Sudsko vijeće kojim predsjedava sudija Radovan Vlaović prihvatilo je prijedlog SDT – a da svjedok Bajram Pista bude saslušan u postupku protiv optuženih koji se terete za ubistvo Miodraga Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić u maju 2018. godine. Optuženi su negodovali zbog odluke kojom je prihvaćen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva da svjedok Pista bude saslušan u posebnim uslovima u kojima će biti zaštićen njegov fizički izgled.
Optuženi Mario Milošević kazao je: „napravili ste spektakl od ovog Indijanca“, zbog čega je reagovao sudija Vlaović upozorivši ga da ne smije govoriti bez dozvole i da će ukoliko nastaviti biti udaljen.&nbsp;
- Mi znamo da Pista živi u Orahovcu na Kosovu. Nema potrebe da ga krijete, ništa mu se neće dogoditi. Nekad je ošišan, nekad se obrije. Ja prihvatam odgovornost svu ako mu se bilo što desi, ako mu gumu probuše. Svi znamo gdje se nalazi, kako izgleda i gdje živi – rekao je Milošević.
Stav i drugih optuženih bio je istovjetan navodeći da mu se Pisti ne može vjerovati jer, kako su rekli, radi se o „lažovu“ i uskraćeno im je pravo na pošteno suđenje. Ukazali su i da je mijenjanjo iskazao.
Ssud je kao odbio prijedlog SDT-a da ročište na kojem Pista bude svjedočio bude zatvoreno za javnost.&nbsp;
-Njegov iskaz je ranije objavljivan i poznat javnosti i to što bi njegovo saslušanje bilo otvoreno za javnost ne ugrožava nacionalnu bezbjednost - kazao je Vlaović.
Optuženi Goran Rakočevič i Milošević danas su otkazali punomoćje advokatima jer smatraju da nemaju pravično suđenje. Sudija Vlaoović je istakao da odluka o Pisti nije pravosnažna i da on za sada ima statu običnog svjedoka. On će biti saslušan na poseban način ukoliko odluka bude pravosnažna.
Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su Milan Vujotić, Aleksandar Ljumović, Mario Milošević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Darko Lalović i Sanja Božović.
Oni se terete za više teških krivičnih djela- stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i neovlašćenu proizvodnju i promet droga.
Pored optužbe za napad na novinarku Oliveru Lakić 8. maja 2018. godine i ubistvo Miodraga Kruščića 21. maja 2018. godine, ova grupa se tereti i za krijumčarenje 554 kilograma marihuane iz Albanije u Crnu Goru 26. januara 2021. godine.&nbsp;
Suđenje se nastavlja 12. februara.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milošević o saslušanju Piste: Napravili ste spektakl od ovog Indijanca, nema potrebe da ga krijete

Optuženi Mario Milošević kazao je u Višem sudu da je prostorija za pregled sudskog materijala u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija neuslovna jer "liči na boks za kerove" i nije moguće pregledati spise predmeta.
On je to rekao u nastavku suđenja optuženima za ubistvo Miodraga Kruščića i napada na novinarku Oliveru Lakić u maju 2018. godine.
Suđenje je odgođeno za 24. novembar.
Miloševiću je bila dodijeljena advokatica po službenoj dužnosti Dajana Koprivica, ali je optuženi kazao da ponovo angažuje advokata Miloša Vuksanovića i advokaticu Nataliju Karadžić, jer su oni dobro upoznati sa ovim predmetom.
- Stiče se utisak da mi hoćemo da opstruiramo ovaj predmet. Zbog toga što se ova situacija pogrešno shvata. Ponovo angažujem advokate Vukasnović i Karadžić kako bih spremio odbranu. Moja odbrana će dugo trajati i potrebno mi je vrijeme da se konsultujem sa mojim advokatima - kazao je Milošević.
I optuženom Goranu Rakočeviću dodijeljena je advokatica po službenoj dužnosti, Mubera Kurpejović, jer je sud donio odluku o razrješenju njegovog prethodnog branioca Stefana Jovanovića.
Optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su Milan Vujotić, Goran Rakočević, Filip Bešović, Sanja Božović, Veselin Bubanja, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Darko Lalović, Branislav Karadžić, Mario Milošević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i Goran Vukčević.
Oni se terete za stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i neovlašćenu proizvodnju i promet droga.

Milošević: Stiče se utisak da mi opstruiramo postupak, angažujem advokate koji su već upoznati sa slučajem da bih spremio odbranu

