Broj onlajn prijetnji novinarima se povećava, a prepreku u njihovom otkrivanju tužilaštvu i policiji predstavlja činjenica kada su one počinjene sa platformi van Crne Gore, jer velike kompanije sa kašnjenjem ili uopšte ne dostavljaju podatke.
To je rezime onoga što se čulo od predstavnika Državnog tužilaštva i Uprave policije na panelu “Zaštita novinara: Onlajn prijetnje i digitalno osnaživanje“, na kome su predstavnici Društva profesionalnih novinara, civilnog sektora i pravosudno policijskih institucija razgovarali na ovu temu.
Tužiteljka Maja Janković, koja je ispred Državnog tužilaštva kontakt osoba sa Komisijom za istrage napada na novinare, rekla je da tužilaštvo ima poteškoća u identifikaciji počinilaca napada na novinare, posebno kada su u pitanju onlajn prijetnje.
- Ukoliko su serveri u nadležnosti velikih platformi, njihova pravila nalažu da se podaci o vlasnicima mailova ili profila na mrežama dostavljaju samo za najteža krivična djela, među kojima ugrožavanje sigurnosti novinara ne spada - istakla je ona.
Takođe, kako je dodala, procedura u okviru međunarodne pravne pomoći traje duži period, pa dobijanje podataka od kompanija može trajati i do pola godine, što otežava postupke.
- Jedno od rješenja moglo bi biti zamrzavanja podataka, kako bi se osiguralo njihovo očuvanje dok traje istraga - kazala je tužiteljka.
Janković je objasnila šta uputstvo vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića o postupanjima tužilaca u istragama napada na novinare podrazumjeva, navodeći da se temeljno prati rad postupajućih tužilaca. Navela je i da je u slučajevima istraga protiv NN osoba, među kojima su najteži neriješeni napadi, tužiocima rečeno da policiji daju konkretna uputstva o sprovođenju radnji kako bi se postigli rezultati.
- Ove godine je zabilježeno šest napada na novinare, od kojih se pet dogodilo onlajn – putem društvenih mreža ili komentara na portalima - rekao je viši policijski inspektor Odsjeka za krvne i seksualne delikte Uprave policije Goran Mugoša.&nbsp;
On je kazao da je sistematizacijom u UP od januara ove godine planirano imenovanje tri službenika koji će se baviti istragama i napadima na novinare, ali da do sada to radi samo on.
- U svim regionalnim centrima UP, određene su kontakt tačke koje prate napade na novinare od trenutka prijave. Takođe, kreirana je posebna e-mail adresa u okviru UP za slučajeve napada i prijetnji novinarima, kako bi se procedure ubrzale. Sada se sve prijave automatski prosljeđuju onima koji se bave tim slučajevima, kako ne bi administrativne procedure usporavale policijske istrage - naveo je on.
Poseban problem onlajn nasilja u Crnoj Gori, kako je kontatovano, su portali koji šire govor mržnje, mizogeniju i ne poštuju Zakon o medijima i novinarske etičke standarde, a koji su van kontrole države.
- U tom kontekstu pomenut je portal čiji je vlasnik preduzeće Zorana Bećirovića, a koji pored svakodnevnih uvreda zvaničnika, civilnih aktivista, vodi negativnu kampanju i psihički maltretira novinarke Vijesti Draganu Šćepanović i Pobjede Ane Raičković - istakli su u saopštenju.
Kako su pojasnili, pošto se ove godine očekuje donošenje Medijskog akta o slobodi medija u Crnoj Gori, kao i Akta o digitalnim uslugama ( po uzoru na dokumente Evropske Unije), Društvo profesionalnih novinara očekuje da se propiše odgovornost iadekvante kazne za portale koji ne poštuju Zakon o medijima i druge nadležne propise.
- Prema podacima istraživanja, koje je ranije obavio NVO UZOR, 51 odsto ispitanih novinara reklo je da je bilo izloženo pritiscima. Oni su najviše dolazili od strane vlasti – 39,6 odsto, a zatim od strane botova na društvenim mrežama i portalima - naglasili su.
Kako su zaključili, panel je jedna od aktivnosti u okviru projekta “Efektivna prevencija i zaštita novinara”, koji se sprovodi u saradnji sa NVO UZOR i Hans Sejdel fondacijom, a zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske Unije i Ministarstva javne uprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Onlajn prijetnje novinarima u porastu, od početka godine ih bilo pet

