Kada je, bez mnogo uvoda novinaru Standarda saopštio da ovo neće biti obični intervju, već priča čovjeka kojeg dubogo potresa patnja svog naroda, ukrajniski ambassador u Crnoj Gori Oleh Herasimenko je počeo da govori o ljudima na Cetinju. Glas mu se malo promijenio, gledao me izravno u oči kao da kroz mene gleda one kolone koje su tih prvih nedjelja rata punile gradske trgove podrške u Crnoj Gori.
U jednom trenutku, činilo mi se da su mu čak i oči zasjale od emocija, ali prije svega zbog ponosa i zahvalnosti.
- Podrška koju smo vidjeli u Crnoj Gori… jedinstvena je u Evropi, mnogo ljudi je marširalo svakog dana, prvih stotinu dana, zatim svake nedjelje, svakog mjeseca - &nbsp;kazao je ambasador Herasimenko, u razgovoru za Standard.
- Nije riječ o novcu niti o oružju — riječ je o vrijednostima. Crnogorci zaista duboko razumiju koliko je sloboda važna — kroz svoju istoriju, tradiciju, pjesme… Čak i ako poslušate himnu Crne Gore, a ona u jednom dijelu kaže – koji nikad ne poznaše sramotnog ropstva lance, vidjećete da i Ukrajnina u himni ima sličnu vrijednost – dušo i tijelo ćemo položiti za naše slobodu - nadahnuto je počeo priču ukrajinski diplomata.
Kada sam ga pitao da li obični ljudi u Ukrajini, oni na frontu i blizu njega, kao i predsjednik Zelenski zna za podršku građana Crne Gore, posebno onih sa Cetinja, i koliko im ona znači, Herasimneko je potvrdno klimnuo glavom.
- Naravno da znaju. I predsjednik Zelenski, ali i svaki građanin Ukrajine. I ta podrška i osjećaj povodom nje je mnogo vrednija od pomoći u novcu i oružju”, rekao je Herasimenko.
Ljudi, brojke i obaveze
Govoreći o raseljenim licima, Herasimenko iznosi precizan podatak.
- Na dan 1. avgust imamo 5.843 ukrajinska državljanina sa statusom privremene zaštite u Crnoj Gori. Detaljne brojke su na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova i UNHCR-a - kaže Herasimenko.
Istovremeno, podsjeća koliko je taj broj živa statistika: dolasci u proljeće i ljeto, odluke porodica da se vrate kad su oslobođene pojedine ukrajinske teritorije, spajanje porodica, početak školske godine.
- Nijesmo vidjeli primjere sistematske diskriminacije. Kad ima problema, pišem školama da obrate više pažnje na ukrajinsku djecu; pomagali smo i starijima oko terapija. Oni sa privremenom zaštitom imaju pristup tržištu rada, zdravstvu i obrazovanju, i — koliko je to moguće za raseljenu osobu — uglavnom se osjećaju pristojno u Crnoj Gori - naglašava Herasimenko.
<h2>Sankcije, EUMAM i bezbjednost</h2>
Na pitanje o sankcijama EU prema Rusiji, ambasador je vrlo jasan.
- Skoro svi paketi sankcija su implementirani. Odluke se donose s izvjesnim kašnjenjem u odnosu na EU, što je uobičajeno. Vlada sada radi na implementaciji osamnaestog paketa, kaže Herasimenko i ukazuje na novi Zakon o restriktivnim mjerama, koji je predvidio tijela za analizu, sprovođenje i nadzor sankcija. Za konkretne podatke o zamrznutoj imovini — to je pitanje za Centralnu banku i nadležne organe, a ne za nas - kaže ambassador Ukrajine.
Govoreći o angažmanu Crne Gore u misiji EU za obuku ukrajinskih snaga (EUMAM) Herasimenko kaže da će dva pripadnika Vojske Crne Gore biti upućena u misiju.
- Aktivnosti će se odvijati isključivo na teritoriji država članica EU. Raspored i specijalnosti su stvar dogovora Ministarstva odbrane i EU - kaže sagovornik Standarda.
<h2>Pomoć, trgovina i sporazumi</h2>
Prema njegovim riječima Crna Gora je doprinijela sa oko šest miliona dolara u okviru NATO Comprehensive Assistance Package (CAP). Dodao je da je ukrajinskoj odbrani uvijek potrebno više, uz puno uvažavanje realnih mogućnosti partnerskih zemalja.
Uprkos ratu, ekonomska dinamika se nije ugasila.
- Ukupan promet robe prošle godine, prema podacima ukrajinskih organa, nadležnih za trgovinsku statistiku, dostigao je 67 miliona američkih dolara — značajan rast čak i u odnosu na period prije pune invazije. Posebno ističem efekat protokola o olakšanom režimu teretnog prevoza (t.zv. transportni “viza-free” režim), potpisanog u aprilu prošle godine. Ukinute su dozvole za kamionski prevoz između Ukrajine i Crne Gore i to je snažno podstaklo trgovinu. Izvoz crnogorske robe u Ukrajinu veći je od uvoza — dvostruka korist za Crnu Goru - &nbsp;smatra Herasimenko.
Na diplomatskoj agendi su i novi dokumenti.
- Radimo na Ugovoru o prijateljstvu, sporazumu o bezbjednosti i protokolu uz sporazum o slobodnoj trgovini, uz još nekoliko drugih tekstova - najavljuje ukrajinski ambasador.
Djeca, odmor i Kotor
Ambasador posebno izdvaja programe kratkotrajnog odmora za djecu iz ratom pogođenih sredina.
- Privredna komora je u martu i aprilu primila grupu djece iz Odese, Mikolajiva i drugih gradova. Ovih dana na Cetinje na poziv tamošnjeg gradonačelnika stiže nova grupa — oko 18 djece. Gradonačelnik Kotora kazao je da će opština rado primiti grupu na kratak boravak i odmor. To je konkretan i jako veliki doprisnos Crne Gore - stiče Herasimenko.
Prekid vatre je prvi korak — ali ne i dovoljan
U dijelu razgovora o mirovnim inicijativama, Herasimenko naglašava da Ukrajina pozdravlja napore predsjednika Trampa da postigne mir i zaustavi rusku agresiju, ali podcrtava da prvi korak mora biti sveobuhvatni i trajni prekid vatre. Podsjeća na vremenski okvir.
- U ponedjeljak, 11. avgusta, navršilo se tačno pet mjeseci otkako je Ukrajina prihvatila prijedlog za jednomjesečni sveobuhvatni prekid vatre 11. marta u Saudijskoj Arabiji — i još čekamo Rusiju. Najjednostavnije: prestanite da pucate Nijedna odluka o Ukrajini ne može biti donijeta bez Ukrajine. Nacionalne granice se ne mogu mijenjati silom”, podvlači on, navodeći i zajedničku izjavu 26 članica EU u Briselu koja podržava napore, ali insistira na trajnom miru, stabilnosti i poštovanju međunarodnog prava, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nepovredivosti granica - jasan je ukrajinski diplomata.
Herasimenko je istovremeno upozorio.
- Prekid vatre sam po sebi nije dovoljan… Putin ne poštuje sporazume. Od 2014. imali smo više od deset takvih dogovora i svaki put su prekršeni - pojašnjava sagovornik Standarda.
<h2>Mediji i propaganda</h2>
- Odluka Vlade Crne Gore da blokira oko deset ruskih propagandnih TV kanala je veoma važna. Ti kanali ne mogu emitovati u Crnoj Gori niti širiti govor mržnje o Ukrajini ili drugim državama - kaže Herasimenko. “
<h2>Mlade demokratije i zajedničke lekcije</h2>
Ambasador izbjegava komentarisanje unutrašnjih političkih tema, ali su se poruke mogle pročitati između redova.
- I Ukrajina i Crna Gora su mlade demokratije; prolazimo iste faze, s usponima i padovima, jačanjem institucija i borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije. Važno je da nas vode iste evropske vrijednosti - jasan je Harasimneko.
Dok je izgovarao rečenice o Cetinju, o vrijednostima i slobodi, bilo je jasno da ne govori samo u ime države koju predstavlja, nego i u ime ljudi koje svakodnevno sreće — majki, đaka, starijih koji kucaju na vrata konzulata. Taj suzdržani sjaj u očima nije bio diplomatska figura. Bio je to, naprosto, znak da solidarnost iz male zemlje ponekad znači više nego što mislimo — i da se pamti.
- Svaki znak solidarnosti važan je ljudima koji pate svakog dana tokom rata,” ponovio je na kraju. “Podržavate nas u borbi za vrijednosti i za slobodu - poručio je na kraju ukrajinski ambasador u Crnoj Gori Oleh Herasimenko.
Ko je Oleh Herasimenko
Oleh Herasymenko (Олег Герасименко) rođen je 10. septembra 1967. u Kijevu, gdje je završio Institut za međunarodne odnose Univerziteta „Taras Ševčenko“. Nakon diplome, u septembru 1994. pridružio se Ministarstvu vanjskih poslova Ukrajine.
Tokom karijere pokrivao je niz visokih funkcija u MVP Ukrajine: 2015. je imenovan ambasadorom-at-large pri Departmanu za međunarodno pravo (i vršilac dužnosti direktora tog departmana), potom 2016. u Departmanu za međunarodne organizacije. Vodio je radne grupe za članstvo Ukrajine u SB UN (2016–2017) i Savjetu UN za ljudska prava (2018–2020). Od novembra 2020. do juna 2022. bio je direktor Šestog teritorijalnog departmana MVP Ukrajine.
Predsjednik Ukrajine ga je 4. maja 2022. imenovao za ambasadora u Crnoj Gori, a 29. jula 2022. predao je kopije akreditiva i zvanično preuzeo dužnost u Podgorici (od jula 2022. ambasador).
Za doprinos međunarodnoj saradnji odlikovan je Ordenom „Za zasluge“ III stepena (22. decembar 2021).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Herasimenko: Crnogorce i Ukrajince spaja isti zavjet slobodi, zapisan i u stihovima njihovih himni