Pred podgoričkim Višim sudom danas je održano suđenje povodom postupka koji se vodi zbog napada na novinarku Oliveru Lakić i ubistva Miodraga Kruščića.
Optuženi Mario Milošević, Goran Rakočević i Filip Bešović otkazali su punomoć svojim advokatima u znak protesta koji je otpočeo određen broj pritvorenika.
Oni su istakli da je to čin protesta povodom loših uslova u kojima se nalaze i kršenja njihovih prava.
- 17. jula je bilo sedam godina kako se nalazim u pritvoru. Cilj ovog postupka nije istina, već pritvor. Ovaj postupak je mogao da počne ranije a ne na dan kad je meni istekao pritvor - kazao je između ostalog optuženi Mario Milošević.
Predsjednik sudskog vijeća, sudija Radovan Vlaović je kazao da su poznati razlozi štrajka pritvorenika, ali da ovo vijeće ne može da utiče na većinu njihovih zahtjeva.
Sudij je upitao optužene da li će da angažiju nove advokate ili će da im ih sud odredi po službenoj dužnosti.
- Mi nećemo da angažujemo advokate - kazao je optuženi Rakočević, sa kojim su bili saglasni optuženi Milošević i Bešović.
Sudija Vlaović je zatim donio odluku da ovaj postupak odvoji u odnosu na optuženog Bešovića, Rakočevića i Miloševića i kazao da njihovo otkazivanje punomoćja advokatima ima za posledicu odugovlačenja postupka.
Zatim je advokat Marko Radović zatražio izuzeće predsjednika vijeća sudije Vlaovića.
Radović je istakao da odluka o razdvajanju postupka dovodi u pitanje nepristrasnost i objektivnost sudije.
Advokat Radović je naglasio da odluka o razdvajanju postupka dovodi do povrede prava na odbranu, jer optuženi u odnosu na koje je odvojen postupak neće moći da ostalim optuženima eventualno postavljaju pitanja i drugi optuženi njima.
Advokat Miloš Vuksanović je podsjetio da je ranije u ovom postupku sud odbio zahtjev pravnog zastupnika oštećene Olivere Lakić da odvoji postupak a sad je sud to uradio. To je, kako kaže on, odluka koja je u suprotnosti sa ranijom odlukom.
Advokat Miloš Vuksanović je kazao da je gest Bešovića, Miloševića i Rakočevića ogolio odnos suda prema njima.
Sud je odbio predlog advokata da se izuzme iz postupka sudija Vlaović. U odluci suda navedeno je da nema razloga da se sumnja u rad sudije.
Podsjećamo, ovom optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva obuhvaćeni su Milan Vujotić, Filip Knežević, Aleksandar Ljumović, Mario Milošević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Luka Bulatović, Dejan Vukašinović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Darko Lalović i Sanja Božović.
<h2>Navodi istrage</h2>
Krivična djela koja se okrivljenima stavljaju na teret su stvaranje kriminalne organizacije, teška tjelesna povreda, teško ubistvo, ubistvo putem podstrekavanja, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Kada je u pitanju krivično djelo nedozboljeno držanje i stavljanje u promet opojnih droga, okrivljeni se terete konkretno za krijumčarenje 554 kilograma maruhuane iz Albanije u Crnu Goru.
Prema navodima optužnice, okrivljenom Mariju Miloševiću stavlja se na teret da je 21. maja 2018. godine ispalio smrtnoniosni hitac u Kruščića dok je sjedio u kafiću “Palata” na Starom Aerodromu u Podgorici. Ubica je imao silikonsku masku i prišao je Kruščiću s leđa i u njega ispalio devet metaka.
Ovom optužnicom, dio okrivljenih se tereti u za napad na novinarku Oliveru Lakić, koji se dogodio 8. maja 2018. Knežević je u bjekstvu i on se tereti da je pucao u Lakić 8. maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade u kojoj živi.

Portal ETV

Suđenje za ubistvo Kruščića i ranjavanje Lakić: Optuženi u znak protesta otkazali advokate

Suđenje optuženima za ubistvo Miodraga Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić u maju 2018. odgođeno je za 24. jun jer je na prethodnom ročištu okrivljeni Goran Vukčević otkazao punomoćje braniocu.
Vukčević je od suda zatražio da mu sud dodijeli branioca po službenoj dužnosti.
Sudija Radovan Vlaović objasnio je da Vukčević ne može dobiti branioca po službenoj dužnosti jer to sleduje samo pritvorenike.
Sudija je objasnio da Vukčević nije u pritvoru u okviru ovog predmeta i upitao optuženog da li želi da se održi ročište ili da sam angažuje advokata.
Vukčević je rekao da želi da ga zastupa advokat što je sudija prihvatio i dao mu rok da angažuje branioca za 24. jun kada je zakazan nastavak suđenja.
- Ročište neće biti odgođeno ukoliko do tada to ne učinite - rekao je Vlaović.
Optuženi Mario Milošević ukazao je vijeću da su nehumani uslovi u prostoriji za zadržavanje pritvorenika u podrumu Višeg suda jer ima komaraca.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva je Mario Milošević, Milan Vujotić, policajac Darko Lalović, Filip Knežević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Dejan Vukašinović, Luka Bulatović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i &nbsp;Sanja Božović.
Knežević je u bjekstvu i on se tereti da je pucao u Lakić 8. maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade &nbsp;u kojoj živi. Ona je ranjena u nogu.
Milošević se tereti da je ubio Kruščića na Starom Aerodromu.

Optuženi Vukčević treba da angažuje advokata za 24. jun, Milošević se žali na komarce

Suđenje optuženima koji se terete za ubistvo Miodraga Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić u Podgorici u maju 2018. godine danas je krenulo iznova čitanjem optužnice zbog izmijenjenog sudskog vijeća.
Sudija Radovan Vlaović na početku ročišta odbio je zahtjev zastupnika novinarke Lakić da se postupak protiv optuženih za njeno ranjavanje razdvoji.
Na pitanje sudije Vlaovića, optuženi su saopštili da je neophodno da tužiteljka Nataša Bošković pročita optužnicu.
Optuženi Mario Milošević kazao je da je minimum što očekuju da tužiteljka pročita optužnicu.
- Zamajava nas, zamajava oštećene. Sedam godina sam u pritvoru - kazao je Milošević.
Dok je tužiteljka čitala optužnicu u dijelu koji se odnosi na ranjavanje novinarke Lakić neko od optuženih je upitao: Đe je Veljović tada bio?
Jedan od komentara optuženog Gorana Rakočevića dok je tužiteljka čitala optužnicu da on nije saslušan u jednom dijelu iako ga SDT tereti za to. Sudija je upozorio optužene da ne komentarišu dok im ne da riječ.
Nakon što je pročitan optužni akt optuženi Rakočević je rekao da nijesu imali korektnu istragu, ali da očekuje da će imati fer suđenje .
- Tužilaštvo obmanjuje i sud. Tražimo da nam dostave sve skaj komunikacije. Predsjednik Višeg suda dok smo štrajkovali u UIKS- u obećao nam je da će nam biti dostavljen sve skaj komunikacije - kazao je optuženi Rakočević. On je dodao da daje riječ da optuženi neće opstruirati postupak.
Optuženi Goran Vukčević danas je otkazao punomoćje svom advokatu Stefanu Jokiću i predložio da mu sud postavi advokata po službenoj dužnosti.
Vukčević je i konstatovao da se tereti za nešto što nije učinio na što mu je sudija ukazao da bude strpljiv i da će saslušati njegovu odbranu u kojoj može da ukaže sve što je bitno za proces.
- Sve je meni jasno kako vi slušate. Ja nemam nikakve veze sa ovim, na ovo ne mogu da ćutim - kazao je Vukčević.
Na početku današnjeg ročišta zastupnik novinarke Lakić, advokat Dalibor Tomović tražio je da se postupak u odnosu na nju razdvoji, ukazujući sudskom vijeću da za tri godine nastupa apsolutna zastara za krivično djelo nanošenje teške tjelesne povrede.
Advokat Tomović istakao je da je nastupila zastara za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja, koje se stavlja na teret Filipu Kneživiću koji je u bjekstvu a tereti se da je ranio novinarku. Sudsko vijeće odbilo je prijedlog advokata Tomović uz obrazloženje da nijesu ispunjeni uslovi. &nbsp;
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva je Mario Milošević, Milan Vujotić, policajac Darko Lalović, Filip Knežević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Dejan Vukašinović, Luka Bulatović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i Sanja Božović.
Knežević je u bjekstvu i on se tereti da je pucao u Lakić 8.maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade &nbsp;u kojoj živi. Ona je ranjena u nogu.
Milošević se tereti da je ubio Kruščića na Starom Aerodromu.

