<p>Francuska proširuje saradnju sa Ukrajinom u sektoru odbrane. To se posebno odnosi na proizvodnju sistema protivvazdušne i raketne odbrane, raketa, popravku opreme, testiranje inovacija, isporuku komponenti, razvoj novih modela uzimajući u obzir ratno iskustvo. Strane potvrđuju spremnost za realizaciju zajedničkih proizvodnih projekata sa lokalizacijom u Ukrajini, finansiranje zajedničkih projekata, uključujući i putem evropskih mehanizama. Pariz proširuje tržišta i proizvodne kapacitete. Za Francusku, dobijanje mogućnosti lokalizacije proizvodnje ili zajedničke proizvodnje u Ukrajini smanjuje troškove, povećava obim i fleksibilnost.</p>
<p>Već postoje relevantni primjeri, kao što je zajednička proizvodnja granata kalibra 155 mm pod licencom francuske kompanije KNDS/Nekster u Ukrajini. Francuske odbrambene kompanije i startapi dobijaju nove ugovore i projekte, razvojna sredstva, mogućnost proizvodnje većeg obima proizvoda. Francuske kompanije takođe dobijaju pristup ukrajinskim proizvodnim resursima, radnoj snazi i materijalu, ukrajinskom iskustvu i dostignućima. Saradnja sa Ukrajinom, koja u uslovima rata sa Ruskom Federacijom predstavlja pravi borbeni "poligon" za mnoge tehnologije, daje Francuskoj mogućnost da testira, prilagođava i razvija tehnologije u stvarnim borbenim uslovima.</p>
<p>Korisna francusko-ukrajinska saradnja u oblasti razvoja odbrambenih tehnologija i odbrambene proizvodnje osigurava jačanje odbrambenih sposobnosti Evrope, oslobađajući odbrambena preduzeća od dijela tereta drugih evropskih zemalja. Istovremeno, Ukrajina je uključena u Strategiju razvoja odbrambenog industrijskog kompleksa EU. Autonomija EU u naoružanju se povećava, što je sada jedan od prioriteta evropske sigurnosne politike. Zajednička proizvodnja opreme i njena popravka, nove tehnologije stvorene u saradnji, mogu se integrisati u evropske lance snabdijevanja, jačajući odbrambenu industrijsku bazu EU. Takva saradnja je korisna za Francusku i Evropu: otvara nova tržišta, jača odbrambenu industriju, povećava integraciju i sigurnost regiona.</p>
<p>Francuska vidi Ukrajinu, koja je prisiljena da vodi veoma intenzivan rat sa Rusijom, kao mjesto gdje može dobiti brz odgovor u vezi sa efikasnošću vojnih tehnologija i inovacija. Slično tome, francuske kompanije su zainteresovane za saradnju sa ukrajinskim proizvođačima oružja zbog mogućnosti da steknu njihovo iskustvo i koriste dostignuća koja su se dokazala u ratnim uslovima, što povećava konkurentnost francuskog oružja. Jačanje francuske odbrambene industrije kroz saradnju sa Ukrajinom automatski jača njenu autonomiju u proizvodnji oružja, što je izuzetno relevantno s obzirom na nestabilnu situaciju sa isporukama oružja iz Sjedinjenih Američkih Država.</p>
<p>Stvaranje inženjerskih i proizvodnih lanaca francuskih firmi sa ukrajinskim odbrambenim preduzećima doprinosi ekonomskom rastu. To omogućava francuskim preduzećima da razvijaju nove linije, na primjer dronove u zajedničkoj proizvodnji, što omogućava pristup novim tehnologijama i novim tržištima. Remont, proizvodnja i tehnološki projekti stvaraju ekonomske koristi: radna mjesta, razvoj kontakata sa izvođačima radova i investicije. Strateški, Francuska i Evropa dobijaju dugoročne koristi. Zahvaljujući saradnji sa Ukrajinom u vojno-tehničkoj sferi, jačaju se njihovi vlastiti sigurnosni i odbrambeni kapaciteti, a jačanje Ukrajine čini je pouzdanim saveznikom sposobnim da pruži pomoć u slučaju agresije protiv Francuske i Evrope u cjelini.</p>
<p>Istovremeno, FreeDom TV izvještava da nakon tri godine rata velikih razmjera, odbrambene doktrine u Istočnoj Evropi prolaze kroz primjetnu transformaciju: masivne oklopne formacije ustupaju mjesto modelu brze, tehnološke mobilnosti. Ukrajinsko iskustvo – masovna upotreba FPV-a i mornaričkih dronova – pružilo je praktičnu osnovu za uvježbavanje taktike, logistike i protivmjera protiv hibridnih napada.</p>
<p>Poljska i Litvanija već ulažu u sisteme „jeftinog strateškog odvraćanja“ i zajedničke tehnološke centre, jer takva rješenja omogućavaju brzo raspoređivanje, niže troškove održavanja i veću otpornost na masovne napade dronova u odnosu na tradicionalne teške snage. Evropa od ovoga ima koristi ne samo operativno, već i industrijski i politički: zajednički centri za istraživanje i razvoj i proizvodni lanci stvaraju nova radna mjesta, smanjuju zavisnost od dobavljača trećih strana i pretvaraju borbene inovacije u civilne proizvode. Povećanje spremnosti istočnog boka nije deklarativno – zasniva se na borbeno provjerenim rješenjima koja prisiljavaju Rusiju da se obračuna sa rizicima hibridnih udara i logističkih gubitaka.</p>
