Agencija za zaštitu životne sredine je za 2022. i 2023. godinu u izvještajima navela da na dječjem igralištu u Pljevljima, u Skerlićevoj ulici, postoje prekomjerne količine olova, arsena, cinka i bora koje premašuju maksimalno dozvoljenu koncentraciju, piše Pobjeda
Povećan nalaz ovih elemenata je zabrinuo javnost, posebno jer je riječ o lokaciji u izvještaju nazvanoj ,,dječje igralište“.
Na tom mjestu je prije nekoliko godina napravljen parking sa rampom, a u istoj ulici je i košarkaški teren, vozić, odnosno penjalica, a tu se okupljaju djeca iz okolnih zgrada koje su u blizini kotlarnice.
Iz Opštine Pljevlja nijesu odgovarali na upite Pobjede, da li se na tom lokalitetu ipak igraju djeca, te da li je Opština u mogućnosti da to zemljište na neki način dekontaminira. Takođe, redakcija je pitala i od kada se rade mjerenja na tom lokalitetu.
U posljednjem izvještaju Agencije za zaštitu životne sredine, koji je dat Vladi prošle sedmice, a u kome su navedene vrijednosti za prošlu godinu, rezultati analize uzorka zemljišta uzorkovanog na lokaciji, kako su ga nazvali, dječjeg igrališta, u Skerlićevoj ulici u opštini Pljevlja pokazuju povećan sadržaj olova, arsena, cinka i bora.
Sekvencijalna analiza zemljišta je pokazala da je sadržaj arsena (100 odsto), hroma (83,8 odsto), nikla (72,9 odsto) i olova (82,4 odsto), dominantno se nalaze vezani u (teško dostupnoj) silikatnoj frakciji zemljišta, na osnovu čega se može zaključiti da je njihov sadržaj uglavnom prirodnog porijekla.
Kadmijum, bakar, cink i kobalt su, prema nalazu Agencije, vezani za teško dostupnu silikatnu frakciju zemljišta, okside gvožđa i mangana i organsku materiju.
Rezultati analize uzoraka zemljišta uzorkovanog na lokaciji nekadašnjeg dječjeg igrališta u Skerlićevoj ulici pokazuju povećan sadržaj policikličnih aromatskih ugljovodonika (PAH) u odnosu na normiranu vrijednost i u pitanju je istorijsko zagađenje iz perioda kada su se na toj lokaciji koristila sredstva za zaštitu bilja
Analizom uzorka zemljišta uzorkovanog na lokaciji u blizini jalovišta TE Pljevlja pokazuje se da je sadržaj svih neorganskih i svih praćenih organskih parametara u okvirima propisanih vrijednosti.
Kada je riječ o vazduhu koji Pljevljaci udišu, u izvještaju Agencije je zaključeno da, iako je došlo do poboljšanja tokom 2023. godine u odnosu na 2021. i 2022. godinu, ipak, rezultati pokazuju da je i u Pljevljima i u Bijelom Polju veliko opterećenje ambijentalnog vazduha suspendovanim česticama PM10, koje u Pljevljima prelaze sve propisane granične vrijednosti.
- Uprkos blagom poboljšanju kvaliteta vazduha u pljevaljskoj kotlini sa aspekta prisustva PM čestica u odnosu na prethodnu godinu, podaci i dalje ukazuju na značajno zagađenje prizemnog sloja atmosfere u periodu od gotovo sedam mjeseci (januar-april/oktobar-decembar) – piše u izvještaju.
U periodu oktobar-april bilo je prisutno visoko zagađenje vazduha, u prvom redu suspendovanim česticama (PM10 i PM2,5), najčešće kao rezultat sagorijevanja čvrstih goriva (drvo i ugalj) koja se koriste za grijanje prostorija.
Najveći broj dana sa prekoračenjima granične vrijednosti srednje dnevne koncentracije PM10 čestica registrovan je u Pljevljima - 89 dana, a dozvoljeno je 35 dana.
Zagađenje benzo(a)pirenom, koji je produkat sagorijevanja fosilnih goriva (grijanje, industrija i saobraćaj), izmjereno je u urbanim sredinama, što potvrđuju i rezultati mjerenja ovog zagađivača. Visoke koncentracije benzo(a)pirena uobičajene su tokom perioda prekoračenja koncentracije PM čestica, odnosno najčešće tokom sezone grijanja. Najveća koncentracija ovog polutanta u 2023. godini izmjerena je u Pljevljima.
Iz Agencije za zaštitu životne sredine navode da je poboljšanje kvaliteta vazduha u odnosu na koncentraciju PM čestica rezultat mjera koje se sprovode u cilju poboljšanja energetske efikasnosti objekata, posebno u Pljevljima, kao i značajan broj individualnih kotlarnica u kojima je zamijenjen energent: umjesto uglja, u najvećoj mjeri se koristi pelet.
Veoma važan faktor koji dominantno generiše stanje kvaliteta vazduha jesu meteorološki parametri, koji su tokom 2023. godine uslovili smanjenu potrebu za korišćenjem čvrstih goriva za grijanje prostorija, što je doprinijelo efektu poboljšanja kvaliteta vazduha.
- Da bi se ovaj trend nastavio, neophodno je da se intenziviraju sve planirane mjere kao i da se u planiranom roku završe građevinsko-tehnički radovi na toplifikaciji Pljevalja, što bi bio najveći doprinos smanjenju emisija zagađujućih materija u urbanom dijelu pljevaljske kotline – zaključak je Agencije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Na dječjem igralištu u Pljevljima prekomjerne količine olova, arsena, cinka i bora