Odbijen zahtjev da se postupak protiv optuženih za ranjavanje Lakić razdvoji

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da je prošlo sedam godina od pokušaja ubistva novinarke Olivere Lakić, a ovaj slučaj i dalje nema konačni sudski epilog, te dodaje da je zabrinjavajuće višestruko odlaganje suđenja koje, osim što prolongira pravdu, dodatno narušava osjećaj sigurnosti među novinarima u Crnoj Gori.
- Uprkos pokušaju likvidacije, Lakić je nastavila da se bavi novinarstvom, uz visoke profesionalne standarde, adresirajući neke od najopasnijih i najosjetljivijih tema. Njena istrajnost i hrabrost treba da budu putokaz svim novinarima, ali i poziv institucijama na djelovanje - istakli su iz CGO-a.&nbsp;
Dodaju da svaki zastoj šalje opasnu poruku da se napadi na novinare mogu tolerisati i ostati nekažnjeni, što dodatno urušava ionako nisko povjerenje u pravosuđe.
- Sloboda medija mora biti garantovana – ne samo deklarativno, već kroz efikasne i brze pravosudne procese. Ovaj slučaj je i test za vladavinu prava i poglavlja 23 i 24 u okviru pristupanja Crne Gore EU - navodi se u saopštenju.&nbsp;
CGO poziva nadležne institucije da konačno ubrzaju proces i dovedu ga do pravosnažnog kraja, umjesto da brojimo decenije neizvjesnosti.

Sedam godina bez pravde za Oliveru Lakić: CGO upozorava na opasne poruke zbog odlaganja suđenja

Brine činjenica da se ni sedam punih godina nakon pokušaja ubistva istraživačke novinarke Olivere Lakić, ne nazire početak sudskog procesa, &nbsp;te da uprkos nekim pozitivim pomacima institucije i dalje ostaju nespremne da zaštite novinarsku struku, poručili su iz Sindikata medija Crne Gore.
- Uprkos pozitivnim pomacima u rješavanju napada na novinare i novinarke u Crnoj Gori, ovaj slučaj, uz ubistvo glavnog i odgovornog urednika Dana Duška Jovanovića, ostaje simbol nekažnjivosti i nespremnosti institucija da zaštite temeljne vrijednosti slobodnog i demokratskog društva- kazali su iz SMCG.
Iz Sindikata medija podsjećaju da je Lakić, inače dobitnica brojnih nagrada, između ostalih i Međunarodne nagrade Hrabra žena koju dodjeljuje američki Stejt department, ranjena 8. maja 2018. godine vatrenim odužjem ispred svog stana u Podgorici.&nbsp;
- Iako su nadležni i visoki zvaničnici tada požurili da osude napad, od deklarativnih izjava nije bilo mnogo koristi - štaviše dok je trajala istraga o tom napadu, u zatvoru je, tvrdi Specijalno državno tužilaštvo, naručena i njena likvidacija, koja je spriječena jer se potencijalni ubica predomislio i ponudio saradnju policiji- podsjetili su iz SMCG.
Slučaj ranjavanja Lakić, koji je pred Višim sudom u Podgorici spojen sa ubistvom Miodraga Kruščića, višestruko je odgađan, da bi krajem marta 2025. godine bio ustupljen drugom sudiji.
- Posebno nas zabrinjava upozorenje advokata Dalibora Tomovića da 8. maja 2028. godine nastupa apsolutna zastara za krivično djelo teška tjelesna povreda učinjeno na štetu Lakić. To znači da, ukoliko se postupak ne privede kraju u naredne tri godine, pravda više nikada neće biti zadovoljena, a nasilnicima će se poslati poruka da najbrutalniji napadi na novinare mogu proći bez posljedica- istakli su iz Sindikata medija.
Zato SMCG podržava inicijativu advokata Tomovića da se postupci za ranjavanje Lakić i ubistvo Miodraga Kruščića procesuiraju odvojeno, kako bi se izbjeglo daljnje odugovlačenje.
- Rješavanje ovog slučaja mora postati prioritet institucija u Crnoj Gori, zbog Olivere Lakić ali i svih novinara i novinarki koji, uprkos prijetnjama i pritiscima, istrajno rade u interesu javnosti- ističu iz Sindikata medija Crne Gore.

