Milijarder i direktor platforme X, Ilon Mask, podnio je tužbu protiv OpenAI-a i Microsofta, tražeći do 134 milijarde dolara, jer su te kompanije, prema njegovim riječima, ostvarile "nezakonitu dobit", zahvaljujući njegovoj ranoj podršci startapu za vještačku inteligenciju.
Prema sudskom podnesku podnijetom, OpenAI je zaradio između 65.5 i 109.4 milijarde dolara, dok je Microsoft profitirao između 13,3 i 25,1 milijardu dolara od doprinosa Maska, koji je bio suosnivač OpenAI-a od 2015. godine.
Mask, koji je napustio OpenAI 2018. godine i sada vodi xAI sa konkurentskim četbotom Grok, tvrdi da je OpenAI prekršio njegovu osnivačku misiju u restrukturiranju u neprofitni entitet.&nbsp;
On je naveo da je Mask uložio oko 38 miliona dolara, što je činilo 60 odsto ranog finansiranja OpenAI-ja, pomogao u regrutovanju osoblja, povezivanju osnivača sa ključnim kontaktima i dao kredibilitet projektu.
OpenAI je tužbu nazvao "neosnovanom" i dijelom kampanje "uznemiravanja", dok je Microsoftov advokat rekao da nema dokaza da je kompanija "pomagala i podržavala" OpenAI.&nbsp;
Suđenje je zakazano za april pred porotom u Ouklandu, a Mask traži i kaznenu odštetu i druge sankcije, uključujući moguće zabrane, prenosi Tanjug.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mask traži 134 milijarde dolara od OpenAI-a i Microsofta

OpenAI pregovara s Amazonom o potencijalnom ulaganju i sporazumu o korišćenju njihovih čipova za vještačku inteligenciju, potvrdio je CNBC.
Detalji su fluidni i još podložni promjenama, ali ulaganje bi moglo premašiti deset milijardi USD, prema osobi upoznatoj s temom koja je tražila da ostane anonimna jer su razgovori povjerljivi. The Information prvi je izvijestio o potencijalnom dogovoru.
Razgovori dolaze nakon što je OpenAI u oktobru završio restrukturiranje i formalno iznio detalje svog partnerstva s Microsoftom, dajući mu veću slobodu prikupljanja kapitala i partnerstva s kompanijama u širem ekosistemu vještačke inteligencije, prenosi SEEbiz.
Microsoft je uložio više od 13 milijardi USD u OpenAI i podržava kompaniju od 2019. godine, ali više nema pravo prvokupca da bude OpenAI-jev dobavljač računarskih usluga, prema saopštenju iz oktobra. OpenAI sada takođe može razvijati neke proizvode s trećim stranama.
Amazon je uložio najmanje osam milijardi USD u konkurenta OpenAI-a, Anthropic, ali ovaj div e-trgovine mogao bi pokušati proširiti svoju izloženost na procvatu generativnog tržišta vještačke inteligencije. Microsoft je preduzeo sličan korak i prošli mjesec najavio da će uložiti do pet milijardi USD u Anthropic, dok će Nvidia uložiti do deset milijardi USD u startup.
Amazon Web Services dizajnira vlastite AI čipove od otprilike 2015. godine, a hardver je postao ključan za AI kompanije koje pokušavaju trenirati modele i zadovoljiti rastuću potražnju za računarstvom. AWS je 2018. najavio svoje Inferentia čipove, a ranije ovog mjeseca najnoviju generaciju svojih Trainium čipova.
OpenAI je posljednjih mjeseci preuzeo više od 1,4 biliona USD obaveza za infrastrukturu, uključujući sporazume s proizvođačima čipova Nvidia, Advanced Micro Devices i Broadcom. Prošli mjesec OpenAI je potpisao ugovor o kupovini kapaciteta od AWS-a u vrijednosti od 38 milijardi USD, što je njegov prvi ugovor s vodećim proizvođačem cloud infrastrukture.
U oktobru je OpenAI finalizovao sekundarnu prodaju dionica u ukupnom iznosu od 6,6 milijardi USD, omogućujući sadašnjim i bivšim zaposlenima prodaju dionica po vrijednosti od 500 milijardi USD.

