Jedna osoba je poginula danas u Albufeiri, turističkom gradu na jugu Portugala, usljed jakih vjetrova koji su prošli kroz region Algarve, stavljen na narandžasti stepen uzbune zbog oluje Klaudija, koja pogađa zemlju već nekoliko dana, saopštili su portugalski zvaničnici.
Predsjednik Marselo Rebelo de Suza izrazio je "solidarnost sa porodicama žrtava, poslije prolaska tropske oluje Klaudija, koja je pogodila Albufeiru jutros".
Agencija za civilnu zaštitu je ranije na svojim društvenim mrežama prenijela da su zbog jakih vjetrova dvije osobe povrijeđene, a jedna nestala u jednom kampu u Albufeiri.
Prema lokalnim medijima, preminula osoba bi mogla da bude ona koja je prvobitno prijavljena kao nestala.
Civilna zaštita je navela da je u jednom restoranu u primorskom ljetovalištu u blizini Albufeire 20 osoba povrijeđeno u djelimičnom urušavanju krova. Nije precizirano da je urušavanje posljedica naleta oluje.
Nekoliko okruga na jugu Portugala stavljeno je danas u narandžasti stepen uzbune zbog jakih vremenskih nepogoda koje pogađaju zemlju posljednjih nekoliko dana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Uzbuna zbog oluje u Portugalu: Jedna osoba poginula, više povrijeđenih