Crna Gora se će u narednom periodu, do ulaska u Evropsku uniju (EU), 100 odsto suočiti sa pojačanim malignim uticajem, prije svega kroz dezinformacije koje će eksploatisati sve moguće frikcije koje postoje u crnogorskom društvu, posebno preko igrača kao što je Srpska pravoslavna crkva (SPC) - ocijenio je u intervjuu za podkast DRV Alen Musaefendić, viši analitičar Švedske agencije za psihološku odbranu.
Ovaj švedski ekspert za hibridne metode ratovanja ranije je u Briselu, u Službi za vanjsko djelovanje EU (EU External Action Service) bio zadužen za Zapadni Balkan i tvrdi da Brisel veoma dobro vidi šta se dešava u Crnoj Gori, ali da, dok god je riječ o domaćim političkim akterima koji učestvuju u političkom životu, nemaju madat da reaguju, te da Crna Gora mora samu sebe zaštiti do ulaska u EU. Musaefendić smatra da je termin “trojanski konj” pogrešan iz prostog razloga što maligni uticaj Rusije nije nešto što je sakriveno- već je vrlo poznato svima, ne samo na Balkanu već i šire.
Budući će fokus malignih aktivnosti biti na dezinformaciima, a mediji i civilno društvo su, prema njegovim ocjenama, ti koji moraju biti prva linija odbrane od malignog uticaja, i tu će EU pomoći. Ali, naglašava da mora postojati većinski konsezus političkih aktera za uspjeh i ulazak u EU, u suprotnom je cilj nemoguće ostvariti.
<h3>Švedski primjer - kako je miroljubiva država postala članica kolektivnog sistema odbrane</h3>
Za Švedsku, kao izuzetno miroljubivu državu, se sve promijenilo kada je Vladimir Putin napao Ukrajinu, i kada su shvatli da im je potreban jači odbrambeni sistem, kaže Alen Musaefendić, senior analitičar Švedske agencije za psihološku odbranu.&nbsp;
„Švedska ima određeni imunutet na rusku propagandu – tako da je njihov upliv bio ograničen. Ali postojao je naravno jedan manji dio biračkog tijela koji se protivio. Nakon ulaska priča o NATO članstvu je skinuta sa dnevnog reda, da bi se ponovo aktivirala nakon povratka Trampove administracije u Vašington“.
O tome koje su to metode i narativi koje je Rusija u njihovom slučaju pokušala upotrijebiti kaže da Rusija uvijek koristi frikcije i probleme koji već postoje.
- Za slušaoce koji je nijesu pratili, u Švedskoj je tada bila jedna teška situcija, gdje su provokatori spaljivali Kur'an – svetu knjigu islama – ispred turske ili iranske ambasade i na taj način provocirali proteste i nasilje - što se upravo i desilo. I tu priču su akteri širom svijeta, a pogotovo u Rusiji, iskoristili da pokažu kako je Švedska najislamofobičnija zemlja na planeti - što jednostavno nije istina. Ali to je bio razlog zbog kojeg je Turska stavila taj pritisak na Švedsku da „riješi taj problem“. Bilo je teško objasniti ljudima da je to demokratija i da se može paliti bilo koja knjiga ali da to država ne podržava, ali da štiti takve proteste i manifestacije. I Rusija je naravno iskoristila i širila te narative i u Turskoj i na Bliskom istoku. Tako se to obično dešava – uzmaju postojeći narativ i onda ga pojačavaju, ako im ide u korist - naveo je on.
Za razliku od Crne Gore, Švedska, kaže on, ima znatno profesionalnije medije, pa su ovakve narative tamošnji mediji uglavnom profesionalno pokrivali.
- Oni su forenzički precizno pratili na koji se način te informacije šire i o tome izvještavali javnost. I moglo se prilično lagano pokazati da se tu radilo o masivnoj manipulaciji. U Švedskoj imamo veliku prednost u tome što je i vlada mobilisala sve svoje snage, sve svoje ministre koji su javno komunicirali šta je istina - šta nije. I mediji koji su još uvijek dobrim dijelom profesionalni, u Švedskoj su raportirali objektivno i to je zapravo jedini način na koji se ovako nešto može - ne riješiti, ali barem suzbijati - naveo j eon.
Medijska scena i u toj je zemlji, kaže, više fragmentirana nego što je bila prije.
- Ali puno manje u usporedbi sa zapadnim Balkanom - kaže Musaefendić.&nbsp;
Intresantno je, prema njegovim riječima, to što Švedska ima veliki broj građana koji dolaze iz drugih država, oko 20 - 25 posto i oni prate medije iz svojih sopstvenih država.
- Tako da na primjer ljudi sa Zapadnog Balkana prate medije iz sopstvenih država i to utiče na njihivo razmišljanje, ali još uvijek imamo tu prednost da većina ljudi prati i poštoje naš Javni servis, tako da još uvijek ima ta zajednička baza činjenica koju dijelimo - naveo je on.
<h3>Trojanski konj - pogrešan termin - jer ruski maligni uticaj nije skriven&nbsp;</h3>
Budući je ranije u Briselu bio zadužen za Zapadni Balkan u Službiza vanjsko djelovanje EU, upitali smo ga kako se može čitati - zvanično nikad bolji izvještaj o napretku Crne Gore, pa i Albanije, uz istovremeno neformalno upozorenje EU komesarke za proširenje, Marte Kos, u intervju za Financial Times (FT) da su neke članice bloka ne baš rade da u EU prime neku novu Mađarsku kao "trojanskog konja Rusije".&nbsp;