Crnoj Gori nijesu rađena istraživanja o prosječnom sadržaju olova u krvi stanovništva, a mjerenja prisustva metala u organizmu ne rade se rutinski, već ako postoje indikacije - sumnja na bolest/trovanje ili u sklopu populacionih istraživanja, rečeno je Pobjedi iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG).
Uporedo, kako navode iz te institucije, monitoringom koji realizuje Agencija za zaštitu životne sredine (EPA), što je navedeno i u posljednjem njihovom izvještaju „Informacija o stanju životne sredine u Crnoj Gori za 2023. godinu“, utvrđen je povećan sadržaj olova detektovan na lokaciji dječjeg igrališta u Skerlićevoj ulici u opštini Pljevlja.
- U ovom izvještaju su prikazani i rezultati monitoringa kontaminenata u sedimentu mora koji su pokazali povećan sadržaj olova u poređenju sa prirodnim koncentracijama na više ispitivanih lokacija – navode iz Instituta za javno zdravlje.
U fokus javnosti kontaminacija olovom dospjela je minule sedmice, kada su objelodanjeni podaci o povišenim vrijednostima ovog metala kod zaposlenih u lučkotransportnom preduzeću Port of Adria iz Bara. Naknadno testiranje potvrdilo je da su povišene vrijednosti zabilježe i kod radnika tog preduzeća koji nijesu neposredno bili uključeni u pretovar rude sa sadržajem olova, zbog čega su pozornost, ali i nedoumica o uzrocima i rasprostranjenosti ovog problema doveli do alarma, naročito u Baru.
Od tada traje polemika i saopštavaju se različita viđenja u pogledu odgovornosti, sistemskog odgovora, a nameće se i pitanje evidencije i podataka o prisustvu olova u sredini i potencijalnih oboljenja koja uzrokuje.
Iz IJZ ukazuju da je u našoj zemlji, u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti i Pravilnikom o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti, bolničkih infekcija, stanja i smrti oboljelih od ovih bolesti, obavezno prijavljivanje uglavnom fokusirano na zarazne bolesti.
- Što se nezaraznih bolesti tiče, u Institutu se vode registri nezaraznih bolesti: akutnog koronarnog sindroma, malignih bolesti, šećerne i cerebrovaskularnih bolesti. Zdravstvene ustanove su svakako u obavezi da prijavljuju u rutinskoj zdravstvenoj statistici oboljenja i stanja u skladu sa revizijom Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB 10) – navode iz te institucije.
<h2>Izvori kontaminacije</h2>
Prema ocjeni stručnjaka IJZ, bilo koja količina olova u krvi ukazuje na izloženost tom hemijskom elementu ili njegovim jedinjenjima. Ukazuju na to da nivo olova u krvi varira od zemlje do zemlje i od regije do regije, a najviši nivoi i najveći teret bolesti zbog izloženosti olovu opaženi su u zemljama s niskim prihodima – posebno u područjima gdje se olovo koristi u industriji (kao što su topionice, rudnici i rafinerije).
Iz Instituta preciziraju da se istraživanja mjerenja nivoa olova u krvi u opštoj populaciji sprovode u nekoliko zemalja EU od ranih osamdesetih godina prošlog vijeka.
Nakon postepenog uklanjanja olova iz benzina u većini evropskih zemalja interesovanje za nivoe olova u krvi je smanjeno. Međutim, npr. u Švedskoj je utvrđeno da nakon 2009. godine nije došlo do smanjenja nivoa olova u krvi, što znači da još postoje drugi izvori izloženosti olovu koje treba otkriti i eliminisati. Prema podacima iz Evropske incijative za humani biomonitoring (HBM4EU), u zemljama regiona, kao što je Slovenija, prema nacionalnom istraživanju koje je sprovedeno 2011-2014. godine, srednje koncentracije kod različitih populacionih grupa su bile (izražene i mikrogramima po litru): djeca 6-11 godina (13.4 µg/L), muškarci 20-35 godina (19.6 µg/L), žene 20-35 godina (17.3 µg/L) i žene 50-60 godina (26.7 µg/L).
Iako u našoj zemlji nijesu rađena istraživanja prisustva olova u krvi stanovništva, iz IJZ navode da monitoring stanja zemljišta i ispitivanje sadržaja opasnih i štetnih materija u zemljištu realizuje Agencije za zaštitu životne sredine EPA u skladu sa Zakonom o životnoj sredini, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu i Pravilnikom o dozvoljenim koncentracijama štetnih i opasnih materija u zemljištu i metodama za njihovo ispitivanje.
Monitoring koji realizuje EPA obuhvata praćenje sadržaja hemijskih elemenata u zemljištu kadmijum (Cd), olovo (Pb), živa (Hg), arsen (As), hrom (Cr), nikal (Ni), fluor (F), bakar (Cu), molibden (Mo), bor (B), cink (Zn) i kobalt (Co).
<h2>Potrebna bolja koordinacija</h2>
Slučaj u Baru izazvao je opravdanu brigu sindikalaca koji su naglasili da kod nas ne postoje specijalizovane ustanove koje bi promptno odgovorile na ovaj problem, da nedostaje sistemski odgovor države i društva, a da je to za posljedicu imalo višenedjeljno kašnjenje u reakciji i slanju dijela radnika na liječenje van zemlje, u specijalizovani Institut „Dr Dragomir Karajović“ u Beogradu.
Ipak iz Instituta za javno zdravlje, kako navode u odgovorima na pitanja Pobjede, smatraju da sistem nije „zatajio“ u ovom slučaju, već je još jedanput prepoznata potreba da se ojačavmeđuinstitucionalna saradnja i koordinacija između sektora zdravlja i životne sredine kako na centralnom, tako i na lokalnom nivou.
Na pitanje ko je sve nadležan za kontrolu i prevenciju ovakvih situacija, iz IJZ ističu da su, pored Zakona o životnoj sredini kao krovnog dokumenta, znatnim brojem podzakonskih akata i dokumenata uređene aktivnosti koje se odnose na prevenciju i kontrolu zagađivanja životne sredine.
- Prema važećem Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu kao krovnom dokumentu, „poslodavac je dužan da izvrši ispitivanje uslova radne sredine, odnosno da projektovanjem, izgradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih objekata, korišćenjem i održavanjem tehnoloških procesa rada sa pripadajućim objektima i sredstvima za rad obezbijedi da se rad zaposlenih obavlja na bezbjedan i zdrav način, a hemijske, fizičke (osim jonizujućih i nejonizujućih zračenja) i biološke materije, eksplozivna atmosfera, azbest, mikroklima i osvjetljenje na radnim mjestima i u radnim i pomoćnim prostorijama usklade sa propisanim mjerama zaštite i zdravlja na radu i normativima za djelatnost koja se obavlja na tim radnim mjestima i u tim prostorijama“ – podsjećaju iz IJZ.
Ukazuju da je taj propis je definisao i obavezu poslodavca da odredi iz reda svojih zaposlenih stručno lice ili organizuje stručnu službu za poslove zaštite i zdravlja na radu, kao i niz drugih obaveza i aktivnosti koje se moraju sprovesti u pogledu zaštite zdravlja radnika.
- Takođe, u oblasti zaštite na radu postoje podzakonski dokumenti koji bliže određuju prava i obaveze poslodavaca i zaposlenih, koji su takođe usmjereni na zaštitu i očuvanje zdravlja radnika – navode iz ove institucije.
<h2>Adrese i statistika</h2>
Preciziraju da u pogledu zdravstvenih institucija koje se bave dijagnostikom i liječenjem problema vezanih za trovanje, u zavisnosti od agensa koji je izazvao trovanje i opšteg stanja pacijenta, usluge se pružaju u vanbolničkoj (domovi zdravlja, hitna medicinska pomoć) ili bolničkoj zaštiti (opšte, specijalne bolnice i Klinički centar Crne Gore).
- U ovakvim slučajevima ustanove koje se bave kurativnim aktivnostima nijesu u obavezi da sarađuju sa Institutom za javno zdravlje Crne Gore kao ustanovom na tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, koji se bavi uglavnom preventivnim aktivnostima, ali jesu da vode urednu medicinsku dokumentaciju u skladu sa važećim propisima – zaključuju iz IJZ.&nbsp;
<h2>Direktivom EU pooštreni kriterijumivi snižene biološke granične vrijednosti</h2>
Kako je Pobjedi rečeno iz Instituta za javno zdravlje, Evropska unija je ove godine revidirala granične vrijednosti za profesionalnu izloženost olovu i njegovim neorganskim jedinjenjima u Direktivi 98/24/EZ koja se odnosi na zaštitu zdravlja i sigurnost radnika na radu od rizika povezanih s hemijskim sredstvima, smanjivši ih pet puta, a te vrijednosti, kako se očekuje, u svoju legislativu i pravilnike moraće da implementira i naša zemlja.
- Granica profesionalne izloženosti u osmočasovnom radnom vremenu od 0,15 miligrama po kubnom metru u vazduhu (0,15 mg/m3) smanjena je na 0,03 mg/m3. Biološka granična vrijednost od 70 mikrograma na 100 mililitara krvi (70µg/100ml) smanjena je na 15µg/100ml (30 µg/100ml do 2028. godine). Radi zaštite od štetnih efekata olova na trudnoću, za radnice u reproduktivnoj dobi primjenjivaće se granične vrijednosti od 4,5 µg/100 mg ili nacionalna referentna vrijednost u opštoj populaciji koja nije profesionalno izložena olovu i njegovim neorganskim jedinjenjima ako takva vrijednost postoji – kažu iz Instituta.
Dodaju da se u Crnoj Gori Pravilnikom o mjerama zaštite na radu od rizika izloženosti hemijskim materijama (Službeni list Crne Gore, br. 81/16) propisuju minimalni zahtjevi koje poslodavac treba da ispuni u obezbjeđivanju mjera zaštite i zdravlja na radu uključujući i granične vrijednosti radi otklanjanja ili smanjenja rizika od nastanka povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom koje nastaju za vrijeme rada pri izlaganju zaposlenog hemijskim materijama.
- Očekuje se da se u ovaj Pravilnik u narednom periodu prenesu i nove izmjene Direktive Evropskog savjeta 98/24/EZ – kažu iz IJZCG.
<h2>Gdje se sve nalazi</h2>
Prema podacima koje navodi IJZ, iako se olovo nalazi u malim količinama u Zemljinoj kori, uglavnom u obliku olovnog sulfida (galenit), njegova rasprostranjenost u životnoj sredini je u velikoj mjeri rezultat ljudskih aktivnosti.
- To su, na primjer, rudarstvo, topljenje, rafiniranje i reciklaža olova; upotreba olovnog benzina (benzina) i avio goriva; korišćenje olova u proizvodnji, kao što je izrada akumulatora, ranije boja, glazure i olovnog stakla, u vodovodnim cijevima i lemovima. Olovo je prisutno i u nekim tradicionalnim ljekovima i kozmetici, u izradi nakita, lemljenju i keramici; kao dio nekih električnih i elektronskih predmeta; u raznim aktivnostima zanatske ili male privrede, neformalnom recikliranju i slično – podsjećaju iz IJZ.

