Završetak pregovaračkog procesa Crne Gore sa Evropskom unijom je nacionalni interes i stvaranje preduslova za punu vladavinu prava, uključujući izbor sudija Ustavnog suda, treba da bude rezultat konsenzusa vlasti i opozicije, to je poruka sa današnjih konsultacija koje je povodom izbora sudija Ustavnog suda otvorio predsjednik Vlade Milojko Spajić sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.
Kako je navedeno u saopštenju, u konsultacijama su učestvovali predstavnici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, Demokratske partije socijalista Danijel Živković, Nove srpske demokratije Jelena Božović, Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin, Bošnjačke stranke Mirsad Nurković, Socijalističke narodne partije Bogdan Božović i Krsto Rađenović, Socijaldemokrata Boris Mugoša, Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, Albanskog foruma Artan Čobi.
Predsjednik Vlade istakao je da je cilj konsultacija inkluzija i postizanje što šireg konsenzusa u vezi sa svim važnim pitanjima od interesa građana i države, te ostvarivanja strateškog cilja - članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.
- Otvaramo ciklus intenzivnih razgovora u želji da obradujemo naše građane i da što prije, ukoliko je moguće do kraja godine, saopštimo da imamo u potpunosti kompletiran Ustavni sud. Funkcionalnost institucija i stvaranje preduslova za punu vladavinu naš je prioritet - poručio je Spajić.
Kako je istakao, Crna Gora planiranom dinamikom napreduje ka učlanjenju u EU, ali da će u završnici ovog procesa biti još izazova.
- Između ostalih u poglavljima 23 i 24. Zato je na svima nama da učinimo sve kako bismo kroz dijalog došli do najboljih rješenja za sva otvorena pitanja. Očekujem da do kraja godine parlament izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda, a u predstojećem intenzivnom radu zajednički ispunjavamo sve obaveze iz zahtjevne evropske agende - naveo je Spajić.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović saopštila je da je za sjutra zakazana sjednica tog skupštinskog tijela na kojoj će biti konstatovan broj pristiglih prijava za kandidata Ustavnog suda, nakon čega slijedi procedura izbora.
Predstavnici parlamentarnih stranaka ocijenili su pozitivnim to što je premijer otvorio konsultacije oko važnih pitanja koja se tiču evropskog puta Crne Gore.
Kako se dodaje u saopštenju, saglasili su se da je integracija države u Evropsku uniju nacionalni interes, te da će svi u tom smislu dati doprinos, kako kada je u pitanju kompletiranje Ustavnog suda, tako i u odnosu na zakonska rješenja i usklađivanje sa zakonodavstvom EU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Dijalogom i političkom zrelošću do kompletiranja US što prije - učlanjenje u EU kao nacionalni interes

Crna Gora je pet koraka bliže ostvarenju ključnog strateškog cilja-članstva u Evropskoj uniji, poručio je potpredsjednik Demokratske partije socijalista, poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković.
On je u emisiji „Kontakt“ na Radio Televiziji Nikšić poručio da vjeruje da ukoliko Crna Gora iskoristi ovu, kako je kazao, istorijsku šansu, da bi bio najbolji garant budućeg političkog i ekonomskog razvoja države.
- Pogledajte kako je Hrvatska profitirala od članstva u EU. Tako da ja nemam nikakvu dilemu da je to za nas najvažnije političko pitanje. Bez obzira na političke razlike koje se jasno manifestuju, kada je riječ o evropskim integracijama mislim da moramo svi da budemo iznas dnevno-političkih tema, i dati svoj maksimum kako bi Crna Gora do kraja 2026. godine pokušala da ovaj važan proces privede kraju - istakao je Vuković.
Ko god da je učestvovao u diplomatskoj akciji prema Francuskoj, koja je prvobitno najavila da bi mogla da blokira dva poglavlja, Vuković mu čestita.
- Bilo da se radi o predsjedniku države, predsjedniku Vlade i njegovom timu. I mi smo pomogli sa kontaktima koje imamo i u Berlinu i Parizu. Ja ovo doživljavam kao zajednički posao svih nas, zajedničku obavezu prema ljudima koji u ogromnom procentu žele da vide Crnu Goru kao narednu članicu Evropske unije, ne smijemo ih iznevjeriti - dodao je Vuković.
Parlamentarce čeka puno posla do kraja godine, oko 70 zakona dolazi na dnevni red, kazao je Vuković.
- Opet je to na vrat- na nos, u minut do dvanaest. Opet će biti da nemamo dovoljno vremena da se udubimo, ali opet nemamo kud bez da glasamo za te zakone znajući šta to znači za evropske integracije -istakao je Vuković.
Posebno će biti izazovna 2026. godina jer kako kaže, niko nikad nije približno toliko poglavlja zatvorio tokom jedne godine, odnosno 20 pregovaračkih poglavlja.
- Potpuno je jasno da ne smijemo izgubiti jedan jedini dan. Prije svega Vlada Crne Gore, ljudi koji u okviru različitih pregovaračkih struktura nose ovaj proces. Znajući kako ti izgleda iznutra, imam razloga i za optimizam, jer ima sjajnih i posvećenih ljudi, ali i za zabrinutost, znajući kako se neki ministri ophode prema poslu koji rade - dodaje Vuković.
Nada se da će premijer Milojko Spajić znati da odgovori tim izazovima, a što se tiče opozicije, zaključuje, biće podrška naporima da Crna Gora postane dio Evropske unije.