<p>Takva saradnja pretvara EU od pasivnog potrošača sigurnosti u koautora novog sistema odvraćanja. Ukrajinsko borbeno iskustvo s masovnom upotrebom FPV-a i pomorskih dronova i autonomnih sistema dramatično je skratilo ciklus testiranja novih taktika. Borbeno provjerene tehnologije omogućavaju brzo testiranje koncepata operacija i logistike u stvarnim uslovima, a ne u laboratorijskim simulacijama. Implementacija takvih rješenja u vladinim strukturama smanjuje neizvjesnost u donošenju odluka na nivou sjedišta i povećava vjerovatnoću uspješnog odgovora na lokalne napade. Kombinacija taktika i jeftinih platformi stvara efikasan set alata za operacije niskog intenziteta i hibridne protivmjere.</p>
<p>Industrijska saradnja s Ukrajinom otvara put evropskim proizvođačima da stvore konkurentne lance snabdijevanja u sektoru dronova. Zajednički centri za istraživanje i razvoj i zajedničke proizvodne linije smanjuju zavisnost od kritičnih uvoznim komponenti i ubrzavaju skaliranje razvoja za civilna i vojna tržišta. Rješenja dokazana u borbi imaju komercijalni potencijal u sektorima zaštite granica, infrastrukture i praćenja okoliša. Dugoročni učinak je povećanje izvoza tehnologije i radnih mjesta u regijama koje su investirale u integrirane proizvodne projekte.</p>
<p>Strateška logika jeftinih autonomnih sistema zasniva se na skalabilnosti i brzini raspoređivanja, što prisiljava neprijatelja da djeluje u uvjetima stalne neizvjesnosti. Moćne vojne formacije gube dio svoje strateške težine gdje rojevi jurišnih dronova mogu uništiti logistiku i nanijeti preciznu štetu uz minimalne troškove. Sistem odvraćanja izgrađen na brojnim, brzo reproducibilnim sredstvima povećava cijenu potencijalne agresije bez potrebe za ogromnim budžetskim injekcijama. Prednost takvog pristupa je kombinovanje odbrambenih i preventivnih sposobnosti uz održavanje mobilnosti i isplativosti.</p>
<p>Podrška Ukrajini istovremeno ima snažan politički efekat u vidu jačanja regionalne solidarnosti i legitimizacije novih standarda odbrambene saradnje. Moskva aktivno nastoji da posije razdor između Kijeva i svojih evropskih partnera putem informacionih operacija, ekonomskog pritiska i ciljanog korištenja unutrašnjih neslaganja među saveznicima. Koordinisani programi saradnje i transparentni mehanizmi upravljanja projektima smanjuju ranjivost na takve pokušaje i povećavaju otpornost partnerske mreže. Diplomatska korist se izražava ne samo u simbolu solidarnosti, već i u stvaranju praktičnog, obostrano korisnog alata uticaja, što Moskvi otežava pokušaj promjene ravnoteže snaga putem političkih manipulacija.</p>
<p>Implementacija modela „jeftinog odvraćanja“ nije bez rizika, koji zahtijevaju upravljanje sistemom i stvaranje normi. Pitanja upravljanja mrežom, zaštite lanaca snabdijevanja od subverzivnih akcija, kao i međunarodnog pravnog okvira za upotrebu autonomnih sistema u graničnim i civilnim područjima ostaju kritična. Ulaganja u obuku operatera, sajber odbranu i zajedničku kontrolu izvoza osiguraće da prednosti tehnologije ne pretvore u nove prijetnje za partnere.</p>
<p>Ukrajina i Letonija sarađuju u zajedničkoj proizvodnji pomorskih, dugometnih i FPV dronova, razmjeni obavještajnih podataka. LSM je govorio o Memorandumu potpisanom između Ukrajine i Letonije, koji usmjerava zajedničke napore obje zemlje na razvoj vojno-tehničke saradnje, zajedničku proizvodnju dronova: pomorskih, dugometnih i FPV dronova. Memorandum predviđa razmjenu obavještajnih podataka, IT razvoja u odbrambenom sektoru i stvaranje zajedničkih kompanija za proizvodnju dronova na teritoriji Letonije.</p>
<p>Letonija takođe isporučuje oklopne transportere, municiju, rezervne dijelove i opremu za popravku Ukrajini. Letonijske kompanije su odabrane za isporuku 12.000 dronova Ukrajini. U okviru evropske inicijative Drone Coalition (usmjerene na zaštitu od Ruske Federacije), koju je Letonija pokrenula zajedno sa Ujedinjenim Kraljevstvom, obaveze su iznosile više od milijardu eura. Letonija ima iskustva u softveru potrebnom za dronove koji se koriste u modernom ratovanju. Razvoj tehnologija i proizvodnje pružiće letonskim kompanijama mogućnost izvoza.</p>
<p>U panevropskom kontekstu, masovna proizvodnja dronova u Letoniji ojačaće borbene sposobnosti Evrope, koja je prisiljena da se priprema za moderno ratovanje u kontekstu prijetnje Rusije, koja ima širok arsenal raznih dronova. Saradnja Ukrajine sa Letonijom stvara platformu koju druge evropske zemlje mogu koristiti. To jeste, takva proizvodnja je strateška, ekonomska i tehnološka investicija za Letoniju i Evropu. Letonijske kompanije dobijaju ugovore, tehnologiju i iskustvo. Letonijska vojska dobija novu klasu modernog oružja. Evropa dobija jačanje vlastite industrije, širenje proizvodnih lanaca i povećanu sigurnost.</p>