- Tih problema će uvijek biti. Ja se ne sjećam da li je EU ikad unisaono uradila išta, uvijek će biti signala i izjava koji se opiru većini. Ali ja bih rekao da ne treba da se brinete oko te izjave, jer ja mislim da postoji neka vrsta konsenzusa da je dobro da Zapadni Balkan uđe u Evropsku uniju, da je Crna Gora „frontrunner“ (prvi kandidat) i da te izjave, koje su neka vrsta blokada, su izazivale velike frustracije unutar EU i radi se na tome da se te blokade, koje obično idu u zadnjem sekundu - zaustave, jer ne idu u korist nikom. Tako da ja ipak mislim da je većina za to da se Crna Gora privuče Evopskoj uniji, upravo zato i između ostalog da bi se ruski uticaj ograničio. I sami čujete kako to šizofreno zvuči: ne možete istovremeno htjeti da pridružite Crnu Goru da bi je zaštili od ruskog uticaja, i istovremeno ne željeti da primite Crnu Goru zbog ruskog uticaja. Ja mislim da se EU odlučila za ono prvo - kaže on.
O terminu „ruski trojanski konj“ – i da li se misli samo na Srbiju i njene proksije ili nešto šire, Musaefendić kaže da je taj termin malo pogrešan, jer trojanski konj podrazuijava da je to neka tajna i da to nekog vara.
- Pošto sam ja radio dugo na upravo ovim pitanjima u Briselu, znam da su u Brislelu savršeno upoznati sa cijelom situacijom i sa tom dinamikom da imate neke aktere koji više manje dijele neke narative. Tako da nije da samo to dolazi iz vana, već neke simpatije između domaćih i stranih aktera već postoje. Tako da ovo što se dešava trenutno to EU radi svjesno, i ako primi neke zemlje sa zapadnog Balkana, to će raditi sa saznanjem da možda postoji neki određeni uticaj, ali će koristiti alate koji su joj dostupni da se taj ostatak ruskog uticaja suzbije. Tako da u Briselu su savršeno upoznati sa situacijom, neće se tu raditi o nekom trojanskom konju, nego će se jednostavno napraviti jedna kalkulacija rizika i mogućnosti - i donijeti odluka bazirana na tome - istakao je on.
O tome da li je uticaj Rusije danas manji ili veći na ZB, Musaefendić kaže - već su implementirali prilično efikasnu strategiju i to preko medijskih platformi. &nbsp;
- Ja mislim da je bilo prilično jasno svima nama koji smo pratili ova pitanja da se nešto prilično radikalno desilo u okviru plana invazije na Ukrajinu. U Kremlju su imali strategiju koju su implementirali prilično efikasno, kojom su propagandu širili ne samo unutar Ukrajine već širom svijeta. To se vidi kada je riječ o investicijima u državne medije kao što su RT (Russia Today) Sputnjik. Nije slučajno da su se RT Balkan i Sputnjik formirali u Beogradu i isto tako su pokušali da šire svoju proagandu svugdje, uključujući i Švedskoj, ali negdje su uspjeli više, pogotovo na globalnom jugu – Afrika, Južna Amerika. Tako da je definitivno dio strategije da se propaganda i dezinformacije pojačaju i intenziviraju i ja mislim da je skoro 100 procentno sigurno da je upravo to nešto što će Crna Gora doživjeti u narednom periodu, pogotovo ova godina dana, ili ne znam koliko već preostaje prije samog ulaska u EU. Tako da se apsolutno morate paziti - naveo je on.
<h3>Metode uticaja - čudni portali i SPC aktivnosti</h3>
Na šta bi Crna Gora trebalo da obrati pažnju u predsjoćem periodu, te koje su to ranjivosti koje će maligni akteri eksploatisati, kaže da će se definitivno vidjeti da će Rusija i drugi akteri najvjerovatnije intenzivirati svoje aktivnosti da kroz dezinformacije zbune ljude, dižu paniku, šire laži.
&nbsp;- I to će se desiti kroz još više čudnih portala koji izgedaju najasnog porijekla. Isto tako proksiji, koji već postoje, kao Srpska pravoslavna crkva (SPC) i ostali će sigurno amplifikovati i intenzivirati svoje narative još više. Koristiće sve mogućnosti i postojeće frikcije između etniciteta, religija – to će se sve iskoristiti, što znači da Crna Gora, zajedno sa EU, koja će siguran sam pomoći koliko god može, će uskočiti da se ti prostori gdje ti akteri mogu uskočiti smanje još više - naveo je Musaefendić.
Na opasku da se to sve što je nabrojao već dešava u Crnoj Gori i da nam se čini da to Brisel jasno ne vidi, Musaefendić kaže da je to nemoguće.&nbsp;
- Zato što sam ja bio taj Brisel koji je pratio to veoma podrobno. I trenutno se nalazim u Albaniji gdje zapravo i čujem slične komentare ovdje, da domaći ljudi imaju taj utisak da Brisel ne zna šta se stvarno dešava i to baziraju na nekim odlukama koje Brisel preduzima i koje djeluju neinformisane i kontraintuitivne. Ali ja vas mogu uvjeriti da Brisel, koji naravno nikad neće znati sve na način na koji vi poznajete vašu domaću scenu, ali znaju dovoljno o trendovima, o svemu tome što ste vi i što sam ja spomenuo. Tako da je mislim da je u onome što mi zovemo „situational awareness“ (svijesnost situacije), da je Brisel tu prilično dobar, iako to možda tako ne djeluje svaki put - naveo je on.
Upitan da li EU ima mehanizama da nam pomogne u borbi protiv toga, priznaje da se može reći da nema – a razlog je nemiješanje u domaće političke prilike, što znači da Crna Gora mora zaštiti samu sebe.
- Da istina je, mora se konstatirati, pogotovo kada se radi o domaćoj politici, jer dosta dezinformacija i lažnih informacija se svodi na to da se različite političke frakcije takmiče i prepiru oko toga i tu jednostavno nije dozvoljeno EU da se miješa. Tako da postoje neke formalne strukturalne granice koje EU ne smije preći. Ali, ako bi se radilo o masovnim akcijama iz vana, koje prijete zdravlju ili sigurnosti crnogorskih građana, ja sam ubijeđen da bi EU mobilizirala sve svoje resurse da pomogne - rekao je on.