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas u Kninu da je vojno-policijska operacija "Oluja" iz avgusta 1995. uništila projekat velike Srbije i promijenila vojni i geopolitički poredak Jugoistočne Evrope.
Na centralnoj manifestaciji u sklopu obeležavanja 30. godišnjice "Oluje", Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, Plenković je rekao da je "ujedinjena snaga hrvatskog naroda" u avgustu 1995. "oslobodila okupirane gradove i sela, pobijedila agresora i vratila život i ponos prognanicima", prenosi agencija HINA.
Obraćajući se okupljenima na stadionu fudalskog kluba Dinara, Plenković je kazao da je "Oluja" u tom trenutku bila "najveća kopnena bitka u Evropi od Drugog svjetskog rata, koja je razbila projekat Velike Srbije, porazila agresora, promijenila vojni i geopolitički poredak Jugoistočne Evrope, odredila sudbinu Hrvatske i omogućila kraj rata u Bosni i Hercegovini".
- Oluja nije samo oslobodila Hrvatsku, ona je spriječila i novu tragediju u Bosni i Hercegovini. Otvorila je put povratku hrvatskih prognanika svojim domovima i mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja, povratku Vukovara i uspostavljanju hrvatske vlasti na cijeloj teritoriji - naveo je Plenković.
Dodao je da je Hrvatska poslije rata "omogućila i povratak hrvatskih Srba koji su to željeli", navodeći da je time "pokazala političku zrelost, moralnu odgovornost i ljudsku velikodušnost".
On je rekao da "žrtva svih koji su dali živote za slobodu Hrvatske" predstavlja "zavjet zahvalnosti jer je zahvaljujući njima Hrvatska postala svoja, suverena i slobodna", navodeći da se ne smiju zaboraviti ni 1.744 nestale osobe koje Hrvatska traži.
- Očekujemo da Beograd konačno pokaže pravu spremnost za saradnju, jer bez pune istine o nestalima nema iskrenih odnosa ni evropske budućnosti - kazao je Plenković.
Dodaje da su, iako je prošlo 30 godina od "Oluje", još živa sjećanja "na te dane ponosa i slave".
- Svake godine se ovde u Kninu okupljamo sa istim osjećanjima, ponosom zbog pobjede, zahvalnošću braniteljima i pijetetom prema palima. Ali danas, na ovu godišnjicu najveće hrvatske pobjede, ne dolazimo samo da se sjetimo. Dolazimo da potvrdimo šta za nas znači operacija 'Oluja', na šta nas obavezuje i čemu nas uči - kazao je Plenković.
Naveo je i da je "Oluja" potvrdila "hrvatsku snagu koja ne porobljava, već oslobađa, snagu koja ne prijeti, već štiti, snagu koja ne uništava, već stvara".
U ime predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića na ceremoniji se obratio njegov izaslanik Marijan Mareković, general-pukovnik u penziji i komandant iz operacije "Oluja".
Milanović je, kako je saopštio njegov kabinet, odao počast poginulim hrvatskim vojnicima polaganjem vijenca ispred Spomenika hrvatske pobjede "Oluja 95" u Kninu, ali nije govorio na stadionu "jer smatra da je za obilježavanje 'Oluje' najispravnije da o toj velikoj pobjedi hrvatske vojske govori jedan od njenih komandanata".
Mareković, koji je Milanovićev savjetnik za pitanja ratnih veterana, izjavio je na centralnoj manifestaciji da "Olujom" nije samo oslobođena Hrvatska, već da je i otvoren put "drugim operacijama hrvatskih snaga u Bosni i Hercegovini, koje su donijele mir, prestanak stradanja i nadu u budućnost narodima Bosne i Hercegovine", prenosi HINA.
- Kroz svoju viševjekovnu, tešku i često krvavu istoriju, naš narod je zaslužio život u slobodi i blagostanju. Naša je dužnost da tu žrtvu pretočimo u djela - u pravednu, bezbjednu i prosperitetnu Hrvatsku - rekao je Mareković.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković izjavio je na centralnoj manifestaciji da Hrvatska mora trajno da pamti pobjedu u "Oluji", kao "jednu od najsjajnijih epizoda u hrvatskoj istoriji", da je brani i da "temelji budućnost na vrijednostima slobode, demokratije i dostojanstva".
Jandroković je rekao da svaka godišnjica "Oluje" treba da počne izrazom iskrene i trajne zahvalnosti hrvatskim braniteljima i njihovim porodicama, sa posebnim poštovanjem prema porodicama poginulih i nestalih.
- Bez njihove žrtve, ali i bez političkog vođstva koje je bilo doraslo istorijskom trenutku, pitanje je kako bismo danas živjeli jer je velikosrpski agresor imao druge planove za nas - kazao je Jandroković.
Naveo je da je "Oluja" bila strateški i taktički dobro osmišljena operacija koja je izvedena u optimalnom trenutku, navodi HINA.