OpenAI pregovara s Amazonom o ulaganju većem od deset milijardi dolara

Izvršna institucija Evropske unije ima novo osnovno pravilo koje zabranjuje virtuelnim asistentima koje pokreće vještačka inteligencija da učestvuju na njenim sastancima.
To je pravilo prvi put nametnuto u razgovoru s predstavnicima mreže kabineta za podršku digitalnoj politici širom Evrope ranije ovog mjeseca.
- Nikakvi AI agenti nisu dozvoljeni - piše na etiketi e-sastanaka na početku prezentacije.
Komisija je priznala da je prošle sedmice prvi put nametnula osnovno pravilo, odbivši dati više detalja o razlozima te odluke.
Čini se da su najpopularnija aplikacija vještačke inteligencije do sada čatbotovi poput ChatGPT-a, koji mogu generisati tekst ili informacije ili izvršiti samo jedan zadatak i koje se koriste isključivo za zabavu i razonodu. Međutim, AI agenti pomjeraju tu granicu: oni su asistenti koji mogu samostalno rješavati nekoliko zadataka i komunicirati u virtualnom okruženju. Oni djeluju u ime korisnika kako bi obavili niz zadataka pomažući ljudima u njihovom poslu ili svakodnevnom životu.
Jedan od tih zadataka je pridruživanje onlajn sastanku, vođenje bilješki ili čak recitiranje određenih informacija.
Tiho, Brisel se pripremao za eru u kojoj AI agenti učestvuju u svakodnevnom životu i poslovanju.
Tehnologija je spomenuta u širem paketu Komisije o virtuelnim svjetovima objavljenom 31. marta.
- AI agenti su softverske aplikacije dizajnirane da percipiraju i komuniciraju s virtuelnim okruženjem - navodi se u tekstu. Agenti mogu "raditi autonomno", ali njihov rad je određen "specifičnim unaprijed definisanim pravilima".
Sve vodeće AI kompanije eksperimentišu sa sopstvenim aplikacijama za AI agente. OpenAI je u januaru lansirao Operator, istraživačku verziju AI agenta koji može obavljati nekoliko zadataka u zasebnom veb pretraživaču. Majkrosoft je takođe pokrenuo mogućnost kreiranja agenata u svom AI "pratelju" Copilot. Francuska AI kompanija Mistral takođe nudi platformu za pravljenje agenata.
Za sada, tehnologija nije pokrivena nikakvim posebnim zakonima, ali modeli vještačke inteligencije koji napajaju agente moraće se pridržavati obavezujućeg zakona o vještačkoj inteligenciji EU.
Tehnologija bi takođe mogla doći u fokus kada Komisija istražuje specifično zakonodavstvo o algoritamskom upravljanju, ideju da zaposlenima upravljaju algoritmi, kasnije u ovom mandatu.

EU zabranjuje botove: AI agenti na onlajn sastancima nisu dozvoljeni

Ilon Mask je s grupom investitora ponudio nevjerovatnih 97,4 milijardi dolara za kupovinu neprofitne organizacije koja kontroliše OpenAI, ali je dobio hladan tuš od Sema Altmana koji ga je još i ismijao na društvenoj mreži X.
Sem Altman, izvršni direktor OpenAI-ja, nije se dvoumio ni sekunde kada je odbio neočekivanu ponudu svog nekadašnjeg saradnika Ilona Maska.
Štaviše, Altman je iskoristio priliku da se našali na račun Maskove kupovine Tvitera, današnjeg X-a, ponudivši da kupi tu društvenu mrežu za samo 9,74 milijardi dolara - što je preko četiri puta manje od 44 milijarde dolara koje je Mask platio 2022. godine.
Mask i Altman imaju dugu i komplikovanu historiju. Mask je bio jedan od suosnivača OpenAI-ja 2015. godine, ali je napustio kompaniju 2018. godine zbog neslaganja oko pravca razvoja. Današnji sukob je samo najnovija epizoda u njihovom rivalstvu, koje je posebno eskaliralo nakon što je OpenAI postao globalni lider u razvoju vještačke inteligencije sa svojim ChatGPT modelom.

