Idbornici u Skupštini Glavnog grada prihvatili su prijedlog da se postavi spomen-ploča bivšem mitropolitu Amfilohiju Radoviću i Podgoričaninu Halitu Đečeviću.
Ova odluka je izglasana sa 30 glasova za, dva protiv i dva uzdržana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45.63%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdurickovic-odluka-o-podizanju-spomen-obiljezja-amfilohiju-i-decevicu-ce-unijeti-nove-podjele-u-drustvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sa 35 glasova "za" prihvaćeno je i da gradski prevoz za onkološke pacijente u Podgorici bude besplatan.
Odbornici su usvojili i prijedlog odluke o finansiranju sporta u Podgorici i usaglasili se da vrate teritorije na Zabjelu i Tuškom putu državi za potrebe izgradnje škole.
Prihvatili su i statut Javne ustanove za brigu o djeci "Dječiji savez".&nbsp;
Na sjednici je usvojena Informacija o potrebi pokretanja postupka proglašenja brda Ljubović za park prirode, kao i o učešću u Regionalnom programu lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 3 (RELOAD3).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Podgorica dobija spomen-obilježje posvećeno Amfilohiju i Halitu Đečeviću, gradski prevoz za onkološke pacijente biće besplatan...

Od 1. maja ove godine, Parking servis Glavnog grada Podgorica uveo je naplatu parkinga u neposrednoj blizini Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) po cijeni od 0,70 eura po satu. Ovo je izazvalo snažno negodovanje građana, naročito onih koji svakodnevno dolaze na preglede, terapije ili u pratnji teško oboljelih članova porodice. Jedini putnički pristup samom krugu KCCG vodi preko glavne rampe, gdje obezbjeđenje propušta isključivo sanitetska vozila i pacijente u stanju hitnosti – one koji krvare, kolabiraju ili su jasno dezorijentisani. Svi ostali, uključujući hronične pacijente, starije osobe i njihove pratioce, upućeni su na obližnje ulične parkinge. Tu im je jedina opcija – plaćanje po satu, bilo putem slanja SMS poruke (0,50 eura) ili na parkiralištu Parking servisa (0,70 eura).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025062718068_489b06f19069c0e74dbc0770de2a07791429abccb0da0780de4bc50bf8d26df4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025062718068_489b06f19069c0e74dbc0770de2a07791429abccb0da0780de4bc50bf8d26df4" data-rendition-name="original" width="617" height="461" loading="lazy" alt="naplata"> </figure>  Kada uzmemo u obzir činjenicu da se u KCCG, koji opslužuje gotovo trećinu stanovništva Crne Gore, svakodnevno obavi više od 3.000 specijalističkih pregleda, jasno je koliki profit se ostvaruje od – kako građani kažu – "naplate bolesti". Posebno pogođeni su onkološki pacijenti i njihove porodice. Jedna starija pacijentkinja koja već mjesecima prima hemoterapiju ovako opisuje svoje iskustvo. – Ovo je nečuveno! Zarađuju na našoj muci, a još se čeka red da bi se uopšte parkirali. U dijelu za onkološke pacijente stanje je haotično. Čekamo satima da nas primi doktor koji nam vodi terapiju, a mojoj ćerki ne dozvoljavaju da me doveze pred ambulantu – mora da me iznese i ostavi, pa da ide tražiti parking. Noge mi otiču od terapije, nekad mi bude loše, ali sve to nije važno. Kad završimo svu muku, moramo još da platimo i po 4-5 eura. To je sramota! – kaže ona, čekajući na rampi da njena ćerka preuzme vozilo i dođe po nju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250627180636_d8ff0299537287a90002917c17feaffd9aa80e7e2eeae1601b3ba7a4c50b28a1.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250627180636_d8ff0299537287a90002917c17feaffd9aa80e7e2eeae1601b3ba7a4c50b28a1" data-rendition-name="original" width="402" height="420" loading="lazy" alt="parking"> </figure>  Sličnih primjera je bezbroj. I dok građani bolesni, umorni i poniženi plaćaju skupe sate čekanja, nadležni ćute. Iz Glavnog grada nema odgovora, a gradonačelnik Saša Mujović, kao ni gradska uprava, nijesu se nijednom oglasili po ovom pitanju. Da li zaista živimo u državi koja zarađuje na bolesti sopstvenih građana? Da li je moguće da se kapital gradi na onkološkim terapijama, laboratorijskim nalazima, infuzijama i invalidskim kolicima? Građani s pravom traže minimum humanosti: da se parking u zoni KCCG za bolesnike i njihove porodice – ili potpuno oslobodi naplate, ili da se makar definišu posebni termini i uslovi za korišćenje bez naplate. Podsjećamo da su mnoge zemlje regiona u krugu svojih zdravstvenih ustanova već obezbijedile besplatna ili subvencionisana parkirališta za pacijente i njihovu pratnju, smatrajući to ne pravom, već obavezom humanog društva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250627180640_781f6348338a719e24b9fa0d59499b455e79d47ffc19ecc9f2e727b318a01bc3.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250627180640_781f6348338a719e24b9fa0d59499b455e79d47ffc19ecc9f2e727b318a01bc3" data-rendition-name="original" width="641" height="472" loading="lazy" alt="parking"> </figure>  &nbsp;