- Hrvatski branitelji su tada odlučno i spremno krenuli da istjeraju neprijatelja iz Hrvatske. I, kao što pjesma kaže: Što se krvlju brani, ne pušta se lako - dodao je Jandroković.
Na centralnoj manifestaciji su se okupili i ministri u Vladi Hrvatske, poslanici Hrvatskog Sabora, lideri političkih stranaka, zvaničnici lokalnih vlasti, predstavnici vojske i policije i ratni veterani.
Predsjednik opozicione Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Siniša Hajdaš Dončić izjavio je da je poruka jasna - da je Hrvatska pobijedila i da sada "treba graditi društvo koje je nedostajalo u proteklih 30-ak godina".
- Pobijedili smo sami, bez spoljne pomoći, sada moramo da razmišljamo kako da izgradimo društvo da nam svima bude bolje. Društvo u kojem žive pošteni i vrijedni ljudi bez mnogo politike. Hrvatska je odbranjena 1991. godine, a oslobođena 1995. godine i hajde da svi razgovaramo o budućnosti - rekao je Hajdaš Dončić, lider najveće opozicione stranke.
Poslanik Hrvatskog sabora iz redova SDP Hrvatske Arsen Bauk prokomentarisao je kritike koje stižu iz Srbije, ukazujući na kontekst 1991. godine.
- Uprkos kritikama koje stižu iz Beograda, moramo jasno da kažemo da se ključni događaji nisu dogodili 1995. godine, već 1991. godine. Kao što je rekao jedan srpski hroničar - da nije bilo tenkova 1991, ne bi bilo ni traktora 1995 - rekao je Bauk, misleći na izbjegličku kolonu Srba, u kojoj su neki bili na traktorima.
Na proslavu u Kninu došao je i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, lider zeleno-leve stranke Možemo, koji je ukazao da se Hrvatska danas "posebno sjeća svih poginulih i nestalih branitelja u Domovinskom ratu".
Predsjednik desničarskog Domovinskog pokreta Ivan Penava rekao je da su hrvatske oružane snage "tu da odvrate svakog napadača i pruže sigurnost građanima" i ukazao da ih treba jačati.
Po završetku ceremonije u Kninu, penzionisani pukovnik hrvatske vojske Marko Skejo, poznat po krajnje desnim stavovima, na Trgu Ante Starčevića je ponovo postrojio bivše saborce, koji su na njegov uzvik "Za dom" tri puta odgovorili "Spremni", navodi HINA.
- Pozdrav 'Za dom spremni' neće nestati, već će mladi ljudi nastaviti da ga ponavljaju. Onima koji zabranjuju pozdrav koji je temelj hrvatskog naroda poručujem da će i njihova djeca, unuci i praunuci takođe klicati 'Za dom spremni' kada se u kasarnama bude dizala hrvatska zastava - rekao je Skejo.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. godišnjica "Oluje" obilježavaju se danas širom Hrvatske.
U Puli je održana tradicionalna parada branitelja Istarske županije, sa više od 1.000 učesnika. Uz hrvatske ratne veterane iz Istre, na paradi su učestvovali i brojni zvaničnici i predstavnici institucija, uključujući delegaciju Istarske županije, predvođenu županom Borisom Miletićem i delegaciju Grada Pule, na čelu sa gradonačelnikom Peđom Grbinom.
Miletić je ukazao da je u Istri, iako Istarska županija nije bila direktno pogođena ratnim razaranjima, odziv na mobilizaciju bio veći od 90 odsto.
Grbin, doskorašnji predsjednik SDP Hrvatske, rekao je da je "Oluja" bila "toliko velika da u modernoj istoriji ratovanja nije zabilježeno da u jednoj operaciji učestvuje toliki dio naroda".
Hrvatska obilježava 30. godišnjicu "Oluje" u znak sjećanja na 5. avgust 1995. kada su hrvatske snage ušle u gotovo prazan Knin i istakle zastavu Hrvatske na Kninskoj tvrđavi.
Operacija "Oluja", koja je dovela do egzodusa više od 200.000 Srba iz Hrvatske i do kraja rata za nezavisnost te zemlje, počela je 4. avgusta 1995. rano ujutru, ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) na područja Banije, Korduna, Like i sjeverne Dalmacije, koja su bila dio međunarodno nepriznate Republike Srpske Krajine.
Hrvatska je tom operacijom, u kojoj je učestvovalo 138.500 pripadnika hrvatske vojske i policije i HVO, uspostavila kontrolu nad posljednjim djelovima teritorije koje su držali pripadnici Vojske Republike Srpske Krajine.
Vlast Hrvatske, na čelu sa tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom, proglasila je kraj operacije "Oluja" 7. avgusta uveče, iako su sporadični sukobi nastavljeni do 14. avgusta.
Operacija "Oluja" se ubraja u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše Jugoslavije. Kao akciju etničkog čišćenja, operaciju "Oluja" je okvalifikovao i Međunarodni sud pravde u Hagu, u obrazloženju presude iz februara 2015. godine.