Hladan tuš: Mask ponudio 97 milijardi dolara za OpenAI, vlasnik ga ismijao

U Crnoj Gori postoji 28 vjerskih zajednica, pokazuje izještaj koji je objavilo Ministarstvo pravde Crne Gore.
U Knjigu evidentiranih vjerskih zajednica upisano je 20 organizacija, među kojima su Jehovini svjedoci – hrišćanska vjerska zajednica na čelu sa Zoranom Lalovićem, kao i Crnogorska pravoslavna crkva, kojom rukovodi mitropolit Mihailo Dedeić.
Upisani su i Nadbiskupski ordinarijat Bar na čelu sa Rokom Gjonlleshajem, te Biskupski ordinarijat Kotor kojim upravlja Mladen Vukšić.
U evidenciji je i Crkva Isusa Hrista svetaca posljednjih dana u Crnoj Gori, na čijem je čelu Ana Zeković Džudović, kao i Jevrejska zajednica Crne Gore kojom rukovodi Nina Ofner Bokan.
Registrovane su i Crkva Hristovog jevanđelja na čelu sa Jovicom Bačvanskim, te Eparhija podgoričko-dukljanska Pravoslavne crkve Crne Gore kojom upravlja Radosav Rašović.
Na listi su i Hrišćanska adventistička crkva u Crnoj Gori na čelu sa Igorom Bosnićem, Hrišćanski centar Svetionik kojim rukovodi Dragan Novaković, Jevanđeoska crkva Riječ Božja na čelu sa Vladimirom Čizmanskim, Hrišćanska zajednica Mozaik kojom upravlja Daniel Stracinski, Biblijska hrišćanska zajednica na čelu sa Stanišom Šurbatovićem, kao i Zajednica jevanđelja Isusa Hrista koju predvodi Siniša Nadaždin.
Upisana je i Islamska zajednica u Crnoj Gori na čelu sa Rifatom Fejzićem, kao i Baha´i Vjera, kojom rukovodi Milena Ratković Fehilly.
Na spisku je i Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve na čelu sa mitropolitom Joanikijem, zatim Eparhija budimljansko-nikšićka kojom upravlja episkop Metodije, Eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska na čelu sa episkopom Dimitrijem, te Eparhija mileševska kojom rukovodi episkop Atanasije.
Među registrovanim zajednicama su Jevanđeoska crkva Crossroads na čelu sa Vukašinom Baošićem, Vjerska zajednica Jevreja koju predvodi Adelkop Arjeh Leib, Salezijanska zajednica Podgorica na čelu sa Janezom Mirtekom, Budistička zajednica u Crnoj Gori kojom rukovodi Mladen Ivanović, Dijamantski put budizma u Crnoj Gori koji predvodi Kseniia Benevalenskaia. Tu je i Crnogorska Provincija Franjevki Bezgrešnog Začeća na čelu sa Dilom Kajtazi, Arhiepiskopija kotorsko-primorska kojom upravlja Ivan Pajović, kao i The Church of Pentecost – Crkva svih naroda na čijem je čelu Daniela Ristovska.
T.K.

U Crnoj Gori među vjerskim zajednicama Dijamantski put budizma, Crkva svih naroda, Jevanđeoska crkva Crossroads...

