<p>Spoljašnji akteri mogu nastojati da instrumentalizuju različitost u Crnoj Gori s ciljem vršenja uticaja na političku i društvenu situaciju u zemlji – ocijenio je Savjetodavni komitet za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina u četvrtom mišljenju o Crnoj Gori.</p>
<p>Članovi ovog komiteta Savjeta Evrope, kako je istaknuto, i sami su opazili takvu situaciju tokom posjete uoči popisa stanovništva u decembru 2023, tačnije od 6. do 10. novembra kada su obišli Ulcinj, Bar, Tivat, Podgoricu, Tuzi, Bijelo Polje i Pljevlja.</p>
<p>- Kampanja s bilbordima kojima je vršen pritisak na pojedince da se izjasne na određeni način dala je povoda za ozbiljnu zabrinutost u pogledu ostvarivanja prava na samoodređenje – ocijenili su iz Savjetodavnog komiteta u izvještaju koji je usvojen 30. maja, a objavljen danas.</p>
<h2><b>Nesrazmjeran uticaj</b></h2>
<p>Kako je primijetio ovaj komitet, ovakav nesrazmjeran uticaj spoljašnjih aktera predstavlja rizik i u vidu kreiranja neravnoteže u međuetničkim odnosima unutar zemlje, za koje se svi akteri, uključujući vlasti, jasno slažu da su se pogoršali od 2018. godine.&nbsp;</p>
<p>- Zato su potrebni istinski napori da se rješavanju ove situacije pristupi holistički i strateški, putem obezbjeđivanja zaštite i promocije manjinskih kultura uz interkulturalizam, ispunjenja zahtjeva za tranzicionom pravdom, kao i osnaživanjem lokalnih vlasti kapacitetima i resursima za hitno i efikasno rješavanje slučajeva međuetničkih neprijateljstava – navodi se u dokumentu.&nbsp;</p>
<p>Smatraju da, uprkos periodu snažnih političkih i društvenih turbulencija, Crna Gora ostaje posvećena principima demokratije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava, uključujući manjinska prava, kao i razvoju koncepta interkulturalizma kao nacionalnog procesa u kontekstu nestabilne regionalne i evropske situacije.&nbsp;</p>
<p>- Crnogorsko društvo satkano je od različitosti, pri čemu nijedna etnička grupa ne čini apsolutnu većinu – kazali su u analizi.</p>
<h2><b>&nbsp;Turbulencija</b></h2>
<p>Period monitoringa u Crnoj Gori obilježen je, kako navode, političkim turbulencijama i nestabilnošću, pri čemu su državu u periodu od pet godina vodile četiri različite vlade.&nbsp;</p>
<p>- Tokom velikog dijela tog perioda, ove vlade upravljale su državom dok su bile u tehničkom mandatu. Nova vlada imenovana je 31. oktobra 2023. godine, sedam dana prije posjete Savjetodavnog komiteta. Dio turbulencija proizašao je iz pandemije kovida-19, ali je njihov veći dio rezultirao iz Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je na kraju izmijenjen na način da su nakon protesta velikog obima i promjene vlasti uklonjene osporavane odredbe – navodi se u izvještaju.</p>
<p>Imajući u vidu multietnički i multivjerski sastav Crne Gore, kako je istaknuto, „politička pozicija Srpske pravoslavne crkve i uticaj susjednih zemalja djeluju kao destabilizujuće snage“.&nbsp;</p>
<p>- Uz nestabilnu političku situaciju, ove snage karakteriše i rizik da će kreirati neravnotežu u međuetničkim i interkulturnim odnosima koji su ostali relativno harmonični, ali su se pogoršali tokom perioda monitoringa – kazali su iz Savjetodavnog komiteta za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina.&nbsp;</p>
<p>Element koji treba istaći je, kako dodaju, pritisak koji je vršen u odnosu na pravo na slobodno samoodređivanje tokom popisa 2023. godine.</p>
<p>Smatraju da, uprkos aktivnostima koje se sprovode u nadi da će se situacija stabilizovati tokom vremena, uz stabilnu vladu koja je sada na vlasti, predstoji posao na ocjeni efekata proteklih pet godina i kreiranju mjera u domenu politika za sveobuhvatno rješavanje problema, uz angažovanje s civilnim društvom, predstavnicima manjina i drugima kako bi se (ponovo) izgradilo povjerenje.&nbsp;</p>
<h2><b>Fond instrumentalizovan za partijsko-političke ciljeve</b></h2>
<p>Navode i da je zakonski okvir za zaštitu osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama uglavnom nepromijenjen i ostaje solidan osnov za promociju manjinskih prava, koja se dobro poštuju, naročito u odnosu na jezičko obrazovanje albanske manjine.&nbsp;</p>
<p>- Postoji impresivan dijapazon vidova podrške za manjinske kulture kroz višestruke tokove finansiranja, a prije svega posredstvom Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. Međutim, potrebno je unapređenje rada ovog fonda, koji ostaje instrumentalizovan za partijsko-političke ciljeve – ocijenjeno je u izvještaju.&nbsp;</p>
<p>Položaj Roma i Egipćana ostaje zabrinjavajući i zahtijeva hitnu pažnju organa vlasti na svim nivoima u pravcu rješavanja lokalnih problema koji se, između ostalog, odnose na stanovanje, dokumentaciju i pristup zdravstvenoj zaštiti.&nbsp;</p>
<p>- Najveći nivoi etničke netolerancije su oni koji se ispoljavaju protiv Roma i Egipćana. Uz to, Romkinje prati manja vjerovatnoća da će ostvariti adekvatan pristup zdravstvenoj zaštiti, što je rezultat diskriminacije u zdravstvenom sektoru i/ili nedostatka dokumentacije – ističe se u izvještaju.&nbsp;</p>
<p>Sudeći po posjeti Savjetodavnog komiteta, među nekim lokalnim vlastima postoji očigledan nedostatak kapaciteta i znanja u domenu ljudskih prava, kao i apatija prema dominantnim problemima koji pogađaju nacionalne manjine.&nbsp;</p>
