Crna Gora je iznijela ambiciozni plan da bude dio EU 2028. godine i mi smo spremni da tu ambicioznu agendu podržimo, kazao je evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji.
On je predsatvio spoljnopolitičkom odboru Evrposkog parlamenta Paket proširenja za 2024. godinu, uključujući izvještaje Evropske komisije o zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u Evropskoj uniji, prenosi Portal RTCG.
Varhelji je rekao da je Crna Gora napredovala u oblasti vladavine prava. Naglasio je da će do kraja godine vjerovatno biti zatvorena četiri poglavlja u pregovorima sa EU.&nbsp;
Paket proširenja koji EK usvaja svake godine obuhvata procjenu stanja u pristupnom procesu i sprovođenju reformi u više zemalja koje žele da se pridruže EU, uključujući Crnu Goru.&nbsp;
Poslije ocjene Komisije o reformama u svakoj zemlji koja je u procesu evrointegracija, izvjestioci AFET-a će izraditi nacrte rezolucija za te države sa zaključcima i preporukama Evropskog parlamenta

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Varhelji: Spremni smo da podržimo ambiciozni plan Crne Gore da bude dio EU 2028.

Poslanici Evropskog parlamenta odlučili su da odlože odluku o kandidaturi Olivera Varheljija iz Mađarske za novog komesara za zdravlje i dobrobit životinja, saopštila je danas vršiteljka dužnosti portparola EP Delfin Kolard.
- Koordinatori Odbora EP za životnu sredinu, javno zdravlje i bezbjednost hrane i Odbora EP za poljoprivredu i ruralni razvoj odlučili su da odlože evaluacioni sastanak o Oliveru Varheljiju - navela je Kolard na društvenoj mreži Iks.
Kolard nije navela nikakve razloge za odlaganje odluke o kandidaturi Varheljija, inače aktuelnog komesara za susjedstvo i proširenje.
Tokom protekle nedjelje saslušano je 20 kandidata za komesare i svi su dobili zeleno svjetlo za obavljanje svojih funkcija, osim Varheljija, od kojeg je zatraženo da odgovori na dodatna pitanja poslanika EP u pisanom obliku.
Nakon svakog saslušanja sastaju se predsjednici i predstavnici političkih grupacija, takozvani koordinatori nadležnih odbora, kako bi ocijenili da li je kandidat kvalifikovan da bude član Komisije i obavlja dodijeljene dužnosti.
Koordinatori Odbora EP za životnu sredinu, javno zdravlje i bezbjednost hrane i Odbora EP za poljoprivredu i ruralni razvoj sastali su se danas kako bi donijeli odluku o kandidaturi Varheljija, ali je, kako prenosi Politiko, odluka je odložena do srijede, odnosno do završetka saslušanja svih kandidata za komesare.
U Evropskom parlamentu sjutra će biti saslušano preostalih šest kandidata za komesare, među kojima je i kandidatkinja za visoku predstavnicu EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas.
Ukoliko sve protekne prema planu, Evropski parlament bi mogao da glasa o cjelokupnom sastavu Evropske komisije tokom plenarne sjednice, koja će se održati od 25. do 28. novembra u Strazburu. Nakon što Komisiju odobri parlament, nju mora i formalno da imenuje Evropski savjet, koji glasa kvalifikovanom većinom.