<p>Zajednički projekti sa Ukrajinom omogućavaju latvijskim kompanijama da savladaju nove tehnologije (FPV dronovi, autonomni sistemi) i steknu iskustvo koje se može unovčiti na evropskom tržištu. Na taj način, Letonija stiče prednost u brzorastućoj industriji. Prisustvo snažne odbrambeno-industrijske baze jača odbrambene sposobnosti Letonije i njenu ulogu u NATO-u i EU. Zahvaljujući saradnji sa Ukrajinom, povećavaju se izvozne mogućnosti latvijskih kompanija i njihova integracija u međunarodne lance; latvijske kompanije postaju dobavljači za međunarodnu Koaliciju dronova.</p>
<p>Učešće u proizvodnji dronova, koji preko Ukrajine mogu doći do drugih tržišta, povećava konkurentnost latvijske industrije. Razvoj letonskog vojno-industrijskog kompleksa postaje ekonomski multiplikator i pokreće lance dodane vrijednosti. Ugovori vrijedni desetine miliona eura znače novčani tok, radna mjesta i razvoj srodnih industrija (elektronika, softver, logistika).</p>
<p>U implementaciju proizvodnje dronova u Letoniji biće uključene i druge evropske zemlje, što će stvoriti proizvodne i inženjerske lance i doprinijeti ekonomskom, proizvodnom i društvenom rastu mnogih drugih regija EU. Evropa dobija neosporne sigurnosne i strateške koristi. Partnerstvo sa Ukrajinom povećava regionalnu stabilnost, što je indirektna ekonomska korist zbog smanjenih rizika za teritoriju baltičkih država, jer se smanjuje vjerovatnoća ruske invazije.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Levčenko: Francuska i Letonija koriste rat u Ukrajini da preoblikuju evropsku odbrambenu industriju

<p>Prije tri godine, 24. februara 2022. Rusija je započela najveći rat u Evropi u 21. vijeku. Invazija u punom obimu bila je još jedna faza u ruskoj agresiji na Ukrajinu, koja je započela aneksijom Krima 2014. godine. Moskva je 2022. otvoreno objavila svoje genocidne namjere: uništenje ukrajinske državnosti i brisanje nacionalnog identiteta Ukrajinaca. Ukrajina je dokazala da je sposobna ne samo da odbije iznenadni napad, već i da se efikasno odupre agresoru u dugotrajnom ratu.</p>
<p>Rusija je pokušala internacionalizovati rat stvaranjem osovine zla duž vektora Moskva-Pjongjang-Teheran, ali nije uspjela pobijediti na bojnom polju. Kao i prije tri godine, Ukrajina neće prihvatiti ultimatume Kremlja. Danas je jedina nada Moskve da održi pregovore o okončanju rata iza leđa Ukrajine. Međutim, stav Kijeva ostaje nepromijenjen: Ukrajina neće prihvatiti nikakve sporazume zaključene bez njenog učešća. I ukrajinsko rukovodstvo i ukrajinsko društvo traže mir, ali ne pristaju na privremeno "zamrzavanje sukoba" ili mir koji nije podržan stvarnim sigurnosnim garancijama.</p>
<p>Ukrajina je zaustavila rusku vojsku, koja je 2022. smatrana "drugom u svijetu". Kontraofanzive u oblastima Harkova i Hersona 2022. postale su strateški iskorak. Iscrpljivanje ruskih snaga u Bahmutu, Avdijevki i Kupjansku u periodu 2023-2024. pokazalo je efikasnost odbrane Oružanih snaga Ukrajine. Ukrajinske trupe nastavljaju da napadaju ruske pozadinske objekte, pogađajući neprijateljske baze, skladišta i štabove. Ukrajinski napadi uništili su dio ruske Crnomorske flote, čineći je nesposobnom za borbu. Povratak kontrole nad morskim putevima omogućio je obnavljanje ukrajinskog izvoza žitarica. Moskva više ne može dominirati Crnim morem, a ovo je strateški uspjeh za Kijev. Ukrajina nastavlja da udara vojne objekte na Krimu, uništavajući skladišta, protivvazdušnu odbranu i neprijateljske avione. Ruski gubici u Crnom moru znače da Krim postaje sve ranjiviji. Ukrajinski partizani aktivno djeluju u Melitopolju, Berdjansku, Lugansku i na Krimu.&nbsp;</p>
<p>Tokom tri godine rata Rusija je izgubila 870.000 vojnika. Uništeno je 10.180 ruskih tenkova i 21.160 borbenih oklopnih vozila, 23.630 artiljerijskih oruđa, 1.300 višecevnih raketnih sistema, 1.100 sistema protivvazdušne odbrane, 28 ratnih brodova i podmornica i 38.500 teških transportnih vozila. Tempo mobilizacije u Ruskoj Federaciji ukazuje da se vojska iscrpljuje. Ali ukrajinska vojska postaje jedna od najjačih na svijetu, integrišući se u NATO.</p>
<p>Rusija ne samo da ratuje protiv ukrajinske vojske, ona uništava civilno stanovništvo. Moskva sistematski deportuje ukrajinsku djecu u Rusku Federaciju. Ukupan broj nezakonito odvedene djece može dostići više od 150.000. Rusija nastavlja da napada ukrajinske elektrane, ostavljajući milione Ukrajinaca bez struje, a to je ratni zločin. U oslobođenim gradovima (Buča, Izjum, Hersonska oblast) otkrivene su masovne grobnice izmučenih Ukrajinaca. Rusija je Bahmut, Maryinku, Chasiv Yar, Avdijevku i druga naselja pretvorila u ruševine. Riječ je o zločinima koji bi trebali dobiti međunarodnu pravnu ocjenu.</p>
<p>Uprkos izuzetno teškoj situaciji na frontu, Ukrajina je bila u stanju da zadrži i proširi međunarodnu podršku. Ukrajina je postala ključna država u osiguravanju evropske sigurnosti. Ukrajinsko pitanje ostaje centralno u svjetskoj politici. Ukrajina je primila i efikasno koristi NATO oružje u ratu protiv Ruske Federacije. Ukrajina je već de facto dio Alijanse, jer prima vojnu pomoć i prolazi obuku prema standardima NATO-a. Samit NATO-a 2024. godine potvrdio je da će Ukrajina biti članica Alijanse nakon završetka rata. Razmatra se pitanje osnivanja međunarodnog suda za ruske zločine.</p>
