U Kliničko bolničkom centru (KBC) Berane urađena je intervencija na mozgu kod pacijenta u budnom stanju. 
Zoran Mićović iz Tivta prvi je pacijent kojem je u Crnoj Gori urađena intervencija interkranialne aneurizme u budnom stanju, a pacijent se samo nekoliko minuta kasnije osjećao dobro.
Intervenciju je radio dr Slobodan Ćulafić, svjetski priznati interventni neuroradiolog.
Iako je angažovan u cijelom regionu, Turskoj, Evropi, Ćulafić nije želio da radi u našem najvećem zdravstvenom centru u Podgorici, već u svom rodnom gradu.
Za zahtjevne neurološke intervencije neophodni su, kaže, dobri uslovi, a KBC Berane, svako ispunjava sve potrebne kriterijume.
U želji da pacijentima pruže kvalitetnu zdravstvenu zaštitu u KBC-u Berane, trude se da uvedu nove procedure koje će koristiti ne samo građani sjevera, već cijele države.
Angio sala već je opravdala svoje postojanje. Za godinu rada uz pomoć ljekara iz KCCG, urađeno je više od 1400 intervencija, pa su se liste čekanja značajno smanjile.
Iz KBC Berane kažu da je za dobre rezultate bila neophodna finansijska podrška Ministarstva i FZO, koji su omogućili nabavku skupe opreme, neophodne za rad angio sale. 
Kako komplikovane procedure koštaju i do 25 hiljada eura, u toj zdravstvenoj ustanovi očekuju da će država i ubuduće imati sluha za potrebe pacijenata, ali i razvija zdravstva na sjeveru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

U Beranama urađena intervencija na mozgu kod pacijenta u budnom stanju

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) ne postoji lista čekanja za operacije malignih oboljenja debelog crijeva, što omogućava pacijentima da budu operisani u roku od nekoliko dana nakon pregleda kod hirurga, saopšteno je iz ove ustanove za Portal RTCG.
Mart je mjesec podizanja svijesti o značaju ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Tim povodom, Portalu RTCG je saopšteno da se u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) godišnje obavi oko 150 operacija pacijenata sa karcinomom debelog crijeva.
Kako su nam pojasnili, ove operacije, pored klasičnog načina hirurškog tretmana karcinoma debelog crijeva, uključuju i, kako navode, laparoskopske procedure.
- U KCCG ne postoji lista čekanja za operacije malignih oboljenja debelog crijeva, što omogućava pacijentima da budu operisani u roku od nekoliko dana nakon pregleda kod hirurga - istakli su u saopštenju.
Kažu da se u Crnoj Gori na godišnjem nivou registruje oko 300 do 340 novih slučajeva karcinoma debelog crijeva, od čega je približno 25 odsto dijagnostikovano u metastatskoj fazi bolesti.
- Prevedeno u brojkama otprilike oko 85-100 pacijenata godišnje se suočava sa uznapredovalim stadijumom ove bolesti - saopšteno je iz ove ustanove.
Kako su naveli, tokom pandemije COVID-19, zabilježen je blagi porast broja pacijenata koji su se inicijalno dijagnostikovali u metastatskoj fazi bolesti, ali, kako navode, sa sigurnošću nije moguće zaključiti da li je došlo do stvarnog porasta broja takvih pacijenata ili je to posljedica odlaganja pregleda zbog straha od zaraze koronavirusom.
Napominju da ovi podaci naglašavaju važnost redovnih preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti kako bi se povećale šanse za uspješno liječenje.
<h2>Program za rano otkrivanje raka debelog crijeva poboljšava ishode liječenja</h2>
Iz Kliničkog centra kažu da u Crnoj Gori postoji organizovan nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, te da je ovaj program usmjeren na muškarce i žene starosne dobi od 50 do 74 godine, koji nemaju simptome bolesti.
- Cilj ovog programa je rano otkrivanje premalignih lezija i raka debelog crijeva, što omogućava pravovremeno liječenje i bolji ishod bolesti. Skrining se sprovodi putem testa na prisustvo nevidljive krvi u stolici (iFOBT – imunohemijski test na okultno krvarenje) - ističu u saopštenju za Portal RTCG.
Ukoliko je test pozitivan, kako kažu iz ove ustanove, pacijent se potom upućuje na dodatne dijagnostičke procedure, poput kolonoskopije, radi tačnog utvrđivanja uzroka krvarenja.
Naglašavaju da je tokom 2023. i 2024. godine, u okviru ovog programa, pozvano oko 50% ciljne populacije da učestvuje u skriningu.
- Kod šest odsto testiranih osoba skrining test je pokazao pozitivan rezultat, nakon čega su upućeni na dalju dijagnostiku. Analize su pokazale da su kod oko dvije trećine otkrivene premaligne lezije, dok je kod 10% uzoraka postavljena dijagnoza raka debelog crijeva - ističu u KCCG.
Ovi podaci, kako navode, naglašavaju značaj ranog otkrivanja i prevencije raka debelog crijeva, a Nacionalni program skrininga omogućava rano otkrivanje bolesti i smanjenje smrtnosti.
<h2>Žujović: Rano otkrivanje raka debelog crijeva je ključno za uspješno liječenje</h2>
Sa tim je saglasan opšti i abdominalni hirurg dr Janko Žujović, koji za Portal RTCG-a poručuje da rano otkrivanje raka debelog crijeva značajno povećava šansu za izliječenje, što je, kako ističe, ključni razlog za učestvovanje u skrining programima.
Doktor kaže da se kolorektalni karcinom (rak debelog crijeva i rektuma) klasifikuje prema stadijumima na osnovu veličine tumora, dubine invazije zida crijeva, prisustva metastaza u limfnim čvorovima i udaljenih organa.
- Šanse za potpunim izliječenjem u ranim stadijumima bolesti (0, I, II) su mnogo veće i one iznose od 75 do 100 odsto, često bez potrebe za hemoterapijom. Dok u kasnim stadijumima bolesti, kada se verifikuje prisustvo tumorskih ćelija u limfnim čvorovima ili kad postoje metastaze u drugim organima šansa za preživljavanje uz adekvatno liječenje (hirurgija, hemoterapija, imunoterapija) je značajno manja i iznosi 50-65 odsto za III stadijum i 10-15 odsto za IV stadijum - naglasio je dr.
Što se tiče hirurških zahvata na debelom crijevu i rektumu, one obuhvataju različite procedure, od uklanjanja polipa do resekcija dijelova crijeva, kaže dr.
- Prateći savremene trendove u hirurgiji debelog crijeva i rektuma, od 2019. godine kada je uradjena prva laparoskopska operacija tumora debelog crijeva, ova vrsta hirurgije je postala dio standardne prakse u KCCG - rekao je on.
Ističe da minimalno invazivna hirurgija omogućava manje rezove, kraći boravak u bolnici i brži postoperativni oporavak pacijenata, a samim tim, naglašava dr, doprinosi poboljšavaju ishoda liječenja.
- Oporavak nakon operacije raka debelog crijeva zavisi od tipa zahvata, prisustva komplikacija i opšteg zdravstvenog stanja pacijenta - kaže Žujović.
Ističe da uz pravilan postoperativni tretman i rehabilitaciju, većina pacijenata može voditi kvalitetan i normalan život nakon oporavka.
Žujović kaže da uslijed nedostatka Registra za maligna oboljenja, nije moguće utvrditi ukupan broj oboljelih tj. prevalenciju ovog oboljenja, kao ni broj novooboljelih tj. incidenciju za pojedina maligna oboljenja.
- Ne postoje konkretni statistički podaci o broju pacijenata u Crnoj Gori koji se javljaju s uznapredovalim stadijumom karcinoma debelog crijeva - ističe Žujović.
Premda, opšte je poznato da u mnogim zemljama, uključujući i Crnu Goru, značajan broj pacijenata dolazi kod ljekara tek u poodmakloj fazi bolesti, što, ističe dr, smanjuje šanse za uspješno liječenje.
- Faktori koji doprinose kasnoj dijagnozi su nedostatak simptoma u ranim fazama, nedovoljna svijest o važnosti preventivnih pregleda i ograničen pristup zdravstvenim uslugama (u nekim područjima može postojati otežan pristup specijalističkim pregledima) - naglasio je Žujović.