<h3>Dezinformacije - glavni teren eksploatacije a mediji i civilni sektor prva linija odbrane</h3>
Upitan koliko je otežavajući faktor u borbi protiv navedeog, činjenica da je sektor bezbjednosti u Crnoj Gori posljednjih godina kompromitovan od strane malignih aktera, i da je i dalje pod kontrolom snaga koje su se protivile članstvu Crne Gore u NATO, iako se one danas pozivaju na EU vrijednosti, te da je tajna služba (ANB) u velikoj mjeri porozna, Musaefendić odgovara:&nbsp;
- Maligni uticaj dolazi sa više frontova. Naravno imati tajnu službu je nužno kada se radi o suzbijanju špijunaže, sabotaže i takvih hibridnih aktivnosti, ali &nbsp;ja mislim da će najveći problem za Crnu Goru biti u narednih par godina, kao i ostalim zemljama kandidatima – dezinformacije. I možete se braniti od dezinformacija na druge načine. Zapravo puno efikasnije kroz medije, plus NVO kroz civilno društvo i kroz akademiju, tako da može se pružit otpor i van tajnih službi.. - istakao je on.
Musaefendić kaže da i EU ima tijelo koje koordinira sve tajne službe unutar EU, i da i oni mogu pomoći do određene mjere. &nbsp;
- Ali isto tako moram konstatirati da ako ne postoji neki konsenzus, ili barem znatna većina u političkom vođstvu države kandidatkinje, nemoguće je ući u EU i uraditi išta od strateške važnosti. I ukoliko postoji ta većina ubijeđen sam da će se taj ogroman problem koji ste spomenuli riješiti, ali taj problem je takvog karaktera da će se apsolutno morati riješiti prije ulaska u EU - naveo je on.
Saglasan je sa ocjenom da se pokazalo da je raskrinkavanje laži kao odgovor na širenje dezinformacija uvijek zakašnjelo, mada se to i dalje mora raditi.
- Debunking je samo tri odsto rješenja, dok smo ranije mislili da je 80 posto. Debunking i &nbsp;facts-checking je nužna stvar zato što bez toga jednostavni ne znate da je riječ o dezinformaciji. Morate imati nekog ko će to istražiti i konstatirati. Ali naravno to uvijek dođe prekasno i uvijek je ona prva informacija, pogotovo ako je laž koja digne emocije, koja pravi konflikt, to je uvijek iz psiholoških razloga i algoritmova &nbsp;- ona koja prevlada. To je gotovo uvijek, neću da kažem nemoguće, ali veoma teško, kako to mi kažemo da „close space for dezinformation“ što znači smanjiti prostor, jer smo veoma svjesni da se ne može zatvoriti - naveo je on.
Jedna od stvari koja se može uraditi je, kaže, pritisak na platforme društvenih mreža poput Meta-e i drugih od strane Brisela, ali taj posao još uvijek traje i to će biti važno jer svi preko društvenih mreža konzimiraju najveći dio informacija.
- I još jedna stvar koju možemo uraditi je pomagati ozbiljnim profesionalnim medijima kao što ste vi, podržavti ih koliko god možemo, isto tako podržavati civilno društvo i ljude koji su na prvoj liniji i koji su u poziciji gdje šire informaciju drugima. Tako da ne postoji laganog odgovora - ističe Musaefendić.
Kada je riječ o mogućim kampanjama, koje bi direktno pokazale benefite od članstva u EU - a ne samo reakcijima na maligne informacije i aktere, švedski stručnjak za psihološku odbranu, konstatuje da se to već radilo, ali da je problem sa tom vrstom kampanja što su veoma „suhe“- bazirane na faktima i brojkama i to jednostavno ne dodiruje srce ljudi, dok sa druge strane to što Rusija šalje je priča o „bratsvu religija, mi smo isti narod, mi smo pod napadom“ i to je puno emotivnije i puno lakše za prihvatiti, nego brojke i hladne dokaze o korisnosti EU koji dolaze iz Brisela. &nbsp;
- To je nešto na čemu EU definitivno mora raditi i ta komunikacija se mora poboljšati i postati malo više ljudska i lakša za razmijeti i lakša za zapamtiti i konzumirati - navodi on.
<h3>Ukrajina - važna evropska bitka u kojoj će ukrajinski narod nastaviti da pati, ali neće izgubiti</h3>
Na samom kraju kratko smo se osvrnuli i na rusku agresiju na Ukrajinu – tešku situaciju na terenu, nikakav napredak u mirovnim pregovorima koje je incirala Trampova administracija, EU koja je formirala „koaliciju voljnih“, ali nema objektivnih (vojnih) mogućnosti da joj pomogne onako kako treba da bi se postigao napredak na terenu.
- Slažem se sa tim da je uloga Amerike u najboljem slučaju nejasna, ali imate tu koaliciju voljnih koje ne odustaje i to su veoma važne evopske zemlje koje su deklarativno saopštile više puta da je to veoma važna evropska bitka od koje ne odustajemo. Švedska je prije samo dvije sedmice prodala više od 100 aviona Ukrajini, najnovijih modela koji će biti od velike koristi u ratu. Ne znam hoće li to značajno nešto promijeniti, jer je situacija teška i nastaviće biti teška, jer ima pomoći - ali ne dovoljno. Što znači da će rat potrajati na ovaj spori užasan način, od kojeg će naravno ukrajinski narod nastaviti patiti. Ali pokušavam reći da Ukrajina neće ni izgubiti u budućnosti nego će se patnja nastaviti - rekao je Musaefendić.
Teško je, podvlači on, trenutno biti optimističan.
- Ali u pripremi je 18-ti krug sankcija, sankcije nikad istina nisu u potpunosti efikasne, međutim američka administracija ovoga puta direktno targetira upravo ruski energetski sektor, iako je pitanje kako će se ova administracija ubuduće ponašati prema tome - naveo je Musaefendić.