SMCG: Brine što ni poslije sedam godina od pokušaja ubistva, nema sudskog procesa u slučaju Olivere Lakić

Suđenje optuženima koji se terete za ubistvo Miodraga Kruščića i ranjavanje novinarke Olivere Lakić u Podgorici u maju 2018. godine peti put je odgođeno, a današnji razlog je nedolazak jednog od advokata.
Suđenje je danas kasnilo sat i 10 minuta jer je članica vijeća bila zauzeta u drugom predmetu.
Na današnje ročište nije došao branilac Gorana Rakočevića i Dejana Vukašinović, advokat Marko Radović.
Sudija Igor Đuričković kazao je da je advokat Radović obavijestio sud da zbog bolesti ne može da dođe, zamolio je da se ročište odgodi i da će medicinsku dokumentaciju naknadno dostaviti.
Sudija je usvojio zahtjev za odgađanje i suđenje zakazao za 6. mart.
Zastupnik novinarke Lakić, advokat Dalibor Tomović zatražio je od suda da se odbrane optuženih audio-vizuelno snimaju. Sa tim prijedlogom bile su saglasni advokati, tužiteljka Bošković i optuženi.
Snimanjem će, kako su naglasili, biti ubrzan postupak jer neće trošiti vrijeme za unošenje odbrana u zapisnik.
Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva je Mario Milošević, Milan Vujotić, policajac Darko Lalović, Filip Knežević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Dejan Vukašinović, Luka Bulatović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i Sanja Božović.
Knežević je u bjekstvu i on se tereti da je pucao u Lakić 8.maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade &nbsp;u kojoj živi. Ona je ranjena u nogu.
Milošević se tereti da je ubio Kruščića na Starom Aerodromu.

Peti put odgođeno ročište protiv Vujotića, Miloševića i drugih

Na suđenju optuženima koji se terete za ranjavanje novinarke Olivere Lakić i ubistvo Miodraga Kruščića u Podgorici u maju 2018. godine odbijen danas prijedlog odbrane da se optuženima Mariu Miloševiću, Filipu Bešoviću i Goranu Rakočeviću ukine pritvor. Sudija Višeg suda Igor Đuričković obrazložio je da je neosnovan prijedlog branioca za ukidanje pritvora. Današnje suđenje je odgođeno za 31. januar jer na ročište nije došao optuženi Dejan Vukašinović. Sudija je obrazložio da njemu nijesu uručeni pozivi za današnji pretres. Sudija je izdao naredbu za prinudno dovođenje Vukašinovića, ali je istakao da može biti opozvana ukoliko dođe u sud radi uručivanje poziva. Takođe, punomoćnik novinarke Lakić tražio je razdvajanje postupka u odnosu na optužene - Milana Vujotića, Filipa Bešovića, Veselina Bubanje, Gorana Rakočevića, Filipa Kneževića i Luke Bulatovića. Tomović je tražio razdvajanje postupka jer u ovom predmetu postoji veliki materijal i manji dio se odnosi na krivično djelo koje je učinjeno na štetu Olivere Lakić. Zbog toga smatra da bi razdvajanjem predmeta postupak bio brži i efikasniji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241209151248_0c9a15ff70cb5a9158f8299c78fb1c142b7e27d4384e75ad9f0e46b9363e18d8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241209151248_0c9a15ff70cb5a9158f8299c78fb1c142b7e27d4384e75ad9f0e46b9363e18d8" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Policajac Darko Lalović"> <figcaption>Policajac Darko Lalović(Photo: Marija Žižić/Portal ETV)</figcaption> </figure>  O ovom prijedlogu tužiteljka Nataša Boškovića izjasniće se naknadno i dostaviti sudu obrazloženje. Na optužnici Specijalnog državnog tužilaštva je Mario Milošević, Milan Vujotić, policajac Darko Lalović, Filip Knežević, Goran Rakočević, Veselin Bubanja, Filip Bešović, Dejan Vukašinović, Luka Bulatović, Branislav Karadžić, Goran Vukčević, Mijajlo Stojanović, Aleksandar Ljumović i &nbsp;Sanja Božović. Knežević je u bjekstvu i on se tereti da je pucao u Lakić 8.maja 2018. godine, ispred ulaza zgrade u kojoj živi. Ona je ranjena u nogu. Milošević se tereti da je ubio Kruščića na Starom Aerodromu, dok je sjedio u lokalu sa novinarkom Vijesti Jelenom Jovanović.

Milošević, Bešović i Rakočević ostaju u pritvoru

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 15 saobraćajnih nezgoda, a jedna osoba povrijedjena je teže.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano sedam nezgoda, Nikšiću četiri, Kotoru dvije.
&nbsp;Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru i Tivtu.
&nbsp;Izdato je 789 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 93 prekršajne prijave.
&nbsp;Policija je oduzela sedam para registarskih tablica.