<p>- Takođe je potrebno preduzeti udružene napore ka intenziviranju osnaživanja Romkinja i Egipćanki. Nedostatak informacija o romskoj kulturi, istoriji ili identitetu u školskom programu je zabrinjavajući, a isto važi i za nedostatak nastave na romskom jeziku – smatraju iz Savjetodavnog komiteta Savjeta Evrope.&nbsp;</p>
<p>Dodaju da pristup Roma i Egipćana obrazovanju treba unaprijediti, naročito u predškolskom obrazovanju u odnosu na segregaciju i u smislu završetka srednjeg obrazovanja.&nbsp;</p>
<p>- Određeni uspjeh primjećuje se u unapređenju stopa pohađanja škole na nivou osnovnog obrazovanja, između ostalog kroz smanjenje stopa ranih brakova – navodi se u izvještaju.&nbsp;</p>
<h2><b>Građansko obrazovanje i afirmativna akcija</b></h2>
<p>Iz Savjetodavnog komiteta su naveli da građansko obrazovanje ostaje izborni predmet, što znači da njihova prethodna preporuka nije sprovedena.&nbsp;</p>
<p>- Nijesu osmišljene obavezne obuke ili smjernice za nastavnike u pogledu 20 odsto nastavnog plana i programa koji nastavnici sami popunjavaju aktivnostima, prije svega sadržajem u vezi s lokalnim područjem, koji bi uključivao nacionalne manjine i njihove pripadnike/pripadnice. Isto tako, Ministarstvo prosvjete nije preduzelo nikakav dodatni nadzor nad ovih 20 odsto nastavnog plana i programa – istaknuto je u izvještaju.&nbsp;</p>
<p>Dodaju i da nije realizovana preporuka da se proširi afirmativna akcija u pogledu izbornog zakonodavstva na način da obuhvati i pripadnike/pripadnice romske manjine.</p>
<h2><b>Preporuke za hitnu akciju</b></h2>
<p>Savjetodavni komitet poziva vlasti da odmah objave razvrstane podatke sakupljene tokom popisa.&nbsp;</p>
<p>- Kako bi se obezbijedilo povjerenje u popis i šira implementacija manjinskih prava na osnovu njegovih rezultata, vlasti treba da uključe predstavnike nacionalnih manjina u analizu i objavljivanje podataka sakupljenih tokom popisa, kao i da rade s njima na identifikaciji i rješavanju problema koji su pratili popis, uključujući u odnosu na pravo na samoodređenje i kampanju bilbordima – navodi se u dokumentu.&nbsp;</p>
<p>Potrebno je, kako dodaju, prikupiti komplementarne razvrstane podatke, poput nezavisnih istraživanja i empirijskih studija, a naročito u regionima i opštinama u kojima osobe koje pripadaju manjinama žive u većem broju.</p>
<p>Savjetodavni komitet poziva vlasti da revidiraju postupak imenovanja u Komisiju za vrednovanje projekata Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.</p>
<p>- Kako bi se obezbijedilo da su u njoj zastupljene sve nacionalne manjine, kao i diverzitet u okviru manjinskih zajednica, kao i da preduzmu korake za rješavanje problema instrumentalizacije Fonda u službi partijsko-političkih ciljeva. Potrebno je obezbijediti obuku pripadnicima/pripadnicama nacionalnih manjina kako bi im se omogućilo da apliciraju za projekte Fonda na ravnopravnoj osnovi s organizacijama, kao i praćenje i vrednovanje projekata u smislu njihove efikasnosti u, između ostalog, podizanju svijesti o kulturama i identitetima nacionalnih manjina, dok jačanje interkulturnog razumijevanja treba sveobuhvatno unaprijeditiati – ističu u dokumentu.</p>
<p>Savjetodavni komitet poziva vlasti da procijene efekte postojećih mjera u domenu politika za jačanje integrisanosti društva u cjelini te da na toj osnovi izrade koherentnu i široko postavljenu strategiju za jačanje zajedničkog građanskog identiteta na osnovu zajedničkih interesa razvijenih i definisanih na otvoren i participativan način.&nbsp;</p>
<p>- Savjetodavni komitet poziva vlasti da prioritetno obezbijede pristup adekvatnom stanovanju za Rome i Egipćane, naročito u naselju Bijela Gora i njegovom okruženju u Ulcinju. Potrebno je izgraditi kapacitete na lokalnom nivou i mobilisati održivo finansiranje kako bi se omogućilo lokalnim i nacionalnim vlastima da na efikasan način koordiniraju odgovorom na neadekvatno stanovanje, uključujući putem rješavanja problema s dokumentima i kroz efikasne konsultacije s pripadnicima/pripadnicama predmetnih zajednica – precizirano je u dokumentu.</p>
<p>Pozivaju vlasti i da obezbijede efikasan pristup srednjem i visokom obrazovanju za Rome i Egipćane, naročito pokrivanjem troškova ispita u završnoj godini srednje škole s kojima se takvi učenici suočavaju nesrazmjerno, kao i staranjem da se stipendije uplaćuju blagovremeno i da predstavljaju smislen podsticaj za nastavak školovanja.&nbsp;</p>
<p>- Potrebno je angažovati veći broj medijatora kako bi se riješio problem napuštanja školovanja ili upornog odsustvovanja te obezbijedio redovan ritam učenja i nastavka studija između nivoa osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja – navodi se, pored ostalog, u mišljenju.</p>
<p>Savjetodavni komitet za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina je nezavisno tijelo koje pomaže Komitetu ministara Savjeta Evrope u ocjenjivanju adekvatnosti mjera koje preduzimaju članice Okvirne konvencije u pravcu ostvarivanja principa koji su propisani Konvencijom.</p>
<p>Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina, koju je usvojio Komitet ministara Savjeta Evrope 10. novembra 1994, a koja je stupila na snagu 1. februara 1998, propisuje principe koje treba poštovati, kao i ciljeve koje države treba da postignu kako bi se obezbijedila zaštita nacionalnih manjina.&nbsp;</p>

