<p>Poslanici Evropskog parlamenta odlučili su da odlože odluku o kandidaturi <b>Olivera Varheljija</b> iz Mađarske za novog komesara za zdravlje i dobrobit životinja, saopštila je danas vršiteljka dužnosti portparola EP <b>Delfin Kolard</b>.</p>
<p>- Koordinatori Odbora EP za životnu sredinu, javno zdravlje i bezbjednost hrane i Odbora EP za poljoprivredu i ruralni razvoj odlučili su da odlože evaluacioni sastanak o Oliveru Varheljiju - navela je Kolard na društvenoj mreži Iks.</p>
<p>Kolard nije navela nikakve razloge za odlaganje odluke o kandidaturi Varheljija, inače aktuelnog komesara za susjedstvo i proširenje.</p>
<p>Tokom protekle nedjelje saslušano je 20 kandidata za komesare i svi su dobili zeleno svjetlo za obavljanje svojih funkcija, osim Varheljija, od kojeg je zatraženo da odgovori na dodatna pitanja poslanika EP u pisanom obliku.</p>
<p>Nakon svakog saslušanja sastaju se predsjednici i predstavnici političkih grupacija, takozvani koordinatori nadležnih odbora, kako bi ocijenili da li je kandidat kvalifikovan da bude član Komisije i obavlja dodijeljene dužnosti.</p>
<p>Koordinatori Odbora EP za životnu sredinu, javno zdravlje i bezbjednost hrane i Odbora EP za poljoprivredu i ruralni razvoj sastali su se danas kako bi donijeli odluku o kandidaturi Varheljija, ali je, kako prenosi Politiko, odluka je odložena do srijede, odnosno do završetka saslušanja svih kandidata za komesare.</p>
<p>U Evropskom parlamentu sjutra će biti saslušano preostalih šest kandidata za komesare, među kojima je i kandidatkinja za visoku predstavnicu EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku<b> Kaja Kalas</b>.</p>
<p>Ukoliko sve protekne prema planu, Evropski parlament bi mogao da glasa o cjelokupnom sastavu Evropske komisije tokom plenarne sjednice, koja će se održati od 25. do 28. novembra u Strazburu. Nakon što Komisiju odobri parlament, nju mora i formalno da imenuje Evropski savjet, koji glasa kvalifikovanom većinom.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EP odložio odluku o kandidaturi Olivera Varheljija za komesara

<p>Crna Gora se doborovljno pridružila našim ciljevima i u potpunosti uskladila bezbjednosnu i vanjsku politiku sa Evropskom unijom - kazao je visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost<b> Žozep Borelj</b> na konferenciji za medije u Briselu, gdje se predstavlja peti paket proširenja EU.</p> <p>Pored naše države to su, kako je naveo, učinili i Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo, dok su Ukrajina i Moldavija značajno unaprijedile usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241030151024_9ffa01030b2b02b7de2442093d77cff2dfad657e85d4d7ef85532408288a47b2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241030151024_9ffa01030b2b02b7de2442093d77cff2dfad657e85d4d7ef85532408288a47b2" data-rendition-name="original" width="1402" height="785" loading="lazy" alt="Žozep Borelj"> <figcaption>Žozep Borelj<span>(Photo: Evropska komisija)</span></figcaption> </figure>  <p>- Naša unija ne bi trebalo biti samo veća, već veća i snažnija. Veći možete postati, ali to ne znači nužno da ste snažniji. Želimo nove države, ali da smo s njima zajednički snažni. Ne možete održavati veze sa Rusijom i pretvarati se da se ništa nije desilo i očekivati da će vaša zemlja biti članica Evropske unije u takvoj situaciji - rekao je Borelj.&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnacionalni-vizni-rezim-cg-i-dalje-nije-uskladen-sa-rezimom-eu-uzdrzati-se-od-vodenja-programa-ekonomskog-drzavljanstva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Evropski komesar za susjedstvo i proširenje <b>Oliver Varhelji </b>naveo je da je ovo i posljednji paket za proširenje u radu ovog sastava Evropske komisije, te da su naporno radili na tome da se oživi proces proširenje.</p> <p>- Važno je bilo vratiti vjerodostojnost, jer su se slale poruke da proširenja neće biti. Zato smo novom metodologijom htjeli vratiti vjerodostojnost i učiniti postupak proširenje predvidljivim, odnosno ako ima rezultata s jedne strane da će ih biti i s druge - naveo je Varhelji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241030151040_73fae8b289346a658f9e13171fdfd20c304a6566161ca1fa7845328a1010b993.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241030151040_73fae8b289346a658f9e13171fdfd20c304a6566161ca1fa7845328a1010b993" data-rendition-name="original" width="1405" height="733" loading="lazy" alt="Oliver Varhelji"> <figcaption>Oliver Varhelji<span>(Photo: Evropska komisija)</span></figcaption> </figure>  <p>U odnosu na rezultate, kako dodaje, moguće je da će biti proširenja EU do kraja mandata novog sastava Evropske komisije.</p> <p>- Što se roka tiče, dali smo sve alate zemljama kandidatima, treba postići rezultate. Radi se o procesu koji se temelji na postignućima i vrlo je teško definisati rok za proširenje. Rok se može odrediti kada se zaključe sva poglavlja za proširenje - rekao je Varhelji.</p> <p>Na pitanje o Crnoj Gori, odnosno kada će EK moći preporučiti Savjetu EU da se izradi nacrt pristupnog pregovora odgovorio je da kada se zatvore sva poglavlja onda je na redu sljedeći korak, odnosno prijedlog da se izradi nacrt.</p> <p>- Ali ima još koraka koje treba preduzeti. Nadamo se da će se ovaj pozitivan trend koji se vidi u Podgorici nastaviti i da će se onda moći to preporučiti čim prije - kazao je Varhelji.</p>