UP: Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda

Priča o foteljama je banalna i vrlo zloupotrijebljena. Ni na jedan način se ja i suprug ne možemo dovesti u istu vezu jer naš politički put nije isti. Ni na ovoj, ni prethodnoj poziciji nisam bila zbog fotelje. Nisam imala nikakav materijalni, ni nematerijalni benefit zbog fotelje, ocijenila je predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić- Bojović u emisiji <a href="https://gradski.me/borovinic-bojovic-odluka-mog-supruga-nema-nikakve-veze-sa-mojom-funkcijom/">''Intervju'' na RTV Podgorica.</a>
Predsjednica Skupštine Glavnog grada je navela da je predvodila lokalne izbore ispred koalicije kao nestranačka ličnost.
- Moja je vodilja bila da dam doprinos demokratizaciji Crne Gore i od te odluke nisam odustala- istakla je Borovinić-Bojović.
Ističe da je odluka NSD da ostane u vladi logična, očekivana i zrela i u sklopu evropskih integracija Crne Gore.
Srbija će radovati ulasku Crne Gore u EU
Borovinić-Bojović očekuje da se Srbija raduje ulasku Crne Gore u EU.
- Srbija je oduvijek bila prijateljska i bratska država i radovaće se ulasku CG u Evropsku uniju. Mi smo dvije bliske zemlje, logično mi je da se radujemo uspjesima jedni drugih- ističe Borovinić-Bojović.
Naglašava da imajući u vidu novonastalu situaciju i izlaska DNP-a iz vlasti – ulazimo u “sivu zonu“.
- Sada moramo donositi odluke u interesu građana Podgorice. Vidjećemo kako će prva sledeća sjednica gradske skupštine izgledati- kazala je Borovinić-Bojović.
Podsjetila je da su odbornice i odbornici DNP-a su najavili da neće učestvovati u radu skupštine i da neće učestvovati u rušenju gradske vlasti.
- Poslednja sjednica Gradske skupštine je bila 8 decembra i prva sledeća bi trebala da se sazove do 8 marta. Da li će biti sazvana prije ili ne zavisi od aktuelnih dešavanja- istakla je Borovinić-Bojović.
Svako nefunkcionisanje parlamenta remeti euro integracije
Ističe da moramo da budemo racionalni i vodimo računa o političkoj stabilnosti, ne samo lokalnoj nego i državnoj.
- Svako nefunkcionisanje parlamenata, pa i gradskih, remeti euro integracije. Moramo da vodimo računa o obećanjima koja smo dali građanima- naglasila je Borovinić-Bojović.
Ističe da su u prošlom sazivu donošene odluke koje ne dijele javnost i nekad su izglasavane i uz podršku opozicije.
- Očekujem da će u zahtjevu za saziv biti odluka o subvencijama za djecu u školama, To su odluke koje ako se nađu na dnevnom redu moraju da se izglasaju. Većina funkcioniše efektno, dogovori se postižu lagano- naglašava Borovinić-Bojović.
Odbornici DNP-a dali značajan doprinos
Kad su u pitanju odbornici DNP-a ističe da su to ljudi koji su dali značajan doprinos u interesu građana Podgorice.
- Partije imaju svoj način funkcionisanja i lično mi je žao zbog ove odluke. Nisam se slagala sa tom odlukom a kao vanstranačka ličnost nisam ni na koji način htjela da utičem na stvari. Bila sam za to da odbornici i odbornice DNP-a ostanu u vlasti i svoju viziju realizuju na pravi način- navela je Borovinić-Bojović.
Ističe da je u prethodnom periodu bilo dosta botova na mrežama i uvredljivih komentara.
Odluka mog supruga nema nikakve veze sa mojom funkcijom
- Moja “fotelja“ je više puta bila na tapetu a odluka mog supruga nema nikakve veze sa mojom funkcijom- kazala je Borovinić-Bojović.
Naglasila je da je njena plata kao sub-specijaliste bila veća nego što je ima sada na funkciji u Glavnom gradu.
- Priča o foteljama je banalna i vrlo zloupotrijebljena. Ni na jedan način se ja i suprug ne možemo dovesti u vezu jer naš politički put nije isti. Ni na ovoj, ni prethodnoj poziciji nisam bila zbog fotelje. Nisam imala nikakav materijalni, ni nematerijalni benefit zbog fotelje. Zašto sve svoditi na materijalno- upitala je Borovinić-Bojović.
Navodi da svaki dan kroz Gradsku skupštinu prođe mnogo građana, da svi traže da budu primljeni i da su primljeni.
- Svi koji dođu na razgovor sa mnom, ja ne razmišljam kojim partijama pripadaju već kako da im pomognem- istakla je Borovinić-Bojović.
Gradonačelnik Mujović operativan i efikasan
Kazala je da je saradnja sa gradonačelnikom Mujovićem od prvog dana vrlo konstruktivna.
- On je operativan i efikasan. Njegovo radno vrijeme – kao ni moje – nema trajanje. Napravili smo dobar tim i to je model kakav bi trebao da bude odnos u svakoj gradskoj skupštini- navela je Borovinić-Bojović.
Ističe da je DNP najavio da neće podnositi inicijative sa DPS-om.
- Mislim da takvu inicijativu neću dobiti u skorom vremenu- kazala je Borovinić-Bojović.
‘Komunikacija sa građanima Zete nije se odvijala na pravi način
Kada je u pitanju situacija u Botunu naglašava da to nije od juče, ni od prošle godine nego traje dugo.
- Komunikacija sa građanima Zete nije se odvijala na prava način. U stvari, nije je ni bilo- konstatovala je Borovinić-Bojović.
Razumije da su građani Zete suočeni sa ogromnim problemom.
- Radi se o postrojenju za prečišćavanje voda koje postoji svuda u Evropi. Lično sam neke od njih ih posjećivala. Zbog loše komunikacije stvorio se narativ gdje je došlo do nerazumijevanja- navela je Borovinić-Bojović.
Ni jedno lokalno pitanje ne treba dovoditi u relaciju sa identitetskim pitanjima
Ističe da nijedno lokalno pitanje, koliko god da je u fokusu, ne treba dovoditi u relaciju sa identitetskim pitanjima.
- Brkaju se pojmovi i nije dobro miješati istorijske pojmove sa lokalnim problemima- kazala je Borovinić-Bojović.
Potrudiće se da se gradske skupštine prenose kao što se prenose i one iz republičke skupštine.
- Gradska vlast radi efikasno, sve funkcioniše besprekorno- istakla je Borovinić-Bojović.