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, u svojstvu predsjednika Grupe prijateljstva sa Ukrajinom, sastao se danas sa ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Olegom Gerasimenkom, gdje je istakao da Crna Gora sa pažnjom prati dešavanja u Ukrajini, zastupajući stav da je u ovom dramatičnom trenutku za ukrajinski narod, ključno poštovanje temeljnih principa demokratije i ljudskih prava, kojima je naša država snažno posvećena, ujedno osuđujući trogodišnju agresiju nad ovom državom.
- Poštujući suverenitet, jedinstvo, nezavisnost i međunarodno priznate granice Ukrajine, koristimo priliku da iskažemo snažnu podršku tekućim naporima ka održivom rješenju ukrajinske krize, u cilju prekida stradanja civila, humanitarnih katastrofa, ugrožavanja teritorijalnog integriteta, te podrivanja evropske bezbjednosti i njene stabilnosti uopšte, naglasio je Camaj.&nbsp;
Ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Oleg Gerasimenko naveo je da višegodišnja borba ukrajinskog naroda za slobodu i očuvanje svoje teritorijalne cjelovitosti nije samo odbrana Ukrajine, već da je to borba za cijeli evropski kontinent, za zajedničke vrijednosti demokratije, slobode i međunarodnog prava, koje su temelj mira i stabilnosti u Evropi.
Kopredsjedavajući Grupe prijateljstva sa Crnom Gorom Valerij Sterničuk (Valerii Sterniichuk) izrazio je veliko zadovoljstvo povodom formiranja Grupe prijateljstva sa Ukrajinom u Skupštini Crne Gore, prepoznajući ovaj čin kao snažan izraz solidarnosti i posvećenosti daljem jačanju međusobnih odnosa, kazao je ambasador Gerasimenko, uručujući pozivno pismo predsjedniku Grupe prijateljstva Nikoli Camaju, da u što skorijem roku posjeti Kijev sa ostalim članovi delegacije, kako bi ovaj jedinstveni institucionalni okvir otvorio nove mogućnosti za nastavak unapređenja političkog dijaloga, razmjenu iskustava i afirmaciju zajedničkih evropskih i demokratskih vrijednosti.
- Sagovornici su se saglasili da intenziviranje parlamentarne saradnje između Crne Gore i Ukrajine predstavlja značajan korak ka boljem razumijevanju međusobnih potreba, kao i ka produbljivanju prijateljskih i bilateralnih veza dva naroda zaključili su u saopštenju.&nbsp;

1250x600

1084x550

Camaj i Gerasimenko: Za ukrajinski narod ključno poštovanje temeljnih principa demokratije i ljudskih prava