Crna Gora nema podatke o prosječnom sadržaju olova u krvi kod stanovništva

Osnovno državno tužilaštvo u Baru formiralo je predmet u slučaju povišenog nivoa olova u krvi radnika lučke kompanije Port of Adria i izviđaj je u toku, kazali su za Radio Slobodna Evropa iz ovog Tužilaštva.
Naime, kod 58 od 63 testirana radnika utvrđeno je povećano prisustvo olova u krvi. Šestorica onih sa najvišim vrijednostima, upućeni su na liječenje u Beograd.
Granične vrijednosti olova u krvi su 28 a kod nekih radnika nivo je 119.
Zbog kontaminacije olovom grupa zaposlenih kompanije Port of Adria podnijela je krivičnu prijavu protiv NN lica, rekao je, 17. oktobra, predsjednik Sindikata zaposlenih ove kompanije Zoran Martinović.
Kazao je i da je u ponedjeljak 14. oktobra bio na razgovoru u policijskom sektoru privrednog kriminala čija je službena dužnost da podnese krivičnu prijavu.

- Mi nismo locirali kako je došlo do kontaminacije. Nijesam imao odgovor na to ko je krivac - rekao je Martinović.
On je kazao da su prve rezultate trovanja olovom i cinkom, dobili krajem septembra.
- Našli smo se na nepoznatom terenu. Bilo je dosta propusta - rekao je Martinović.
Naime radnici su godišnje sistematske preglede obavljali u Baru, u kome kao ni u ostalim crnogorskim gradovima, ne postoji klinika na kojoj je moguće uraditi analize olova u krvi.
Tek su analize, ove godine otvorenoj privatnoj klinici u Baru, koja mjeri ove parametre, pokazale povećane vrijednosti ovog metala kod radnika.
Zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Crne Gore Ivana Mihajlović kazala je da sve ukazuje na "ogromne nedostatke u sistemu zdravstvene zaštite".
Rekla je da se nepostojanjem zvanične statistike o profesionalnim oboljenjima, stiče slika da njih nema.
- To nije tačno. Činjenica da od 2015. godine nemamo zabilježen slučaj profesionalnog oboljenja rezultat je nepostojanja referentne ustanove - rekla je Mihajlović.
No, osim slučaja lučkih radnika, uznemirenje je izazvalo i upozorenje građanima Bara da izbjegavaju područje Luke, koje je uputio direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.
On je rekao da su koncentracije olova visoke ali da nisu veće od propisane granične vrijednosti, dok je koncentracija arsena višestruko veća u odnosu na propisanu.
Kako je pojasnio za RSE ovaj nalaz je iz analize Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) od početka 2023. godine.
Nakon što je objavljeno da su mjerenja od prije godinu utvrdila visoku koncentraciju olova i arsena, čelnik Opštine Bar, Dušan Raičević je rekao da je zabrinut zbog saznanja "da su građani Bara u kontinuitetu trovani, a da je sve to neko pokušao da zataška".
Iz CETI-ja su za Radio Slobodna Evropa, 17. oktobra kazali da su ove godine realizovana tri ciklusa od po dvije sedmice mjerenja kod izlazne rampe iz kruga Port of Adria, u barskoj luci.
Rezultati mjerenja su, dodaju, dostavljeni naručiocima posla, rukovodstvu te kompanije, koji su dalje bili dužni da ih dostave Opštini Bar i Agenciji za zaštitu životne sredine.
Oglasili su se Ministarstvo zdravlja i pomorstva koje je naložilo hitnu istragu.
I pored toga što su se nadležna ministarstva oglasila, ostalo je nepoznato šta se dešavalo nakon što je CETI početkom 2023. utvrdio povećane koncentracije arsena do početka oktobra ove godine kada je utvrđeno prisustvo olova kod radnika kompanije.

Tužilaštvo formiralo predmet zbog visokog nivoa olova u krvi lučkih radnika iz Bara

Slučaj kontaminacije olovom i cinkom radnika u kompaniji Port of Adria do krajnje mjere je ogolio neadekvatnost zakonskog institucionalnog okvira u Crnoj Gori, smatra zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USS), Ivana Mihajlović. 
 
Ona je na konferenciji za novinare rekla da je trovanje radnika ukazalo na ogromne nedostatke u sistemu zaštite i zdravlja na radu. 
 
USS je apelovala na donosioce odluka da pod hitno počnu aktivnosti na formiranju referentne ustanove za medicinu rada, odnosno ustanove koja bi potvrdila i dijagnostifikovala profesionalna oboljenja. 
 
- Činjenica je da su naši dosadašnji napori da donosici odluka skrene pažnju na neophodnost formiranja medicine rada, naišli na ćutanje onih koji su trebalo da vode brigu - rekla je Mihajlović. 
 
Prema njenim riječima, to govori o tome da zaštita na radu nije prioritet. 
 
- USS smatra da nemamo luksuz da izgubimo još neku godinu dok shvatimo da nam je ovo zaista prijeko potrebno i nužno - rekla je Mihajlović. 
 
Ona je kazala da su situacije poput ove iz Port of Adria, samo dio problema koji je mnogo dublji. 
 
- I, nažalost, vidljiv tek onda kad se sredstva javnog informisanja pozabave ovim temama - dodala je Mihajlović. 
 
Ona je rekla da USS od početka pomno prati situaciju u Porto of Adria i pruža logističku podršku kolegama. 
 
Predsjednik Sindikalne organizacije Port of Adria Zoran Martinović rekao je da je po zakonu poslodavac dužan da zaposlene šalje na godišnji zdravstveni pregled. 
 
On je naveo da je njihov poslodavac ove godine prvi put uradio medicinsku analizu prisutnosti teških metala u krvi, pošto u Crnoj Gori do sada nije postojala zdravstvena ustanova, kako državna, tako i privatna, koja bi se bavila time. 
 
Martinović je kazao da je u Baru otvorena klinika Novi standard, koja se bavi tom analizom. 
 
- Na intervenciju naše službe zaštite na radu, koja je skrenula pažnju poslodavcu da taj pregled mora da se obavi, on je poslao određeni broj radnika na analizu prisutnosti metala u krvi - rekao je Martinović. 
 
On je dodao da su na testiranje otišla 63 radnika. 
 
- Po najnovijim podacima, kod 54 je konstatovano povišeno olovo u krvi, a kod deset cink - kazao je Martinović. 
 
On je dodao da na testiranje čeka još oko 100 radnika. 
 
Martinović je kazao da ljudi u startu nijesu shvatili šta se dešava. 
 
- Kolege su bile zbunjene jer im niko nije mogao prepisati terapiju, tad sam shvatio da nemamo medicinsku laboratoriju koja se bavi time ni odjeljenje koje će da liječi te ljude - rekao je Martinović. 
 
On je kazao da je sve išlo dosta sporo i dodao da nije bilo pritiska od poslodavca da mora da se radi. 
 