500x500

1250x600

1084x550

Plenković: Oluja uništila projekat velike Srbije i promijenila geopolitički poredak Jugoistočne Evrope

Oluja nije početak, već kraj četvorogodišnjeg rata u Hrvatskoj i ne može se na ovu akciju gledati kao na izolovanu aktivnost, ocijenio je za Antenu M hrvatski novinar i analitičar Vlado Vurušić.&nbsp;
Sama Oluja se, poručuje, može posmatrati na dva nivoa.
"Prvi je čisto politički. Dakle, ne ulazim u sve ono što se na vojnom planu događalo. Kako god hladno, racionalno, Oluja je spasila Hrvatsku da ona danas funkcioniše kao jedna normalna država, koja je, zahvaljujući upravo Oluji, članica EU, NATO-a, ima euro, u Šengenu je i tako dalje.
S obzirom na to da je prije Oluje postojao tzv. plan Z4, koji je predviđao veliku autonomiju te tzv. Republike Srpske Krajine, koja je zapravo na neki način preteča onog što imamo u BiH, Republiku Srpsku. Dakle, bez Oluje Hrvatska bi imala Republiku Srpsku, koja bi vjerovatno funkcionisala na isti način, kao i u BiH, koja ne može prodisati kao punokrvna država. Tako bi bilo i sa Hrvatskom.
Naravno, tu postoji vojni dio oluje, koji u svakom slučaju treba raspraviti. U Hrvatskoj često govore da je to bila čista akcija, bez mrlje i tako dalje. To, nažalost, nije tako. Bez obzira što su u Hagu, iako su bili suđeni, oslobođeni generali Gotovina, Čermak i Markač, koji su učestvovali u Oluji, to ne znači da se u Oluji nisu dogodili zločini protiv Srba, odnosno protiv civila. Pogotovo nakon Oluje su bile pljačke, paleži. Skoro 2000 ljudi je osuđeno na hrvatskim sudovima zbog toga, dobili su razne kazne. Međutim, dogodila su se i dva najgora zločina, to su ubistva civila. To su bili starci i bolesni u selu Varivode i selu Grubori. I to jedno skoro mjesec, a drugo skoro dva mjeseca nakon Oluje. I ti počinioci ta dva zločina zapravo nikad nisu otkriveni", naveo je Vurušić.&nbsp;
Komentarišući izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je iz Sremskih Karlovaca poručio da više nijedna Oluja neće uspjeti, te najavio da će 20. septembra svi moći da vide "kakvu su narodnu armiju stvorili" i da će Srbija biti dovoljno snažna i jaka da se odbrani, Vurušić kaže da je to reakcija na unutrašnju situaciju u zemlji.
Riječ je, dodaje, o demagogiji koja nema utemeljenja u činjenicama.
"Ja ću biti malo ironičan. On je rekao da je ovo bila zadnja Oluja i da se više nijedna Oluja nikada neće dogoditi srpskom narodu. Ja ne znam ko im sprema Oluju. A drugo, što se Hrvatske tiče, Oluja je bila, gotova je i uspješno je završena. U Hrvatskoj, a mislim i nigdje drugo, niko ne sprema nikakve akcije protiv Srba.
Vučić sve što radi, zapravo radi samo zbog unutrašnje politike i unutrašnjeg stanja u Srbiji, pogotovo s obzirom na to da znamo šta mu se događa posljednih skoro devet mjeseci, da mu se trese stolica. On ovakvim, ovoreno nacionalističkim, rekao bih neprijateljskim, manifestacijama zapravo radi da ojača svoju poziciju unutar Srbije", istakao je Vurušić.&nbsp;
S druge strane, Vučić je taj koji otvoreno ugrožava integritet susjednih zemalja, mišljenja je Vurušić.
"Vučić ne govori o Srpskom svetu. Međutim, ljudi oko njega, visoko pozicionirani, zapravo vode tu politiku Srpskog sveta. Govori se o Vučiću kao predsjedniku svih Srba. Dakle, Vučić sebe ne prezentuje kao predsjednika samo Srbije, nego i Srba u regionu, što je prilično zabrinjavajuće", ističe sagovornik Antene M.&nbsp;
Na taj način, dodaje Vurušić, Vučić samo kupuje vrijeme do svog neminovnog pada.
"Vučić, stvarajući tu atmosferu srpske ugroženosti, on vlada već 12, 13 godina - cijelo vrijeme na način da Srbe uvjerava da su oni ugroženi. I na taj način drži ih dijelom u pokornosti, a dijelom stalno u nekoj napetosti. Što zapravo ne bi trebalo i ne odgovara činjenicama", naveo je Vurušić.&nbsp;
Hrvatska nije ugrožena od Srbije, niti ugrožava Srbiju, ističe Vurušić. Međutim, kako dodaje, nije dobro što ni u Srbiji ni u Hrvatskoj ne postoji volja da se odnosi zemalja normalizuju.
Vurušić još poručuje da uprkos propagandi srpskih vlasti i medija pod kontrolom Vučića, u Hrvatskoj je veliki broj radnika iz Srbije, broj turista iz te zemlje raste, a i srpski muzičari nastupaju širom Hrvatske.&nbsp;
"U Hrvatskoj u ovom času došlo je do nenadanog uspona nacionalizma, koji je kulminirao koncertima ultradesnog pjevača Marka Perkovića Thompsona, a za to je kriv premijer Andrej Plenković. Pustio je duha, potpuno nepotrebno i neučinkovito, iz boce, a nisam siguran da on to može kontrolisati. Što se tiče Srba iz Hrvatske, oni nisu dio Srpskog sveta, ne sudjeluju, barem zvanično, na Vučićevim nacionalističkim parastosima za Oluju, već su lojalni dio ovdašnjeg političkog sistema, mada naravno ima, pogotovo na talasu tog Thomsonovskog nacionalizma, problema.
Citirao bih jednog od vodećih ovdašnjih srpskih intelektualaca Čedu Višnjića koji je nedavno kazao ‘Mi, Srbi iz Hrvatske, nismo dio Srpskog sveta, nećemo Jugoslaviju, Vučić nije naš predsjednik‘", zaključio je Vurušić.