Musaefendić: Dezinformacije će biti ključna metoda Rusije i proksija poput SPC u narednom periodu

U Zavodu „Komanski most“ u ovoj godini prijavljena su dva slučaja obolijevanja od zarazne bolesti šuga, a prema važećim standardima, prema kojima se epidemija šuge proglašava završenom nakon dvostrukog maksimalnog perioda zaraznosti koji iznosi ukupno 86 dana, smatra se da je epidemija šuge u ovoj ustanovi završena nakon njenog višegodišnjeg i konstantnog prisustva, konstatovao je Nacionalni preventivni mehanizam (NPM) Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore.
NPM je krajem jula obavio ad hok obilazak „Komanskog mosta“, u cilju analize zatečenog stanja i otklanjanja eventualnih nepravilnosti i prevencije torture povodom anonimnih prijava.
– U 2025. godini evidentirana su samo dva slučaja šuge među korisnicima, što je vrlo nizak broj s obzirom na specifičnosti kolektivnog smještaja i kontinuirani kontakt korisnika. Ovaj podatak dodatno potvrđuje da ustanova pridaje veliki značaj higijeni korisnika, naglašavajući važnost redovne higijenske njege, praćenja zdravstvenog stanja i primjene preventivnih mjera, jer čak i izolovani slučajevi u kolektivnom okruženju mogu brzo da se prošire. Stoga su održavanje visokih standarda higijene i stalna pažnja osoblja ključni za očuvanje zdravlja i sigurnosti svih korisnika – ocijenjeno je u izvještaju.
Zamjenica zaštitnika Mirjana Radović i glavna savjetnica zaštitnika Marijana Sinđić, koje su činile tim za obilazak, konstatovale su da je u momentu njihove posjete „Komanskom mostu“, u toj ustanovi bilo smješteno 118 korisnika, dok se jedan nalazio na liječenju u Specijalnoj bolnici „Dobrota“. Tim je obišao paviljon „A“ u Zavodu koji je namijenjen za smještaj muške populacije, u kojem je zatečeno 60 korisnika.
– Obilaskom prostorija, kako zajedničkih prostorija, tako i spavaćih soba, uočili smo da je higijena bila adekvatna, u pojedinim zajedničkim prostorijama novi mobilijar. Određeni dio soba ima električne krevete gdje borave korisnici koji su nepokretni, a ostale sobe posjeduju standardne metalne ili drvene bolesničke krevete. Osim kreveta, u sobama se nalaze ormari i lične natkasne. Sobe su većinom četvorokrevetne, uredne, higijena je bila na visokom nivou. Tim NPM-a zatekao je dio korisnika u zajedničkom dnevnom boravku sa radnim terapeutima i različitim aktivnostima u kojima su učestvovali i zaposleni. Tokom iznenadnog obilaska predstavnika NPM-a, korisnici su zatečeni urednog i higijenski prihvatljivog izgleda (obrijani, čiste garderobe), što upućuje na to da se radi o rezultatima kontinuirane brige Zavoda o održavanju lične higijene i urednosti korisnika, a ne o prethodno pripremljenom stanju – navodi se u izvještaju.
NPM je konstatovao da zbog ograničenog broja osoblja, organizacija izlazaka korisnika na otvoreno, naročito onih sa smanjenom pokretljivošću, predstavlja složenu i zahtjevnu aktivnost koja često zahtijeva i uključivanje pomoći drugih korisnika.
– Pristup otvorenom prostoru, za pojedine korisnike, nije svakodnevna aktivnost i u velikoj mjeri zavisi od vremenskih prilika, kao i od dnevnog rasporeda planiranih aktivnosti. Zavod raspolaže prostranim holom koji korisnici mogu koristiti za kretanje i rekreaciju, što djelimično kompenzuje ograničeno vrijeme provedeno na otvorenom prostoru – piše u izvještaju.
NPM konstatuje da je u toku ove godine bilo pritužbi od strane roditelja korisnika, te da je jedna rješavana u saradnji sa nadležnim Centrom za socijalni rad, a u radu je i kod Zaštitnika ljudskih prava.
<h2>Dokumentovati incidente</h2>
Zavodu je preporučeno da se preduzmu mjere za praćenje i dokumentovanje svih incidenata samopovređivanja korisnika uz analizu učestalosti i uzroka. Preporučeno je i da se preduzmu mjere podrške zaposlenima – uključujući finansijsku stimulaciju, stručne supervizije i motivacione aktivnosti – čija učinkovitost se može ocijeniti kroz godišnje ankete zadovoljstva i praćenje fluktuacije kadra.