<p>Više od 50 zemalja širom svijeta podržava Ukrajinu finansijski, politički i vojno. Proširenje Ramstein formata omogućilo je stalnu opskrbu oružjem. Inicijativa za žito dokazala je da je Kijevu stalo do globalne sigurnosti hrane. Moskva koristi kašnjenja u podršci Zapada kako bi ojačala snage i promijenila ravnotežu na bojnom polju. Gubitak Ukrajine bi značio da bi sljedeće mete bile Poljska, baltičke države i Moldavija. Rusija već priprema hibridnu ofanzivu protiv evropskih zemalja – sabotaže, sajber napadi, destabilizacija vlada. Svaki dan kašnjenja u podršci Ukrajini donosi nove žrtve među Ukrajincima. Sankcije treba pojačati, a ne oslabiti. Šeme zaobilaznog puta kroz treće zemlje, uključujući Tursku, UAE i Kazahstan, još uvijek su u funkciji. Neophodno je zatvoriti sve rupe kako bi Ruska Federacija uskratila resurse za vođenje rata.</p>
<p>U Kijevu je 24. februara 2025. održan međunarodni samit „Podrži Ukrajinu“, posvećen trećoj godišnjici ruske invazije u punom obimu. Na skupu su učestvovale delegacije iz skoro 40 zemalja i međunarodnih organizacija. Lično su stigli šefovi vlada Norveške, Španije, Estonije, predsjednici Litvanije, Finske i Latvije, premijeri Kanade, Danske, Švedske, kao i čelnici Evropskog vijeća i Evropske komisije. Predsednik Ukrajine je tokom svog govora izjavio da bi ova godina trebalo da bude početak uspostavljanja stvarnog i pouzdanog mira. Volodimir Zelenski je naveo pet ključnih koraka koji bi tome mogli doprineti. Prvi korak biće učešće Ukrajine i Evrope u pregovorima. Drugi korak je vraćanje povjerenja, posebno kroz oslobađanje ratnih zarobljenika. Treći korak je ulazak Ukrajine u NATO. Predsjednik je istakao da je Alijansa najefikasniji, najjeftiniji i najpouzdaniji način da se garantuje mir i sigurnost u Evropi. Četvrti korak su sigurnosne garancije određenih država. Ukrajina ima 28 sigurnosnih sporazuma sa partnerima, a to su vrlo jasne obaveze koje čine Ukrajinu jačom. Peti element se zvao potreba za održavanjem jedinstva.</p>
<p>Britanski premijer Keir Starmer je na samitu naglasio da je za postizanje trajnog mira u Ukrajini potrebno pojačati pritisak na Rusiju. Potvrdio je spremnost britanske vojske da se pridruži mirovnoj misiji i najavile nove sankcije protiv takozvane ruske flote u sjenci". Ukrajina će dobiti najveći paket vojne pomoći od 5,6 milijardi dolara. Starmer je naglasio da saveznici Ukrajine moraju nastaviti da vrše ekonomski pritisak na Kremlj kako bi natjerali Putina ne samo na pregovore, već i na ustupke. Šef britanske vlade je istakao da je njegova zemlja spremna i željna da podrži mirovne napore, posebno raspoređivanjem trupa zajedno sa drugim evropskim partnerima pod odgovarajućim uslovima. Kanadski premijer Džastin Trudo najavio je isporuku Ukrajini 25 borbenih vozila LAV III, dodatne municije, opreme, kao i prvu tranšu pomoći u vrijednosti od 3,52 milijarde dolara od zamrznute ruske imovine.</p>
<p>Premijer Španije Pedro Sančez, najavio je davanje vojne pomoći u vrijednosti od milijardu eura. Švedski premijer Ulf Kristerson istakao je da će njegova zemlja obezbijediti 100 miliona eura za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane. Danska vlada najavila je da će Ukrajini obezbijediti 270 miliona eura. Norveški premijer Jonas Gar Stjore najavio je izdvajanje 3,5 milijardi eura za pomoć Ukrajini ove godine. Islandska premijerka Kristrun Frostaddotir rekla je da je vlada njene zemlje odlučila da udvostruči podršku za odbranu Ukrajine ove godine. Evropska unija takođe povećava svoju podršku Ukrajini. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je da će EU u martu izdvojiti 3,5 milijardi eura pomoći i ojačati saradnju u energetskom sektoru. Ona je istakla da rat u Ukrajini nije samo njena unutrašnja stvar, već ključni izazov za cijelu Evropu i svijet.</p>
<p>Tri godine rata punog razmjera dokazale su da je Ukrajina sposobna braniti svoj suverenitet i da neće pristati da postane talac bilo kojih vanjskih sila. Ukrajina je već razbila mit o "nepobjedivoj" ruskoj vojsci. Ukrajinci su dokazali svoju otpornost, ali bez odgovarajuće podrške rat bi mogao da se oduži, što samo ide na ruku Rusiji. Brza, moćna i kontinuirana pomoć je put do pobjede Ukrajine i cijelog demokratskog svijeta.</p>

1084x550

Ukrajina razbila mit o nepobjedivoj ruskoj vojsci

<p>Košarkaši Budućnosti Volija ugostiće sjutra u Podgorici ljubljansku Iliriju u sedmom kolu B grupe Admiralbet ABA lige.</p>
<p>Gost u M:tel dvorani Morača je debitant u regionalnom takmičenju, koji je u dosadašnjem dijelu sezone ostvario dva trijumfa i tri poraza.</p>