Crna Gora kao teritorijalno mala država daje svoj puni doprinos da se Ukrajini vrati mir i sloboda koju zaslužuju - poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj tokom sastanka sa ambasadorom Ukrajine u Crnoj Gori Nj.E. Olegom Herasimenkom.
Istakao je odlučnost za nastavak podrške i solidarnosti Ukrajini na svim poljima, te da će Crna Gora i u buduće biti sigurno utočište svima koji se nađu u nevolji uz nadu da se što prije stvore mirnodopski uslovi za njihov povratak kući.
Tema sastanka, kako je saopšteno iz Skupštine, bio je predstojeći Parlamentarni samit Krimske platforme u Rigi od 23. do 28. oktobra na kojem će učestvovati i potpredsjednik Camaj.
On je izrazio žaljenje zbog ratnih dešavanja i nevino stradalih u Ukrajini, i kazao da je Crna Gora država koja je uvijek širom otvarala svoja vrata za sve nevoljnike pa je tako i prva od zemalja van EU koja je prihvatila izbjeglice iz Ukrajine.&nbsp;
Ambasador Herasimenko zahvalio je na toplom prijemu i, kako je rekao, sveukupnoj pomoći Ukrajini crnogorskog naroda i vlasti u Crnoj Gori.
On je još jednom zahvalio naglasivši da je, bez obzira na veličinu države, Crna Gora dokazala da ima veliko srce. Takođe, kako su dodali u Skupštini, iskazao je nadu da raseljena lica neće čekati još dugo na mir u Ukrajini i da će se uskoro vratiti svojoj domovini.&nbsp;

Camaj: Crna Gora daje puni doprinos da se u Ukrajini vrati mir i sloboda koju zadužuju

Na zabrinjavajućem snimku u kojem se pokazuje odnos prema institucijama države,a koji je dostavljen "Anteni M" može se čuti da jedan ugostitelj iz Petrovca na najprizemniji, zastrašujući način razgovara sa komunalnim policajcima, prvo ispred svog lokala a zatim i u prostorijama Komunalne policije Budva.
U snimcima, u kojima ima eksplicitnih prijetnji, ugostitelj se poziva i na ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića za kojeg tvrdi da mu je rođak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fsdez7a2isWE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Poslušajte kako ugostitelj razgovara sa komunalnim policijacima, kako brutalno prijeti njima i članovima njihovih porodica.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FFP8GYJbzr3o&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Poslušajte kako ugostitelj iz Petrovca razgovara sa komunalnim policajcima: Dok brutalno prijeti članovima porodice, poziva se na Šaranovića

Košarkaški klub Primorje iz Herceg Novog zamijeniće tivatski Teodo u ABA drugoj ligi, saopšteno je iz regionalnog košarkaškog takmičenja.
Teodo je juče obavijestio javnost da zbog organizacionih i finansijskih problema odustaje od nastupa u regionalnom takmičenju.
Primorje debituje u regionalnom takmičenju, a sezonu će početi 15. oktobra gostovanjem Vojvodini.
Hercegnovski tim će, osim Vojvodini, gostovati Heliosu, Slobodi iz Tuzle i Studentu, a ugostiće Cibonu, Široki, Borac iz Banjaluke i Jahorinu.
U ABA drugoj ligi igraće i Sutjeska Elektroprivreda i Podgorica Bemaks.

Primorje umjesto Teoda u ABA drugoj ligi

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja na kojem je bio postavljen, pa uklonjen spomenik ratnom zločincu i četničkom vojvodi iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću, pušten je da se brani sa slobode - potvrdila je za Portal ETV portparolka Osnovnog suda u Beranama Ana Radunović.
Njemu je, kako podsjeća, predsjednik i sudija za istragu Osnovnog suda u Beranama Ivan V. Došljak 10. avgusta, po prijedlogu Osnovnog državnog tužilaštva u tom gradu, odredio pritvor u trajanju do 30 zbog postojanja osnovane sumnje da je učinio krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja u saizvršilaštvu.
Pritvor je Dobrašinoviću određen zbog postojanja okolnosti koje su ukazivale na opasnost od uticaja na D. Š. koga je potrebno saslušati u svojstvu svjedoka, a koji ima bliske porodične veze sa osumnjičenim, kao i na nepoznate saučesnike.
&nbsp;- Optužnim prijedlogom Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama predatim Osnovnom sudu 15. avgusta okrivljenom je stavljeno na teret krivično djelo povreda i nedozvoljeno podizanje spomen obilježja u saizvršilaštvu. Predloženo je da se prema okrivljenom produži pritvor zbog postojanja okolnosti koje ukazuju da će okrivljeni ometati postupak uticanjem na saučesnike - navela je Radunović.
Svjedok D. Š. je, kako dodaje, u postupku istrage saslušan.
- Iskoristio je svoje zakonsko pravo da ne svjedoči - rekla je Radunović.
O prijedlogu za produženje pritvora protiv Dobrašinovića je, kako je navela, odlučivao Viši sud u Bijelom Polju.
- Provjerom kroz Pravosudni informacioni sistem utvrđeno je da je rješenjem Vijeća Višeg suda u Bijelom Polju od 20. avgusta odbijen kao neosnovan prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama za produženje pritvora Dobrašinoviću, po pritvorskom osnovu opasnost od uticaja na saučesnike i njemu je ukinut ranije određeni pritvor - kazala je Radunović i dodala da je okrivljeni pušten da se brani sa slobode.
Protiv ovog rješenja se, kako je precizirala, može izjaviti žalba Apelacionom sudu Crne Gore.
Podsjećamo, Ministarstvo kulture i medija je 7. avgusta, odnosno istog dana kada je u blizini hrama Svete mati Paraskeve u selu Gornje Zaostro u Beranama osvanuo spomenik u čast četničkom komandantu i zločincu iz Drugog svjetskog rata, naložilo uklanjanje ovog nelegalnog spomen-obilježja. Dobrašinović je uhapšen tog dana i u Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama su formirali predmet.
Uklanjanje spomenika u noći između 7. i 8. avgusta okupljeni nijesu dozvolili, već su kazali da će nakon osvještavanja spomenika sami to učiniti. Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije je dan kasnije, 8. avgusta, otkrio spomenik Đurišiću u blizini hrama, te rekao da će ga staviti u crkvu, da ga tu neće smjeti rušiti, kao i da očekuje da spomenik bude podignut i u centru Berana.
Tog dana su fotoreporter i novinar Pobjede Stevo Vasiljević i fotoreporter Vijesti Boris Pejović fizički napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsindikat-medija-nadleznima-jesu-li-identifikovani-propusti-i-sankcionisani-policajci-koji-nisu-reagovali-kada-su-napadnuti-fotoreporteri-pejovic-i-vasiljevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Napad se dogodio oko 14:20 sati, u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Novinarske ekipe su tada napadnute, a zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović. kao i novinar Balša Rudović koji nije fizički napadnut, hitno su evakuisani iz Gornjeg Zaostra.&nbsp;
Pejoviću je prijećeno da ukoliko bilo šta “izađe na Vijesti” da će ga ubiti golim rukama.
Cijeli incident dogodio se pred očima policije, koja nije blagovremeno reagovala. Zbog napada je uhapšeno nekoliko osoba.
Zbog postavljanja spomenika, ali i napada na medijske radnike reagovale su brojne nevladine organizacije, institucije, aktivisti i političke partije.
Premijer Milojko Spajić je povodom napada na novinare kazao da su "pojedini religijski velikodostojnici neodgovornim ponašanjem kreirali društveni ambijent u kojem su medijski radnici postali žrtve samo zbog toga što profesionalno obavljaju svoj posao".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgrupa-nvo-i-gradanske-aktivistkinje-hitno-ukloniti-nezakoniti-spomenik-pavlu-durisicu-to-je-otvoreno-slavljenje-zla&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je, pored ostalih, istakao da je podizanje spomen-obilježja osobi koja simbolizuje fašističku kolaboraciju, etničku i vjersku mržnju, te masovne zločine nad civilima &nbsp;"direktan pokušaj rehabilitacije ideologije koja je u suprotnosti s temeljnim vrijednostima antifašističke Crne Gore".
Iz Institucije zaštitnika ljudskih prava su kazali da, iako je njihov stav prema zločinu jasan i ne pravi razliku između bilo kog akta mržnje i pogroma usmjerenog prema bilo kojoj naciji, vjeri, rasi, "očigledno je da se suočavamo sa svojevrsnim testiranjem zdravog razuma o tome šta je zločin i kako se postaviti prema zločinu i zločincima".