Ljiljana Zelen-Karadžić, supruga ratnog zločinca Radovana Karadžića, preminula je danas u 81. godini u Istočnom Sarajevu.
Vijest o smrti objavila je Srna.&nbsp;
Zelen-Karadžić je po profesiji bila neuropsihijatar, a od 1993. do 2002. godine obavljala je funkciju predsjednika Crvenog krsta Republike Srpske.
Ljiljana Zelen-Karadžić rođena je 1945. godine u Sarajevu, gdje je završila Medicinski fakultet.
Ljiljana Karadžić bila je na listi sankcionisanih osoba Ureda za imovinu stranaca (OFAC) zbog kontinuiranog ponašanja i izjava u prethodnom periodu, uključujući i iznošenje neistinitih informacija o njenoj ulozi u izbjegavanju hapšenja njenog supruga.
Ranije je uputila zahtjev za uklanjanje sa liste sankcionisanih osoba OFAC-a, ali je sud u SAD-u zahtjev odbio uz zaključak da je Ljiljana Karadžić „finansijski i na druge načine pomagala Radovanu Karadžiću“.
Posebno je OFAC istakao, u svom originalnom obrazloženju kojeg je sud u potpunosti prihvatio, da je Ljiljana Karadžić bila prisutna na dva događaja, 2016. i 2018. godine, gdje su se „slavile ili obilježavale akcije njenog supruga“. U odluci suda se, međutim, navodi da to nijesu bili jedini razlozi zbog kojih je ona ostala na listi sankcionisanih osoba.
U tom kontekstu, OFAC je konstatovao, a sud podržao, da je Ljiljana Karadžić javno podržavala svog supruga i negirala činjenice o ratu u Bosni i Hercegovini, te da ga je javno pozivala da se nikada ne preda nadležnim institucijama.
Pored toga, navodi se da se referirala na Međunarodni tribunal za zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) kao „ilegalan“ i „maligni kancer“, te da je „aktivno radila protiv njegovog pronalaska i hapšenja“.
Njen suprug, Radovan Karadžić, pravomoćno je osuđen 2019. godine na doživotni zatvor nakon što ga je ICTY proglasio krivim za ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici.

Preminula supruga ratnog zločinca Radovana Karadžića

Uspostavljanje Savjeta za saradnju na visokom nivou, čije se formiranje očekuje u narednom periodu, predstavljalo bi dodatni zamajac ukupnim bilateralnim odnosima i otvorilo prostor za nove zajedničke inicijative - ocijenjeno je na sastanku potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove Filipa Ivanovića i novoimenovane ambasadorke Turske Ajde Unle, koja je na dužnost stupila u januaru.
Kako je saopšteno iz Ivanovićevog kabineta resora, on joj je uputio čestitke povodom imenovanja i poželio joj uspješan mandat u Crnoj Gori, uz uvjerenje da će tokom njenog mandata bilateralni odnosi dvije države nastaviti da se razvijaju u duhu prijateljstva, obostrane koristi i intenzivne saradnje.
- Sagovornici su ocijenili da dvije države njeguju odlične i sadržajne odnose, dodatno unaprijeđene u prethodnom periodu kroz kontinuiran politički dijalog i snažnu ekonomsku saradnju - naveli su u saopštenju dodajući i da su istakli potrebu za daljim institucionalnim jačanjem partnerstva.
Zaključeno je da Crna Gora i Turska ostaju posvećene produbljivanju sveukupne saradnje i očuvanju dinamičnog političkog dijaloga, na dobrobit građana obije države i stabilnosti šireg regiona.

Ivanović i Unlu: Uspostavljanje Savjeta za saradnju na visokom nivou bi bio dodatni zamajac u bilateralnim odnosima

Građanski pokret URA će na Proljećnjem zasijedanju Skupštine Crne Gore predložiti zakon o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država i taj zakon će se odnositi na sve bivše zaposlene bez izuzetaka, kazao je šef poslaničkog kluba URA Miloš Konatar.
Konatar je kazao će URA ispuniti obećanje dato bivšim zaposlenima u državnim preduzećima koja su pošla u stečaj i ponovo predložiti zakon kojim se ispravlja višedecenijska nepravda prema njima.&nbsp;
Dakle osim metalske, rudarske, drvoprerađivačke i šumarske industrije, prema njegovim riječima, sada je red da se obeštete i bivši zaposleni iz svih ostalih sektora nekadašnjih državnih preduzeća.
- Kao dio vlasti 2021. godine URA je bila jedan od donosilaca zakona o obeštećenju bivših zaposlenih u metalskoj i rudarskoj industriji, dok smo kao opozicija ove 2025. godine podržali zakon kojim su se obeštetili bivši zaposleni u drvoprerađivačkoj i šumarskoj industriji, a sada je red da se donese zakon kojim će se obeštetiti i svi drugi bivši zaposleni državnih preduzeća koja su pošla u stečaj - zaključio je poslanik URA Miloš Konatar.

Tag: openai