Završena višegodišnja epidemija šuge u Zavodu „Komanski most“

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv Nikole Drecuna za teško ubistvo Dragana Roganovića i Petra Kaluđerovića na Cetinju prošle godine.
To je Portalu ETV potvrdila portparolka Višeg suda Ivana Vukmirović.&nbsp;
Kaluđerović i Roganović su stradali u eksploziji bombe ispred Sportskog centra, koja je bila zakačena za drvo i aktivirana daljinskim upravljačem.
Tom prilikom ranjeni su i Tanasije Jovanović i Mihailo Borozan i slučajna prolaznica Desanka Vujović.
Drecun je, prema navodima tužilaštva, zajedno sa, za sada neidentifikovanim osobama, izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
Interpol je za njim raspisao crvenu potjernicu u novembru prošle godine.

Viši sud potvrdio optužnicu protiv Drecuna za ubistvo Roganovića i Kaluđerovića na Cetinju

Od objavljivanja posljednjeg Izvještaja o napretku, iz Brisela su stigle poruke koje jasno ukazuju na to da se politika proširenja EU mijenja. Poruke sa dva nedavno održana Foruma o proširenju u Briselu i „Plenuma 2025“ u Podgorici pokazuju da je današnje proširenje, prije svega, geopolitička nužnost - a ne nagrada za reforme.
To je ocijenio međunarodni sekretar Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog savzea Miloš Đuričković.
Na „Plenumu 2025“, održanom u Podgorici, brojni domaći i regionalni učesnici su, u prisustvu ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera, ukazivali na brojne anomalije u društvu koje neminovno vode ka daljim komplikacijama. Međutim, kako ističe Đuričković, uprkos iznijetim neoborivim činjenicama, ambasador Satler je, svjesno ili nesvjesno, odgovorio na najdirektniji mogući način.
- Citiram: „Morate razumjeti, Evropskoj uniji očajnički treba proširenje“. Tom rečenicom potopljena su sva upozorenja, analitički zaključci i potrebe da se ukaže na realno stanje na terenu. Takođe, istom rečenicom potpoljena su sva izlaganja, izjave i samopromocija predstavnika vladajuće većine o njihovoj navodnoj izuzetnosti i zaslugama za „ubrzane integracije“ - decidan je Đuričković.
<h2>TROJANSKI KONJ</h2>
Vrlo ilustrativan primjer da je proces proširenja sveden na geopolitičke potrebe Brisela, a ne na suštinske reforme i integracije, iznijela je, ističe on, i gospođa Vesna Pusić kroz primjer Kosova.
- Kosovo je ostvarilo najveći stepen napretka u odnosu na države regiona a, pazite sada, još uvijek nije ni otpočelo pregovore o pristupanju EU - dodao je on.
Ključne poruke sa Foruma o proširenju poslale su, cijeni Đuričković, komesarka za proširenje Marta Kos i Kaja Kalas, visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku.
- Njihove poruke još jednom su potvrdile da se ubrzani proces proširenja odvija zbog geopolitičkih okolnosti i potreba Brisela, a ne zbog posvećenosti i napretka zemalja kandidata. Iz poruka je jasno da je Forum organizovan prije svega za potrebe tržišta EU i država članica, te da predstavlja početak kampanje za proširenje unutar same Unije - naveo je Đuričković.
U slučaju Crne Gore, ta kampanja će u Briselu, smatra on, biti predstavljena vrlo jednostavno - Crna Gora je statistička greška - mala, jeftina i neproblematična za prijem.&nbsp;
- Primićemo je, pa ćemo imati vremena da je sredimo godinama i decenijama nakon ulaska. To je potpuno suprotno od propagande koju će sprovoditi Vlada Crne Gore, a koja glasi: „Mi smo euro-mesije. Mi znamo šta radimo. Mi donosimo boljitak.“ Slikovito objašnjeno: Crna Gora je trojanski konj (virus). Primljena je u bolnicu (EU), ali će biti držana u karantinu dok ne ozdravi ili ne propadne - naveo je Đuričković.
Na Forumu je, kako je ustvrdio, učestvovao i premijer Milojko Spajić, koji nije rekao ništa suštinski važno.
- Govorio je o metaforama, „prozorima i vratima“, Japanu… Za njega su, čini se, samo prisustvo i fotografije bile sasvim dovoljni - dodao je Đuričković.
Kampanja proširenja EU na Crnu Goru i države regiona, barem kada je Crna Gora u pitanju, neće, stava je Đuričković, biti bazirana ni na činjenicama ni na realnom stanju na terenu.
- Fokus kampanje biće na stvaranju pozitivne percepcije kod građana EU i država članica, uz naglašavanje interesa same Unije - dodao je on.
Upozorio je da će takva kampanja izazvati dva potpuno suprotna procesa: jedan pozitivan unutar EU i jedan negativan unutar zemalja kandidata u kojima vladaju nedemokratski režimi i ruski trojanski konji.
- U zemljama kandidatima, kampanja zasnovana na prenaglašenom optimizmu i neprincipijelnosti može proizvesti dva izuzetno rizična procesa: Gubitak povjerenja u Evropsku uniju i pad podrške članstvu i kognitivna disonanca unutar proevropskih snaga - naveo je on.
<h2>PODRŠKA ĆE PADATI SVAKOM NOVOM FOTOGRAFIJOM SA MANDIĆEM</h2>
To se, kaže, već vidi na primjeru Srbije, gdje je podrška članstvu padala proporcionalno rastu briselske podrške režimu Aleksandra Vučića.
- Čim je Brisel makar djelimično krenuo da okreće leđa Vučićevoj vlasti, podrška članstvu je počela da raste. Sličan proces dešava se i u Crnoj Gori: podrška je u padu i nastaviće da pada sa svakom novom fotografijom evropskih zvaničnika sa Andrijom Mandićem, baš kao što će rasti ukoliko Brisel jasno povuče crvene linije - naveo je Đuričković.
U slučaju Crne Gore tj proevropskih partija rizik je, kaže, da bi mogla upasti u psihološko stanje u kojem se opravdava ili racionalizuje nešto što je očigledno loše i štetno, samo da bi se izbjegla unutrašnja nelagoda i kontradikcija između uvjerenja i realnosti.
- Takav proces doveo bi do trajnog gubitka istinskih proevropskih snaga u regionu, i time uništio svaku šansu za suštinsku evropsku integraciju - naglasio je Đuričković.
<h2>VUČIĆEV REŽIM, SPC, DODIK...</h2>
„Koalicija voljnih“ (Coalition of the willing) u evropskom kontekstu označava grupu država koje su spremne da aktivno podrže Ukrajinu i suprotstave se agresivnom ruskom uticaju, a kako je rekao, na Zapadnom Balkanu izvor gotovo svih nestabilnosti i prepreka na evropskom putu je režim Aleksandra Vučića.
- Pod tim režimom podrazumijeva se i njegova široka mreža proksija: Srpska pravoslavna crkva, Milorad Dodik, Andrija Mandić, militantne grupe na sjeveru Kosova i drugi politički akteri trećeg ranga - istakao je Đuričković.
Regionalna koalicija voljnih, sastavljena od istinskih proevropskih političkih subjekata iz zemalja kandidata, predstavljala bi, kaže on, najbolji odgovor malignom uticaju Vučićevog režima i njegovih proksija, a samim tim i najbolji odgovor ruskom malignom uticaju.
- Takva koalicija akumulirala bi dovoljno političke snage i relevantnosti da može uticati na procese i biti partner, ali i korektivni faktor briselskoj administraciji u sprovođenju evropskih integracija u regionu - naveo je Đuričković.
Regionalna koalicija voljnih koja bi se uhvatila u koštac sa suštinskim, a ne tehničkim izazovima regiona, jasno bi, cijeni on, razdvojila istinske proevropske snage od proruskih aktera i njihovih proksija.&nbsp;
- Time bi se ubrzale integracije, podigao njihov kvalitet i podstakle proevropske snage u zemljama u kojima su one trenutno u manjini. Ako bi slična inicijativa bila uspostavljena i među akterima civilnog sektora, predstavljala bi snažnog partnera za evropske inicijative poput „Demokratskog štita“ i „Strategije za civilno društvo“ - naveo je Đuričković.
Time bi proevropske snage i civilni sektor, smatra on, poslali jasan signal Briselu da u regionu postoje akteri sposobni da se izbore sa malignim stranim uticajem i mrežama njegovih proksija.