Martinović je rekao da je poslodavac obezbijedio novo testiranje radnika u Berlinu. 
 
On je rekao da mu je čudno to što u Crnoj Gori nema niko ko bi mogao da pomogne ljudima. 
 
- Neko hoće samo da se liječi, jer zdravlje nema cijenu, mi smo u cijeloj ovoj pričili izgubili tri nedjelje. Prema tome, mislim da je sistem zakazao, ne može mi biti jasno da u Crnoj Gori ne postoji sistem zaštite niti laboratorija gdje bih ja mogao sam da odradim te nalaze - rekao je Martinović. 
 
On smatra da je sistem podbacio. 
 
- I što je najgore, kad su se političari umiješali, kad je ministarstvo nešto reklo, e onda sve može. Ne želim takav sistem gdje mi političari mogu odlučivati da ću da se liječim ili neću. Hoću sistem koji mora biti pravedan i koji mi u svakom momentu mora omogućiti liječenje - rekao je Martinović. 
 
Upitan kakvo je zdravstveno stanje šest radnika koji su upućeni u Beograd, Martinović je kazao da su u dobrom stanju i da će nalazi pokazati ostalo. 
 
Govoreći o tome da li je tužilaštvo pokrenulo istragu, Martinović je kazao da je u ponedjeljak dobio poziv za razgovor iz sektora privrednog kriminala i da je taj sektor po službenoj dužnosti dužan da pokrene krivičnu prijavu. 
 
- Pošto mi nijesmo locirali kako je došlo do kontaminacije, mi smo se bazirali samo na to da ljude uputimo na liječenje. Nijesam imao odgovor na to ko je krivac - rekao je Martinović. 
 
On je kazao da je nekoliko radnika u Baru podnijelo krivičnu prijavu protiv NN osobe ili više njih. 
 
Martinović je rekao da izlaganje određenim opasnim materijama ne mora da ispoljava simptome odmah već da mogu da prođu i decenije.

Mihajlović: Trovanje radnika ukazalo na ogromne nedostatke u sistemu zaštite; Martinović: Na testiranje čeka još 100 zaposlenih

Šest radnika lučke kompanije Port of Adria iz Bara, kod kojih je utvrđena najveća koncentracija olova u krvi, upućeni su 16. oktobra u beogradski Institut za medicinu rada na ispitivanja, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore.
Oni su dobrog opšteg stanja, rečeno je Radiju Slobodna Evropa (RSE).
Kod još 52 radnika iste kompanije utvrđen je visok nivo olova u krvi.
Ukupno su testirana 63 radnika, od kojih su samo pet imali normalne vrijednosti.
- Normalna vrijednost je 28 mikrograma po litru. Kod nekih radnika, koji uglavnom rade pretovar raznih materija, ova vrijednost iznosi preko 40 do čak 119 mikrograma - kazao je za RSE predsjednik Sindikata lučkih radnika Zoran Martinović.
Turska kompanija Port of Adria, posluje u privatizovanom dijelu barske Luke, na jugu Crne Gore.
Za RSE su kazali da nijedan zaposleni nije prijavio simptome trovanja, ili bilo kakve zdravstvene probleme povezane sa ovom vrstom rada.
- Međutim, bez obzira na to odmah smo prestali da angažujemo zaposlene u istovaru i utovaru ovog tereta kako bi se spriječila dalja izloženost (opasnim materijama) - rekli su iz kompanije.
U međuvremenu Agencija za zaštitu životne sredine poslala je apel građanima Bara da "izbjegavaju šire lučko područje".
<h2>Kako je otkriven slučaj?</h2>
Martinović iz Sindikata kazao je za RSE da se njegove kolege osjećaju dobro i da, zasad, nemaju glavobolje i povraćanja.
- Ali, dosta kolega je zabrinuto, pogotovo ovi koji imaju gotovo desetostruko veće koncentracije olova od dozvoljenog. Jedan 119, neki preko 80. Uz to im je dosta nepoznanica jer ne znaju još precizno gdje će se i kako liječiti - navei je on.
Da su im povećane vrijednosti metala u krvi, kaže, saznali su slučajno.
Objašnjava da su njegove kolege i on u obavezi da svake godine rade sistematski pregled.
- Do sada smo radili 'obične' nalaze krvi u barskom Domu zdravlja i to je tako prolazilo. Međutim, nedavno je u Baru otvorena privatna klinika u kojoj se mogu izmjeriti vrijednosti olova, i poslodavac nas je poslao da to provjerimo. Eto, vidimo šta se pokazalo - istakao je Martinović.
Porazno je, navodi, što nijedna državna ustanova ne mjeri ove vrijednosti.
- U državi u kojoj se radi sa opasnim rudama nemate državnu laboratoriju u kojoj se možete testirati, niti liječiti u ovim situacijama. Ne nude mogućnost da nas makar testiraju pa da šalju za Njemačku ili negdje drugo uzorke na analizu, da bi se to provjerilo - kazao je on.
Na pitanje da li su radnici koji rade pretovar uvijek adekvatno zaštićeni, Martinović kaže da imaju opremu, rukavice, maske, odijela.
- Tvrde da je kvalitetna i po standardima. Ali, na primjer, povišene su vrijednosti nekih koji rade u administraciji - istakao je on.
Kaže da ih je prije par dana posjetila Inspekcija zdravlja na radu koja je naložila da kontaminirani radnici više ne mogu obavljati te poslove.
- Uglavnom, da se nije otvorila ova privatna klinika i da naš poslodavac nije odlučio da nas testira, ko zna kako bi se sve završilo. Čista sreća - zaključuje Martinović.
<h2>"Zdravlje zaposlenih prioritet"</h2>
A iz kompanije Port of Adria koja upravlja kontejnerskim, teretnim i brodovima za krstarenje, kažu da su im zdravlje i bezbjednost zaposlenih prioritet.
Oni su potvrdili navode Martinovića da radnici imaju zaštitnu opremu za rad, da se pregledaju jednom godišnje u lokalnom Domu zdravlja, kao i da su položili ispite za rad s opasnim materijama.
Čim je, kako pojašnjavaju, otvorena privatna laboratorija koja sprovodi detaljne anliaze krvi na prisustvo teških metala, inicirali su testiranje radnika.
Nakon što su stigli rezultati kompanija je dogovorila da se dodatni testovi urade u Berlinu, zbog eventualnog liječenja i terapija.
No, u međuvremenu su nakon pregleda u Kliničkom centru Crne Gore, šestorica zaposlenih upućeni u Beograd.
Zdravstevno stanje ostalih 52 radnika, pratiće ljekari Kliničkog centra, rečeno je za RSE iz te ustanove.
<h2>"Izbjegavati područje oko Luke Bar"</h2>
Povodom upozorenja građanima Bara da izbjegavaju područje Luke, direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić je rekao da su koncentracije olova visoke ali da nisu veće od propisane granične vrijednosti, dok je koncentracija arsena višestruko veća u odnosu na propisanu.
Kako je pojasnio za RSE ovaj nalaz je iz analize Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) od prošle godine.
Agencija kojom on rukovodi nije utvrdila prekoračenje graničnih vrijednosti za olovo i arsen u analizama vazduha, dok analize zemljišta nisu rađene.
Kaže i da je porijeklo ovih metala u vazduhu u direktnoj vezi sa pretovarom rudnog koncentrata ruda olova i bakra.
Iz CETI-ja nije odgovoreno na upit RSE šta su preduzeli nakon što su prošle godine utvrdili da je koncentracija arsena višestruko veća od dozvoljene.
Gazdić ističe da su o tim rezultatima CETI-ja odmah obavijestili Ekološku inspekciju, od koje su dobili povratnu informaciju da su pokrenuli aktivnosti.
Ni iz Ekološke inspekcije RSE nije dobio odgovor na pitanje koje aktivnosti su preduzeli i sa kakvim efektima.
Gazdić dodaje da je rukovodstvo Port of Adria ali i kompletne Luke Bar moralo biti obaviješteno o rezultatima mjerenja.
- Nismo upoznati da li su sa rezultatima upoznali zaposlene - rekao je on.
<h2>Opština Bar: Pokušaj zataškavanja trovanja</h2>
Nakon što je objavljeno da su mjerenja od prije godinu utvrdila visoku koncentraciju olova i arsena, oglasio se čelnik Opštine Bar, Dušan Raičević.
Saopštio je da je zabrinut zbog saznanja "da su građani Bara u kontinuitetu trovani, a da je sve to neko pokušao da zataška".
Od nadležnih, kako kaže, zahtijeva da se hitno pozabave ovim problemom i ponude konkretna rješenja.
- Odgovornost je rukovodioca u preduzećima koja obavljaju pretovar tereta u Luci Bar, ali i nadležnih državnih institucija koje su zakazale i omogućile da se ovo sakriva duže od godinu. Za to će neko morati da odgovara - rekao je Raičević.
Iz Ministarstva zdravlja su naveli da su odmah po saznanju da dio radnika ima povišene vrijednosti olova poslali uzorke na analizu u beogradski Institut.
Nalazi su, kako kažu, pokazali da su "nivoi u prihvatljivim granicama, s obzirom na njihov posao i izloženost ovim materijama".
Ipak, šestoricu sa najvećim vrijednostima poslali su za Beograd.
Ministarstvo pomorstva naložilo je hitnu istragu.
Ministar Filip Radulović, koji je od oktobra prošle godine na toj funkciji, rekao je da odgovorni moraju snositi posljedice.
I pored toga što su se svi od nadležnih institucija oglasili, ostalo je nepoznato šta se dešavalo nakon što je CETI početkom 2023. utvrdio povećane koncentracije arsena do početka oktobra ove godine kada je utvrđeno prisustvo olova kod radnika kompanije.
Inače, Port of Adria ima oko 280 zaposlenih i kako je menadžment najavio svi će biti testirani.