1084x550

Vuković: Crna Gora pet koraka bliže EU, opozicija će dati punu podršku članstvu

Institucije sistema ne smiju ćutati na ponašanje Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori - poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković podvlačeći da ta partija smatra obavezom da obavijesti javnost da su tokom dužeg vremenskog perioda reagovali na ozbiljna institucionalna i pravna pitanja u vezi sa postavljanjem spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kao i na postupanje (ili nepostupanje) nadležnih organa povodom tog događaja.
- Crnogorski forum je više puta, kroz konkretne i obrazložene zahtjeve, upozoravao na propuste i urušavanje pravosudnih i policijskih institucija u vezi sa krivičnim djelima koja su u vezi sa ovim slučajem. Tim povodom smo se obraćali predsjednici Vrhovnog suda Crne Gore, gospođi Valentini Pavličić, Sudskom savjetu Crne Gore u više navrata, a sada i Vrhovnom državnom tužiocu i Tužilačkom savjetu Crne Gore - navela je ona.
Njihove reakcije, podvlači Marković, nijesu bile političke, niti motivisane dnevnim interesima - već isključivo zasnovane na potrebi da se zaštiti ustavni poredak, vladavina prava i osnovne vrijednosti antifašizma, kao i da se spriječi institucionalna normalizacija ratnih zločina i njihovih izvršilaca.
- Posebno smo ukazivali na ozbiljne propuste Policije, Tužilaštva i Sudova u postupanju po krivičnom predmetu K. br. 143/25, koji se vodi pred Osnovnim sudom u Beranama. U tom predmetu uočeni su brojni problemi: neizvršavanje zakonitih naloga državnog tužioca od strane policije, pogrešno procesno vođenje predmeta, njegovo višestruko vraćanje bez suštinskog rješenja, izostanak disciplinske odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija, kao i selektivno postupanje kojim su određena lica i institucije ostala van dometa istrage, uprkos javno dostupnim činjenicama i indicijama - navela je Marković.
Crnogorski forum je, dodaje ona, jasno ukazao da se ne radi o izolovanom slučaju, već o obrascu institucionalnog ponašanja u kojem se formalna nezavisnost pravosudnih organa koristi kao izgovor za nepostupanje, čime se direktno urušava povjerenje građana u institucije sistema.
- Takođe, želimo upozoriti da mnogi u vlasti formalno ističu da žele ubrzan pristup Crne Gore Evropskoj uniji, dok su njihove stvarne akcije usmjerene ka opstrukciji tog procesa. Ova strategija, djelimično usklađena s interesima stranih centara moći, posebno s Beogradom, jasno pokazuje da se djeluje u pravcu usporavanja integracija Crne Gore u EU - jasna je Marković.
Posebno, cijeni ona, zabrinjava kampanja oko promjene Ustava u dijelu državnih simbola, koja je pokrenuta prije dva mjeseca, dok opozicija nema dovoljno snage da artikuliše efektivan odgovor.
- Ovo se vidi i kroz projekat izgradnje kolektora u Botunu-dio prostora predviđen za izgradnju kolektora pripada Glavnom gradu, ali vlast pod pritiskom i proceduralnim manipulacijama pokušava da ignoriše taj faktički položaj. Očekujemo da trenutna Vlada pokaže hrabrost i dosljednost u rješavanju pitanja kolektora, s obzirom na kompleksnost i važnost pitanja koje je povezano s Poglavljem 27-životnom sredinom i regionalnim obavezama - navela je Marković.
Crnogorski forum će, poručuje ona, nastaviti da koristi sva zakonita i demokratska sredstva kako bi upozoravao domaću i međunarodnu javnost na ove pojave.
- Jer smatramo da se vladavina prava ne može graditi na ćutanju, relativizaciji odgovornosti i selektivnoj primjeni zakona. Od našeg obraćanja predsjednici Vrhovnog suda, Vrhovnom državnom tužiocu, Tužilačkom savjetu i Sudskom savjetu očekujemo brzu, profesionalnu i odgovornu reakciju, kojom bi se jasno pokazalo da su institucije Crne Gore spremne da suštinski, a ne deklarativno, ispune standarde potrebne za zatvaranje poglavlja 23 i 24- vladavine prava i ljudskih prava- i time pošalju jasnu poruku da građani mogu imati povjerenje u institucije sistema - naglasila je Marković.
Zato ponovo pozivaju kompletu opoziciju parlamentarnu i vanparlamentarnu kao i sve one kojima je Crna Gora u srcu i koji žele ubrzan ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, da se udruže i zajednički pristupe izradi plana koji su oni već predložili.
- Cilj je da se dogovori svaki detalj i da se osigura jedinstven i koordinisan nastup, jer sada nema mjesta pojedinačnim ambicijama ili sujetama. DPS i sve druge stranke moraju bez sujete prihvatiti ovu inicijativu, jer sami ne mogu sprovesti ono što je za Crnu Goru neophodno. Kada Crna Gora uđe u EU, svako će imati priliku da se politički odmjeri na narednim izborima. Međutim, sada je ključni prioritet jedinstvo i zajednički nastup, kako bi se otklonila opasnost koja prijeti suverenitetu i evropskoj budućnosti Crne Gore - pojasnila je Marković.
Njihova obaveza je, kaže, da govore onda kada institucije ćute.