Preporuke za poboljšanje ranog otkrivanja, naglašava dr, su adekvatna edukacija stanovništva, odnosno povećanje svijesti o simptomima i važnosti ranog otkrivanja, zatim unapređenje nacionalnih skrining program i poboljšanje dostupnosti zdravstvenih usluga.

- Osigurati da svi građani imaju pristup preventivnim pregledima i dijagnostici, jer rano otkrivanje raka debelog crijeva je ključno za uspješno liječenje i povećanje stope preživljavanja - zaključio je Žujović.

U KCCG-u nema liste čekanja za operacije raka debelog crijeva

Klinički centar Crne Gore je pokrenuo interne procedure s ciljem utvrđivanja svih činjenica i sankcionisanja odgovornih - rečeno je M portalu nakon upita u odnosu na neprimjereno i neetično distribuiranje fotografije pacijenta iz operacione sale putem Vajbera.
U KCCG kažu da će bez odlaganja obavijestiti javnost o ishodu postupka koji za cilj ima sankcionisanje odgovornih.

1250x600

Medicinari podijelili fotografiju pacijenta iz operacione sale, u KCCG kažu da će sankcionisati odgovorne

Košarkašica Budućnosti Bemax Ksenija Šćepanović operisala je prednji ukršteni ligament u Podgorici.
Iz kluba je saopšteno da se naša reprezentativka povrijedila na pretkvalifikacionom turniru za Mundobasket u Meksiku.
Operacija je prošla dobro i Kseniji sada slijedi proces rehabilitacije.
- Znajući njen duh sigurni smo da će se vratiti na teren brzo i još bolja. Tvoja plava porodica Budućnost Bemax je uz tebe i sa nestrpljenjem očekujemo da opet budeš na terenu! - piše u poruci podrške podgoričkog kluba našoj reprezentativki.
Njene saigračice su ove sedmice odigrale četiri utakmice na turneji po Srbiji i upisale isto toliko trijumfa tokom priprema za novu sezonu.
Podgoričankama sljedećeg vikenda slijedi turnir u Sarajevu.