Lučki radnici iz Bara na pregledima u Srbiji zbog visoke količine olova u krvi

Zatvaranje kompanije Port of Adria u ovom trenutku nije opcija, a koncentracije teških metala oko Luke Bar su ove godine dovedene u granične vrijednosti, kazala je u emisiji “Mreža”na TVCG ekološka inspektorka Slavena Vuković.
U emisiji je saopšteno i da je kod 54 radnika, te barske kompanije, ustanovljeno postojanje olova u krvi u količini koja je veća od dozvoljene.
Ekološka inspekcija, kako kaže, redovno prati rad na području Luke Bar, gdje kompanije Luka Bar i Port of Adria vrše pretovar ruda, zbog čeka se i vrše mjerenja i kontrole.
- Istina je da je bilo prekoračenja ne samo u 2023, nego i u 2022. - kazala je ona.
U maju 2023. inspekcija je, kako navodi, sprovela upravnu aktivnost – pokretanje štete u životnoj sredini, shodno zakonu.
Potom je, kako kaže Vuković, prema Luci Bar pokrenuta i krivična prijava ODT-u u Baru, a nakon toga su održali i niz sastanaka sa predstavnicima Luke Bar.
- Provjereno je na terenu, dva puta u toku 2024, da su emisije polutanata doveli u neke granične vrijednosti. Naravno da će biti i u narednom periodu predmet naše kontrole - poručila je Vuković.
<h2>Tužilaštvo od febrauara ne odgovara na prijavu</h2>
Na pitanje da li je naloženo zatvaranje kompanije Port od Adria, Vuković kaže da to može biti opcija.
- Ali se trenutno za to nijesmo opredijelili. Opredijelili smo se za preventivnu mjeru kako da se ublaži emisija polutanata u vazduhu. Gašenje i zatvaranje nijesu opcija - poručila je Vuković.
U vazduhu je bilo povećane koncentracije olova, arsena i nikla, kaže Vuković i dodaje da su takvo stanje pokazala mjerenja.
Ona je saopštila da se mjerenja vazduha rade od 2021. i da su rezultati emisije polutanata u 2024. mnogo bolji.
- Očekujemo četvrto mjerenje u 2024. i ja vjerujem da će nalaz biti mnogo bolji… Očekujem da ODT odreaguje na našu krivičnu prijavu koja je podnesena 5. februara ove godine, nijesam dobila nikakav poziv iz tužilaštva. Očekujem reakciju Agencije za zaštitu životne sredine koja ne reaguje od 3. maja 2023. godine osim putem medija, kao juče. U mom radu dosta zavisi kako će se oni odrediti da bih ja mogla dalje preduzimati uprave postupke - poručila je Vuković.
<h2>Kod 54 radnika povišena koncentracija olova</h2>
Predsjednik Sindikalne organizacije zaposlenih u AD “Port of Adria” (PoA) Zoran Martinović kaže da su testirana 63 radnika, a kod 54 ustanovljeno je postojanje olova u krvi u količini koja je veća od dozvoljene, dok su kod njih 10 pronađene uvećane količine cinka.
Kako navodi grupa od šest ili sedam radnika kompanije “Port of Adria” večeras će krenuti za Beograd na dalje kontrole i eventualna liječenja.
On je saopštio da u ovom trenutku ne mogu da kažu gdje je napravljen propust u zaštiti na radu.
- Ljudi su tražili samo da se liječe da taj višak olova izbace iz sebe - kazao je Martinović, za emisiju “Mreža”.