<p>Budućnost je u prošlom kolu, protiv Crvene zvezde, prekinula seriju od četiri pobjede, a između dva meča u ABA ligi zabilježila je važnu pobjedu protiv njemačkog Kemnica u Eurokupu.&nbsp;</p>
<p>Trener <b>Andrej Žakelj </b>kazao je da Ilirija igra dobru košarku i uspijeva da izvuče maksimum iz svake utakmice.</p>
<p>- Dobro se pripremaju i odlično su vođeni — to se vidjelo i protiv Spartaka. To je ekipa prema kojoj moramo da imamo puno poštovanja i za koju moramo da se kvalitetno pripremimo. Treba da skupimo energiju poslije putovanja i zahtjevne utakmice u Njemačkoj. Važno je da odgovorimo energetski koliko god možemo i da uradimo sve što je potrebno da pobjeda ostane kod kuće- kazao je Žakelj.</p>
<p>Ukrajinski košarkaš u dresu Budućnosti &nbsp;<b>Aleksandar Kovliar</b> smatra da je glavni cilj zaustaviti njihovog plejmejkera.&nbsp;</p>
<p>- Oni su dobra i brza ekipa. Moramo da se držimo našeg plana, da igramo agresivno protiv njih i da ostanemo fokusirani. Ako to uradimo, sve će biti kako treba. Biće teška utakmica ako im dozvolimo njihovu igru, zato je naš glavni cilj da zaustavimo njihovog plejmejkera, njihove najiskusnije igrače i da budemo maksimalno agresivni- kazao je Kovliar.&nbsp;</p>
<p>Subotnji duel u dvorani Morača počeće u 19 sati i 30 minuta.&nbsp;</p>

Košarkaši Budućnosti sjutra dočekuju Iliriju

<p>Švajcarska vlada je objavila da će američke tarife na njen izvoz biti smanjene sa 39 odsto na 15 procenata i zahvalila se predsjedniku <b>Donaldu Trampu </b>na njegovom konstruktivnom angažovanju.</p>
<p>Vlada u Bernu je na X objavila da će američke tarife biti smanjene na 15 odsto, na isti nivo kao i proizvodi koje Evropska unija izvozi u SAD. Švajcarska nije članica EU.</p>
<p>- Hvala predsjedniku Donaldu Trampu na vašem konstruktivnom angažovanju - napisala je vlada na svom zvaničnom X nalogu.</p>
<p>Detalji postignutog sporazuma biće objavljeni kasnije tokom dana.<br/>
&nbsp;</p>

Tramp smanjuje carine Švajcarskoj

<p>U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se danas popodne dogodila u centru Stokholma, autobus je udario u autobusku stanicu na Estermalmu. Više osoba je poginulo, a nekoliko ih je povrijeđeno, piše švedski Aftonbladet. Expressen javlja da su poginule najmanje tri osobe.</p>
<p>- Radi se o ozbiljnom incidentu- izjavila je <b>Sofi Gunarson</b>, portparolka gradskog prevoznika SL.&nbsp;</p>
<p>Dojava o nesreći primljena je u 15:24. Hitne službe su potvrdile da na mjestu događaja ima teško povrijeđenih.&nbsp;</p>
<p>- Povrijeđeno je više osoba- rekao je <b>Oskar Davila</b>, operater u hitnoj službi. Policija je kasnije potvrdila da ima više smrtnih slučajeva, ali zasad ne iznose detalje.&nbsp;</p>
<p>Trenutno policija ne komentariše informacije o broju, polu ili uzrastu stradalih.</p>
<p>Uzrok nesreće još uvijek nije poznat. „Nažalost, to ne znamo“, kratko je poručila Gunarson.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRothLindberg%2Fstatus%2F1989360799786397957%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1989360799786397957%7Ctwgr%5Eeb0f8772ec3d1a94c7227311272e66ec9e57c9fd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Stokholm: Autobus se zabio u stanicu, najmanje troje stradalo

<p>Mještani Botuna podigli su šator na ulazu u naselje, poručujući da su spremni svakodnevno da dežuraju, ukoliko bude potrebno, kako bi spriječili izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBA8z1JZ4TZg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Kako su rekli mještani koje je Portal ETV zatekao na licu mjesta, djeluju preventivno jer sumnjaju da Glavni grad neće čekati referendum 14. decembra na kome će se Zećani izjasniti o ovom pitanju, već da je moguće da s radovima krenu ranije.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DN7ieGFupAuU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Podigli smo jutros u 10 sati šator od dva polja, postavićemo i još tri naprijed ako bude trebalo, blokiraćemo ulicu i niko preko ovog znaka za Botun neće moći da prođe - kazao je Portalu ETV mještanin Botuna <b>Milan Raičković</b>.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114181132_e4935a52a83778443e925e80f2c8f0ca966d8dd89d088ad721d0487e229b9ee5" data-rendition-name="original" width="1057" height="592" loading="lazy" alt="Milan Raičković"> <figcaption>Milan Raičković<span>(Photo: Portal ETV/T.K.)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>On je poručio ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine<b> Slavenu Radunoviću</b>, gradonačelniku Glavnog grada<b> Saši Mujoviću</b> i direktoru Vodovoda i kanalizacije<b> Aleksandru Nišaviću</b> da granicu Botuna neće preći.</p> <p>- Radunović dobro zna đe je Botun kad mu trebaju glasovi, i on i<b> Andrija Mandić</b>. Kad treba da se rješava ovo pitanje niko ne podržava Botun. Na ovoj lokaciji gdje su planirali sigurno neće graditi kolektor - poručio je Raičković.