1250x600

Marković: Institucije sistema ne smiju ćutati na ponašanje SPC, opozicija da zajednički pristupi izradi našeg plana

Procesuiranje 35 ljudi zbog protesta uoči dodjele Trinaestojulske nagrade je par ekselans primjer zloupotrebe moći države, gaženje slabih, što je duboko problematično i institucionalno kukavički, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, politički savjetnik Aleksandar Musić.
Ako represivni aparat gazi preko svake mjere 35 ljudi koji nemaju društvenu zaštitu, a istovremeno su veoma pomirljivi prema brataniću predsjednika Skupštine Danilu Mandiću i alkoholisanim licima koji su napali novinare u Gornjem Zaostru to znači, navodi Musić, da se ocrtavaju obrasci moći.
- To znači da ovih 35 ljudi u ovom trenutku postoji dobar i loš način na koji mogu reagovati u ovoj situaciji. Dobar način je uzeti ovo i ocrtati širim društvenim slojevima i ljudima koji se s njima ideološki ne slažu, pokazati im da ako je danas neko na udaru već sjutra može biti neko drugi ma koliko se međusobno razlikujemo u nekim pogledima. Naprosto, ovo je zloupotreba moći. Drugi način kojim se može krenuti i koji možda nije najsretniji je da se zapadne u neku vrstu patetike, kuknjave i samosažalijevanja, martirologij žrtveništva i time se ne postiže nikakav cilj. Ovo je par excellence primjer zloupotrebe moći države, gaženje slabih, a zapravo štićenja onih koji imaju pravu moć u Crnoj Gori u ovom trenutku i to bi trebalo podcrtati - rekao je Musić.
Prema njegovom mišljenju, kvalitetna opozicija bi trebalo u svakom trenutku da se poveže sa društvom, različitim udruženjima, organizacijama, sindikatima.
- To je ona tiha, podzemna moć političke stranke ili stranaka ili opozicije kao takve. Crnogorska opozicija to ne radi, propušta priliku za prilikom i u ovom trenutku još jednom dolazi do izražaja sada već zloglasno sredstvo - alat političke borbe u Crnoj Gori, a to je svemoćno saopštenje - ocijenio je Musić.
On podsjeća da je ideja vladavine prava ponašati se jednako prema svakome nezavisno da li taj neko ima, kako kaže, religijsko, obavještajno, paraobavještajno, političko, parapolitičko, ideološko, međunarodno, ekonomsko i svako drugo zaleđe.
- U ovom slučaju ja vidim zloupotebu moći i sile i vidim nešto što je duboko problematično, ako hoćete institucionalno kukavički- naglasio je Musić.
<h2>"Država u Gornjem Zaostru odustala od same sebe"</h2>
On se osvrnuo i na slučaj nestalog spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Smatra da je katastrofalno ako je država znala da će doći do podizanja tog spomenika, a da nije reagovala. To je, ističe Musić, svojevrstan kukavičluk. Sa druge strane, ako nije znala, to, kaže on, pokazuje nesposobnost države da vrši svoje temeljne uloge. 