500x500

1250x600

1084x550

EP odložio odluku o kandidaturi Olivera Varheljija za komesara

Crna Gora se doborovljno pridružila našim ciljevima i u potpunosti uskladila bezbjednosnu i vanjsku politiku sa Evropskom unijom - kazao je visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj na konferenciji za medije u Briselu, gdje se predstavlja peti paket proširenja EU. Pored naše države to su, kako je naveo, učinili i Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo, dok su Ukrajina i Moldavija značajno unaprijedile usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241030151024_9ffa01030b2b02b7de2442093d77cff2dfad657e85d4d7ef85532408288a47b2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241030151024_9ffa01030b2b02b7de2442093d77cff2dfad657e85d4d7ef85532408288a47b2" data-rendition-name="original" width="1402" height="785" loading="lazy" alt="Žozep Borelj"> <figcaption>Žozep Borelj(Photo: Evropska komisija)</figcaption> </figure>  - Naša unija ne bi trebalo biti samo veća, već veća i snažnija. Veći možete postati, ali to ne znači nužno da ste snažniji. Želimo nove države, ali da smo s njima zajednički snažni. Ne možete održavati veze sa Rusijom i pretvarati se da se ništa nije desilo i očekivati da će vaša zemlja biti članica Evropske unije u takvoj situaciji - rekao je Borelj.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnacionalni-vizni-rezim-cg-i-dalje-nije-uskladen-sa-rezimom-eu-uzdrzati-se-od-vodenja-programa-ekonomskog-drzavljanstva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji naveo je da je ovo i posljednji paket za proširenje u radu ovog sastava Evropske komisije, te da su naporno radili na tome da se oživi proces proširenje. - Važno je bilo vratiti vjerodostojnost, jer su se slale poruke da proširenja neće biti. Zato smo novom metodologijom htjeli vratiti vjerodostojnost i učiniti postupak proširenje predvidljivim, odnosno ako ima rezultata s jedne strane da će ih biti i s druge - naveo je Varhelji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241030151040_73fae8b289346a658f9e13171fdfd20c304a6566161ca1fa7845328a1010b993.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241030151040_73fae8b289346a658f9e13171fdfd20c304a6566161ca1fa7845328a1010b993" data-rendition-name="original" width="1405" height="733" loading="lazy" alt="Oliver Varhelji"> <figcaption>Oliver Varhelji(Photo: Evropska komisija)</figcaption> </figure>  U odnosu na rezultate, kako dodaje, moguće je da će biti proširenja EU do kraja mandata novog sastava Evropske komisije. - Što se roka tiče, dali smo sve alate zemljama kandidatima, treba postići rezultate. Radi se o procesu koji se temelji na postignućima i vrlo je teško definisati rok za proširenje. Rok se može odrediti kada se zaključe sva poglavlja za proširenje - rekao je Varhelji. Na pitanje o Crnoj Gori, odnosno kada će EK moći preporučiti Savjetu EU da se izradi nacrt pristupnog pregovora odgovorio je da kada se zatvore sva poglavlja onda je na redu sljedeći korak, odnosno prijedlog da se izradi nacrt. - Ali ima još koraka koje treba preduzeti. Nadamo se da će se ovaj pozitivan trend koji se vidi u Podgorici nastaviti i da će se onda moći to preporučiti čim prije - kazao je Varhelji.

Jasmina Beharovic

Varhelji o pristupanju CG Evropskoj uniji: Kada se zatvore sva poglavlja onda je na redu nacrt pristupnog pregovora