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDsxsbE5FnQI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Mještanin <b>Boris Ćetković </b>poručio je da će biti na straži dok se Zaćani ne izjasne na referendumu o postrojenju.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251114181136_d42f0301ad3a26eddd691629aa19d82e87793cdd5ac3c3078eb4cd2b28468e1e" data-rendition-name="original" width="1150" height="649" loading="lazy" alt="Boris Ćetković"> <figcaption>Boris Ćetković<span>(Photo: Portal ETV/T.K.)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>- Ako većina bude da se gradi kolektor, mi ćemo se povući. Ali ako ishod bude na našoj strani - tu je kraj - rekao je Ćetković za Portal ETV.</p> <p>Mještanin <b>Radomir Milić</b> smatra da je Podgorica imala vremena i prostora da u svojoj opštini gradi kolektor po, kako tvrde u Glavnom gradu, evropskim standardima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251114181140_acf49e504d4b5b126db6a755ebc7164fbd6c0584d2512ef3f772a575aaa99bb3" data-rendition-name="original" width="1712" height="810" loading="lazy" alt="Radomir Milić"> <figcaption>Radomir Milić<span>(Photo: Portal ETV/T.K.)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>- Mogli su ga davno napraviti kad su uništili "Radoje Dakić", "Marko Radović", Duvanski kombinat. To je sve na potezu današnjeg kolektora. Zašto svaki trovač vazduha mora da bude u Zeti? Graditi septičku jamu ukdvorištu komšije je i neljudski i nepošteno. Na kraju, to niko ne bi dopustio. Svjesni smo da je kolektor potreban, ali ne na ovoj lokaciji - kazao je za Portal ETV Milić.</p> <p>Milić je pozvao premijera <b>Milojka Spajića</b> i predsjednika države <b>Jakova Milatovića</b> da razgovaraju sa mještanima i da pokušaju zajednički da nađu rješenje.</p> <p>Podršku današnjim aktivnosti pružili su im predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) <b>Milan Knežević</b> i poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) <b>Slađana Kaluđerović</b>.&nbsp;</p>

(VIDEO) Botunjani postavili šator: "Mujović i Radunović ne mogu preći granicu naselja, ovdje neće graditi kolektor"

<p>Brojni građani danas su na Lovćenu uglas pjevali himnu Crne Gore.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLy8tm6JZIdc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Time je Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA), <a href="https://etv.me/drustvo/bio-i-ostao-crnogorski-stega-obiljezila-njegosev-dan-na-lovcenu">u okviru konceptualnog događaja pod nazivom „Bio i ostao crnogorski“</a>, obilježila Njegošev dan.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DAovbCQz4NUc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Nosili su i transparente sa porukama poput „neka bude borba neprestana“.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FZ7EPMe0hgwY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Sa Lovćena odjekivala himna Crne Gore

<p>„Pokazao sam ličnu i profesionalnu odgovornost. Iako je postojala jasna sugestija Uprave policije da, kada smo imali organsko djelovanje omladine sa Zabjela - jer im je bio povrijeđen drug, komšija i sugrađanin – ja sam pošao na lice mjesta, poznajući te ljude i situaciju, s namjerom da doprinesem nastavku dalje eskalacije svega toga. U određenoj mjeri smo u tome i uspjeli“.&nbsp;</p> <p>Tako je, u prilično neartikulisanom, govoru u Skupštini Crne Gore u ponedjeljak, 11. novembra, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokušao da objasni svoju ulogu tokom dramatičnih kesenofobnih, antiturskih i fašističkih divljanja na Zabjelu i širom Podgorice 26. i 27. oktobra.&nbsp;</p> <p>Ostavićemo po strani više nego nepristojno samohvalisanje ministra da se, bez obzira na „sugestiju Uprave policije“, pojavio među ruljom koja je odlučila da „uhapsi“ i linčuje turske državljane za koje je policija ,,utvrdila“ (pokazaće se: uhapsila pogrešne ljude) da su nepunih 24 sata ranije povrijedili nožem jednog mladića sa Zabjela.&nbsp;</p> <p>Sam ministar reče da su to njegovi Zabjelčani, da ih poznaje, pa samim tim, proizilazi, nije ni postojala bilo kakva opasnost po njega. Bio je to samo marketing. Da javnosti predstavi kako je on „hrabro“ ušao među rulju. I potpuno je u pravu kada je iz skupštinske sale poručio, iako je mislio da je značenje rečenice koju je saopštio potpuno drugačije, da je „doprinio nastavku dalje eskalacije“.</p> <p>A možda i nije greška u izražavanju ministra Šaranovića, moguće da je svojim ponašanjem doprinio podizanju tenzija. Jer, nekoliko sati kasnije – počeli su da se demoliraju lokali koje drže turski državljani. Tako ej Šaranovićev ,,hrabri potez“ bio – kontraproduktivan. Utisak je da je to i bila namjera.