Vurušić: Oluja je spasila Hrvatsku, nije bila početak nego kraj rata, što ne znači da nije bilo zločina protiv Srba

Delegacija Nove srpske demokratije (NSD) prisustvovala je danas "obilježavanju Dana sjećanja na stradanje i progon Srba u akciji "Oluja"".
U Sremskim Karlovcima bili su predjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš i poslanik u Skupštini Crne Gore Velimir Đoković.
- Sa ovog mjesta, sjećajući se svih naših stradalih i prognanih sunarodnika iz Krajine, poslata je snažna poruka srpskog jedinstva i sloge, koja nam je danas potrebnija nego ikada - saopšteno je iz Nove srpske demokratije.
Srpski narod je, kažu, opstao uprkos brojnim pokušajima uništenja i, kao feniks, iznova se dizao iz pepela.
- Naša je dužnost da, pamteći sva stradanja kroz koja smo prošli, gradimo put svjetlije budućnosti za sve nas - zaključuje se u saopštenju.
Komemoraciji je prisustvovao i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.

Kovačević, Vraneš, Đoković i Šćekić na obilježavanju godišnjice "Oluje"

Predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) i potpredsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) Novak Adžić smatra da je zvanična Crna Gora trebalo da uputi visokog zvaničnog predstavnika na obilježavanje 30 godina od kacija Bljesak i Oluja,
- Istorija se olako zaboravlja. Moderne smo živi svjedoci. Akcije hrvatske vojske Bljesak i Oluja bile su oslobodilačke akcije okupiranih teritorija Hrvatske. Legalne i legitimne. Da je razuma i diplomatske mudrosti, kao što na žalost nije, kod ovog pogubljenog režima, zvanična Crna Gora je trebala uputiti svog visokog zvaničnog predstavnika na obilježavanje 30 godina od tih akcija - naveo je Adžić na mreži X.
On napominje da je Haški tribunal je pravosnažno osudio kao ratne zločince srpskog generala Mileta Mrkšića, ali i Milana Martića za ratne zločine u Hrvatskoj.
- A Milan Babić je javno priznao krivicu i poslije toga izvršio samoubistvo, ali se prethodno pokajao. Prava i antiratna Crna Gora nema veze sa agresijom na Hrvatsku 1991-1995. Mi trebamo biti na evropskom putu i birati prave evropske saveznike, a ne retrogradne koje jedva čekaju da Crnu Goru unište i pretvore u svoju latifundiju - zaključio je Adžić.

Adžić: Istorija se olako zaboravlja, moderne smo živi svjedoci

Ministarstvo odbrane ni Vojska Crne Gore neće učestvovati na vojnoj paradi povodom &nbsp;obilježavanja 30. godišnjice vojno-policijske operacije ''Oluja'' u Hrvatskoj.
&nbsp;Prisustvovaće otpravnica poslova Ambasade Crne Gore u toj zemlji, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 30. godišnjica vojno-policijske operacije Oluja se obilježavaju vojnom paradom 31. jula u Zagrebu i 5. avgusta u Kninu.
Na oba datuma obilježavanja prisustvovaće otpravnica poslova Ambasade Crne Gore u Hrvatskoj, Jelena Ražnatović, saopšteno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ministarstva vanjskih poslova, na čijem je čelu Ervin Ibrahimović.

Crna Gora na obilježavanje Oluje ne šalje vojnog, već diplomatskog predstavnika

Dvije osobe su poginule, a 17 ih je povrijeđeno tokom bujičnih oluja u Francuskoj koje su obarale drveće, poplavile pariske ulice i prouzrokovale curenje krova Skupštine dok je govorio premijer.
- Da li ste primijetili da pada kiša - pitao je Fransoa Bajru gledajući u kupolasti plafon Narodne skupštine koji je curio dok je govorio o Bliskom istoku, a poplava brzo punila pariske bulevare.
Potpredsjednik Skupštine, Rolan Leskir, prekinuo je debatu da bi vatrogasci mogli da provjere problem. Kada je ponovo otvorio sjednicu 15 minuta kasnije, rekao je poslanicima da su postavljene upijajuće prostirke preko krova da ne bi curio.
Služba civilne zaštite je saopštila da je jedna osoba teško povređena u oluji koja je Francusku zahvatila poslije talasa vrućine i da je bez struje 110.000 kuća i stanova.
Dvanaestogodišnje dijete je poginulo od pada drveta na jugozapadu Francuske, a jedan muškarac kada je njegov „kvad“ udario u drvo koje je palo na sjeverozapadu, javili su francuski mediji, prenosi Beta.

