Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović ocijenio je da je zabrinjavajuće i poražavajuće to što su u dva skijališta Žarski i Cmiljača, u periodu od 2014 do 2025. godine, uložena 32 miliona eura, a da je njihova operativnost nula. - To znači da se jednostavno ta skijališta ne koriste, nije još počela njihova operativna upotreba... Što znači da jednostavno smo neđe zastali i da to treba pod hitno mijenjati - naglasio je on gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E. Kada su u pitanju dva velika skijališta, na toj strani Bjelasice, ona su, ističe Rabrenović, po mnogo čemu bolja i imaju konkurencijske prednosti u odnosu na kolašinsku stranu. - Država je u tom nekom periodu, evo već 11 godine, uložila 32 miliona i 22.647 eura. To alocirano na dva skijališta dođe u nekom odnosu da je u skijalište Žarske uloženo blizu 15 miliona eura, a da je Cmiljača skijalište koji je isključivo u Opštini Bijelo Polje oko 17,22 miliona, znači radi se o nekim sasvim solidnim ulaganjima u taj dio... Počela je zimska sezona, počeo je snijeg, padavine, počela su skijališta, kakva takva, da nam rade. I u suštini da izvršimo jednu rekapitulaciju propuštenih šansi, ne zbog toga da bi bili kritizeri, nego iskreno kritičari svega negativnog i nezavršenog, zato što želimo da ova država bude uspješna i da bude bolja, a ne da je jednostavno iz godine u godinu zatiču razne sezone koje su neuspjele i koje ne donose nikakav efekt - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Godine 2019. i 2020. su, kaže, ključne godine kada su u pitanju ulaganja na ova dva skijališta - Cmiljača i Žarski. - 2019. godine velika su ulaganje bilo u skijalište Cmiljača koje je u bjelopoljskoj opštini, oko 9,4 miliona. U toj godini je u skijalište Žarski uloženo oko 2,5 miliona. Ono što je bilo naredne 2020. godine, malo je drugačija slika. U mojkovačko skijalište Žarski uloženo je oko 6,7 miliona, a u Cmiljaču oko 3,6 miliona - naveo je Rabrenović. Očekivalo se, kaže, da će skijališta zaživjeti, da će to krenuti mnogo brže i da se neće zustaviti te 2020. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Mada eto kasnije bilo je nekih manjih ulaganja, koja su doista bila vrlo mala, ako izuzmemo 2,4 miliona u skijalište Žarski u 2021. godini, ostala ulaganja u 2022. do 2025. godine pa skoro da nije bilo. Informacije koje se dobiju sa terena, kada su u pitanju ova skijališta, nijesu ni malo pozitivne, čujemo dosta negativnih komentara - da je i ta oprema koja se nalazi na terenu dosta devastirana, da je nešto od nje vjerovatno i otuđeno nestalo - istakao je Rabrenović. Dosta su, cijeni on, kontradiktorne informacije i prosto je kontroverzan čitav taj projekat. - Kontroverzan projekat i nadam se da će ljudi koji rade na donošenju odluka da će pokrenuti nešto i da će pogurati da se ova dvaj skijališta završe. Mada, kada vidimo koliki je kapitalni budžet Crne Gore u ovoj godini i koliko je izdvojeno za sve te projekte, bojim se da su naše nade i želje daleko od toga. Nama je danas migracija upravo iz područja Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, strahovito velika ka centralnim djelovima Crne Gore i primorju, uključujući naravno tu i ostatak sjevera i Žabljak i Pljevlja, što je potpuni apsurd. Umjesto razvoja skijališta i razvoja potencijala, mi idemo u drugu krajnost, seljenje stanovništa, prebacivanja po gradovima po Crnoj Gori, što je velika šteta za ovu državu ako misli da se razvija, ako misli da živi - naglasio je Rabrenović. On je stava da je nevjerovatno da investicije u 2025. godini svodimo na nekih 258.000 eura koliko je realizovano do juna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Pričam o zvaničnom izvještaju, nijesu nikakvi proizvojni podaci, nego su sve autentični dokumenti vlade Crne Gore i svih njenih resornih ministarstva, uključujući i sve ostale lokalne službe, u kojima postoje ova skijališta - dodao je Rabrenović. U izvještaju koji je imala Vlada Crne Gore, do juna mjeseca prethodne godine se, ukazuje on, vidi da je za Žarski bilo predviđeno nekih 635,000 eura, a da je realizovano nekih 258,502 eura do tog perioda. - Računam da je do kraja godine i ostatak utrošen i realizovan. Iskreno ne radi se o nekim značajnim sredstvima i do juna mjeseca to je nekih 40,7 odsto iskoristivosti tog budžeta koji je bio planiran za skijalište Žarski, a za Cmiljaču, nažalost, nemamo ni jedan euro ni je opredijeljen. Odnosno planirano je bilo dva miliona i 300 hiljada eura, međutim to nije realizovano - naveo je Rabrenović. Nije, napominje, realizovano iz nekih razloga koji su i objektivni i subjektivni. - I to je u dokumentaciji vidljivo da postoje problemi sa lošim planiranjem, sa nekim stanicama koje su na pogrešnim mjestima planirane, tako da se mora raditi revizija jednog djela projekta, da se moraju te stanice izmiještati, spuštati i mijenjati njihova nadmorska visina - rekao je Rabrenović. Kod Cmiljače i jednim dijelom kod Žarskog su, kaže, problematični ti neriješeni imovinsko-pravni problemi i ekspropriacije. - I to je i dalje najveća boljka svih crnogorskih projekata, pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni objekti od puteva, pa do skijališta, da država ulazi u neki posao, ulazi u realizaciju nekih velikih projekata, a da pri tome nije rješila ono što je osnovno ključno, bazično, a to su imovinsko-pravni odnosi, i nije objezbijedila čistu lokaciju, u smislu da ne postoje nikakvi tereti i ograničenja koja mogu spriječiti izgradnju i prosto biti teret tim projektima. Upravo se to evo dešava u ovom dijelu ova dva skijališta - naveo je Rabrenović. Ono što je bitno prije svega je, kaže, da se Vlada Crne Gore i sve nadležne institucije, opštine i lokalne zajednice pokrenu i da odrade ono što je najvažnije: da se riješe problemi koji su urgentni i koji su trenutno aktuelni i koji prosto sputavaju i onemogućavaju da se nastave radovi. - Znači potrebna je brza i efikasna reakcija u Vladi Crne Gore kada je ovo u pitanju i prije svega utvrđivanje i ko će biti nosilac i ko će biti vlasnik, da li će biti skijališta Crne Gore vlasnici ova dva skijališta, ili će to biti neko drugi. Jednostavno se mora naći model koji će omogućiti da se ova dva skijališta što je moguće prije dovedu u upotrebu. Prema našim procjenama koje su konzervativne i realistične, to je najranije 2029. godina. Bojim se da prije tog perioda, Crna Gora ma koliko se trudila, izgleda da neće imati skijališta operativna - zaključio je Rabrenović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