</p> <p>Jer dok se ministar „borio“ sa svojima na Zabjelu, oglasio se premijer na mreži X, u 22 sata i 14 minuta, isaopštio: „Sjutra po hitnoj proceduri donosimo odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske“... Ostatak objave je nebitan.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114121120_af2d0812aaf35a967271befa598faf1061793ea38353e4ce197d6cc69e57fdbd" data-rendition-name="original" width="1179" height="1313" loading="lazy" alt="Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)"> <figcaption>Objava premijera Milojka Spajića na mreži Iks (X)<span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>I tako su ministar unutrašnjih poslova i njegovi Zabjelčani, a vjerovatno i neki drugi malo dalje od Zabjela i Crne Gore, u združenoj akciji, „doprinijeli nastavku dalje eskalacije“. Jer, 'oće jezik na pravo.Uslijedili su fašistički, ksenofobni, islamofobnimarševi maskiranih hordi huligana podgoričkim kvartovima s prijetećim porukama Turcima da idu, demoliranje objekata u vlasništvu Turaka u nekoliko crnogorskih gradova, uništavanje njihovih automobila...&nbsp;</p> <p>Policija je za to vrijeme „doprinosila nastavku dalje eskalacije“. Ponizno su obezbjeđivali fašističke marševe naočigled preneražene javnosti. Bez ikakve reakcije. Logično, jer zvaničan stav države Crne Gore je bio – Turci više nijesu poželjni u našoj zemlji. I treba da idu – milom ili silom.</p> <p>Kako je i počelo, fašističko divljanje je isto tako odjednom stalo. Kao po komandi. A i ministar je prestao da „doprinosi nastavku dalje eskalacije“.&nbsp;</p> <p>Ispostavilo se da je sve bilo proizvod kampanje dezinformacija – od početne informacije, koja je objavljena u bezbjednosnom sektoru bliskom mediju, nepunih dva sata prije nego su se Šaranovićevi Zabjelčani okupli da oni hapse Turke, pa do zvaničnih informacija koje je policija saopštavala crnogorskoj javnosti.</p> <p>Medijska objava bila je suštinski laž – da su prethodne noći na Zabjelu, iz čista mira, jednog mladića napala trojica turskih državljana, tukli ga i izboli noževima, a onda pobjegli, te da je on teško povrijeđen. I sve to je, „teško povrijeđen“ on posvjedočio tom mediju.</p> <p>Pokazaće se da je istina potpuno drugačija. Niti su turski državljani napali tog mladića, već on i njegovi drugovi njih, a povrijeđeni mladić nije teško ranjen, već je, srećom, prošao sa lakšim povredama. &nbsp;</p> <p>Ova brutalna laž, međutim, nekome je bila potrebna. Kao alibi za fašističko divljanje, za naprasnu i, ispostaviće se, brzopletu odluku da se turskim državljanima uvedu vize, za izostanak adekvatne policijske reakcije, odnosno ono policijsko postrojavanje četrdesetak Turaka uz zid jedne stambene zgrade na Zabjelu, kao da su pred vodom za strijeljanje... I njihovo privođenje u policiju, da bi se ispunila volja Zabjelčana.</p> <p>Jer, kako nam je ministar Šaranović, Zabjelčanin po sopstvenom priznanju, saopštio u ponedjeljak iz skupštinske sale – „Zabjelčani su, inače, ljudi koji vole neke stvari sami da riješe, a onda ih rješavaju sa institucijama ako ne mogu da ih riješe sami“?!</p> <p>Ministar Šaranović je saopštio još jednu laž, jer Zabjelčani nijesu huligani, kako ih je ministar pokušao predstaviti. Kao rođena Zabjelčanka, a i malo starija od ministra, autorka ovog teksta dobro zna da su Zabjelčani ljudi koji poštuju državu, zakone, propise. Kao i svuda, ima izuzetaka.&nbsp;</p> <p>Te noći dok je ministar prilježno radio na eskalaciji problema na Zabjelu, iza brave su se našli jedan Azerbjedžanac i Turčin pod optužbom da su napali i ranili Zabjelčanina. Uzalud su bili njihovi vapaji da te noći nijesu izlazili, da su bili kod kuće...&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251030111024_b7171a835a4c017b878cc9f1a550af2bdef95f244a52d4123204ce0995599556" data-rendition-name="original" width="957" height="715" loading="lazy" alt="Snimak/Zabjelo/Tuča"> </figure>  <p><br/></p> <p>Na njihovu sreću i sami incident na Zabjelu snimile su sigurnosne kamere, a pod video nadzorom je i objekat u kojem žive. Snimci su potvrdili njihov alibi da su te noći bili kod kuće.</p> <p>Tek nekoliko dana kasnije uslijedilo je saopštenje policije u kojem su objasnili kako su uhapsili pogrešne ljude. Naravno, nijesu krivi oni. Tužilac im je naredio, jer je ranjeni mladić baš njih dvojicu „prepoznao“ kao napadače. I Unutrašnja kontrola je ekspresno ustanovila da policija nije ništa kriva – iako nije ni uviđaj odradila po propisima.&nbsp;</p> <p>Isto kao što ,,nije kriva“ što je bez reakcije obezbjeđivala fašistička orgijanja i utjerivanje straha, ne samo turskim državljanima, već svim građankama i građanima, kroz Podgoricu.