Oluje u Francuskoj odnijele dva života, 17 povrijeđenih

Najmanje sedam osoba poginulo je poslije jakih oluja i najmanje jednog tornada koji su zahvatili američku saveznu državu Misuri, gdje vlasti tragaju od zgrade do zgrade da pronađu povrijeđene.&nbsp;
Oluje su bile dio snažnog nevremena koje je nanijelo veliku štetu u Misuriju, izazvalo tornade u saveznoj državi Viskonsin i ostavilo stotine hiljada domaćinstava bez struje u oblasti Velikih jezera i prouzrokovalo vreli talas u državi Teksas.
Oluje su u petak popodne odnosile krovove zgrada, izbijale prozore, rušile cigle i čupale drveće i električne vodove.
Gradonačelnica Sent Luisa Kara Spenser potvrdila je da je pet ljudi izgubilo život u tom gradu i da je pogođeno više od 5.000 domova, kao i da oko 100.000 ljudi ostalo bez struje u petak uveče. Ona je rekla da sve to veoma teško i da se grad priprema da proglasi vanrednu situaciju, te da je uveden policijski čas u noći od petka na subotu u kvartovima gdje je načinjeno najviše štete.
&nbsp;Jevrejska bolnica Barns primila je najmanje 20 pacijenata povrijeđenih u oluji od kojih su neki u teškom stanju ali većina je otpuštena tokom večeri, rekla je portparolka bolnice.
Dječja bolnica u Sent Luisu primila je 15 pacijenata od kojih će njih dvoje ostati u bolnici tokom vikenda, rekla je ona.
Nacionalna meteorološka služba je objavila da je njihov radar registrovao pojavu tornada između 14.30 i 14.50 u petak u Klejtonu u Misuriju, u oblasti Sent Luisu.
Vatrogasna služba Sent Luisa saopštila je da su troje ljudi spasavali kada se srušio dio crkve u gradu, a od njih je jedna osoba umrla.
Srušeno drveće i semafori takođe su izazvali saobraćajni haos u petak popodne i zvaničnici su zvali ljude da ostanu u svojim kućama.
Tornado je pogodio i okrug Skot oko 200 kilometara južno od Sent Luisa kada je poginulo dvoje ljudi, a nekoliko je povrijeđeno i više domova je uništeno, rekao je šerif Derik Vitli preko društvenih mreža.
U vremenskim prognozama izdato je upozorenje na oluje sa mogućim tornadima, jakim gradom i vjetrovima jačine tornada koji bi mogli da pogode djelove američkog srednjeg zapada u petak.
Upozorenje je stiglo za tornado oko Mariona u državi Ilinoj u petak uveče, a za sada nisu raspoloživi izvještaji o šteti i povredama.
Upozorenje na olujnu prašinu izdato je oko Čikaga u petak uveče. Meteorološka služba javila je da se prašina širi duž linije od 160 kilometara od jugozapadnog Čikaga do sjevernog dijela države Indijane i da jako smanjuje vidljivost.
Nacionalna meteorološka služba upuztila je upozorenje stanovnicima Kentakija, južne Indijane, južnog Ilinoja, djelova Tenesija, Misurija, Arkansasa i Ohaja na jake oluje koje mogu uključivati krupni grad i prijetnju od vjetrova jačih od 120 kilometara na sat u petak uveče.
Država Teksas je suočena sa jakom vrućinom. Upozorenje na vrućinu izdato je od San Antonia do Ostina sa temperaturama od 35 do 40,5 stepeni Celzijusa. Južni djelovi istočne obale SAD, od država Virdžinije do Floride takođe su se borili sa vrućinom koja je dostizala od 32 do 37 stepeni Celzijusa.
Vlažnost koja se očekuje tokom vikenda će činiti osjećaj toplote još većim, upozorila je nacionalna meteorološka služba.

Oluje u SAD odnijele najmanje sedam života, načinjena velika šteta

Pet osoba se utopilo nakon što su veliki talasi pogodili djelove australijske obale na početku uskršnjeg vikenda, piše BiBiSi (BBC).
Dvoje ljudi još se vodi kao nestalo u saveznim državama Novom Južnom Velsu i Viktoriji. U moru kod Tatre, na jugu Novog Južnog Velsa, pronađeno je tijelo muškarca. Dan ranije su u toj saveznoj državi poginula trojica muškaraca, među njima i 58-godišnji ribar.
Spasioci tragaju za muškarcem kojeg je more povuklo kod Sidneja. U petak se u San Remu, u Viktoriji, jedna žena utopila, a jedan muškarac je nestao nakon što je njihovu grupu zahvatio talas i povukao u more.
- Jedna od žena vratila se na obalu, ali druga žena i muškarac nisu uspjeli - saopštila je policija Viktorije.
Premijerka Viktorije Džasinta Alan rekla je da je ovo strašan početak uskrsnog vikenda.
- Moje misli su s oporodicom osobe koja je izgubila život u tako tragičnim okolnostima, a moguće je da nas čekaju i još gore vijesti - rekla je ona.
Istočnu obalu Australije zahvatili su opasni, visoki talasi.
Adam Vir, čelnik organizacije "Surf Life Saving Australia", savjetovao je izletnicima da posjećuju plaže koje nadziru spasioci. Podaci te organizacije pokazuju da se u posljednjih deset godina na nenadziranim plažama utopilo čak 630 ljudi.
- Obala može biti opasna. Neke prijetnje se vide, ali neke ne. Zato imamo jednostavan savjet: Stani, pogledaj, ostani živ - poručio je Vir.