Crna Gora je napravila veliki iskorak u procesu evropske integracije za manje od godinu mandata ove Vlade. Ulazimo u završnu fazu pregovaračkog procesa, sa vrlo ambicioznim planom za zatvaranje pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine - saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević na sastanku sa evropskim komesarom za proširenje i susjedstvo Oliverom Varheljijem.
&nbsp;Ona je poručila da realizacijom Reformske agende za Plan rasta za Zapadni Balkan približavamo standard života građana razvijenim državama EU.
- Radujemo se sljedećoj fazi pristupnih pregovora Crne Gore s EU. Podržavamo vaš plan da ubrzate napredovanje prema članstvu - poručio je Varhelji.
Gorčević i Varhelji su, kako je saopšteno iz njenog resora, razmijenili mišljenje o predstojećim koracima koji vode ka početku privremenog zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja.
- Razgovarano je i o pripremi za učešće Crne Gore u Planu rasta EU za Zapadni Balkan, gdje je komesar posebno pohvalio napore Vlade uložene u pripremu Reformske agende za Instrument EU za reforme i rast. Nakon usvajanja ovog ambicioznog plana reformi od strane Vlade i Evropske komisije, uplata prve tranše finansijske podrške, u iznosu od 29 miliona eura, očekuje se do kraja godine. Dodatni podsticaj rastu, kako je istaknuto, biće i ubrzano pristupanje Crne Gore Jedinstvenoj oblasti plaćanja u eurima (SEPA), koje se očekuje tokom jeseni - navodi se u saopštenju Ministarstva evropskih poslova.
Varhelji je kazao da ga raduju energija i posvećenost Vlade reformama i prenio punu podršku EK u trasiranju puta ka punopravnom članstvu.
Gorčević je kazala da je Vlada odlučna da u naredne dvije godine završi pristupne pregovore i do 2028. Crnu Goru uvede u EU.
- Imamo jasan cilj pred sobom. Očekuje nas još mnogo posla, ali smo spremni da zasučemo rukave i pokažemo suštinske rezultate. Pokazaćemo našim evropskim parnerima da Crna Gora zaslužuje da bude 28. članica EU do 2028. godine - navela je Gorčević.

Gorčević: Vlada odlučna da u naredne dvije godine završi pristupne pregovore

Novootkriveni dokumenti američkog Ministarstva pravde opisuju osuđenog američkog pedofila Džefrija Epstina kao "upravitelja imovinom" ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Spisi, objavljeni u petak, sadrže i pisma u kojima je Epstin razmatrao mogućnost sastanka s Putinom, iako nije poznato je li do susreta ikada došlo, piše Kijev Post.
Epstin, koji je 2019. počinio samoubistvo u njujorškom zatvoru dok je čekao suđenje po optužbama za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja, bio je bogati finansijer s vezama u svijetu politike, biznisa i slavnih osoba.
Novi materijali obuhvataju više od tri miliona stranica dokumenata, 180.000 slika, 2.000 videosnimaka te stotine Epstinovih ličnih pisama i imejlova.
Iz Ministarstva pravde navode da je objava dio dugotrajne istrage o njegovim kriminalnim aktivnostima. Ruski nezavisni medij Agencija, koji je pregledao spise, ističe da se Putinovo ime u njima spominje više od 1.000 puta, a Rusija gotovo 5.900 puta.
Pokušaji dogovora sastanka putem imejlova

 Čini se da je Epstin tražio prilike za susret s Putinom. U imejlu iz oktobra 2010. poslanom osobi čija je adresa skrivena, pitao je: "Jesi li imao Putina na svom brodu?". Kasnije iste godine, pri podnošenju zahtjeva za rusku vizu, navodno je napisao: "Trebam li praviti vizu? Imam Putinovog prijatelja, da njega pitam?". U avgustu 2011. poručio je jednom poslovnom čovjeku iz Ujedinjenih Arapskih Emirata kako "Putin možda dolazi u SAD. Radije bih ga ondje vidio, tako da je Soči malo vjerovatno".
Prepiska s glavnim sekretarom Savjeta Evrope

 Epstin je o mogućnosti sastanka s Putinom u više navrata pisao Torbjornu Jaglandu, tadašnjem glavnom sekretaru Savjeta Evrope i bivšem premijeru Norveške. Tako mu je u maju 2013. javio da će Bil Gejts biti u Parizu i dodao: "Putin je dobrodošao da nam se pridruži na večeri".
U januaru 2014. zamolio je Jaglanda da "objasni Putinu kako Rusiji treba naprednija verzija Bitkoina", a u julu 2015. napisao je da se "još uvijek želi sastati s Putinom i razgovarati o ekonomiji". U junu 2018. napisao je da bi "volio" upoznati Putina te ponudio sastanak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, napominjući da se ranije sastajao s ruskim ambasadorom pri UN-u, Vitalijem Čurkinom.
"Putinov finansijski savjetnik"