Danijela Jovanović

Naplata parkinga ispred KBC Podgorica: Da li Glavni grad zarađuje na muci bolesnih građana?

Željeznički prevoz u Crnoj Gori od 1. juna biće besplatan za osobe oboljela od karcinoma, dok će za studente biti obezbijeđene povoljnosti kroz uvođenje godišnjih pretplatnih karata, saopšteno je iz Ministarstva saobraćaja.
Iz tog resora su kazali da će od 1. juna stupiti na snagu nova Putnička tarifa za unutrašnji željeznički saobraćaj, kojom se uvode dodatne povlastice za osjetljive kategorije putnika.
Kako su rekli, ministarka saobraćaja Maja Vukićević uputila je predlog Željezničkom prevozu Crne Gore (ŽPCG) na osnovu inicijative nevladine organizacije (NVO) „Diši“.
- Predlog je prihvaćen, čime je odobreno besplatno korišćenje željezničkog prevoza za osobe oboljela od karcinoma, a pratioci ovih putnika ostvarivaće pravo na 50 odsto popusta na cijenu vozne karte - navodi se u saopštenju.
Iz Ministarstva saobraćaja su kazali da nova tarifa predviđa i povoljnosti za studente kroz uvođenje godišnjih pretplatnih karata, koje će se izdavati uz studentsku legitimaciju P-6.
Cijena vozne karte za putovanje između Podgorice i Bara i Podgorice i Nikšića koštaće 30 EUR, dok će cijena karte na relaciji Podgorica – Bijelo Polje iznositi 60 eura.
- Na predlog Ministarstva saobraćaja ŽPCG dobija od države subvencije u iznosu od šest miliona EUR za obavljanje usluga od javnog interesa - ističe se u saopštenju.
Iz Ministarstva saobraćaja su zahvalili NVO „Diši“ na inicijativi koja doprinosi razvoju socijalno osjetljivog i inkluzivnog saobraćajnog sistema.
Oni su pozvali građane da se o načinu ostvarivanja prava na povlastice informišu u ŽPCG i na zvaničnoj internet stranici Ministarstva.

500x500

Besplatan željeznički prevoz za onkološke pacijente, pogodnosti za studente

U Budilniku na Televiziji E sjutra razgovaramo o Strategiji reforme obrazovanja 2025–2035, koja otkriva planove za budućnost Crnogorskog školstva i izazove koji nas čekaju.
Analiziramo podatke koji pokazuju da će crnogorski poslanici uskoro imati najveće zarade na Zapadnom Balkanu, što otvara pitanja o ekonomskoj održivosti i socijalnoj pravdi. Na ulicama Podgorice, NVO Diši organizuje protest 6. decembra, kako bi ukazali na probleme sa kojima se suočavaju onkološki pacijenti.&nbsp;
Na Cetinju istražujemo značaj kuće Mašanovića i Palate Đukanovića kao simbola crnogorske kulturne baštine. Na kraju, donosimo dašak tradicije kroz knjigu Hatidže Đoni "Tradicionalna ulcinjska kuhinja", koja nas vodi kroz bogatu gastronomsku priču Ulcinja.
U Srećnom danu, od 9 do 11 sati, perska pjevačica Milica Raičević govori o solističkom koncertu u okviru DEUS-a pod simboličnim nazivom "Wonderful world". Saznajte i kako na izbor karijere utiču astrološki znaci, odnosno koja profesija odgovara kojem horoskopskom znaku. O knjizi "Etnografski kroki Crne Gore" govoriće prof. dr Lidije Vujačić. Knjiga sadrži priloge o patrijarhalnom društvu kroz rodnu perspektivu.
Tema Srećnog dana je i izložba fotografija "Između" autorke Michaela Maria Hintermayr, &nbsp;a detalje o ovom vizuelnom putovanju otkriće gledaocima Dejan Kalezić.&nbsp;