Pet osoba se utopilo nakon što su veliki talasi pogodili obalu Australije

Zbog jakih snježnih padavina u Istanbulu, koje traju već treći dan, danas je zatvoren brodski saobraćaj na Bosforu u oba smjera, saopštio je Generalni direktorat za obalsku bezbjednost turskog Ministarstva saobraćaja i infrastrukture, prenose evropski mediji.
Turkiš erlajns je saopštio da su zbog snježnih padavina otkazani neki letovi ka istanbulskom aerodromu i sa njega, koji su bili planirani za sutra, prenio je Hurijet.
Škole u Istanbulu će u ponedeljak biti zatvorene zbog jakog mraza zbog koga se očekuje da školski autobusi neće moći da saobraćaju, prenose agencije.
Od petka u ponoć motociklistima i kurirskim službama zabranjena je vožnja u Istanbulu do daljnjeg.

Istanbul: Zbog sniježne oluje otkazani letovi i zatvoren brodski saobraćaj na Bosforu

Ako Ukrajina odbaci američki plan, ruska vojska okupiraće još više njenih teritorija - poručio je večeras ruski predsjednik Vladimir Putin.
On je kazao da "Ukrajina i njeni evropski saveznici i dalje imaju iluzije o ruskom strateškom porazu".
- Informisali smo do detalja sve naše prijatelje i partnere, uključujući Kinu, Indiju, Sjevernu Koreju, Južnu Afriku, Brazil i mnoge druge države o ovim pitanjima - naveo je on.
Naglasio je da svaka od tih država podržava potencijalni sporazum o primirju.

Putin: Osvojićemo još više njihovih teritorija ako Ukrajina odbaci američki plan

Centralna izborna komisija (CIK) Kosova je danas utvrdila rokove za radnje koje će preduzeti u okviru priprema vanrednih parlamentarnih izbora, zakazanih za 28. decembar. Predizborna kampanja počinje 17. decembra i traje do 28. decembra u 6.59, odlučeno je na sjednici CIK-a, prenosi Beta.
Do 24. novembra će donijeti odluku o određivanju limita za troškove izborne kampanje, dok rok za izjavu političkih stranaka o izborima, kroz koalicije, počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Rok za podnošenje prijave političkih subjekata za sertifikaciju za učešće na izborima počinje 24. novembra i završava se 30. novembra.
Po CIK-u rok za dostavljanje liste kandidata sertifikovanih političkih subjekata je od 24. novembra i završava se 7. decembra.
Za 8. decembar je zakazano izvlačenje redosljeda političkih subjekata na glasačkom listiću, dok će se opštinske izborne komisije imenovati 26. novembra.
CIK objavljuje, kako je navedeno, listu biračkih centara 25. novembra a istog dana objavljuje i listu opštinskih centara za brojanje.
Period za promjenu biračkog centra počinje 26. novembra i završava se 6. decembra dok se period za žalbe na nepravilnosti u biračkom spisku i za potvrdu počinje 26. novembra i završava se 6. decembra.
Period za prijavu registrovanih birača van Kosova počinje 26. novembra i završava se 6. decembra a 10. decembra se sertifikuje birački spisak unutar i van Kosova.
Period glasanja poštom počinje 12. decembra i završava se 27. decembra.
Period za registraciju birača sa posebnim potrebama počinje 11. decembra i završava se 21. decembra.
Imenovanje savjeta biračkih mjesta na Kosovu biće najkasnije do 16. decembra a imenovanje istih savjeta u diplomatskim predstavništvima biće najkasnije do 16. decembra,
Rok za prijavu akreditacije posmatrača počinje 5. decembra i završava se 20. decembra.