Jasmina Beharovic

Varhelji o pristupanju CG Evropskoj uniji: Kada se zatvore sva poglavlja onda je na redu nacrt pristupnog pregovora

<p>Crna Gora je napravila veliki iskorak u procesu evropske integracije za manje od godinu mandata ove Vlade. Ulazimo u završnu fazu pregovaračkog procesa, sa vrlo ambicioznim planom za zatvaranje pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine - saopštila je ministarka evropskih poslova <b>Maida Gorčević</b> na sastanku sa evropskim komesarom za proširenje i susjedstvo <b>Oliverom Varheljijem</b>.</p>
<p>&nbsp;Ona je poručila da realizacijom Reformske agende za Plan rasta za Zapadni Balkan približavamo standard života građana razvijenim državama EU.</p>
<p>- Radujemo se sljedećoj fazi pristupnih pregovora Crne Gore s EU. Podržavamo vaš plan da ubrzate napredovanje prema članstvu - poručio je Varhelji.</p>
<p>Gorčević i Varhelji su, kako je saopšteno iz njenog resora, razmijenili mišljenje o predstojećim koracima koji vode ka početku privremenog zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja.</p>
<p>- Razgovarano je i o pripremi za učešće Crne Gore u Planu rasta EU za Zapadni Balkan, gdje je komesar posebno pohvalio napore Vlade uložene u pripremu Reformske agende za Instrument EU za reforme i rast. Nakon usvajanja ovog ambicioznog plana reformi od strane Vlade i Evropske komisije, uplata prve tranše finansijske podrške, u iznosu od 29 miliona eura, očekuje se do kraja godine. Dodatni podsticaj rastu, kako je istaknuto, biće i ubrzano pristupanje Crne Gore Jedinstvenoj oblasti plaćanja u eurima (SEPA), koje se očekuje tokom jeseni - navodi se u saopštenju Ministarstva evropskih poslova.</p>
<p>Varhelji je kazao da ga raduju energija i posvećenost Vlade reformama i prenio punu podršku EK u trasiranju puta ka punopravnom članstvu.</p>
<p>Gorčević je kazala da je Vlada odlučna da u naredne dvije godine završi pristupne pregovore i do 2028. Crnu Goru uvede u EU.</p>
<p>- Imamo jasan cilj pred sobom. Očekuje nas još mnogo posla, ali smo spremni da zasučemo rukave i pokažemo suštinske rezultate. Pokazaćemo našim evropskim parnerima da Crna Gora zaslužuje da bude 28. članica EU do 2028. godine - navela je Gorčević.</p>

Gorčević: Vlada odlučna da u naredne dvije godine završi pristupne pregovore

<p>Evropski parlament (EP) usvojio je danas zahtjeve za Konferenciju Ujedinjenih nacija (UN) o klimatskim promjenama COP29, kojima se države pozivaju da se dogovore o novom zajedničkom cilju za finansiranje klimatskih akcija.<br/>
<br/>
Konferencija UN o klimatskim promjenama COP29 počela je 11. i trajaće do 22. novambra, u Azerbejdžanu.<br/>
<br/>
Kako je objavljeno na sajtu EP, za dokument koji je pripremio Odbor za životnu sredinu, javno zdravlje i bezbejdnost hrane, glasalo je 429 poslanika, 183 su bila protiv, dok je 24 bilo uzdržano.<br/>
<br/>
Navodi se da se u dokumentu sve države pozivaju da se dogovore o novom zajedničkom cilju za finansiranje klimatskih akcija nakon 2025. godine, a koji je socijalno pravedan, usklađen sa principom "zagađivač plaća" i zasnovan na različitim javnim, privatnim i inovativnim izvorima finansiranja.<br/>
<br/>
Poslanici EP traže od svih velikih ekonomija i ekonomija u nastajanju s visokim emisijama i visokim BDP-om da financijski doprinesu globalnim klimatskim akcijama.<br/>
<br/>
Oni su pozvali Evropsku uniju da pojača svoju zelenu diplomatiju kako bi pomogla u stvaranju jednakih međunarodnih uslova i povećanju javne podrške klimatskim akcijama.<br/>
<br/>
Delegacija Evropskog parlamenta učestvovaće na Konferenciji od 18. do 22. novembra.</p>