Budilnik na TV E: Strategija reforme obrazovanja, zarade poslanika, problemi onkoloških pacijenata

Zahtjevno je organizovati neki događaj poput Fashion Week-a, ali su godine rada iza, uigran tim, i bez tima, podrške sponzora, podrške medija, ne bi izgledalo kako izgleda, kazao je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, organizator Montenegro Fashion Week-a Srđan Lubarda.
- Želim da kažem da smo veoma ponosni na sve to što smo realizovali, mi smo jedan kompletan projekat made in Montenegro, od cjelokupne produkcije. Nijesmo nikoga doveli sa strane, kompletno smo sve iznijeli na taj neki najbolji mogući način, što su primijetili i neki od najboljih dizajnera koji dolaze iz Italije, regiona, posebno iz Srbije. Imamo neka od najvećih imena srbijanske modne scene, pa više učestvuju na nekom Montenegro Fashion Week-u, nego na nekom Fashion Week-u u Srbiji - rekao je Lubarda.
Večeras modnu kolekciju predstavlja istaknuta modna dizajnerka Nataša Pejović, kaže Lubarda, ona projekat iznosi samostalno, dok je sjutra veče završno veče i biće predstavljeno, dodaje on, devet modnih dizajnera i modnih kuća.
- Prvo veče je, po meni, bilo nekako posebno, emocionalno, jer smo to veče imali humanitarnu modnu reviju na kojoj je učestvovalo deset onkoloških pacijentkinja. A moram da kažem da su neke od njih jedva stajale na nogama, i to nas je sve posebno dirnulo. One su bile presretne i prezadovoljne, tu su bile i njihove familije. Na neki način smo željeli da damo neki doprinos, jer je oktobar mjesec borbe protiv karcinoma dojke, mi smo kao jaka medijska organizacija željeli da na taj način utičemo, i uz pomoć NVO Diši smo pozvali ove dame, koje su se rado odazvale. Deset crnogorskih dizajnera je poklonilo njima haljine koje su nosile to veče. Društvo žena im je uručilo jedan humanitarni gest u novcu. Nama je bio cilj da se one to veče osjećaju posebno, jedinstveno i veče je bilo takvo, prepuno emocija, zaista - naglasio je Lubarda.
Ne voli da sarađuje sa ljudima koji nose veliki ego, poručuje Lubarda, kao što &nbsp;su ljudi koji imaju ogromna i nerealna očekivanja, a ne znaju , kako kaže, koje su mogućnosti organizatora.
- Onda taj famozni prvi red, koji nam stvara previše problema, jer svi negdje žele da budu u prvom redu. Možda je to neki status ovdje kod nas, ako ste u prvom redu možda ste važni i bitni, dok neki obični ljudi dođu i kažu -nije mi bitno gdje ću da sjednem samo želim da uživam u ovoj lijepoj večeri. Naš posao je da usrećimo.ljude, da uživaju, da se osjećaju drugačije, da gledaju lijepe stvari. Moda jeste dio kulture, prepoznata je po evropskom statutu kao jedna jaka grana kulture. Tako da djelujemo kulturno, djelujemo u tom nekom edukativnom smjeru jer dajemo prostora i mladim dizajnerima, studentima sa UDG-a, i negdje na mnogo polja gledamo da promovišemo na najbolji mogući način crnogorsku modnu scenu - zaključio je Lubarda.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDZyroUBPGp0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Lubarda: Deset onkoloških pacijentkinja je učestvovalo na prvoj večeri Montenegro Fashion Week-a, bilo je puno emocija

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: onkoloski-pacijenti