CIK Kosova utvrdio rokove za organizovanje vanrednih parlamentarnih izbora

Članovi benda Neonoen postali su novi ambasadori Fondacije „Budi human”, čime su svoju umjetnost i javni uticaj stavili u službu humanosti. Oni su naši gosti tim povodom kao I osnivač Fondacije Goran Jovanović. 
Nakon 27 rasprodatih koncerata širom regiona i Evrope, legendarni bend “Bijelo dugme” stiže i u Podgoricu, u jedinstvenom spoju rokenrola i velikog filharmonijskog orkestra. A naš gost biće čovjek koji je dio tog zvuka, Ognjan Radivojević, muzičar i umjetnik čija je karijera obilježila jedno vrijeme, ali traje i danas jednako snažno.
Ove subote panelistkinje su tri crnogorske fotografkinje Maja Grzunov, Marija Stanković i Marija Brajović koje će govoriti o izboru profesije, o viziji, prepoznatljivosti, ličnom pečatu, emociji, izazovima, ulaganjima, odnos sa muškim kolegama, estetici, zahtjevima tržišta…
Emisiju Jutro sa Majom gledajte na Televiziji E vikendom u devet sati.

Jutro sa Majom: Gosti Ognjan Radivojević, članovi benda Neonoen...

K.V. (76) stradao je u udesu koji se večeras desio iznad Petrovca - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije (OKC).
Oni su nam ranije kazali da je u saobraćajnoj nezgodi, u kojoj su učestvovala tri vozila, povrijeđeno više osoba. Nijesu imali više informacija o stepenu njihovih povreda.
Udes se desio oko 19.45 sati
Saobraćaj je u prekidu zbog vršenja uviđaja.

Jedna osoba stradala u udesu iznad Petrovca

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Finansijsko stanje Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) posljednjih mjeseci izaziva ozbiljnu zabrinutost u javnosti. Nagli rast duga i sumnje u urušavanje kompanije otvaraju pitanje da li je državni energetski gigant doveden u kriznu situaciju iz političkih i interesnih razloga. Na te okolnosti upozorava poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević.
Na kraju septembra, EPCG je bila u minusu 80 miliona. Prognoze kažu da bi do kraja godine taj dug mogao narasti i na 100 miliona. &nbsp;Postavlja se pitanje: je li EPCG ugrožena, da li neko i zbog čega ovog državnog giganta dovodi u veoma ozbiljnu kriznu situaciju?
Poslanik SD-a i funkcioner Evropskog saveza Nikola Zirojević u razgovoru za Portal ETV upozorava da bi ovo moglo da upućuje na plan da se kompanija obezvrijedi i možda čak i proda, a Crna Gora od stabilne energetske, dovede u situaciju energetski zavisne države.
„Jasno je, u prethodnom periodu, četiri do pet godina se sa namjerom uništava jedno od najboljih i najprofitabilnijih preduzeća u Crnoj Gori“, rekao je Zirojević.
<h2>PARTIJSKI KADROVI, UGLAVNOM NESPOSOBNI&nbsp;</h2>
EPCG je, kako dodaje, decenijama bila jedno od najuspješnijih i najbogatijih preduzeća u državi, pa je nevjerovatno kako neko uspijeva da jedno monopolističko preduzeće dovede do toga da kraj godine završava sa 100 miliona minusa, a sjetimo se da im je Vlada odobrila zaduženje od 50 miliona.
„Ali kada znamo sve što se dešava u EPCG, kada znamo koliko je prenatrpana partijskim kadrovima, uglavnom nesposobnim, kada znamo da EPCG izdržava još dvije ćerke firme koje su takođe neprofitabilne i totalni promašaji, a koje takođe zapošljavaju ogroman broj partijskih vojnika — ne iznenađuje ova situacija“, navodi.
Zirojević podvlači da se ovo radi svjesno — sa jedne strane zapošljavanjem partijski podobnih kadrova kako bi se ostvarivali glasovi na izborima, a, kako kaže, postoje i određeni dokazi za to.
„Sa druge strane, ovo preduzeće se do te mjere obezvređuje da bi se eventualno prodalo, kako bi se od Crne Gore, koja je u tom smislu veoma stabilna, napravila jedna energetski zavisna država“, upozorio je Zirojević u izjavi za Portal ETV.
Predsjednik Odbora direktora EPCG je Milutin Đukanović iz NSD-a. Očekuje se da uskoro bude izabran i izvršni direktor ovog preduzeća.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je do kraja septembra ove godine poslovala sa minusom od čak 80 miliona eura. To je nedavno u razgovoru za Televiziju Vijesti saopštio vršilac dužnosti direktora EPCG Bojan Đordan, koji očekuje da se poslovanje stabilizuje u narednih godinu do dvije.

Tag: oluja