Borovinić-Bojović: Odluka mog supruga nema nikakve veze sa mojom funkcijom, odbornici DNP najavili da neće učestvovati u rušenju vlasti

Indijske rafinerije izbjegavaju kupovinu ruske nafte za isporuke u aprilu, a prema izvorima iz rafinerijskog i trgovačkog sektora, očekuje se da će takvu praksu nastaviti duže vrijeme.
&nbsp;Taj potez mogao bi pomoći Nju Delhiju u sklapanju trgovinskog sporazuma s Vašingtonom, s kojim su se u petak približili dogovoru koji se nadaju da će finalizovati do marta, a koji bi smanjio carine i produbio ekonomsku saradnju, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Trgovac koji je kontaktirao rafinerije potvrdio je da Indian Oil, Bharat Petroleum i Reliance Industries ne prihvataju ponude za utovar ruske nafte u martu i aprilu. Ipak, izvori iz rafinerija navode da su te kompanije već ugovorile neke isporuke ruske nafte za mart, dok je većina drugih rafinerija već ranije prestala da kupuje rusku sirovu naftu.
&nbsp;Navedene rafinerije i Ministarstvo nafte nijesu odgovorili na zahtjeve za komentar. Indijski ministar trgovine u subotu je pitanja o ruskoj nafti preusmjerio na Ministarstvo vanjskih poslova.
&nbsp;- Diverzifikacija naših energetskih izvora, u skladu s objektivnim tržišnim uslovima i međunarodnim kretanjima, u centru je naše strategije, kako bi se obezbijedila &nbsp;energetska sigurnost- rekao je portparol Ministarstva vanjskih poslova.
Iako se u zajedničkoj izjavi SAD-a i Indije o trgovinskom okviru ruska nafta ne spominje, američki predsjednik Donald Tramp povukao je carine od 25 odsto na indijsku robu, uvedene zbog kupovine ruske nafte, jer se, kako je rekao, New Delhi "obvezao da zaustavi direktni i indirektni uvoz" ruske nafte.
&nbsp;Uprkos tome, Nju Delhi nije službeno objavio planove o obustavljanju uvoza. Trampova uredba navodi da će američki zvaničnici pratiti situaciju i preporučiti ponovno uvođenje carina ako Indija nastavi s nabavom nafte iz Rusije.
&nbsp;Indija je postala najveći kupac ruske sirove nafte po sniženim cijenama nakon invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine. To je izazvalo sankcije zapadnih zemalja usmjerene na ruski energetski sektor.
&nbsp;Međutim, izvori su prošli mjesec naveli da se Indija priprema da smanji uvoz ruske nafte na ispod milion barela dnevno do marta, s ciljem da se količine na kraju spuste na 500 do 600 hiljada barela dnevno. To je značajan pad u poređenju s prosjekom od 1,7 miliona barela dnevno prošle godine i vrhuncem od dva miliona barela dnevno sredinom prošle godine.