Dobrašinović pušten iz pritvora, svjedok iskoristio pravo da ne svjedoči

Košarkaši Rumunije biće rivali Crne Gore u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo.
Rumunija je u pretkvalifikacijama, u grupi sa Mađarskom i Sjevernom Makedonijom, zauzela prvo mjesto i izborila nastavak kvalifikacija.
U B kvalifikacionoj grupi, osim Crne Gore i Rumunije, su još Grčka i Portugal.
Prema propozicijama, najbolje tri selekcije iz te grupe plasiraće se u drugu fazu kvalifikacija.
Novoformiranu grupu činiće najbolji timovi B i A grupe, u kojoj su Španija, Gruzija, Danska i Ukrajina.
U drugoj fazi će šest selekcija biti u grupi, a tri će izboriti plasman na Mundobasket, koji će 2027. godine biti odigrane u Kataru.
Kvalifikacije za Mundobasket počeće u novembru ove godine, a Crna Gora u prvom "prozoru" dočekuje Portugal (27. novembar) i gostuje Rumuniji (30. novembar).

Rumunija rival crnogorskim košarkašima u kvalifikacijama

Premijer Milojko Spajić, nakon više razgovora sa zapadnim partnerima tokom posljednjih četrdesetak dana, ali i unutrašnjih konsultacija u Pokretu Evropa sad, prema informacijama Portala ETV iz više izvora iz njegove stranke, riješen je da uđe u rekonstrukciju Vlade. To će značiti uklanjanje iz izvršne valsti ministarskog kadra Demokrata Alekse Bečića koji već duže – povlačenjem kardinalno loših poteza, ali i iskazivanjem nesposobnosti da rukovode resorom - prave ozbiljne probleme Crnoj Gori u ispunjavanju mjerila za pristupanje Evropskoj uniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200820_5ffe4fead2acf50d1930192f5e6fb063ff72dedd03d48e281f4462c4265aa573" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Aleksa Bečić"> <figcaption>NA MUKAMA: Aleksa Bečić (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Mjesta u izmijenjenoj vladi neće biti za još nekoliko ministara i dva potpredsjednika, ali će sve pozicije biti popunjene ljudima iz aktuelne parlamentarne većine. <h2>DEMOKRATE NA IZLAZNIM VRATIMA</h2> Portal ETV objavio je nedavno da će ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) biti smijenjen, a da je Spajićev kandidat za novog čelnika ovog resora Mirsad Nurković iz Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik u Skupštini Crne Gore. Osim Krapovića, premijer će, kako tvrde naši izvori, smijeniti i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, takođe funkcionera Demokrata. Za tu poziciju njegov prijedlog je funkcioner PES-a, poslanik Miodrag Laković, inače penzionisani službenik Uprave policije. Međutim, on je, kažu naši izvori, kategorično odbio ovu ponudu. - Ko god da bude novi ministar unutrašnjih poslova moraće da ima i podršku Brisela – tvrde nezvanični sagovornici Portala ETV iz PES-a. Kažu i da Spajić, za sada, neće uklanjati lidera Demokrata Aleksu Bečića sa pozicije potpredsjednika Vlade, jer gubljenjem ministarskih funkcija on više neće imati uticaj na sektor bezbjednosti. <h2>ČEKAJUĆI REAKCIJU BEČIĆA</h2> Ukoliko Bečić pristane na novu kombinatoriku - prema kojoj će i ostali ministri iz Demokrata biti smijenjeni, a neki zamijenjeni i to, kako ističu naši izvori, Spajićevim izborom iz redova Demokrata - izvjesno je da će se u svojoj partiji, koja već neko vrijeme ima više frakcija, suočiti sa ozbiljnim problemima. Prema dokumentu naslovljenom „Vlada Crne Gore – rekonstrukcija postojeća koalicija“, u koji Portal ETV ima uvid, a koji je Spajić podijelio saradnicima, kao prijedlog za rekonstrukciju, on planira smjenu još dvoje ministara iz Demokrata, ali bi ih zamijenio partijskim kolegama. Spajić predlaže da ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjana Ćulafića naslijedi Anđela Peković Vojinović, a umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović predlaže Albina Ćemana. U rekonstruisanoj vladi ne bi bilo mjesta ni za funkcionera Demokrata Moma Koprivicu čije potpredsjedničko mjesto Spajić namjerava da ukine, kao doprinos, kako kažu naši izvori, racionalizaciji izvršne vlasti. Ovako zamišljena kadrovska kombinatorika – u kojoj bi, osim smjena pojedinih ministara, Spajić predlagao novi kadar iz Demokrata - prilično je ponižavajuća za Aleksu Bečića i to bi moglo da izazove veliko podizanje tenzija na relaciji Demokrate – PES. Istovremeno, time bi i pozicija aktuelnog potpredsjednika Bečića bila vrlo mučna. Ali i Bečićev izbor – u slučaju da Spajić krene u ono što je zamislio - neće biti lak: da li može da ostane na istoj poziciji, da prećutno prihvati nove ministre iz redova Demokrata, a da ostane lider partije?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081617088_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>PORAŽAVAJUĆI REZULTATI: Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>DRUGE MINISTARSKE ,,ROKADE”</h2> Osim kadrova Demokrata, Spajić, kako se navodi u dokumentu, želi da smijeni i ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića, kojeg bi zamijenio sa PES-ovim Brankom Krvavcem. U rekonstruisanoj Vladi ne bi bilo mjesta ni za ministarku turizma Simonidu Kordić (NSD), ali ne bi bila smanjena kvota Mandićeve stranke - Kordić bi zamijenio partijski kolega Dejan Đurović. Kako proizilazi iz dokumenta, premijer planira i smjenu ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimira Jokovića (Socijalistička narodna partija), kojeg bi zamijenio aktuelni potpredsjednik Vlade Milun Zogović (Demokratska narodna partija Milana Kneževića), a čije se potpredsjedničko mjesto ukida. Po drugom izvoru Portala ETV, Spajiću je iz njegovog najbližeg političkog okruženja sugerisano da možda ne treba otvarati previše frontova i da bi pitanje smjene ministra Jokovića trebalo odgoditi nakon Kongresa SNP-a 30. avgusta. Ono što se čini izvjesnim je da na ministarsku poziciju više ne bi mogao da računa ni PES-ov ministar pomorstva Filip Radulović, koji bi bio premješten u resor saobraćaja, kao ni njegov partijski kolega, ministar bez portfelja Milutin Buturović. Planirano je ukidanje Ministarstva regionalnog razvoja na čijem je čelu Ernad Suljević (BS), kao i potpredsjedničke funkcije koju