Budućnost poslala poruku podrške Kseniji Šćepanović nakon operacije: Tvoja plava porodica je uz tebe

S.V. (29) uhapšen je nakon što je policija kod njega pronašla pvc pakovanje sa sadržajem za koji se sumnja da je marihuana. On je procesuiran u sklopu pojačanih aktivnosti u zapadnoj regiji usmjerenih na organizovane kriminalne grupe, operativno interesantna i njima bliska lica, a zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga. S.V. je, kako su naglasili u policiji, priveden dežurnom sudiji za prekršaje na dalju nadležnost. Pretresom stana M.Ž. (39) iz Nikšića pronađena su dva manja pakovanja sa materijom za koju se sumnja da je kokain. Protiv njega je, kako su kazali u policiji, podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251122151152_adbf275d914bc30f9e3ad27181628c4e6a5f42c85b278ba7f8062729adbd5f5a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251122151152_adbf275d914bc30f9e3ad27181628c4e6a5f42c85b278ba7f8062729adbd5f5a" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Kokain pronađen"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  Policija je pretresla i stan i ugostiteljski objekat u Šavniku u vlasništvu Ž.J. (70) i pronašla tri puške i više komada municije u ilegalnom posjedu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251122151152_f69f4e31455d3e94fb4f305ccd73458ab0e2a750d38cf04589eeaf1a15b132ad.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251122151152_f69f4e31455d3e94fb4f305ccd73458ab0e2a750d38cf04589eeaf1a15b132ad" data-rendition-name="original" width="1600" height="720" loading="lazy" alt="Pronađeno oružje i municija u Šavniku"> <figcaption>Foto: Uprava policije</figcaption> </figure>  - Nakon odgovarajućih vještačenja, po upoznavanju državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu o cjelokupnom predmetu, kvalifikovano je krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su u policiji. Protiv Ž.J. je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.

Jedan Nikšićanin uhapšen zbog marihuane, drugom prekršajna prijava zbog kokaina...

Crnogorski para stonoteniser Luka Bakić plasirao se u polufinale i obezbijedio bronzano odličje na Evropskom prvenstvu u Helsingborgu.&nbsp;
On je danas u četvrtfinalnom meču kategorije S10 pobijedio Španca Marlona Lopeza 3:0 (11:8, 11:3 i 11:3) i ostvario uspjeh karijere.
To je njegovo prvo pojedinačno evropsko odličje u karijeri.
Ima i ekipnu bronzu, osvojenu prije šest godina u istoj dvorani, u timu sa Filipom Radovićem i Dejanom Bašanovićem.
Bakić je, u jednom od najboljih izdanja u posljednjih nekoliko sezona, potpuno razbio rivala, koji je samo u prvom setu bio na očekivanom nivou.
Vodio je 8:3, ali je uslijedila serija Bakića za potpuni prekret i prvi set.
Španac u ostala dva seta nije postojao na terenu, pa je samo bilo pitanje sa kojom razlikom će na kraju slaviti.
Bakić je plasman u četvrtfinale izborio kao drugoplasirani u prvoj grupi, sa polovičnim učinkom.
Poražen je na startu od Francuza Matea Bohasa 3:1, dok je u direktnom meču za drugo mesto savladao Njemca Mia Vagnera 3:0
Rival Bakiću u polufinalu biće Poljak Igor Mištal, koji je u četvrtfinalnom duelu eliminisao Kristijan Gardoša 3:1.
U drugom polufinalu sastaće se Mateo Bohas i Patrik Čajnovski.&nbsp;
Polufinalni mečevi počeće u 18 sati.
Četvrtfinalni meč u Helsingborg areni prisustvovala je ambasadorka Crne Gore Snežana Radović.

Bakić izborio polufinale i mjesto na pobjedničkom postolju

Gost ovoneđeljne emisije Dres nacija reprezentacija je Miloš Stijepović, savjetnik u Sekretarijatu za sport Glavnog grada. 
 
Emisiju Dres nacija reprezentacija možete pratiti večeras od 21 sat.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaClYMrwQL4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dres nacija reprezentacija: Gost Miloš Stijepović

Podgoričanin Aleksandar Klimović, poznatiji javnosti kao Radosav Vrbica na društvenim mrežama, objavio je da je na saslušanju u Centru bezbjednosti Tivat.
- Pogodite šta je novo! Dobro, to ste pogodili jer nije ništa novo. Ali ovo nikad ne biste pogodili: Dajem izjavu u Odjeljenju bezbjednosti Tivat! - napisao je Klimović na društvenim mrežama.&nbsp;
Nakon toga je podsjetio na problem sa prostorijama Centra bezbjednsoti Tivat.&nbsp;
- Onaj što mu se plafon urušava - napisao je Klimović.

Radosav Vrbica opet na saslušanju u policiji

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: operacija