Đuričković: Izjavom da EU očajnički treba proširenje potopljena sva upozorenja i potrebe da se ukaže na realno stanje na terenu

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Bivša urednica u Novoj Pobjedi, a sada urednica Velikih istraživačkih priča na Portalu ETV, Kaćuša Krsmanović kazala je juče u Osnovnom sudu da tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija doživljava kao pritisak na rad, slobodu govora ali i na profesionalni i lični integritet. Ona je kategorična bila da je riječ o slap tužbi odnosno pokušaju uticaja na medije, atak na njihove finansije i na nezavisno novinarstvo.
Kurti je osim Krsmanović tužio Novu Pobjedu, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Nove Pobjede, danas glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvredljivih informacija u tekstovima“.
Krsmanović je u detaljnom iskazu navela da u istraživačkim tekstovima koje je radila sa kolegom Đuranovićem fokus priče nije bio Kurti kako to on pokušava predstaviti tužbom, već se isključivo radilo o javnom interesu i onome što su bili potezi tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i o tome da se urušava sektor bezbjednosti.
-Tekstovi koji su se odnosili na ograničavajuće faktore za imenovanje tužioca na poziciju generalnog inspektora nesporno su javni interes. O tome se govorilo i na Vladi, o tome su „brujali“ i ostali mediji u Crnoj Gori. Ono što su mediji objavili pa i mi među njima ukazuje na to da prema protokolima ANB-a i zakonskim uslovima on nije mogao biti imenovan na tu funkciju – objasnila je Krsmanović.
Kurtija, kako je kazala, ona i kolega Đuranović nijesu poznavali i prvu informaciju o njemu su dobili 2022. godine kada su im izvori saopštili ono što se naknadno desilo da je on čovjek tadašnjeg premijera Abazovića i da treba da uđe u Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Ona je naglasila da se ne može govoriti o bilo kakvom ličnom odnosu, bilo kakvoj namjeri da lično povrijede i uvrijede Kurtija, već su isključivo bili vođeni javnim interesom – odnosno
pokušajem Abazovića da preuzme potpunu kontrolu nad tajnom policijom i to je bila suština tekstova.
-Događaj koji je potvrdio navode naših tekstova i kredibilnost naših izvora jeste činjenica da je nakon formiranja nove Vlade premijera Milojka Spajića tužilac maltene odmah smijenjen. To je bila jedna od prvih odluka premijera Spajića kada je stupio na funkciju. Mislim da su potvrde kredibiliteta naših izvora i tekstova događaji koji su uslijedili nakono našeg prvog teksta u kojem je tužilac pomenut koliko se sjećam u januaru 2022. godine a već u julu ili avguste te godine ga je premijer Abazović imenovao za generalnog inspektora u ANB-u iako je postojalo žestoko protivljenje dijela ministara odnosno premijerovog kabineta koji su suštinski potvrdili ono čime smo se mi bavili. Premijer je preko Kurtija pokušavao da uspostavi kontroli kakvu takvu u ANB- u - ukazala je Krsmanović.
Ona misli je da tokom njene dugogodišnje karijere ovo prva tužba iako je uradila na stotine tekstova koji se odnose na sektor bezbjednosti i dešavanja u službama Uprave policije i ANB-a i generalno Ministarstva unutrašnjih poslova. To dovoljno govori da su izvori sa kojima komunicira kredibilni i da imaju tačne i precizne informacije.
Na više pitanja Kurtijevog zastupnika, advokata Velibora Markovića da sopšti imena izvora, Krsmanović je rekla da je u pitanju više osoba iz ANB-a, ali da njihova imena neće otkriti, jer su izvori zakonom zaštićeni i novinar ima pravo na zaštitu izvora.
Na pitanje Kurtija kakve on veze ima sa aferama Do kvon, Tunel novinarka Krsmanović je rekla da sve to piše u tekstovima. Kurti i njegov advokat konstatovali su da se Krsmanović poziva ne neimenovane izvore.
Zastupnica Nove Pobjede, advokatica Ana Vujović istakla je da pitanja tužioca i njegovog advokata nemaju veze sa sporom, već su se isključivo bavili pokušajima da saznaju ko su bili izvori Krsmanović i Đuranoviću.
Na pitanje advokatice Milje Đuranović„ da li je Kurti ili neko ko se pominje u tekstovima uputio dematiji“ Krsmanović je navela da nije, osim Mitrovića iz Nikšića koji su oni uredno objavili.
Krsmanović je na pitanje Đuranović saopštila da je na dnevnom nivou u Pobjedi pisala tekstove i da ih Kurti tuži za nekih tridesetak tekstova u kojima se on pominje u dvije godine, što je jasan pokazatelj da on nije bio u fokusu već postupanje Abazovića. Krsmanović je istakla da su informacije provjerene od više izvora.
Advokatica Đuranović konstatovala je da je značajno to što je punomoćnik tužioca kroz postavljanje pitanja potvrdio da je Kurti bio osuđivan. Ona je ukazala da ih je na prethodnom ročištu Kurti uskratio za odgovor na pitanje o osuđivanosti.
Suđenje se nastavlja 26. januara. Proces vodi sutkinja Vesna Banjević.