Najveća parlamentarna grupacija u Bugarskoj, desnocentristički savez GERB–SDS, odbila je u ponedjeljak zahtjev predsjednika da pokuša da formira novu vladu, čime je povećana vjerovatnoća vanrednih izbora.
Koaliciona vlada premijera Rosena Željazkova (Rosen Zhelyazkov), koju je podržavao GERB–SDS, podnijela je ostavku prošlog mjeseca nakon višenedjeljnih uličnih protesta protiv državne korupcije i novog budžeta kojim bi se povećali pojedini porezi.
U skladu s Ustavom, bugarski predsjednik Rumen Radev u ponedjeljak je formalno zatražio od Željazkova da pokuša da formira novu koaliciju, izvijestila je lokalna novinska agencija BTA.
Međutim, Željazkov je odmah vratio mandat jer nema dovoljnu podršku u parlamentu za formiranje stabilne većine.
Očekuje se da će Radev sada ponuditi mandat drugoj po snazi grupaciji, reformističkom savezu PP–DB, ali je vjerovatno da će i oni odbiti ponudu.
Nakon toga, Radev će povjeriti mandat stranci po sopstvenom izboru, a ukoliko nijedna grupacija ne uspije da obezbijedi parlamentarnu većinu, raspustiće parlament i raspisati vanredne izbore — osme u Bugarskoj u posljednje četiri godine.
Uprkos političkoj neizvjesnosti, Bugarska je, prema planu, 1. januara ušla u eurozonu.
Međutim, zemlji je potrebna politička stabilnost kako bi ubrzala povlačenje sredstava iz fondova Evropske unije za dotrajalu infrastrukturu, podstakla strane investicije i suzbila endemsku državnu korupciju.
Koalicija GERB–SDS pobijedila je na posljednjim izborima u oktobru 2024. godine, ali je vlast preuzela tek u januaru 2025. nakon višemjesečnih pregovora, uz podršku drugih stranaka u podijeljenom parlamentu.