Indija smanjuje kupovinu ruske nafte

Dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK), Aleksandar Radoman, u intevjuu za <a href="https://www.standard.co.me/politika/radoman-za-standard-politicku-elitu-na-vlasti-cine-vucicevi-poslusnici-ako-udjemo-u-eu-bice-to-uprkos-a-ne-zahvaljujuci-parlamentarnoj-vecini">portal Standard</a> govorio je o parlamentarnoj većini, procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU), te o postupanjima policije prema građanskim procesima.
Radoman je za Standard ocijenio da ,,kad se slave ratni zločini, vlast se ponaša kao da nema suverenitet nad dijelom svoje teritorije. Međutim, kako je dodao, kad se uoči dodjele najvišeg državnog priznanja Trinaestojulske nagrade okupe mirni građani da iskažu protest zbog višestrukog gaženja zakona i javnog ponižavanja antifašističkih vrijednosti, onda milicija trenira strogoću”.
Dekan FCJK osvrnuo se i na ulogu opozicije, koja se, prema njegovom mišljenju, još uvijek se ponaša dezorijentisano, prihvatajući, kako je naveo, pasivnu poziciju onoga ko i nakon pola decenije nakon gubitka vlasti podnosi račune, umjesto da kapitalizuje slabosti neodgovorne i nesposobne vlasti.
Ko faktički upravlja Crnom Gorom? Da li političkim procesima upravlja Vlada ili drugi akteri?
Radoman: U posljednjih pola decenije pokušava se revitalizovati model upravljanja Crnom Gorom kakav smo imali ranih devedesetih. Nekadašnji Miloševićev ministar informisanja danas je novi predvodnik hegemonističkoga projekta čiji je ključni cilj stavljanje pod punu kontrolu Crne Gore i dijela Bosne i Hercegovine kako bi makar djelimično vratio u život svoju mladalačku fantaziju – Veliku Srbiju. Političku elitu na vlasti u Crnoj Gori čine dominantno Vučićevi poslušnici koji svoju kolaboraciju promovišu kao vrhunski patriotizam a visinom decibela nastoje utišati činjeničnu argumentaciju koja svjedoči o njihovoj sramotnoj raboti.
Ostatke vlasti čini nekoliko stranaka manjinskih naroda, na dobrom putu da zarad klijentelizma prihvate uništenje građanskoga modela države, a tu je i interesna skupina skupljena s raznih okrajaka ideološkoga spektra oko premijera Spajića. Jasno je ko u tom gemištu ima strateške smjernice i ideologiju, a ko baulja u crnogorskoj politici od danas do śutra. U takvoj konstelaciji za kontrolu nad Crnom Gorom Vučić i njegove službe na raspolaganju imaju različite mehanizme – neki im dobrovoljno služe, neke zastrašuju i ucjenjuju, a neke kupuju.&nbsp;
Samo to što smo dio NATO pakta i izmijenjene geopolitičke okolnosti nakon Putinove agresije na Ukrajinu, u ovom trenutku Vučića sprečava da svoje planove o desuverenizaciji Crne Gore, njezinoj etnofederalizaciji kao prvom koraku totalnog razaranja i asimilaciji Crnogoraca finalizuje. Sporost realizacije projekta kojem na raspolaganju stoji kompletna državna uprava i resursi dvije države, ali i sivi finansijski tokovi, kriminalni klanovi i moćna parareligijska ustanova, izaziva vidnu frustraciju Vučićevih pulena.
Crnogorska opozicija, s druge strane, još uvijek se ponaša dezorijentisano, prihvatajući pasivnu poziciju onoga ko i nakon pola decenije nakon gubitka vlasti podnosi račune, umjesto da kapitalizuje slabosti neodgovorne i nesposobne vlasti.
Hoće li nas Spajić i Mandić uvesti u Evropsku uniju? Kako tumačite najnovija dešavanja u koaliciji za budućnost Crne Gore?
Radoman: Vrata Evropske unije su nam, nakon dugo vremena, otvorena. Doduše, otvorila su se i Dritanu Abazoviću prije tri godine, pa se svojski potrudio da ih dobro zamandali trčeći na Vučićev kanabe da nas ugura u opozit Evropskoj uniji, tzv. Otvoreni Balkan. To bi iskustvo morao imati na umu Milojko Spajić. Na poziciji koja ga je zapala sticajem okolnosti a najmanje vlastitim političkim znanjem i umijećem, on bi zaista mogao ovaj izbušeni brod uvesti u evropsku luku. Ali ne s ovakvom družinom.
Bez obzira na to tumače li se aktuelna talasanja u bivšem Demokratskom frontu kao dogovorena strategija ili kao stvarni sukob, i NSD i DNP, bili u vlasti ili u opoziciji, učiniće sve da blokiraju ulazak Crne Gore u EU. Aktuelni pokušaji da se spriječi da crnogorski jezik postane jedan od službenih jezika EU, ponovno mahanje zastavama i pokretanje pitanja o dvojnom državljanstvu, samo su početak procesa destrukcije kojim će ovim ili onim sredstvima ove dvije političke skupine, zajedno sa svojom bratijom iz Demokrata, pokušati da osujete evropsku budućnost Crne Gore.
Koji god svlak da navuče Andrija Mandić, njegov ideološki profil duboko je antievropski i antidemokratski, a njegov politički kredo – nestanak države Crne Gore i njezino utapanje u Srpski svet. Ne treba se zavaravati da će privilegije državnoga korita promijeniti magistralni pravac njegova djelovanja.&nbsp;
Zato je sad ključno pitanje kako će se postaviti Spajić. Kao prvo, kao premijer države čija je EU perspektiva sad već prilično izvjesna, on bi morao shvatiti da u EU ne ulazi partija niti Vlada, nego država i društvo te učiniti sve da mobiliše sve proevropske snage, ne samo one iz političke arene, već i sve snage akademske zajednice i civilnog sektora koje mogu pomoći uspješnoj finalizaciji EU agende. Ako je to zaista njegov cilj, istovremeno će morati iz vlasti izvrstiti sve protagoniste koji mogu iznutra sabotirati EU integracije i napraviti novu, ali stvarnu proevropsku većinu. Činjenica da su mu u ovom trenutku ključni politički saveznici oni koji su prije 20 godina bili protiv crnogorske nezavisnosti i oni koji su prije 10 godina (nasilno) pokušali spriječiti ulazak Crne Gore u NATO, trebalo bi da mu bude dovoljno jasan signal s kim u EU ne može. Ako u njemu ima i zere političke inteligencije, uz pretpostavku da mu je ipak stalo do budućnosti ove države, za ulazak Crne Gore u EU Spajić neće imati previše vremena za oklijevanje niti previše prostora za izbor saveznika. Ovi s kojima je danas na tom će mu putu samo podmetati klipove.
Kako ocjenjujete postupanje vlasti prema građanskim protestima i njihovim nastojanjima da koriste svoja prava i slobode?
Radoman: Postupanje vlasti najbolje je ilustrovati s nekoliko primjera vremenski bliskih događaja. U Gornjem Zaostru, kraj Berana, Beogradska je patrijaršija predvodila akciju podizanja spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Noviji pokušaji da se Đurišićev krvavi istorijski portret izglanca tezom da mu nije suđeno za ratne zločine samo je jedna u nizu revizionističkih podlosti. Đurišićevi su zločini bili dio optužnice protiv njegova komandanta Draže Mihailovića i kao što znamo – dokazani su i presuđeni. Sva je Crne Gore znala da Metodije Ostojić kupi ordiju da podigne spomenik zločincu. I što je bila reakcija vlasti?