1250x600

1084x550

Ekološka inspekcija: Koncentracije metala oko Luke Bar u graničnim vrijednostima

<h4>Poslanik Socijaldemokrata i predsjednik Skupštine Opštine Bar Branislav Nenezić ocijenio je da izuzetno zabrinjavaju informacije da je kod 58 od 63 radnika Port of Adria pronađena velika koncentracija olova i arsena u krvi.</h4>
Još više, prema njegovim riječima, zabrinjava informacija da je njih šestoro upućeno na dalje liječenje na Institut u Beogradu.
- Ono što negdje prije svega dodatno zabrinjava je to što je testiranje izvršeno 2023. godine, a tek sada, nekih 15 mjeseci nakon toga su dobijeni rezultati i objavljeni. Upitno je kakvo je stanje prije svega kod testiranih ljudi, a i kod svih ostalih radnika na današnji dan - kaže Nenezić za Antenu M.
On je pohvalio odluku manadžmenta Port of Adria da se svi radnici ponovo testiraju, čak i oni koji ne rade na poslovima vezano za pretovar pomenutih materija.
- Ali, zaista jedna velika bojazan ovih dana u Baru, jer je upitno šta se dešava i sa radnicima Luke Bar, državnog dijela barske luke, jer svi znamo kakav teret se sve pretovara preko ove dvije kompanije. Nadam se da će prije svega njihovo zdravstveno stanje, posebno ovih šestoro koji su upućeni na dalje ličenje u Beogradu biti dobro, ali jedna velika opomena svima u Crnoj Gori- očigledno da imamo ozbiljne probleme u luci Bar i da tome treba zaista da se posvetimo, prije svega da bismo sačuvali građane koji tamo rade, a možda i sve stanovnike grada Bara - rekao je Nenezić.
Ponovio je da je upitno to što su 15 mjeseci nakon testiranja dobijeni rezultati.
- Dosta je upitno kako su ti podaci došli do medija. Definitivno nijesu nadležne institucije te koje su pomenute podatke dale u javnosti. Dolazi se do zaključka da je neko želio kompletno ovaj slučaj da zataška. S kojom namjerom i s kojim ciljem, sada je zaista teško govoriti. Mislim da je sada najvažnije stanje građana Bara i da se, prije svega ovi koji su zaraženi što prije i što bezbolnije oporave - dodao je Nenezić.
Na pitanje, šta će preduzeti, te da li će nešto inicirati povodom ovog slučaja, Nenezić podsjeća da su prošle godine u Skupštini imali kao tačku dnevnog reda upravo situaciju iz Luke Bar na osnovu inicijative mještna zajednice.
- Imali smo tada prisutne ljude iz inspekcije koje su tada naložili ova testiranja. Upitno je zašto su rezultati objavljeni tek sada. Ono što je sigurno je da ćemo u narednom periodu učiniti sve što je u našoj moći sa nivoa lokalne samoprave a i sa nivoa Skupštine Crne Gore. Definitivno, &nbsp;ono što ovakav jedan slučaj zahtijeva je i parlamentarna istraga gdje ćemo definitivno uključiti sve nadležne ministri kako bismo došli do prave istine, zbog svega daljeg što slijedi u liječenju zaraženih ljudi a i svega onoga što potencijalno mogu biti opasnost, kako bismo na vrijeme sve to preduprijedili - zaključio je Nenezić.
<h2>Opasan presedan</h2>
I poslanik DPS-a i član Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Jevto Eraković kaže za Antenu M da bi informacija da je kod 58 od 63 radnika Port of Adria pronađen visok nivo olova i arsena u krvi, trebalo da uznemiri ne samo zaposlene u Luci Bar, nego i građane Bara.
- Ja sam i juče u Skupštini pokušao da skrenem pažnju javnosti na izuzetno veliki problem, ali očigledno da su neke druge teme bile važnije, kao što su čini mi se sada mnogo važnije teme sve ostale, nego zdravlje stanovnika Crne Gore - rekao je Eraković.
Veliki je problem zbog toga što je, kao kaže, u pitanju potencijalno trovanje olovom i arsenom.
Ta trovanja, prema riječima Erakovića, mogu imati fatalne posljedice po građane, odnosno po pacijente.
- Naravno, u zavisnosti prije svega od koncentracije, a i od vremena koliko su dugo bili izloženi ovim agensima. Kao ljekar prvog dana kada sam čuo koliko je radnika potencijalno zaraženo u Baru, insistirao sam i uputio poruku koje su mjere neophodne odmah da se preduzmu. Da se zaustavi ekspozicija radnika tim štetnim agensima i da se naprave stručni ljekarski pregledi - naveo je on.
Jasno je, kaže, da u Crnoj Gori kao maloj državi nema Instituta za toksikologiju i ne treba ni da bude - s obzirom da to nisu toliko česte pojave.
- Ali mnoge stvari se mogu riješiti i ovdje u okviru KCCG. Tako da mislim da je bilo važno odmah organizovati preglede za sve pacijente - dodao je on.
Eraković smatra da je osim pregleda internista i toksikologa, trebalo uključiti i druge specijalnosti.
- To govorim prije svega kao neurolog i kao neko ko zna kakve neurološke posljedice mogu da imaju pacijenti koji su izloženi ovim štetnim agensima. Zdravstveni sistem treba da se odnosi prema ovom problemu hitno, promptno i da ne dozvoljava da se spekuliše da li postoji zaista problema kod pacijenata ili ne - naglasio je on.
Druga stvar koja, prema riječima Erakovića, možda onako još prolazi ispod radara jeste rezultati mjerenja koji smo dobili još prošle godine.
- Dakle, prije čak i više od godinu vidimo da je koncentracija arsena u Baru čak deset puta povećana. To može takođe imati ogromne posljedice po zdravlje stanovnika ovog grada. Ta informacija je više od godinu i po dana zataškavana, niko nije obaviješten ko je trebalo da bude obaviješten, a to je prije svega Opština, nego je neko odlučio da je bolje da se te informacije zataškaju i da se javnost ne informiše - dodao je Eraković.
Misli da je na djelu opasan presedan kakav nikad do sada nije zabilježen u Crnoj Gori.
- Sjetimo se samo kakav je odgovor države bio na Kju groznicu i onda vam je jasno sa kakvim neznalicama i šarlatanima imamo posla. Nisu u stanju da obezbijede zakopavanje mrtve stoke u državi, a kamoli da sačuvaju zdravlje stanovnika naše države - istakao je Eraković.
Eraković dodaje da će inicirati danas u okviru DPS-a održavanje hitne sjednice Odbora za zdravstvo.
- Već smo uputili takvu inicijativu. Poslali smo je našim kolegama koji su takođe u tom Odboru i očekujem da i Odbor što hitnije raspravlja na tu temu - zaključio je Eraković.

Nenezić: Neko je želio kompletno da zataška slučaj u Port of Adria, potrebno pokrenuti parlamentaranu istragu

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević pozvao je nadležne organe da se hitno i ozbiljno pozabave problemom zagađenja u području Luke Bar i da građanima što prije ponude konkretne odgovore i održiva rješenja. 
 
Raičević je kazao da su mjerenja koja je objavio CETI potvrdila da je još prošle godine u okruženju Luke Bar koncentracija olova bila veoma visoka, a arsena čak deset puta veća u odnosu na propisanu vrijednost. 
 
- O tome nas nadležna Agencija za zaštitu životne sredine tek sada obavještava, a saznajemo da je i Institut za javno zdravlje preporučio i zatvaranje izvora zagađenja, i sve to tek nakon što je kod 58 radnika potvrđen povišen nivo olova u krvi i ozbiljno im ugroženo zdravlje - naveo je Raičević. 
 
On je naglasio da, sa pozicije prvog čovjeka lokalne uprave, ali i kao zabrinuti građanin, zahtijeva od nadležnih državnih organa da se hitno i ozbiljno pozabave tim problemom i građanima Bara što prije ponude konkretne odgovore, a nakon toga i održiva rješenja. 
 
- Opština Bar biće podrška svakom takvom djelovanju i rješavanju ove problematike - poručio je Raičević. 
 
On je naglasio da je veoma zabrinut zbog saznanja da su građani Bara, kako je naveo, u kontinuitetu trovani. 
 
- A da je sve to neko pokušao da zataška, stavljajući zdravlje i živote građana u drugi plan - dodao je Raičević. 
 
Prema njegovim riječima, očigledno je neko "od silnog politikanstva" zaboravio da je ljudski život najvažniji i iznad svake politike. 
 
- Odgovornost svih na rukovodećim pozicijama u preduzećima koja obavljaju pretovar tereta u Luci Bar, ali i nadležnih državnih institucija, je negdje zakazala i omogućila da se ovo kontunirano trovanje sakriva duže od godinu dana od očiju javnosti - rekao je Raičević. 
 
On je poručio da će za to neko morati da odgovara i pruži odgovore građanima Bara i njihovim porodicama. 
 
Raičević je podsjetio da je, sa nivoa lokalne uprave, početkom prošle godine, odmah po saznanju da ovaj problem može da ugrozi živote mještana u blizini Luke, pokrenuta diskusija na sjednici Skupštine Opštine Bar. 
 
Kako je dodao, delegacije Opštine i Skupštine Opštine posjetile su Luku Bar i upozorile rukovodstvo na pritužbe mještana i potencijalno ugrožavanje njihovog zdravlja praškastim materijama. 
 
- Sa ove distance potvrđuje se, nažalost, najgora slutnja koju su nam građani tada iskazali - naveo je Raičević.