</p> <p>- Ne štitim sebe lično, jer ja kao ministar unutrašnjih poslova ne nastupam operativno na terenu, ja dam svoj doprinos, kao što sam te večeri pošao, takođe, kao žitelj Zabjela da kroz razgovor sa mještanima dam doprinos nastavaku doprinos dalje eskalacije i tako dalje dok je sve to bilo u fazi organskog djelovanja – reče ministar Šaranović u ponedjeljak u skupštinskoj sali.</p> <p>Ali, nije bilo opozicije u parlamentu da ga pita da li je baš zato što je on „žitelj Zabjela“ izostala reakcija policije, da li je takvim postupanjem zloupotrijebio službeni položaj, zašto je javnost bila zasuta dezinformacijama na osnovu kojih je premijer požurio da „smiri strasti“ ministrovih Zabjelčana i saopšti da će turskim državljanima sjutradan biti uvedene vize...&nbsp;</p> <p>Duguje ministar Šaranović sijaset odgovora, no nije imao ko da ga pita. U skoro praznoj plenarnoj sali imao je samohvalisavi monolog koji su prekidali poslanici iz njegove partije – Demokratske Crne Gore, kako bi ga motivisali da nastavi dalje, da grade heroja od njega - mučenika kojeg opozicija, dio civilnog sektora imedija, te slobodni građani i građanke kinje i zahtijevaju odgovornost. Mučeni ministar je, kako proizilazi iz njegovog nastupa u Skupštini, žrtva hibridnog djelovanja. I on i bezbjednosi sektor kojim rukovode „pravedne“ Demokrate.</p> <p>Jedno je ministar Šaranović u pravu – bezbjednosi sektor jeste žrtva hibridnog djelovanja. Djelovanja koje brutalno atakuje na stabilnost Crne Gore, njen evropski put, njene antifašističke temelje.</p> <p>Svaku priliku upravo ministar Šaranović koristi za kampanju dezinformacija i destabilizacije.</p> <p>Jedan od najogavnijih primjera je njegov nastup u Skupštini Crne Gore u julu kada je euforično saopštio da on zna ko je i po čijem nalogu ubio savjetnika za bezbjednost predsjednika Crne Gore Gorana Žugića, 2000. godine. Spin majstori Demokrata smislili su ovu strategiju spašavanja Šaranovića, kako bi skrenuli pažnju javnosti sa mafijaških likvidacija koje su tih dana dogodile i on izbjegao pitanja o odgovornosti zbog činjenice da je jednu od žrtava ubio muškarac za kojim je policija mjesecima navodno intenzivno tragali, a koji je nakon ubistva opet nestao bez traga.</p> <p>Sve što se poslije plasiranja ove lažne informacije dogodilo Šaranoviću i Demokratama nije bilo važno. Jer, cilj je bio plasirati žestoku dezinformaciju koja će potpuno potisnuti aktuelna dešavanja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121120_819f710153a629f1edfe13ee9c60ddea6fa780a2f800b0020a68b3378db5c7c9" data-rendition-name="original" width="982" height="532" loading="lazy" alt="Milorad Marković"> <figcaption>Milorad Marković<span></span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>I kada je nedavno vrhovni državni tužilac Milorad Marković saopštio da Šaranović tokom saslušanja u tužilaštvu, koje je uslijedio nakon što je „aktivirao lažnu bombu“ u Skupštini, nije saopštio ništa novo u slučaju ubistva Gorana Žugića, niti bilo što značajno što bi doprinijelo rasvjetljavanju ovog zločina, već da je iznosio operativne podatke koje je javnost imala priliku ranije da čuje.</p> <p>I, naravno, muk. I Šaranovića i njegovih Demokrata. Imali su kratkoročni cilj koji je ispunjen. Posljedice laži koje saopštavaju su nevažne.</p> <p>Pa je tako funkcioner i ideolog Šaranovićevih Demokrata Boris Bogdanović opet, na društvenim mrežama, prije dva dana, ponovio da je Šaranović razotkrio ko je ubio Gorana Žugića.</p> <p>Širenje dezinformacija, nažalost, kontinuitet je Šaranovićevog ministarskog mandata. Bez odgovornosti. Samoreklamerstvo, reklo bi se. Nažalost, samo tako izgleda. Posljedice su mnogo teže i kompleksnije. Mnogo opasnije po društvo. Sve ukazuje na znatno širu i ozbiljniju agendu.&nbsp;</p> <p>Crna Gora je dugo pod malignim uticajima i hibridnim djelovanjem trećih strana, a sve tri vlade nakon avgustovskih izbora 2020. godine proizvod su tih procesa. Njihovo zalaganje za evropski put Crne Gore samo je deklarativno. Suštinski, cilj je da naša zemlja ne postane dio Evropske unije.</p>

Eskalacija zloupotrebe moći ministra Šaranovića

<p>Ginekolog P. J., koji se sumnjiči za nedozvoljne polne radnje, nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu pušten je da se u daljem toku postupka brani sa slobode - saopšteno je Portalu ETV iz te institucije.</p>
<p>Ginekolog P. J. uhapšen je juče nakon što je jedna žena prijavila da ju je on neprikladno dodirivao poslije ginekološkog pregleda u privatnoj klinici.&nbsp;</p>
<p>Policija je saopštila da su upoznali tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon čega je dalje postupanje nastavio tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.</p>
<p>Iz policije su naveli da je žena upućena na ljekarske preglede.</p>
<p>- Sa cjelokupnim spisima predmeta upoznat je postupajući tužilac koji se izjasnio da se u radnjama P. J. stiču elementi krivičnog djela nedozvoljene polne radnje i on je po njegovom nalogu uhapšen - kazali su iz Uprave policije.</p>