EP: Sve države finansijski da doprinesu klimatskim akcijama

<p>Većina onih koji danas slove za visokorangirane kriminalce u svijet kriminala ušli su kao tek punoljetni mladići, uglavnom hapšeni i osuđivani za krađe, nasilničko ponašanje, zelenašenje, uličnu prodaju droge. Sličan put imao je i jedan od danas najstarijih kriminalaca u našoj zemlji 61.godišnji Kotoranin &nbsp;<b>Slobodan Kašćelan.</b><br/>
<br/>
U večerašnjoj epizodi "Sjenki" koja se emituje od 22 sata na TV E, pogledajte ko je Kašćelan, za koja krivična djela je osuđivan ali i ko je i kako planirao likvidaciju Kotoranina. <br/>
<br/>
"Slobodan Kašćelan teretio se za protivpravno lišenje slobode, odnosno da je 2000. godine oteo jednu osobu ali ga je kotorski sud oslobodio od te optužbe, baš kao što ga je i dvije godine kasnije oslobodio optužbi da je počinio krivična djela ugovaranje nesrazmjerne imovinske koristi i pokušaj iznude. Prema zvaničnim podacima, kotorski sud ga je 2006. godine, zbog nasilničkog ponašanja, osudio na uslovnu kaznu", rekla je novinarka &nbsp;<b>Ana Raičković.</b> <br/>
<br/>
Novinar &nbsp;<b>Jovo Martinović </b>&nbsp;ukazao je da je Kašćelan &nbsp;dugo godina važio za glavnog čovjeka kavačkog klana. <br/>
<br/>
"Njegovo ime se stalno provlačilo kroz medije, kroz policijske izvještaje koji su dospjeli u medije, i to je sve išlo do objavljivanja skaj prepiske koje su crnogorske vlasti dobile od Europola i francuske policije", ocijenio je za "Sjenke" Martinović. <br/>
<br/>
Njegova koleginica, <b>&nbsp;Danica Nikolić,</b> &nbsp;kazala je da je Kašćelan dugo u organizovanom kriminalu. &nbsp;<br/>
<br/>
"Dosta je stariji od saradnika Radoja Zvicera i naravno sa mnogo više iskustva u kriminalnim vodama iz nekog perioda koji je bio uslovno rečeno, u kom je važio taj određeni kodeks ponašanja kod kriminalaca", dodala je ona. <br/>
<br/>
Nakon izbijanja rata između dva kotorska mafijaška klana, vijesti o pokušajima ubistava, paljenju vozila i ubistvima, punile su stupce crne hronike. <br/>
<br/>
U maju 2016. godine, nakon pokušaja ubistva Kotoranina Miloša Radonjića, koji važi za pripadnika kavačkog kriminalnog klana, Kašćelan se obratio medijima optužujući ih da ga satanizuju i ističući da on nije organizator nikakve kriminalne grupe. Samo mjesec nakon što je uputio reagovanje, ovaj Kotoranin i član njegovog obezbjeđenja našli su se na meti. <br/>
<br/>
"Slobodan Kašćelan je u Srbiji za sada samo bezbjednosno interesantna osoba, zato što on formalno-pravno nije osuđivan ovdje. Ipak njega za ovu zemlju ne vežu baš dobre uspomene, zato što je 2016. godine u junu, teško ranjen u Novom Sadu kada je atentator, plaćenik iz Republike Srpske pokušao atentat na njega, kada je u audi u kome je bio Slobodan Kašćelan sa još jednim čovjekom, ispaljeno 15 metaka", ispričao je za "Sjenke" novinar &nbsp;<b>Miloš Lazić</b> . <br/>
<br/>
Kašćelanu se, nakon što je u Novom Sadu pokušano njegovo ubistvo i kada je izašao iz novosadske bolnice, izgubio svaki trag, sve dok 2018. nije uhapšen u Češkoj po međunarodnoj potjernici crnogorske policije. <br/>
<br/>
"Prvi put su mu lisice na ruke stavljene u Pragu decembra 2018. godine kada je uhapšen od strane češke policije. Ubrzo nakon toga je izručen Crnoj Gori", podsjetio je novinar Jovo Martinović. <br/>
<br/>
Viskopozicionirani pripadnici organizovanih kriminalnih grupa stalna su meta plaćenika, što je bio slučaj i sa Slobodanom Kašćelanom. <br/>
<br/>
Ekspert za bezbjednost, &nbsp;<b>Ivan Pekić</b> , rekao je da je tada kontra kriminalna grupa nekoliko puta probala da ga likvidira. <br/>
<br/>
"Što im nije pošlo za rukom, jer je, zahvaljujući uspjehu crnogorske policije, nekoliko puta osujećen taj napad", istakao je Pekić. <br/>
<br/>
Samo nekoliko mjeseci pošto je spriječeno njegovo ubistvo, crnogorska policija Kašćelanu je lisice na ruke ponovo stavila u akciji hapšenja pripadnika kavačkog kriminalnog klana. <br/>
<br/>
"To je bilo u aprilu 2021.godine. Tada su službenici Sektora za borbu protiv kriminala po nalogu sada suspendovanog specijalnog tužioca Saše Čađenovića uhapsila desetak osoba među kojima i Slobodana Kašćelana i to zbog osnovane sumnje da su organizvali i ubili Podgoričanina Nikolu Stanišića. Kašćelan i njegovi prijatelji uhapšeni su nakon što je <br/>
crnogorskim istražiteljima dostavljen paket skaj komunikacija koju su imali godinu i dvije ranije", rekla je za "Sjenke" novinarka Raičković. <br/>
<br/>
Emisiju "Sjenke" pogledajte večeras od 22 sata na TV E.<br/>
</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9rfCeBlQpVE%3Fsi%3DYyoqrz-osrcQtzx-&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Sjenke na TV E: Ko je Slobodan Kašćelan, za šta je osuđivan i ko je planirao njegovu likvidaciju