obnaša Budimir Aleksić (NSD). <h2>(NE)ZAVRŠENA PRIČA</h2> - Ovo je posljednji od prijedloga kako bi trebalo da izgleda buduća vlada, međutim, moguće su još neke promjene. Postoji mogućnost i da partije kandiduju neke druge osobe za ministre u odnosu na ono što je Spajićev prijedlog, pa da dođe do nekih kompromisnih rješenja - kažu naši izvori iz PES-a. Najava rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine dolazi u jeku intenzivnih diplomatskih aktivnosti u Crnoj Gori, sastanaka sa liderima opozicije, ali i nezvaničnih tvrdnji da se Brisel i ostale zapadne adrese zalažu za ulazak Demokratske partije socijalista u izvršnu vlast. Spajićev dokument u koji Portal ETV ima uvid, međutim, jasno pokazuje da je DPS i dalje daleko od bilo kakve participacije u vlasti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241229081216_91e1ad152dec138032d3085c4a82a578a8934c566bed4bf7206ebd84afcb5d72" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="opozicija"> <figcaption>ZA OPOZICIJU NEMA MJESTA U SPAJIĆEVOJ VLADI: Poslanički klub DPS-a(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Čini se da premijer planiranom rekonstrukcijom pokušava da „pomiri“ zahtjeve zapadnih adresa i aktuelnu parlamentarnu većinu čistkom ministara Demokrata iz resora unutrašnjih poslova i odbrane – Šaranovića i Krapovića, na čije pozicije će imenovati ljude koji će biti prihvatljivi i Zapadu. Ključna zamjerka međunarodnih partnera jeste što resorima bezbjednosti, direktno ili preko posrednika, upravljaju proruski i prosrpski kadrovi, a što je u svjetlu aktuelnih bezbjednosnih izazova u regionu – dešavanja u Srbiji i ,,obračuna sa Dodikom” u Bosni i Hercegovini - ozbiljan problem ne samo za Crnu Goru, već i za Zapad.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250820130836_1cde76d884e81508d4628705d26e9f3c8a3c1dcd6dd8270c730487634a3e2276" data-rendition-name="original" width="900" height="1257" loading="lazy" alt="Delegacija EU u PG "> <figcaption>PRITISAK: Delegacija EU u Crnoj Gori</figcaption> </figure>  <h2>NEUSPJEŠNA ,,REKONSTRUKCIJA” ANB-A</h2> Spajić je uspio ranije da od Demokrata preuzme Agenciju za nacionalnu bezbjednost kada je na njeno čelo iznenada imenovao Ivicu Janovića, bliskog PES-u, i razriješio Borisa Milića, koji je od kraja 2020. godine, kada su vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite prilježno služio interesima njihove prve dvije vlade. Na poziciji ga je neko vrijeme zadržao i Spajić, vjerujući da će ga držati pod kontrolom imenovanjem svoga čovjeka za generalnog inspektora u ANB. Ispostavilo se da ga, ipak, mora smijeniti, odnosno da Spajić nije eliminisao srpsko-ruski uticaj iz ANB postavljanjem elektroinžinjera Predraga Burića na poziciju generalnog inspektora. Burić je penzionisani službenik crnogorske tajne policije, a njegovo imenovanje bio je Spajićev manevar da se isključi iz igre Artan Kurti, kadar prethodnog premijera Dritana Abazovića. Pokazalo se da, osim pitanja da li elektoinžinjer može pravilno da ocjenjuje zakonitost i nezakonitost rada u Agenciji njegovim imenovanjem su, ipak, ostala otvorena vrata ruskom uticaju u tajnoj službi, iako su mu preporuka bile ,,aikido veze“ sa premijerovim uticajnijm ujakom Sretenom Kankarašem. Ipak, Spajić je, kažu izvori Portala ETV, zadovoljan nekim sitnim promjenama u ANB-u iako je ,,slučaj“ postavljanja spomenika ratnom zločincu, fašisti Pavlu Đurišiću, bez prethodnih upozorenja crnogorskih obavještajaca, pokazao nekompetentnost crnogorske tajne službe. Izvjesno je i da se premijer u narednom periodu neće intenzivnije baviti reformom ANB-a, jer mu je sada ključni zadatak kadroveske promjene u Vladi Crne Gore. <h2>SEPTEMBARSKI ,,SKOK”</h2> Prijedlogom rekonstrukcije Vlade u okviru aktuelne parlamentarne većine jasno je da Spajić nema hrabrosti, moguće i da ne želi - jer je i sam u politiku stigao iz proruskog i prosrpskog bloka - da napravi potpuni otklon od politike i partija bivšeg Demokratskog fronta. Ova koalicija koju su predvodili Mandić i Knežević, zajedno sa Nebojšom Medojevićem koji je u političkoj penziji, bila je otvoreni zagovornik ruskih i srpskih interesa na Zapadnom Balkanu. Moguće i da se Spajić plaši da ne izazove bijes Mandića i Kneževića koji bi pokušali da izazovu vanredne parlamentarne izbore, za koje on još nije spreman, jer njegov PES, na svim do sada održanim lokalnim izborima, dramatično gubi povjerenje birača. Vjerovatno mu je plan da pokuša do 2027. da konsoliduje partiju koju razaraju suprotstavljene struje. Crna Gora ponovo je od Evropske unije dobila priliku, ne zahvaljajući svojim zaslugama, već ozbiljnim globalnim izazovima, da se u što skorije vrijeme pridruži ovoj zajednici evropskih država, ali proruskoj i prosrpskoj parlamentarnoj većini to ne odgovara. Tako je prošle godine, u susret zatvaranju četiri pregovaračka poglavlja, crnogorski parlament usvojio za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, pa su Hrvati kao prvi odgovor na ovu odluku za nepoželjne u svojoj zemlji proglasila Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, a onda kasnije na Međuvladinoj konferenciji u Briselu blokirali Crnoj Gori Poglavlje 31 - spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250417090412_460db2c626edd9468b27cf795fdfb25b95f55be56265b1681beb19da3db2e90b" data-rendition-name="original" width="5000" height="3333" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>ČVRSTO DRŽI SVOJE POZICIJE: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)igor sljivancanin</figcaption> </figure>  Bijes Hrvatske ovog ljeta izazvao je Krapović koji je specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ izradio značke. Crna Gora i Hrvatska su u sporu zbog ovoga broda, jer i jedna i druga zemlja polažu pravo na njega. Zbog Krapovićevog gesta Hrvatska je uputila oštru protestnu notu. Krapoviću prijeti da će i on kao dvojica crnogorskih zvaničnika i jedan parlamentarac biti proglašen u Hrvatskoj za personu non grata, a Crnoj Gori da ova zemlja ponovo blokira zatvaranje Poglavlja 31.