 U izvještaju FBI-a od 27. novembra 2017., koji se temelji na izjavi povjerljivog izvora, izričito se navodi da je Epstin "Putinov finansijski savjetnik" te da je pružao slične usluge i predsjedniku Zimbabvea, Robertu Mugabeu.
Ranije objavljeni dokumenti Ministarstva pravde već su istakli Epstinove veze s vodećim direktorima, slavnim osobama, akademicima i političarima, uključujući američkog predsjednika Donalda Trampa i bivšeg predsjednika Bila Klintona.
Slučaj i dalje privlači veliku pažnju javnosti, osobito među Trampovim pristalicama, usred dugotrajnih optužbi o postojanju mreže za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja za svjetsku elitu.

U novim dokumentima Epstinovih spisa Putin se spominje preko 1000 puta

Specijalni izaslanik predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, Stiv Vitkof, prisustvovaće pregovorima sa delegacijama Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju, saopšteno je danas iz Bijele kuće, javlja Rojters.
Prethodno je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio da će se naredni krug trilateralnih pregovora između Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i Rusije o završetku rata u Ukrajini održati 4. i 5. februara u Abu Dabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Upravo je stigao izvještaj naše pregovaračke ekipe. Određeni su datumi narednih trilateralnih susreta: 4. i 5. februara u Abu Dabiju. Ukrajina je spremna za suštinske razgovore i zainteresovani smo da nas ishod približi stvarnom i dostojanstvenom kraju rata- napisao je Zelenski na Telegramu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da je odlaganje druge runde mirovnih pregovora o Ukrajini u Abu Dabiju rezultat neslaganja u rasporedima delegacija, i da će novi razgovori biti održani 4. i 5. februara.
- Oni (razgovori) su zaista bili planirani od samog početka, drugi krug rada bezbjednosne grupe bio je zakazan za prošlu nedjelju, ali su bila potrebna dodatna prilagođavanja rasporeda tri strane- rekao je Peskov novinarima, prenijela je agencija RIA Novosti.
SAD su saopštile da su obije strane "blizu dogovora", ali, prema ukrajinskim izvorima, ključna prepreka ostaju teritorije u poslijeratnom rješenju.
Na prethodnom susretu u Abu Dabiju, 23-24. januara, fokus pregovora je bio na završetku rata i daljem procesu mirovnih dogovora.

Vitkof će predstavljati SAD na pregovorima sa Rusijom i Ukrajinom

Skupština Crne Gore je usvajanjem prioritetnih zakona dala ključan doprinos ispunjavanju završnih mjerila za niz poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), a time i približavanju konačnom cilju, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Poslanici su danas, na vanrednim sjednicama, bez rasprave, usvojili 25 zakona koji su neophodni za ispunjavanje kriterijuma u pregovaračkom procesu sa EU.
- Nedugo nakon međuvladine konferencije na kojoj smo zatvorili poglavlje 32, danas smo ponovo pokazali da ozbiljno shvatamo priliku da do kraja godine zatvorimo sva poglavlja - navela je Gorčević u objavi na mreži X.
Ona je zahvalila svim poslanicima koji su podržali ovaj zakonodavni paket, uz razumijevanje za sve komentare na račun njegove obimnosti.
- Biti nadomak članstva u EU zahtijeva visok reformski tempo i punu posvećenost - istakla je Gorčević.