Građani Bugarske po osmi put izlaze na izbore: Niko nema podršku da formira vlast

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči stupio je tokom vikenda u kontakt s izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom, u trenutku kada je predsjednik Donald Tramp zaprijetio upotrebom vojne sile protiv te države, navode dva izvora upoznata sa slučajem, prenosi američki Aksios.
Izvori navode da ovaj kontakt djeluje kao pokušaj Irana da smanji tenzije sa Sjedinjenim Američkim Državama ili makar da kupi dodatno vrijeme prije nego što Tramp naredi poteze kojima bi se dodatno oslabila vlast u Teheranu.
Ovo je prvi pokazatelj da direktni kanal komunikacije između Vašingtona i Teherana i dalje postoji, uprkos zastoju u nuklearnim pregovorima i razmjeni prijetnji između dvije zemlje.
Prema jednom izvoru, Aragči i Vitkof razgovarali su o mogućnosti održavanja sastanka u narednim danima. Izvori nijesu potvrdili da li je komunikacija vođena telefonom ili putem poruka. Bijela kuća i Stejt department (State Department) odbili su da komentarišu.
Tramp je u nedjelju rekao da je Iran dan ranije stupio u kontakt sa SAD-om i predložio pregovore o nuklearnom sporazumu.
- Možda ćemo se sastati s njima. Sastanak se dogovara, ali možda ćemo morati da djelujemo zbog onoga što se dešava, prije samog sastanka... ali sastanak se dogovara - rekao je Tramp novinarima u nedjelju u avionu Er Fors Van.
Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens rekao je prošle sedmice novinarima da su Sjedinjene Američke Države otvorene za pregovore s Iranom o novom sporazumu.
- Najpametnija stvar koju su mogli učiniti, što je bilo tačno prije dva mjeseca i tačno je i danas, jeste da uđu u stvarne pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama o tome šta očekujemo kada je riječ o njihovom nuklearnom programu - kazao je Vens.
Vitkof i Aragči započeli su razmjenu poruka tokom nuklearnih pregovora između SAD-a i Irana prošle godine, naveli su američki zvaničnici.
Komunikacija je nastavljena i nakon što su SAD u junu bombardovale iranska nuklearna postrojenja, a prema riječima jednog američkog zvaničnika i dva upućena izvora, bili su u kontaktu o mogućim nuklearnim pregovorima još u oktobru prošle godine.
- Kanal komunikacije između našeg ministra vanjskih poslova Abasa Aragčija i specijalnog izaslanika SAD-a je otvoren i poruke se razmjenjuju kad god je to potrebno - rekao je u ponedjeljak portparol Ministarstva vanjskih poslova Irana Esmaeil Bagei.&nbsp;
Dodao je da Iran i SAD komuniciraju i putem švajcarskog posredničkog kanala. Bagei je takođe naveo da su poruke koje Iran dobija iz SAD-a „kontradiktorne“.
Očekuje se da će Tramp u utorak održati sastanak sa svojim timom za nacionalnu bezbjednost kako bi razmotrio opcije za podršku protestima i slabljenje vlasti u Iranu.
Tramp je u nedjelju rekao da razmatra „vrlo snažne opcije“ kada je riječ o podršci protestnom pokretu u Iranu.