Spajić će nove ministre birati iz aktuelne parlamentarne većine

-Ne postoji ni jedan dokaz, niti osnovana sumnja da je imovina bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića u Novom Selu stečena, a niti uvećana od kriminala &nbsp;- obrazloženje je tročlanog sudskog vijeća Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Nenad Vujanović, a u koje je Portal ETV imao uvid. Ovom odlukom jasno se pokazuje da je bio neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koja je upisana na Katnića i njegovu suprugu Natašu Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca Šoškića da su Katnić i Lazović svoje službene položaje podredili kavačkoj krimialnoj grupi - oni su već godinu i četiri mjeseca u pritvoru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250819170856_9d1a4656695f7b63d480357479b3e042c9cf7f15462a54e1d54b40c0fc2d8018" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac "> <figcaption>NEMA ODGOVORNOSTI ZA NEUTEMELJENE OPTUŽBE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu, specijalni državni tužilac Miloš Šoškić pokrenuo je i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da je stečena iz kriminala. ORTOFOTO SNIMCI I NALAZ VJEŠTAKA No, krivično vijeće Višeg suda djelimično je usvojilo zahtjev odbrane Katnića i preinačilo odluku sudije za istrage za imovinu koju je bivši glavni specijalni tužilac stekao u Novom Selu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250819170856_8c5a3c31818f5bd9ef728ffd51e52a77d6b8c39629eba1382a2a8b656c8115f8" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama "> <figcaption>NA UDARU RAZNIH ISTRAŽITELJA: Imovina Katnića u Grbama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U obrazloženju, u koji je Portal ETV imao uvid, jasno proizilazi da Specijalno državno tužilaštvo nijesu zanimale činjenice, niti se bavilo istragom kada je imovina stečena, jer u odluci Sud ukazuje na ključne propuste i nelogičnosti u zahtjevu. Tužilaštvo je u prijedlogu za donošenje privremene mjere obezbjeđenja navelo da je Katnić znatno povećao vrijednost imovine u Novom Selu, „ulažući u objekte novac stečen kriminalnom djelatošću sjedinjujući ga sa imovinom stečenom na zakonit način“. -U ovom dijelu nije navedena nijedna riječ o tome koliko iznosi imovina koja je stečena na zakonit način, kada je stečena, za koji dio imovine postoji osnovana sumnja da je stečena kriminalnom djelatnošču, odnosno da je u nesrazmjeri sa prihodima okrivljenog. Ni u rješenju sudije za istragu ne navodi se nijedna riječ o tome, a zanemaruje se se činjenica koja proizilazi iz nalaza i mišljenja geodetske struke koji se odnosi na Novo Selo, posebno se zanemaruje ortofoto snimci iz 2011. na kojima se vidi koliko su izgrađeni objekata – navodi se u obrazloženju sudskog vijeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250819180832_cdf6b7012ad4e2b252f9f241574b15ea31653e4b28696eb393b7abb25e61fc16" data-rendition-name="original" width="738" height="741" loading="lazy" alt="POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici"> <figcaption>POBIJANJE TUŽILAČKIH TVRDNJI: Rješenje Višeg suda u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ukazali su da iz spisa predmeta proizilazi da su u listu nepokretnosti 733 KO Grbe, opština Danilovgrad na Natašu Katnić kao svojina 1/1 upisane katarske pacele i porodična zgrada u osnovi 80 metara kvadratnih, dvije pomoćne zgrade, dvorište i &nbsp;parcele. U &nbsp;drugom listu, podaci se odnose na djelove objekata u zgradi broj 1 površine 80 metara kvadratnih u osnovi se nalaze dva stambena prostora – 62 i 64 metra kvadratna i upisana su na Milivoja Katnića, dok se preostale zgrade i posebni djelovi vode na Natašu Katnić. -Upravo iz ortofoto snimka iz 2011. godine, nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke proizilazi da se radi o porodičnoj kući izgrađenoj 2010. godine. Na ortofoto snimku iz 2011. godine zapažen je izgrađeni objekat sa ogradom &nbsp;i pomoćnim objektima. Nejasno je kako se izgradnja objekta vremenski može dovesti u vezu sa novcem koji je eventualno stečen kriminalnom djelatnošću, a posebno da postoji nesrazmjera između &nbsp;zakonitih prihoda Milivoja Katnića i njegove uže porodice koja je vlasnik tog imanja. Nasuprot tome, Tužilaštvo se bavilo samo prihodima okrivljenog od 2019. godine pa nadalje. Okrivljeni je sudu dostavio dokaze o prihodima od 2005. godine koje je ostvarivao u periodu kada je građen objekat u Novom Selu i jasno proizilazi da ne postoji vremenska povezanost između izvršenja krivičnog djela sa izgradnjom i opremanjem objekata na Novom Selu, pa samim tim ne postoji ni osnovana sumnja da je ova imovina stečena, niti uvećana usljed kriminalne djelatnosti okrivljenog &nbsp;- navodi se u obrazloženju Višeg suda.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025081918084_bded8441a20798016752a2e647978d23d6e9c54192fe83cb8f2cfa73ec69869a" data-rendition-name="original" width="738" height="664" loading="lazy" alt="NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškića"> <figcaption>NEMA REAKCIJE IZ SDT : Rješenje Višeg suda kojim se odbacuju nalazi specijalnog tužioca Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  GRADNJA OBJEKTA Vijeće se u odluci poziva i na član 8, stav 1, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, kojim je propisano da će imovinska korist stečena kriminalnom djelatnošću „oduzeti od učinioca kad sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena u kojem je stečena i drugih okolnosti konkretnog događaja koji opravdavaju oduzimanje imovinske koristi“. Sud, kako su istakli, nije utvrdio da postoji vremenska povezanost opisana u citiranom članu, kada je evidentno da je objekat zajedno sa pomoćnim sagrađen 2010. godine