Raičević: Zahtijevam odgovornost za kontinuirano trovanje građana Bara

Na osnovu rezultata mjerenja koje je izvršio Centar za ekotoksikološka ispitivanja tokom prvog ciklusa mjerenja u 2023. godini u okruženju Luke Bar, koncentracije olova i arsena veoma su visoke i koncentracija arsena, čak deset puta veća u odnosu na propisanu ciljnu vrijednost, saopštio je za TVCG direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.
- Na osnovu rezultata mjerenja koja je izvršio Centar za ekotoksikološka istraživanja tokom prvog ciklusa mjerenja u 2023. godinu u okruženju Luke Bar, zakučak je da su koncentracije olova i arsena veoma visoke i da je koncentracija arsena čak 10 puta veća u odnosu na propisane ciljne vrijednosti - kazao je Gazdić.
Institut za javno zdravlje je popisao mjere koje treba da se sprovedu i ekološka inspekcija bi trebalo da, ukoliko je došlo do tih velikih prekročenja, zatvori izvor zagađenja.
- Preporuka jeste da građani, oni koji ne moraju da idu u to područje, oko Luke Bar, da izbjegavaju dok se ne sprovedu sve mjere koje budu naložila ekološka inspekcija - zaključio je Gazdić.
Podsjetimo, radnici preduzeća “Port of Adria” imaju višestruko povišen nivo olova u krvi, ali nadležne zdravstvene institucije nijesu preduzele ništa da ih liječe, niti da utvrde kako je došlo do trovanja tim po zdravlje izuzetno opasnim teškim metalom.

Gazdić: Koncentracije olova i arsena oko Luke Bar deset puta veće od propisanih, građani da izbjegavaju ovo područje

Ministarstvo zdravlja preduzima i preduzeće sve neophodne radnje iz svoje nadležnosti u cilju zaštite zdravlja zaposlenih u preduzeću Port Adria, a nakon što su se radnici obratili zdravstvenim ustanovama sa analizama koje ukazuju na povećan procenat olova u krvi i sumnje na trovanje teškim metalima, saopšteno je iz resora Vojislava Šimuna.
U Ministarstvu kažu da su, odmah po saznanju za ovaj problem, stupili u kontakt sa Institutom za medicinu rada ''Dr Dragomir Karajović'' u Beogradu, referentnom regionalnom ustanovom u oblasti zaštitie stanovništva od jonizujućih zračenja i profesionalne toksikologije.&nbsp;
- Dogovoren je hodogram aktivnosti u cilju zaštite zdravlja pacijenata sa sumnjom na trovanje teškim metalom, a nakon što zaposleni iz barske Luke prođu dijagnostiku u Kliničkom centru Crne Gore - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako tvrde, prvi rezultati analiza koje su poslate Institutu u Beogradu ukazuju da se radi o hroničnom procesu te vrijednostima olova u krvi koje su u granicama dozvoljenog u odnosu na profesionalni angažman i izloženost zaposlenih na ovom radnom mjestu.
- Ipak, kako bi u potpunosti otklonili sve sumnje i u skladu sa medicinskom doktrinom i etikom ovaj proces zaokružili dijagnostikom i eventualnim liječenjem pacijenata već od sjutra u Kliničkom centru je organizovan prijem za prvu grupu radnika iz preduzeća ''Port of Adria'', nakon čega će u skladu sa zdravstvenim stanjem i medicinskim indikacijama po potrebi biti poslati u beogradski Institut ''Dr Dragomir Karajović'' - poručuju u Ministarstvu zdravlja.

Ministarstvo zdravlja: Zaposleni u preduzeću Port of Adria biće adekvatno zbrinuti

Prijedlog za razrješenje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i ponovno odlučivanje o Zakonu o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata biće na dnevnom redu sjednice u četvrtak, 29. maja.
Mandić je za taj dan saszvao sjednicu sa pet tačaka dnevnog reda. Osim o o prijedlogu za razrješenje Mandića i Sporazumu sa UAE, &nbsp;poslanici će razmtrati Prijedlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini, kao i o Prijedlogu odluke o izmjeni odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od strane policijskih službenika poznatih kao "Crne trojke", a za koje su se u javnosti pojavljivale informacije da su bile zadužene za prebijanje političkih neistomišljenika tadašnje vlasti, Izbori, imenovanja i razrješenja.
Na dnevnom redu su i izbori, imenovanja i razrješenja.

Skupština 29. maja o prijedlogu za razrješenje Mandića, istog dana ponovo i o Sporazumu sa UAE

Studenti i građani koji su prethodnih pet dana blokirali ulaz u zgradu Višeg suda u Novom Sadu, 20. maja su privremeno uklonili blokadu, kako bi sud mogao da donese odluku o žalbi na produžavanje pritvora aktivistima i studentima koji su više od dva mjeseca lišeni slobode zbog navodnog pokušaja rušenja ustavnog poretka.
Kako javlja reporterka Radija Slobodna Evropa (RSE), oko 6:30 studenti su sklonili jednu od metalnih ograda koja je postavljena ispred glavnog ulaza. Sudska straža i dio zaposlenih ušli su u zgradu.
Ispred zgrade su trenutno studenti i malobrojni građani.
Sud je saopštio 19. maja da zbog blokade nisu u mogućnosti da se bave slučajem pritvora aktivista kao i žalbama na odluke tokom tog postupka, te da je rad svih pravosudnih organa u zgradi “u potpunosti onemogućen”.
Međutim, studenti su saopštili u ponedjeljak uveče da je od početka blokade bio omogućen ulazak u sud zaposlenima koji rade na slučaju uhapšenih aktivista. Oni su ocijenili da je takvo saopštenje suda “politički motivisan spin, a ne realan problem”.
- Želimo da bude jasno: sjutra (utorak, 20. maj) garantujemo bezbjedan ulazak u zgradu od početka radnog vremena do 11 časova. To je još jedan pokazatelj naše dobre volje. Nakon 11, blokada suda se nastavlja - saopštili su studenti.
Petoro pritvorenih aktivista nalaze se u zatvoru u novosadskom naselju Klisa, dok je profesorka Marija Vasić krajem prošle sedmice prebačena u zatvorsku bolnicu Centralnog zatvora u Beogradu, zbog lošeg zdravstvenog stanja.
Vasić je stupila u štrajk glađu i žeđu nakon što je Viši sud donio odluku o novom produženju pritvora aktivistkinjama i aktivistima.
Porodica Marije Vasić navodi da danima nema informacije o njenom zdravstvenom stanju.
U međuvremenu se oglasila zatvorska uprava koja navodi da su sve informacije o stanju profesorke Marije Vasić “dostupne javnosti”.
Uprava za izvršenje krivičnih sankcija 19. maja je navela da je prvog dana kada je Vasić prebačena u bolnicu, saopštila da je ona priključena na infuziju i da dobija neophodnu zdravstvenu njegu.
Povodom slučaja Marije Vasić i hapšenja aktivista oglasila se i Evropska komisija, koja je saopštila da je “duboko zabrinuta” zbog pogoršanja zdravstvenog stanja profesorke koja u pritvoru štrajkuje glađu i žeđu.
Novosadski aktivisti Mladen Cvijetić, Srđan Đurić, Lazar Dinić, Lado Jovović, Davor Stefanović i Marija Vasić uhapšeni su 14. marta, dan prije masovnog protesta u Beogradu, pod optužbom da su pripremali djelo protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije.
Uoči njihovog hapšenja na provladinim televizijama sa nacionalnom pokrivenošću emitovan je audio snimak prisluškivanog razgovora sa sastanka aktivista, na kojem je bilo riječi o planovima da se na protestu u Beogradu nametne ideja prelazne vlade i upad u zgradu Radio-televizije Srbije.
Branioci okrivljenih su u više navrata naveli da je BIA razgovor prisluškivala nezakonito navodeći da audio snimak ne može biti pravno valjan dokaz u tom procesu.
Advokati uhapšenih uložili su 15. maja žalbu na odluku suda o produženju pritvora za 30 dana.
Veljko Milić, advokat pritvorenog Lazara Dinića rekao je u ponedjeljak u izjavi za novinare tokom blokade, da je sud dužan da vodi računa o hitnosti rješavanja predmeta, bez obzira što za odlučivanje o žalbi ne postoji rok.
Na oslobađanje aktivista ranije su pozvali studenti u blokadi, građanski zborovi, desetine nevladinih organizacija i Evropski parlament.