Gorčević: Skupština dala ključan doprinos ispunjavanju EU kriterijuma

Sindikalna organizacija zaposlenih JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ Pljevlja zahtijeva hitno razrješenje dužnosti direktorice Bojane Đačić, kao i predsjednika Savjeta ustanove Milutina Petrovića zbog kontinuiranog nanošenja, pravne i reputacione štete Narodnoj biblioteci od momenta stupanja Đačić na funkciju direktorice.
Uvidom u Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ Pljevlja, broj UPIN 13-702/24-64, koji je sačinilo Ministarstvo finansija – Direktorat za inspekcijski nadzor i zaštitu finansijskih interesa EU (budžetska inspekcija), utvrđene su ozbiljne i teške nezakonitosti u radu direktorice i uprave ove ustanove", navodi Sindikat Biblioteke.
U saopštenju piše da povodom navedenog Zapisnika, kao i povodom medijskog teksta objavljenog na portalu CDM pod naslovom „Utvrđeno: Direktorica biblioteke u Pljevljima primala zaradu bez osnova, sporno umanjenje plata zaposlenima do 30 odsto“, osjećaju obavezu da se javno oglase i upute hitni apel odbornicima Skupštine opštine Pljevlja, kao i svim političkim i društvenim akterima, da bez odlaganja reaguju i razriješe dužnosti direktoricu JU NB „Stevan Samardžić“ Pljevlja, Bojanu Đačić, kao i predsjednika Savjeta ustanove, Milutina Petrovića.
- U predmetnom Zapisniku, između ostalog, doslovno se konstatuje: 'Uvidom u raspoloživu dokumentaciju utvrđeno je da je za period od marta do decembra 2024. godine izvršen obračun zarade za _________ u ukupnom iznosu od 13.061,10 €, bez pravnog osnova. Za navedeni period subjekat nadzora nije dostavio dokaz o zasnovanom radnom odnosu, kao ni rješenje o zaradi za pomenuti period- navode u dopisu.
Dodaju da se dalje konstatuje &nbsp;da Javna ustanova Narodna biblioteka ‘Stevan Samardžić’, kao obveznik Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, nije donosila rješenja o zaradama za zaposlene.
- Konstatuje se da je Javna ustanova Narodna biblioteka ‘Stevan Samardžić’ za period od marta do decembra 2024. godine vršila obračun zarade bez pravnog osnova. Pored navedenog, budžetskom inspekcijom je utvrđeno i da je direktorica nezakonito umanjivala zarade pojedinim zaposlenima za 30%, po osnovu takozvanih „kazni“, koje su sa četiri mjeseca nezakonito produžavane i na duži vremenski period. Radi pune transparentnosti, Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru dostavljamo javnosti na uvid- navode u saopštenju.
Napominju da je Sindikalna organizacija zaposlenih još krajem 2024. godine podnijela krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima, koja je odbačena, bez da je javnosti poznato da li su sprovođene bilo kakve radnje, vještačenja ili suštinska provjera navoda.
- Ovim putem javno najavljujemo da ćemo u narednim danima podnijeti nove krivične prijave protiv: direktorice JU NB „Stevan Samardžić“ Pljevlja, Bojane Đačić, bivšeg predsjednika Savjeta ustanove Nemanje Stanimirovića, sadašnjeg predsjednika Savjeta ustanove Milutina Petrovića, resorne sekretarke u Opštini Pljevlja, Sanje Đondović, kao i protiv zaposlenog lica u Biblioteci koje je vršilo nezakonite obračune zarada, kako direktorice u navedenom periodu, tako i nezakonita umanjenja zarada zaposlenima- navodi Sindikat.
Od Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima zahtijevaju da ovog puta postupi hitno, temeljno i zakonito, da izvrši pravilnu pravnu kvalifikaciju djela i preduzme sve zakonom propisane mjere.
- Istovremeno, smatramo da su lica koja su učestvovala u navedenim radnjama u obavezi da državi i Opštini Pljevlja vrate iznos od 13.061,10 €, koji je, prema nalazima inspekcije, protivpravno isplaćen i pribavljen. S obzirom na kontinuitet, koordinaciju i obim navedenih nezakonitosti, javno postavljamo pitanje da li ovakvo postupanje ima elemente organizovane kriminalne grupe, te pozivamo i druga nadležna tužilaštva da, u skladu sa zakonom, ispitaju da li postoje elementi nezakonitih djela iz te sfere- navode iz Sindikalne &nbsp;organizacija zaposlenih JU Narodna biblioteka „Stevan Samardžić“ Pljevlja.

Tag: oliver-varhelji