dakle 13 – 14 godina prije nego što je protiv okrivljenog pokrenut postupak, a 10 godina prije izvršenja krivičnog djela koje mu je stavljeno na teret. Tročlano vijeće ukazuju da se ni jednom riječju ne pominje vrijednost „imovinske koristi koja je pripojena zakonitoj imovini, pa nije bilo moguće na adekvatan način ispitati da li bi takav iznos bio u očiglednoj nesrazmjeri sa Katnićevim zakonitim prihodima“. Takođe, ne navodi se ni u čemu se sastoji znatno uvećane vrijednosti imovine u Novom Selu i koliko je to novca uloženo u objekte na tom lokalitetu. Sud je preinačio rješenje sudije za istragu i ukinuo privremenu mjeru raspolaganja na nepokretnostima koje su upisane na Milivoja Katnića u Novom Selu. Sudija za istrage nije bio odredio privremenu mjeru na dio koji se vodi na Natašu Katnić iako je i to Tužilaštvo tražilo. KAMPANJA Imovinom Milivoja Katnića, pa i šire porodice Katnić, detaljno se bavio Istraživački centar MANS-a. Objavljen je maja 2021. godine i video zapis, snimci iz drona imovine u Novom Selu i Bajramovici, kao uvod u kasniju akciju Specijalnog tužilaštva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025081918084_0285536ffaf7670a074ba34f1164be754506451fcfb1e2516a98bdf7430cbd30" data-rendition-name="original" width="3494" height="1583" loading="lazy" alt='UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a'> <figcaption>UDAR SA VIŠE STRANA: Naslovnica ,,istraživačkog" priloga MANS-a(Photo: MANS)</figcaption> </figure>  Tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić reagovao je na objavu MANS-a i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv MANS-a jer je dronom prije nekoliko dana snimano njegovo porodično imanje, a sve, kako je kazao, da bi se ,,omogućilo izvršiocima krivičnih djela da evenutalno realizuju njegovu likvidaciju“. Krivična prijava ipak nije uslijedila, a operacija difamacije i uklanjanja Milivoja Katnića je nastavljena. Pola godine kasnije, februara 2022. godine Tužilački savjet je smijenio Katnića sa mjesta glavnog specijalnog tužioca i to na osnovu dva rješenja – Fonda PIO i Ministartsva odbrane. Pozivajući se na akt Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja, dostavljen dan prije sjednice, ali i dodatno pojašnjenje Fonda PIO na dan sjednice, članovi Tužilačkog savjeta su konstatovali da je Katnić ,,navršio 64 godine i 8 mjeseci života i 41 godinu i 4 mjeseca staža osiguranja“ čime su se, kako je konstatovano, stekli uslovi da Tužilački savjet odluči o – prestanku funkcije glavnom specijalnom tužiocu. Kao dokaz za tu tvrdnju podastrijet je i dopis Ministarstva odbrane kojim je rukovodila ministarka Olivera Injac, a u kojem se navode godine kada je Katnić bio aktivno vojno lice. IMOVINA – ZAKONITO STEČENA! Ispostaviće se, međutim, da su oba dopisa, Fonda PIO i Ministarstva odbrane, na osnovu kojih je Tužilački savjet donio odluku, bila - pravno nevaljana. Nikoga iz vrha države to nije interesovalo. Pokazalo se i zašto: godinu nakon (ne)zakonitog penzionisanja, 14. aprila 2024. godine, po nalogu glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića uhapšen je bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Istog dana uhapšen je i nekadašnji visoki policijski funkcioner Zoran Lazović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025081918088_16f3ddd04e2306d3665661c704637178102899d58d87f1cc6a4098f10c9208d1" data-rendition-name="original" width="1171" height="893" loading="lazy" alt="ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"> <figcaption>ZAJEDNIČKI NA LISTI ZA ODSTRIJEL SDT-A: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Obojica pod otužbom za učešće u kriminalnom klanu Radoja Zvicera, iako su Milivoje Katnić i specijalni tiužilac Saša Čađenović, uz logističku podršku sektora policije Zorana Lazovića, u prethodnih sedam godina uhapsili i tužilački procesuirali više od 100 pripadnika klana Radoja Zvicera?! Nakon hapšenja, Specijalno državno tužilaštvo odmah je objavilo snimak imovine Milivoja Katnića i Zorana Lazovića, sličan onome koji je dvije godine ranije objavio MANS. Sa istom optužbom - da je Milivoje Katnić, dok je obavljao funkciju glavnog specijlanog tužioca, zloupotrebio položaj i sebi pribavio pozamašnu imovinsku korist. Portparol SDT-a Vukas Radonjić je tada, odgovarajući na upite više medija, kazao da hapšenje Katnića i Lazovića nije osveta za njihovo učešće u procesu pokušaj terorizma 2016. godine, kada su optuženi, osim dvojice agenata ruskog GRU-a Vladimira Popova i Eduarda Šišmakova i desetak srpskih državljana te crnogorski političari, lideri tadašnjeg Demokrastkog fronta, Andrija Mandić i Milan Knežević. -Sve odluke koje je SDT donio u tom krivičnom predmetu na neki način potvrđene su od strane suda, jer je određen pritvor okrivljenima, što znači da postoji osnovana sumnja da su učinili krivična djela za koja se terete – kazao je 24. aprila Radonjić, ponavljajući da je problematična imovina i Milivoja Katnića i Zorana Lazovića. &nbsp;&nbsp; Punih četrnaest mjeseci kasnije, Vijeće Višeg suda je presudilo da je imovina Milivoja Katnića u Novom selu – zakonito stečena. Uz obrazloženje koje je ponižavajuće i govori o umišljaju specijalnog tužioca Miloša Šoškića.&nbsp; Naime, Šoškić je pokušao da stavi zabranu raspolaganja imovinom u Novom selu, jer je sumnjao da su objekti sagrađeni 2010. godine, finansirani novcem iz kriminala u koji je Milivoje Katnić stupio - sudeći po optužnici - 2020. godine!&nbsp; Kako je onda mogao novcem iz kriminalne organizacije bivši glavni tužilac finanirati gradnju imovine deset godina ranije? Iz Specijalnog državnog tužilaštva za sada nema reakcija, na odluku Višeg suda. Nije se oglašavao ni tužilac Šoškić, jer očito je ostao bez argumenata.&nbsp;