Aksios tvrdi: Iranski ministar i Trampov izaslanik razgovarali o protestima

Hamas je saopštio u nedjelju da je izdao instrukcije svim vladinim tijelima i institucijama u Pojasu Gaze da se pripreme za potpunu predaju vlasti nezavisnom palestinskom tehnokratskom tijelu.
Portparol Hamasa Hazem Kasem rekao je u televizijskom obraćanju da je odluka uslijedila nakon najave američkog predsjednika Donalda Trampa o namjeri da formira mirovno vijeće za Pojas Gaze. Kasem je naglasio da je odluka pokreta da se odrekne kontrole nad državnim institucijama „jasna i konačna“.
Dodao je da su izdate smjernice kako bi se omogućio nesmetan proces primopredaje vlasti, s ciljem obezbjeđivanja uspješnog rada tehnokratske administracije, te je taj potez opisao kao čin u skladu s „višim palestinskim interesom“.
Naveo je i da ovaj korak dolazi u okviru sprovođenja plana koji je doveo do obustave rata u Gazi, a koji je potpisan u Šarm el Šeiku.
Kasem je podsjetio da su se palestinske frakcije ranije dogovorile o prenosu upravljanja Pojasom Gaze na privremeni palestinski odbor sastavljen od nezavisnih ličnosti i stručnjaka s tog područja. Taj dogovor postignut je na sastanku održanom u Kairu 24. oktobra.
Frakcije su takođe pozvale na izradu jedinstvene nacionalne strategije s ciljem revitalizacije Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) kao jedinog legitimnog predstavnika palestinskog naroda i obezbjeđivanja njene vodeće uloge u narednoj fazi.

Hamas započeo pripeme za potpunu predaju vlasti nad Gazom: Preuzima je nezavisno palestinsko tijelo

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), tokom prošle sedmice, obavljena su 3.064 ambulantna pregleda, od čega 372 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Kako je saopšteno iz KCCG, &nbsp;u dnevnim bolnicama zbrinuta su 1.034 pacijenta, a u Urgentnom centru 1.403.
- U istom periodu obavljeno je 148 operativnih zahvata, od toga 11 u IBD-u - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da su na bolničko liječenje primljena 562 pacijenta, od čega 79 u IBD-u.
- U Centru za radiološku dijagnostiku odrađene su 1.604 dijagnostičke procedure, od čega 305 CT i 99 MR pregleda - navodi se u saopštenju KCCG.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno 188 dijagnostičkih procedura, od čega šest CT i devet MR pregleda.
Kako je saopšteno, u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 3.996 pacijenata i odrađeno 175.118 analiza.
U Porodilištu KCCG-a su, protekle sedmice, rođene 52 bebe.

U KCCG prošle sedmice preko tri hiljade pregleda

Kolumne

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Društvo

Zbog sumnji u falsifikovanje diploma: Moći će da se provjeri ko je i kada završio Univerzitet Crne Gore

Tag: operativnost

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

Građani Bugarske po osmi put izlaze na izbore: Niko nema podršku da formira vlast

Aksios tvrdi: Iranski ministar i Trampov izaslanik razgovarali o protestima

Hamas započeo pripeme za potpunu predaju vlasti nad Gazom: Preuzima je nezavisno palestinsko tijelo

U KCCG prošle sedmice preko tri hiljade pregleda

PRATITE TVe UŽIVO