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kampanja s bilbordima za popis dala povoda za ozbiljnu zabrinutost

<p>Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore savladala je u Ajdovščini selekciju Slovenije 29:28, u posljednjem kontrolnom meču uoči Evropskog prvenstva.

Do pobjede protiv tima koji predvodi <b>Dragan Adžić</b>, izabranice <b>Suzane Lazović </b>došle su zahvaljujući sjajnom izdanju u finišu meča.

Slovenija je vodila na poluvremenu 15:11, a u 46. minutu na semaforu je pisalo 23:16.

Do kraja meča, Crna Gora je postigla 13, a primila samo pet golova, za pobjedu protiv selekcije koja je nastupila na Olimpijskim igrama u Parizu.

Kapitenka <b>Milena Raičević </b>predvodila je crnogorski tim do pobjede sa sedam golova, <b>Ivona Pavićević </b>je postigla šest, dok su po četiri puta mrežu rivala zatresle <b>Tatjana Brnović </b>i <b>Đurđina Jauković</b>.

Sa tri pogotka meč je završila <b>Dijana Mugoša</b>, <b>Nina Bulatović </b>i <b>Matea Pletikosić </b>dodale su po dva, dok se u strijelce još upisala <b>Katarina Džaferović</b>.

Golmanka <b>Marta Batinović </b>je upisala pet, <b>Armel Atingre </b>dvije, a <b>Marina Rajčić </b>jednu odbranu.

Crnogorske rukometašice sjutra će odraditi zajednički trening sa Slovenijom, nakon čega putuju za Mađarsku.