Krsmanović: Cilj nije bio Kurti lično, već da se ukaže da Abazović želi kontrolu nad ANB -om

Bivši ministar odbrane Slovenije i predsjednik LIBSEEN mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič u razgovoru za TVE poručuje da je Crna Gora imala jasniju evropsku i evroatlantsku orijentaciju prije 2020. godine, dok danas vidi rasipanje vlasti, rast spoljnog uticaja i zabrinjavajuće pritiske na medije.&nbsp;
Ističe da ima dilemu da li su aktuelni lideri zaista predani evropskom putu, te upozorava da članstvo u EU znači i odgovornost pred evropskim tužilaštvom.
TV E: Kako Vam danas izgleda Crna Gora, predvodnica u pregovaračkom procesu sa EU? Da li primjećujete rast nacionalizma, klerikalizma, populističkih politika i kako biste je uporedili sa periodom kada ste kao slovenački ministar sarađivali sa crnogorskim vlastima?
Jakič: Svaki period ima neku svoju specifičnost i svoje karakteristike, ali u svakom slučaju, saradanja u periodu kada sam ja bio ministar i poslije toga do 2020. godine bila je vrlo dobra. U suštini, iako je to na neki način bilo i kritikovano, bio je jedan centar odlučivanja i taj centar je bio stvarno za Evropsku uniju, za NATO i moram reći na segmentu medija, nismo nikada imali pitanje slobode medija. Poslije 2020. godine dolazi do rasipanja vlasti, znate koliko je bilo predsjednika Vlada do sada već, kreiraju se novi centri moći, nije samo jedan, tu je vladajuća koalicija, tu je i veliki uticaj Crkve i još nekih struktura spolja. Moram reći da me malo zabrinjava, naročito kada vidim na polju slobode medija da se događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije. Mislim, kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada.
TV E: A eto, mi smo na primjer, zatvorili poglavlje 10 - Informatičko društvo i mediji. Pa koliko je onda realno da jedna država, za godinu dana zatvori oko 20 poglavlja, da li je moguće da se sva ta mjerila suštinski ispune ili će to biti štrikovi i formalnost? Takođe, šta će se sa Crnom Gorom dogoditi kada najzad uđe u EU, da li će doživjeti katarzu ili će biti možda još jedna Mađarska u tom sistemu?
Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da su stvarno, što bi rekli Englezi “dedicated” (predani / trude se maksimalno), znači posvećeni tom cilju. U tom kontekstu imam dilemu, ne znam kako će oni to napraviti, pošto vi imate dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU. Naročito ako gledaju na to da, kada si član EU onda si i pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo, jedan Senader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera. Tako da, u tom kontekstu, ne znam da li se može. Mislim da se može, ali nisam siguran da sa tako brzim zatvaranjem će biti tako brz i kvalitet. Iako, sa druge strane, svi mi koji dolazimo u Crnu Goru i podržavamo je na tom putu, smo za to da se uhvati taj momenat koji jeste sada u EU, da se Crna Gora učlani i možda će unutar tog članstva Crna Gora i suštinski ispuniti te sve uslove koje sada na brzinu zatvara.
TV E: Znači, ne očekujete kada postane članica EU da će u Crnoj Gori jačati maligni uticaji i da može biti taj “trojanski konj” o kome govore zvaničnici EU?
Pa mislim da je Evropska unija otporna na sve “trojanske konje”, naročito uticaje iz Rusije i Kine. Mislim da su barijere postavljene i da to EU neće dozvoliti. A mislim i da kad se završi taj proces do tada ćete imati još koje izbore, pa će možda doći na vlast oni koji stvarno žele biti dio tog evropskog liberalno-demokratskog prostora.

Tag: onlajn-prijetnje

Onlajn prijetnje novinarima u porastu, od početka godine ih bilo pet

Musaefendić: Dezinformacije će biti ključna metoda Rusije i proksija poput SPC u narednom periodu

Završena višegodišnja epidemija šuge u Zavodu „Komanski most“

Viši sud potvrdio optužnicu protiv Drecuna za ubistvo Roganovića i Kaluđerovića na Cetinju

Đuričković: Izjavom da EU očajnički treba proširenje potopljena sva upozorenja i potrebe da se ukaže na realno stanje na terenu

PRATITE TVe UŽIVO