<p>Nakon Plava, Gusinja i Sarajeva, u Kranju u Sloveniji biće promovisana posebna tematska izdanja časopisa Komuna koja su u cjelosti posvećena Plavu i Gusinju.</p>
<p>Promocija u Kranju zakazana je, kako je saopšteno iz Komune, za sjutra u 19 sati, a organizator promocije je Zavičajno društvo Plava i Gusinja “IZVOR”.</p>
<p>Na promociji ovih izdanja govoriće predstavnici društva IZVOR, zatim mr Amer Ramusović, direktor i glavni i odgovorni urednik i mr Željko Rutović, predsjednik Programskog odbora časopisa Komune.</p>
<p>Svoje učešće na promociji najavili su predstavnici Ambasade i Konzulata Crne Gore u Sloveniji, Župan Opštine Kranj, potom predstavnici crnogorskih udruženja registrovanih u Sloveniji, kao i pripadnici kulturnog i javnog života u Sloveniji.</p>

U Sloveniji promocija izdanja Komune posvećenih Plavu i Gusinju

<p>Potpredsjednica Liberalne partije <b>Jelena Marković</b> ukazala je da se prijedlogom da pritvor može trajati do pet godina krše sve preporuke Evropskog suda i konvencije o ljudskim pravima po pitanju suđenja u razumnom roku na kojem insistira i Evropska komisija.</p>
<p>- Potpredsjednik Vlade i kordinator bezbjedonosnih službi <b>Aleksa Bečić </b>gromoglasno najavi izmjenu krivičnog zakonika u dijelu člana koji predviđa da lice lišeno slobode ostaje u pritvoru do tri godine, u slučaju neizricanja prvostepene presude, on predlaže da se to produži na pet godina. To znači da se suđenje u razumnom roku pomjera - navela je Marković dodajući da se ova inicijativa ne može izvesti a da se o tom pitanju ne izjasni Venecijanska komisija.</p>
<p>Ovim se, kako je naglasila, krše sve kovencije o ljudskim pravima, a koje se tiču upravo suđenja u razumnom roku.</p>
<p>- Ovo se radi samo da bi se Bečić zaklonio iza navodno naknadnih i brzopletih odluka, a ustvari neće da prizna da je odgovoran za sva ova dešavanja u Crnoj Gori i sada to pokušava prebaciti na sudije koje nemaju nikakve uslove za rad i kojih nema u dovoljnoj mjeri da presuđuju u roku koji im je dat. Umjesto da on kao vlast podrži sudsku granu, Bečić trazi rješenja samo da bi druge okrivio za svoju nesposobnost i nesposobnost ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b> - ocijenila je Marković.</p>

Marković: Bečić pokušava da prebaci odgovornost na sudije, prijedlogom o produženju pritvora do pet godina krše se konvencije o ljudskim pravima

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Tag: oliver-varhelji