Narednog petka duelom protiv Srbije počinju učešće na EHF Euro 2024 na kojem brane bronzanu medalju osvojenu prije dvije godine.</p>

Crnogorske rukometašice pobijedile Sloveniju

<p>Uz zahvalnost na uspješnoj saradnji, Uprava policije Crne Gore odaje priznanje kolegama iz Republike Srbije koji su danas u ranim jutarnjim časovima locirali i lišili slobode <b>Aliju Balijagića </b>na teritoriji njihove države, saopšteno je večeras iz UP.</p>
<p>Istovremeno, kako navode u saopštenju, Uprava policije Crne Gore izražava zahvalnost svim crnogorskim policijskim službenicima, kao i pripadnicima Vojske Crne Gore,na nesebičnom zalaganju, profesionalizmu i istrajnosti, te izuzetnom trudu uloženom u ovim aktivnostima, a posebno građanima na toleranciji, strpljenju i razumijevanju tokom višenedjeljnih izazovnih aktivnosti&nbsp;</p>
<p>- Napominjemo da je svakodnevno, na nivou uspostavljenih operativnih štabova policija Crne Gore i Republike Srbije, vršena kontinuirana razmjena operativnih podataka o kretanju lica i lociranju istog, na koji način je usmjeravana ciljana postavka angažovanih policijskih službenika na teritoriji obje države u cilju sužavanja manerva kretanja i lociranja traženog lica – navodi se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Iz Uprave policije dodaju da su od 25. oktobra, sve do danas kada je Balijagić lišen slobode u Srbiji, policijski službenici Uprave policije Crne Gore na području Vraneške doline u mjestu Tomaševo vršili ciljanu pretragu terena, opserviranje, preglede porodičnih kuća mještana toga područja, kao i obilaske svih pozicija za koje se moglo pretpostaviti da mogu poslužiti za boravak i skrivanje, uz izuzetnu posvećenost i napore policijskih službenika na terenu.</p>
<p>Kažu da je policija postupila u odnosu na svaku prijavu građana koji su svojim nesebičnim doprinosom pružili podršku službenicima Uprave policije, te je svaka dojava provjerena sa jednakom pažnjom i posvećenošću.</p>
<p>- U mjestu Sokolac, ali i u drugim obližnjim selima koja gravitiraju prema kritičnom području, tokom trajanja potrage bilo je počajano prisustvo policije i Vojske Crne Gore radi očuvanja unutrašnje bezbjednosti, što je doprinosilo sigurnosti građana – podsjećaju iz UP.</p>
<p>Kažu i da su aktivnosti u odnosu na postupanje službenika prije ovoga događaja &nbsp;preduzeli službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije.</p>
<p>Oni su, prema navodima iz UP, obišli operativni štab u Tomaševu, te izvršili uvid u spise predmeta u vezi sa preduzetim aktivnosti službenika Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje u odnosu i prema Balijagiću i njihovo postupanje je u toku.&nbsp;</p>
<p>- Nakon sagledavanja svih činjenica i okolnosti vezanih za postupanje i eventualne propuste policijskih službenika Uprava policije u odnosu na lice A.B. prije izvršenja ovog krivičnog djela, javnost će biti upoznata transparentno i u potpunosti – navodi se u saopštenju Uprave policije.</p>

Uprava policije odala priznanje kolegama iz Srbije

<p>U trenutku kada Glavni grad u narednu godinu prenosi neutrošenih 38 miliona eura jer gradska uprava nema kapaciteta da realizuje svoj budžet, donosi se odluka da se za 178.000€ blokira svoj klub u sred sezone, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista <b>Mihailo Anđušić</b>.</p>
<p>On je, reagujući na blokadu računa košarkaškog kluba Budućnost Voli koju je sprovela Uprava lokalnih javnih prihoda, kazao da jedan dio gradskih preduzeća odavno zaslužuje blokadu, usljed mnogo većih dugovanja.</p>
<p>- Politika, revanšizam, loše namjere i neznanje vode ovu garnituru u ambis čije dno se ne vidi - zaključio je Anđušić.&nbsp;</p>