Studenti i građani privremeno deblokirali rad Višeg suda u Novom Sadu

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, 
Uvaženi Okrivljeni, Oče Veseline,
Evo, prođe taj zeman od posljednjeg pisma, ali čvrsto Vas uvjeravam da je mali prekid nastupio isključivo zbog nepredviđenih obaveza, nikako zbog nedostatka volje i želje da ova komunikacija (doduše jednostrana) postane lijepa tradicija.&nbsp;
To smo razjasnili, i sad odmah da krenemo – što bi stari Crnogorci rekli – in medias res.&nbsp;
Pažljivo pregledah moje foldere pod oznakama „Dojave“, „Pouzdani izvori“ i „Dojave iz pouzdanih izvora“, pa Vas pitam:
- Da li je tačno (doduše, ovo je samo retoričko pitanje) da ste Vi i Boris popili vodu i šećer kad ste pročitali izvještaj Evropljana o RTCG-u? Naročito kad ste iščitavali onaj dio da se mora poštovati „zakonitost imenovanja rukovodstva i puno poštovanje sudskih presuda koje se odnose na RTCG“. Boris je, doduše, uzeo onaj smeđi šećer.
- Da li je tačno da ste Borisa, koji se u to vrijeme nalazio u Bazelu, maksimalno fokusiranog na takmičenje za pjesmu Evrovizije, toliko puta zvali da je rekao jednoj članici delegacije: „Daj mi tabletu, što mi nešto od ove zvonjave glava pršte?“
- Da li je tačno da Vas je Boris, pošto se malo okopirkao, pozvao telefonom i rekao: „Mačak, ne brini, smutićemo mi nešto“, a da ste Vi odgovorili: „Bobi, može li mi sad što bit? Mislim na Sud.“
- Da li je tačno da je Boris, nakon tog razgovora s Vama, rekao jednoj bliskoj saradnici: „To me mnogo boli patka što će bit’ sa Mačkom. Ko mu je kriv što se zalijepio za mene“.
- Da li je tačno da je uvažena članica Savjeta, Vaša koleginica Amina Murić, pošto je pročitala izvještaj, a prethodno gostovala u radio-emisiji i izjavila da je „RTCG evropski javni servis“, jauknula i otišla da instalira aplikaciju za TEMU, kako bi naručila još vudu lutkica sa likom Marijane Camović?
Hipersenzitivni menadžment odmah je naslutio da je nešto uznemirilo „srce i mozak“ RTCG-a. Nijesu imali sto posto provjerenu informaciju o čemu se radi, jer, za razliku od mene, oni imaju samo folder „Dojave“. Ništa pouzdano i to.
Zato su, predostrožnosti radi, odmah, ultimativno, zabranili objavljivanje evropskog izvještaja o Javnom servisu. Na svim platformama.
Iz foldera „Dojave iz pouzdanih izvora“ izdvajam i nekoliko krucijalnih organizaciono–bezbjednosnih pitanja. Prema dostupnim informacijama, saznajemo da se uoči svake sjednice Savjeta – koje se inače održavaju u takozvanoj multimedijalnoj sali na prizemlju – zaključavaju sanitarni čvorovi. I to po vertikali, od prizemlja do šestog sprata.
Da, da…
E, sad, neki neupućeni čitatelj koji, nekim slučajem, bude ovo čitao, postaviće pitanje – zašto? &nbsp;
Kako zašto? Potpuno normalna organizaciona radnja. Jer, kako saznajemo, nekim članovima Savjeta tokom sjednica potrebna je puna koncentracija. A kako da se koncentriše član Savjeta kad neki djelatnik čagrlja i pušta vodu u toaletu?!
Makar je to notorna stvar – puna koncentracija i djelatnik u toaletu nikako ne idu zajedno!
Stoga, da se ne bi nadzornom organu remetila prijeko potrebna koncentracija, sanitarni čvorovi se zaključavaju, a djelatnicima je ostavljena mogućnost samostalnog odlučivanja – kako i gdje da riješe potrebe.
Zato, bilo bi dobro da šira javnost bude upoznata i da zna: svaka, eventualno, nedobra odluka Savjeta proistekla je isključivo iz neodgovornog ponašanja djelatnika RTCG-a. I tačka.
I taman kad ste odahnuli, primirili se i čekali da prođe kastig koji napravi Joanikije – evo ga na pomolu novi.
Da prvo pojasnimo šta ovo bi sa Joanikijem. Jednostavno, više nije mogao da sakrije „bol koji ga razdire zbog stradanja Crkve tokom i poslije II svjetskog rata“. Ponijelo ga, i morao je da pohvali Pavla. Tako, bogami, reče jedan od viđenijih iz parlamentarne većine.
E sad, ne znam na toj skali Joanikijevog bola đe su ona 34 sveštenika što su bili na antifašističkoj strani, odnosno članovi partizanskog pokreta? Eto, ne znam – jedino da gatam, jer ih, koliko vidim i čujem, niko ne pominje.
Dođosmo do tog novog kastiga. Crna Gora dobija još jednog mitropolita.
Što ćemo mi sad? Mislim na nas – kao RTCG.
Nastavljamo li dalje da pratimo samo Joanikija ili fokus prebacujemo na Metodija?
Šta kaže Boris? On je vazda znao da prepozna kome treba ruku pružiti, a kome nogu postaviti.
Šta da Vam kažem za kraj?&nbsp;
Simbolika je, znate, đavolja rabota!
Među prvima su se ovom temom „umnožavanja mitropolita“ bavili – jedna novinarka koja prati crnu hroniku i jedan novinar koji se „proslavio“ izvještajima sa dubrovačkog ratišta.&nbsp;
Hm, znakovito, rekla bih.
Ako se sjećate, ustoličenje Metodija na mjesto episkopa obilježilo je početak Vaše i Bobijeve karijere u RTCG. Sad se pitam – šta bi moglo da znači ovo novo Metodijevo ustoličenje?&nbsp;
Ne insinuiram ja ništa, samo razmišljam.
Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje. Blagodarim. 
Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa
P.S. U narednom pismu pozabavićemo se jednom veoma zanimljivom temom – ko je i zašto bio zaključan u sanitarnom čvoru, na četvrtom spratu?

Kastig za Mačka i vudu lutke sa Temua

Iz Montefarma su objavili spisak apoteka koje će biti dežurne tokom Dana nezavisnosti. Raspored se odnosi na dane 21. i 22. maj (srijeda i četvrtak):
U sljedećim gradovima apoteke će raditi od sedam do 14 sati: 
„Andrijevica”- Andrijevica„Zdravlje“- Plav
„Gusinje“- Gusinje„Plužine“- Plužine
„Higija“- Danilovgrad„Jatros“- Rožaje
„Golubovci”- Zeta „Tuzi“- Tuzi
„Dobrota“- Kotor„Vladimir“- Ulcinj
„Farmakon“- Mojkovac„Jovo Dreč“- Cetinje
„Petnjica“- Petinjica„Topla“- Herceg Novi
„Petrovac“ – Petrovac „Šavnik“- Šavnik
„Riva“- Tivat„Jadran“ – Ulcinj
Apoteke „Stari grad” - Kotor i "Žabljak“ na Žabljaku radiće od devet do 19 sati.
U nekoliko gradova apoteke će raditi od sedam do 20 sati: 
„Hipokrat”- Berane„Remedija“- Kolašin
„Topolica”- Bar„Gojko Darić“- Nikšić
„Eskulap“- Bijelo Polje„Risto Vukotić“- Pljevlja
„Mogren“- Budva
Apoteke dežurne u Podgorici:
„Kruševac“- Bul.Svetog Petra Cetinjskog br.45/a, radno vrijeme 24 sata, tel. 067/148-331
„Podgorica“- ul.Slobode br.24 , radno vrijeme od sedam do 22 sata, tel. 067/148-471
Apoteka 24 sata dežurna u Nikšiću:
„Gojko Darić 1“- ul.Narodnih heroja br. 8, tel. 067/148-355

Dežurne apoteke tokom praznika

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Tag: olovo