Policija, kako nam nedavno saopšti njezin direktor, nije mogla dobaviti mehanizaciju, a nije bila prisutna, makar u broju koji bi garantovao bezbjednost građana ni na samom skupu, pa smo svjedočili doslovnom linču novinara. Od tog linča možda je samo gora sudska farsa koja je uslijedila, a čiji će ishod po svoj prilici biti zaključak da su novinari sami sebe maltretirali u Gornjem Zaostru, dok se spomenik zločincu još vješto krije na sramotu aktuelnog režima. Dakle, kad se slave ratni zločini, vlast se ponaša kao da nema suverenitet nad dijelom svoje teritorije. Međutim, kad se uoči dodjele najvišeg državnog priznanja Trinaestojulske nagrade okupe mirni građani da iskažu protest zbog višestrukog gaženja zakona i javnog ponižavanja antifašističkih vrijednosti, e onda milicija trenira strogoću.
Nedavno je direktor UP brutalni napad policije na mirne demonstrante na Gorici pravdao navodno „bačenim koktelom“ koji čak ni policija u svojim dosadašnjim reagovanjima povodom tog događaja nije registrovala. Umjesto masne laži o navodnom koktelu kao povodu za iživljavanje nad građanima, direktor UP, u pauzi procesuiranja novinara zbog postavljanja nezgodnog pitanja, morao bi podnijeti odgovornost što su neki građani na tom protestu pretrpjeli ozbiljne posljedice upotrebe hemikalija od strane policije. Da zaokružimo priču još jednim skorašnjim primjerom – pozivom na linč Turaka nakon incidenta na Zabjelu. Śećamo li se što je te večeri radila crnogorska policija? Prvo nasumično privodila svakog za koga se moglo posumnjati da je Turčin, onda iznošenjem netačnih informacija podsticala raspirivanje atmosfere linča, a potom izigravala pratnju zakapuljačenim hordama koje su po ulicama Podgorice pozivale na ubistvo. Iste je noći vlada uvela vize građanima Turske, ne bi li potvrdila odlučni stav vlasti da se podrži ekstremizam i ksenofobija.
Na kraju, to što u incidentu koji je bio povod za ulično divljanje nijesu učestvovali građani Turske, kao i to što je cijeli snimak događaja pokazao da su nabijeđene žrtve zapravo provokatori, ponovo nije dovelo do postavljanja pitanja odgovornosti nikog ni u policiji ni u vlasti. Dakle, policija je silu primijenila na učesnike jedinoga stvarno građanskoga i antifašistički usmjerenoga skupa, a pravo na okupljanje osigurala je jedino onima koji su nastojali jednoj naciji ukinuti pravo na život u Crnoj Gori.
Vi ste među 35 prcesuiranih zbog protesta 8. jula prethodne godine. Kako komentarišete postupanje policije?
Radoman: Već sam opisao kako je policija te noći na Gorici brutalno prekršila naše ustavno pravo na mirni, građanski protest upotrebom velike količine hemikalija koju su prskali direktno u lice. Pa kako im je malo bilo što su neke od nas te noći otpremili u Urgentni centar, riješili su da protiv nas pokrenu prvo krivični, no to im kod tužilaštva nije prošlo, a potom prekršajni postupak. Sad smo doslovno krivi što su te noći na nama testirali rok upotrebe hemikalija čije je korišćenje, recimo, u nekim državama SAD-a strogo limitirano jer su zabilježeni brojni slučajevi smrtnih ishoda izazvanih prekomjernom i neadekvatnom upotrebom tih supstanci.
Ovako, osobita mi je čast biti u društvu arhitekata, ljekara, umjetnika, profesora… ljudi koji su u svojim oblastima ono najbolje što ova država ima, a te su noći na Gorici branili vrijednosti pristojne i antifašističke Crne Gore. Kako vidimo, postupanje policije je strogo selektivno.
Kad se podižu spomenici ratnim zločincima i podgoričkim ulicama valja fašizam, čelništvo policije igra se žmurke i tutumiša, kad antifašisti protestuju što se državno priznanje dodjeljuje slavitelju ratnih zločinaca, koji je usto falsifikovao da ima knjigu, tu Uprava policije demonstrira punu borbenu gotovost jer kritika ratnih zločinaca žestoko uznemirava ubjedljivu većinu političkih konstituenata ove vlasti, a naš je Savo Joksimović i postavljen na čelo Uprave policije da izvrši do kraja zadatak pretvaranja policije u partijski pendrek besramne parapolitičke skupine koja danas u crnogorskoj vladi kontroliše kompletni bezbjednosni sistem.&nbsp;
Među procesuiranima su profesori, umjetnici i drugi intelektualci. Da li se time šalje poruka ,,zastrašivanja” običnih građani/ke koji traže svoja prava?
Radoman: Naravno. Otkako je postavljen na čelo Uprave policije, aktuelni direktor je zavrijedio kvalifikaciju najgoreg policajca u crnogorskoj istoriji. Impresivan je spisak zločina i posrnuća koje je UP doživjela za njegova kratkog vakta – od Balijagića koji je nakon dvostrukog ubistva granicu preskočio kao da je potok a potom se mjesec dana skrivao pa lociran najmanje zaslugom naše policije, preko stravičnog zločina na Cetinju đe nijesmo viđeli ni minimum empatije, a kamoli preuzimanja odgovornosti, potom preko ubistva u neposrednoj blizini Uprave policije, pa dva ubistva u kratkom intervalu đe su ubijeni stradali iz drugog pokušaja, sve do traganja za spomenikom, obezbjeđivanja fašističkih orgijanja po ulicama i, evo, do bjekstva prvostepeno osuđenih. Ako je riječ o profilu vidno nenatrunjenom znanjem i profesionalizmom, vidimo čega mu ne fali – prijetnji građanima, novinarima, politički nepodobnim, fantomskih „vetinga“ s ciljem ideološkog čišćenja policije i sl. Uostalom, serija izjava koju smo mogli čuti prethodnih dana ne svjedoči toliko o neodgovornosti, neznanju i umišljaju veličine koliko o zabrinjavajućoj bezbjednosnoj opasnosti po sve građane zemlje čiji direktor policije preuzimajući ingerencije i tužioca i sudije ohrabruje potencijalne osuđenike na bjekstvo, a svoju ustanovu smatra korumpiranom tvrdeći da je on jedini garant obračuna s kriminalom!?
Zabrinjavajuće je što pored partijski instrumentalizovane policije, imamo slično stanje i u dijelu tužilaštva, što najbolje ilustruje postupak protiv bivših tužilaca Katnića i Čađenovića ili pompezno i od strane Bečića najavljeno privođenje bivše direktorke Agencije za sprečavanje korupcije, gospođe Perović, kojoj se na teret stavlja ono za što se niko ne usuđuje procesuirati Oliveru Injac ili Dragana Krapovića. Mjera uspjeha pravosuđa, osobito u svijetlu EU integracija, nikako ne može biti zloupotreba ustanova za obračun s neistomišljenicima, no neselektivna borba protiv kriminalnih postupanja kako predstavnika bivše vlasti tako i aktuelnih vlastodržaca.
Koja je uloga FCJK kao obrazovne institucije u očuvanju društvenih vrijednosti i nacionalnog identiteta?
Radoman: Mislim da je FCJK za duže od deceniju i po kako postoji, prvo kao institut a potom kao fakultet, apsolutno opravdao svoje formiranje kako u domenu visokoga obrazovanja tako i u oblasti nauke.
Ponosni smo na izuzetno bogatu naučnoistraživačku djelatnost, na međunarodno relevantni časopis Lingua Montenegrina, na brojna izdanja – uključujući i ona kapitalna poput Istorije crnogorske književnosti, Istorije crnogorske kulture, Dijalektologije crnogorskoga jezika i sl. – na veliki broj konferencija, ljetnjih škola crnogorskoga jezika i kulture te izuzetnu saradnju sa slavističkim univerzitetskim centrima širom svijeta, a osobito na naše studente među kojima je nemali broj onih koji danas u raznim oblastima daju lijep doprinos izgradnji boljeg društva.

Tag: olivera-lakic