Politika, revanšizam, loše namjere i neznanje vode ovu garnituru u ambis

<p>Javno priznanje - nagrada „Aleksandar Leso Ivanović” za 2024. godinu uručena je danas pjesniku <b>Sretenu Vujoviću</b> za drugo izdanje pjesničke knjige „Gozba”, objavljene u izdavačkom programu cetinjskog izdavača „Otvoreni kulturni forum”, saopšteno je iz Prijestonice.&nbsp;</p>
<p>Na svečanosti organizovanoj na Cetinju, nagradu je uručio gradonačelnik Prijestonice Cetinje <b>Nikola Đurašković</b>.&nbsp;</p>
<p>On je kazao da je Cetinje, kroz svoje vjekovno postojanje, bilo i ostalo dom velikih mislilaca, umjetnika i pjesnika, čije nasljeđe i danas živi kao izvor ponosa i inspiracije, te da među njima posebno mjesto pripada <b>Aleksandru Lesu Ivanoviću</b>.</p>
<p>- Danas, na Cetinju i u čitavoj Crnoj Gori, nema čovjeka koji ne zna barem jedan stih Aleksandra Lesa Ivanovića, a njegovo ime je vremenom postalo sinonim za poetsku snagu Cetinja, koje je kroz njegove pjesme oplemenjeno kao mjesto gdje se poezija ne samo piše, već i živi. Zato, nije slučajno što najveća književna nagrada našeg grada nosi Lesovo ime, kao omaž njegovom nemjerljivom doprinosu, ali i podsjetnik na odgovornost da njegujemo i čuvamo našu kulturnu tradiciju - naveo je Đurašković.</p>
<p>Obraćajući se prisutnima na svečanoj dodjeli nagrade, Vujović je istakao da je Cetinje iznjedrilo mnoge zančajne umjetnike, pisce i stvaraoce u svim oblastima društvenog života, koji bezvremeno svjedoče o njegovoj slavi.&nbsp;</p>
<p>- Jedan od čarobnjaka pisane riječi je svakako i Aleksandar Leso Ivanović. Zato me ova nagrada vraća u najranije djetinjstvo, nepunih pet godina, kada je njegov lik, viđen svega jednom, ostao trajno urezan u moje sjećanje. „Ovaj čovjek je pjesnik”, kazao je moj otac, prekinuvši me u igri, u kuneti Hercegovačke ulice. Ne znajući što to znači, slutio sam nešto veliko, posebno! Pozdravio se sa mojim ocem i prošao pored nas, nečujno poput opisa u pjesmi „Ljudi sjenke” - kazao je Vujović.&nbsp;</p>
<p>O izboru laureata ovogodišnje nagrade odlučio je tročlani žiri koji čine predsjednik <b>Milorad Popović</b> i članice <b>Anđela Ćipranić</b> i <b>Nataša Pejović</b>. Žiri u obrazloženju navodi da je pjesnička knjiga „Gozba” kruna dosadašnjeg opusa pjesnika Sretena Vujovića</p>
<p>- &nbsp;„Gozbom” pjesnik kreira novu realnost i imaginarnost vlastite, svojevrsne „Luče mikrokozme”, inspirisan i zaokupljen poetskim istraživanjem istoimenog Njegoševog religiozno - filozofskog spjeva. Otuda ova pjesnička knjiga sadrži tri autorova pogleda na svijet i čovjeka u njemu. Nju ispunjavaju poetske refleksije o prostoru, vremenu i vječnosti, postojanju i trajanju, o Bogu kao transcedensu, životu, makrokosmosu (prirodi), mikrokosmosu (čovjeku), o smrti, znanju i vjerovanju, racionalnom i iracionalnom, o ljudskom mišljenju - navodi se u obrazloženju žirija.</p>
<p>Ovogodišnji laureat, Sreten Vujović autor je više od 20 pjesničkih knjiga za protekle 42 godine. Zastupljen je u antologijama, nagrađivan književnim nagradama i prevođen na 15 jezika.&nbsp;</p>
<p>Na konkurs za dodjelu nagrade „Aleksandar Leso Ivanović” pristiglo je šest prijedloga, od kojih su dva bila nepotpuna.</p>
<p>Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović” dodjeljuje se za izvanredna dostignuća u književnom stvaralaštvu svake godine 21. novembra, na dan rođenja znamenitog cetinjskog i crnogorskog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića, koji je svojim radom dao značajan doprinos razvoju crnogorske književnosti.&nbsp;</p>

Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ uručena pjesniku Sretenu Vujoviću

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: okvirna-konvencija-za-zastitu-nacionalnih-manjina-savjeta-evrope

Kampanja s bilbordima za popis dala povoda za ozbiljnu zabrinutost

Crnogorske rukometašice pobijedile Sloveniju

Uprava policije odala priznanje kolegama iz Srbije

Politika, revanšizam, loše namjere i neznanje vode ovu garnituru u ambis

Nagrada „Aleksandar Leso Ivanović“ uručena pjesniku Sretenu Vujoviću

PRATITE TVe UŽIVO