 24 u pregovorima sa EU - ocijenio je Mandić.</p>

Mandić organizuje okrugli sto povodom inicijative za proglašenje kriminalnih klanova terorističkim organizacijama

<p>Potpredsjednik Vlade Crne Gore za vanjske i evropske poslove, dr <b>Filip Ivanović</b>, osvrnuo se na izlaganje evropske komesarke za proširenje <b>Marte Kos </b>na sjednici Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta, tokom kojeg je iskazana snažna podrška cilju Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine.</p>
<p>U objavi na društvenoj mreži X, potpredsjednik Ivanović istakao je da učestale i nedvosmislene poruke podrške iz Brisela predstavljaju najbolji odgovor na pokušaje da se u domaćoj javnosti stvore osjećaji skepticizma i defetizma u vezi sa evropskom perspektivom Crne Gore.</p>
<p>„Potpuna posvećenost Vlade reformskom planu, u sinergiji sa jasnom i principijelnom podrškom Evropske komisije, rezultirala je do sada najuspješnijim periodom evropske integracije naše zemlje. To predstavlja čvrst temelj za još veće iskorake u narednih 18 mjeseci“, poručio je Ivanović.</p>
<p>Govoreći o današnjem nastupu komesarke Kos, Ivanović je ocijenio da je cilj Crne Gore – zatvaranje pregovaračkog procesa do kraja 2026. godine – ambiciozan, ali realno dostižan. On je naglasio da Crna Gora uživa punu podršku Evropske komisije, te da uz nastavak dosadašnje dinamike u sprovođenju reformi, ima sve šanse da postane prva naredna članica Evropske unije.</p>

Ivanović: Podrška Evropske komisije potvrđuje lidersku poziciju Crne Gore u procesu proširenja

<p>ExerSafe projekat uz podršku Erasmus+ programa Evropske unije ima za cilj stvaranje bezbjednih, rodno osjetljivih i podržavajućih okruženja za vježbanje i bavljenje sportom, posebno za djevojčice i žene.</p>
<p>Njegovo trajanje je planirano u periodu od dvije godine a osmišljen je kao odgovor na sve izraženije prepreke sa kojima se žene suočavaju kada je riječ o učešću u fizičkoj aktivnosti. Prema najnovijim evropskim podacima, više od 60% žena ne ispunjava minimalne preporuke za fizičku aktivnost, dok čak 71% njih navodi da su se u teretanama i sportskim objektima osjećale uznemireno, posmatrano ili neprijatno. Istovremeno, većina sportskih prostora, uključujući i teretane, i dalje funkcionišu kao prostori koji nijesu osmišljeni u odnosu na potrebe žena, već su često percipirani kao „muški“ prostori.</p>
<p>Projekat ExerSafe zasniva se na kombinaciji istraživanja, edukacije i konkretne akcije. Tokom prve faze biće sprovedena analiza potreba i iskustava žena koje koriste sportske prostore, dok će u narednim fazama uslijediti kreiranje online edukacija za trenere, vlasnike i menadžere klubova i fitnes centara. Paralelno sa tim, razvijaće se smjernice za stvaranje rodno ravnopravnih i bezbjednih sportskih sredina, a planirane su i posebne edukativno-trenažne sesije koje će se održavati u fitnes centrima i klubovima, s ciljem povećanja samopouzdanja žena i podsticanja pozitivne društvene interakcije.</p>
<p>Koordinatorka projekta, Maja Peković iz Crnogorskog olimpijskog komiteta, istakla je da je ovo prilika da se napravi konkretan iskorak u stvaranju sportskih prostora u kojima će se svaka žena osjećati sigurno, poštovano i dobrodošlo. Projekat se obraća vlasnicima teretana, upravama sportskih klubova, trenerima, sportistima i sportistkinjama, ali i lokalnim vlastima, roditeljima i donosiocima odluka.</p>
<p>Konzorcijum partnera, kojim koordinira Crnogorski olimpijski komitet, čine Sport et Citoyenneté iz Francuske, Sport Innovation Hub iz Španije, kao i organizacija Healthy Life CF (City Fitness) iz Nikšića. Projekat se direktno oslanja na prioritete Evropske unije u oblasti sporta, zdravlja i rodne ravnopravnosti, kao i na preporuke iz CARE izvještaja iz 2021. godine o rodno zasnovanom nasilju u sportu.</p>