VIŠI SUD: Imovina Katnića u Novom Selu - zakonito stečena

Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava ocijenili su poražavajućim što tek 2025. godine, zahvaljujući mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u javnost izlaze činjenice o propustima MUP-a i Uprave policije u vezi masovnog ubistva u Medovini na Cetinju 2022. godine.
Kako su naveli, da su ti propusti bili ranije utvrđeni i da se na njih adekvatno reagovalo, možda se novi masakr iz januara 2025. ne bi dogodio ili ne bi bilo toliko žrtava.
- Država je bila dužna da mnogo ozbiljnije štiti pravo na život adekvatnim i pravovremenim preventivnim mjerama i institucija Zaštitnika je na to odgovorno ukazala. Ispostavlja se da je tendencija nadležnih državnih organa - MUP-a, Uprave policije i Državnog tužilaštva - da tolerišu i zataškavaju propuste državnih službenika osvjedočeno opasna po živote građana, jer da se blagovremeno pogledalo istini u oči i bar povećao broj policijskih službenika, možda bi životi bili spašeni - poručile su organizacije.
Zaštitnik je u mišljenju naglasio da Uprava policije 2022. godine nije obezbijedila dovoljan broj policajaca niti ih adekvatno osposobila za reakciju u hitnim situacijama, čime je propustila da osigura pravo na život žrtava. HRA i CŽP podsjećaju da ni do januara 2025. godine broj policajaca nije povećan, iako je Zaštitnik još 2020. i 2023. upozoravao na taj problem.
Organizacije su ocijenile posebno problematičnim što je Osnovno državno tužilaštvo odbacilo krivičnu prijavu porodica žrtava protiv policije zbog nesavjesnog rada, i to bez saslušanja oštećenih, što je „suprotno međunarodnim standardima i pokazuje da se tužilaštvo stavilo u poziciju zaštitnika policije, a ne građana“. Ocjenjuju i da je veliko pitanje jesmo li i danas bezbjedni od istih propusta?
- Umjesto potpune i transparentne istrage, i tužilaštvo i unutrašnja kontrola policije zaključili su da nema osnova za postupke protiv odgovornih, čime je dodatno produbljeno nepovjerenje i porodica žrtava i javnosti - navodi se u saopštenju.
HRA i CŽP su podsjetile da su još 24. januara ove godine podnijele predstavku Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali da ni nakon sedam mjeseci Savjet nije objavio mišljenje.
- Cilj predstavke je upravo bio da se utvrde relevantne činjenice i ocijeni postupanje Uprave policije, da bi se unaprijedila zaštita prava na život i bezbjednost građana. Očekujemo od Savjeta za građansku kontrolu rada policije da u najkraćem roku objavi mišljenje o postupanju policije u kontekstu ubistava na Cetinju 1. januara ove godine – navode HRA i CŽP.
Ove organizacije ponovo su pozvale premijera Milojka Spajića da sasluša porodice koje su pretrpjele najteže moguće gubitke i da na njihove zahtjeve odgovori uvažavajući sva iskustva i saznanja o okolnostima oba događaja.
- Takođe tražimo i da obavijesti javnost o rezultatima mjera koje je najavio da će preduzeti na konferenciji za medije koju je organizovao 3. januara 2025, posebno u odnosu na suzbijanje nelegalnog posjedovanja oružja i izmjena i dopuna Zakona o oružju, što su bili naši raniji zahtjevi – navodi se u saopštenju.
Ove organizacije traže i da nadležni organi u potpunosti sprovedu preporuke Zaštitnika i obezbijede novu, nepristrasnu i djelotvornu istragu svih okolnosti i propusta zločina u Medovini i da se odgovornost utvrdi na svim nivoima – od onih koji su omogućili da počinilac zadrži oružje, do onih koji nisu pravovremeno reagovali 12. avgusta 2022, ali i 1. januara 2025. godine.
Zahtijevaju da se obezbijedi adekvatno uključivanje predstavnika oštećenih porodica u istrage, u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava; zataškavanje i formalističko zatvaranje predmeta bez obrazloženja predstavljalo bi nastavak nasilja nad porodicama žrtava i prijetnju društvenom povjerenju u institucije.
HRA i CŽP traže da se obezbijedi i hitno privremeno oduzimanje oružja svakoj osobi protiv koje bude pokrenut postupak zbog nekog krivičnog djela nasilja, kao i da se adekvatno osnaži zdravstveni sektor da pruža podršku u oblasti mentalnog zdravlja.
- Zločini na Cetinju moraju biti prekretnica u izgradnji odgovorne i efikasne države koja štiti živote svih građana. Dok se to ne desi, insistiramo na istini, odgovornosti i promjenama koje će spriječiti da se ovako nešto ikada ponovi – zaključuju u saopštenju.

Tag: oleg-herasimenko