COK pokrenuo projekat za bezbjednije sportsko okruženje

<p>Akcija za ljudska prava (HRA) uputila je apel Skupštini Crne Gore da ne usvoji Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu kapitala, zbog, kako ističu, izuzetno spornih odredbi – članova 92a i 93b – koje bi mogle dovesti do nesrazmjernog ograničenja slobode izražavanja i prava na pristup informacijama.</p>
<p>Iz HRA podsjećaju da se zabrinjavajuća praksa dostavljanja zakonskih prijedloga bez prethodne javne rasprave, posebno onih koji zadiru u osnovna ljudska prava, mora hitno prekinuti. Ovakav pristup, poručuju, ukazuje na potrebu za uvođenjem preventivne kontrole ustavnosti zakona od strane Ustavnog suda – mehanizma koji bi omogućio ocjenu ustavnosti zakona prije njihovog stupanja na snagu.</p>
<p>Sporne zakonske odredbe zabranjuju „objavljivanje materijalnih informacija i drugih podataka u medijima i na javnim skupovima“ ukoliko bi njihovo objavljivanje moglo uticati na spremnost potencijalnih investitora da kupe državne obveznice. Kao „materijalne informacije“ označene su one „od strateškog značaja koje mogu imati uticaj na kretanje cijene javnog duga“, a zabrana bi važila od početka priprema emisije državnih hartija od vrijednosti do zvaničnog saopštenja Ministarstva finansija o njenom zaključenju.</p>
<p>HRA upozorava da su ovako formulisane zabrane izuzetno široke i neodređene, te da mogu omogućiti cenzuru ključnih informacija od javnog značaja – poput visine javnog duga, potencijalnih ekonomskih rizika, sumnjivih investicija, fiskalne nestabilnosti i drugih pitanja neophodnih za kvalitetnu javnu debatu i nadzor nad radom vlasti.</p>
<p>- Tržišni interesi države ne smiju biti iznad prava javnosti da bude informisana, uključujući i same investitore. Ovakvo ograničenje nije neophodno u demokratskom društvu, zbog čega je u suprotnosti sa članom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao i sa Ustavom Crne Gore - ističu iz HRA.</p>
<p>Pored toga, podsjećaju da Ustav (član 51) dozvoljava ograničenja pristupa informacijama kada je to u interesu ekonomske politike, ali da se ta ograničenja moraju podvrgnuti strogoj procjeni opravdanosti. Međutim, prijedlog zakona ne sadrži mehanizam tzv. „balansa interesa“, što je obaveza prema Konvenciji Savjeta Evrope o pristupu zvaničnim dokumentima, kao i domaćem Zakonu o slobodnom pristupu informacijama.</p>
<p>HRA naglašava da bi usvajanje ovakvih zakona dodatno narušilo povjerenje u institucije i učvrstilo sliku Crne Gore kao netransparentne države, što bi moglo imati odvraćajući efekat i na strane investitore.</p>
<p>Iako je predsjednik države Jakov Milatović pokušao da koristi svoje ovlašćenje kako bi blokirao pojedine zakone za koje je procijenjeno da nijesu u skladu s Ustavom, iz HRA poručuju da se u praksi pokazalo kako to nije djelotvoran mehanizam, s obzirom na to da Skupština često ponovo usvaja iste zakone bez izmjena.</p>
<p>- Zato predlažemo da se razmotri uvođenje preventivne kontrole ustavnosti od strane Ustavnog suda, što je praksa u više evropskih zemalja poput Francuske, Njemačke, Poljske i Srbije. Time bi se osnažio pravni poredak i zaštitila osnovna prava građana - zaključuju iz HRA.</p>

HRA: Povući sporni prijedlog zakona koji ograničava pristup informacijama

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p><b>Jelena Perović </b>je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat <b>Nikola</b> <b>Martinović </b>nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija.</p> <p>-Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao.</p> <p>Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika.</p> <p>- Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović.</p> <p>Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka <b>Maja Karas Bošković</b> i v.d. direktora <b>Dušan Drakić </b>tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  <p>- Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima.</p> <p>On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak.</p> <p>- Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović.</p> <p>Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije.</p> <p>- Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda.</p> <p>Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti.</p> <p>Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.</p>

Martinović: Jelena Perović je direktorica ASK-a

<p>Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp;</p> <p>Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp;</p> <p>Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije.</p> <p><b>KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE</b></p> <p>Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp;</p> <p>Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore<span>(Photo: Portal ETV, screenshot)</span></figcaption> </figure>  <p>Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp;</p> <p>Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani.</p> <p>Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije.</p> <p><b>KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA</b></p> <p>Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini <b>Marko Kovačević</b> vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio.</p> <p>Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac <b>Andrija Mandić,</b> mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta.</p> <p><b>VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU</b></p> <p>Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore <b>Jovan Vučurović</b> prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp;</p> <p>Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu<span>(Photo: Portal ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp;</p> <p>Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom.</p> <p>Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao.</p> <p>&nbsp;</p>

Tag: okrugli-sto

Sjutra o nacrtu Zakona o sportu

Zakonom o kolektivnim tužbama jača se zaštita prava potrošača

Đeka: Apatridija je pitanje dostojanstva, identiteta i osnovnih ljudskih prava

Savjet Evrope u Crnoj Gori: Pravni put zaštite prava na zdravu životnu sredinu nejasno definisan

Održan Okrugli sto o Nacrtu o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima

Vuković: Nedostaje nam liberalizacije uma

Mandić organizuje okrugli sto povodom inicijative za proglašenje kriminalnih klanova terorističkim organizacijama

Sjutra o nacrtu Zakona o sportu

Ivanović: Podrška Evropske komisije potvrđuje lidersku poziciju Crne Gore u procesu proširenja

COK pokrenuo projekat za bezbjednije sportsko okruženje

HRA: Povući sporni prijedlog zakona koji ograničava pristup informacijama

PRATITE TVe UŽIVO