- Nije tema je li spomenik sad u svemiru, podrumu ili na tavanu, nego da li je država znala. Ono što je takođe tema je i zašto se nije obrušila na one koji su tukli novinare, što znači da je ona u tom trenutku u Gornjem Zaostru odustala od sebe same. Tu imate ponovo negiranje države, tu čak i ne mislim o nekom identitetskom i ideološkom vrijednosnom smislu, nego u smislu upravne strukture države, logike države kao takve, ja bih ovo vraćao kao temu i to je pitanje za one koji vode državu, pitanje za premijera, pitanje za ministra policije, pa to je pitanje za predsjednika Skupštine, a sve ovo ostalo su nekakve peripetije čiji cilj je razvodniti, redikulizirati i maknuti pravi temu sa stola”- istakao je Musić.
- Nije tema da li je spomenik sada u svemiru, podrumu ili na tavanu, nego da li je država znala. Tema je i zašto se država nije obrušila na one koji su tukli novinare, što znači da je ona u tom trenutku, u Gornjem Zaostru, odustala od sebe same. Tu ponovo imate negiranje države — ne mislim u identitetskom ili ideološkom smislu, već u smislu njene upravne strukture i logike države kao takve. Ja bih ovu temu stalno vraćao, jer je to pitanje za one koji vode državu: pitanje za premijera, za ministra policije, pa i za predsjednika Skupštine. Sve ostalo su peripetije čiji je cilj da se razvodni, redikulizuje i skloni prava tema sa stola - istakao je Musić.
<h2>"Pet spektakularno prosutih godina"</h2>
Komentarišući djelovanje crnogorske opozicije, Musić ocjenjuje da je izgubljeno dragocjeno vrijeme.
- To je pet spektakularno prosutih godina, a možda će vrijeme pokazati da su to bile najbitnije godine za crnogorsku opoziciju. Željezo se kali kada je vruće, kada je situacija pri dnu imate priliku da se podignete kao feniks, a ne biti u stalnom grču, defanzivi i svoditi se na nekakva kultna saopštenja - rekao je Musić, dodajući da ne pamti primjer opozicije koja je „prosula” toliko vremena, iako se za taj period, kako kaže, moglo mnogo uraditi.
Osvrćući se na odnose među koalicionim partnerima, ocjenjuje da bi, ukoliko do sredine 2026. godine ne dođe do suštinskih promjena, sljedeći mandatar mogao biti lider NSD-a Andrija Mandić.
Prema njegovim riječima, „to nije nuklearna fizika, neka kompleksna matematika”, jer se sve kreće u pravcu da će „Demokrate sredinom 2027. godine biti na istorijskom minimumu”, dok će PES, kako sada stvari stoje, oslabiti, posebno „ako u političkom smislu skinu glavu Spajiću i okrive ga za neki ekonomski posrtaj i urušavanje budžeta”.
- Mandić je u poziciji da traži mandatara za sebe i ovi njegovi obilasci po svijetu – govorimo o SAD-u, o Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske, a vjerujem da će takvih posjeta biti više u sljedećoj godini – on se pokušava dovesti u neutralu, da kada taj trenutak nastupi, kada kucne čas, ne treba mu ljubav sa Zapada, ali mu treba milost i da ključni broj ambasadora u Crnoj Gori samo okrene glavu u suprotnom smjeru - istakao je Musić.
Podsjeća i da je Mandić tokom posjeta imao „prilagođenu priču”, navodeći da se u SAD-u povezao sa jevrejskim organizacijama „koje ga ne bi ni primile da Izrael ima malo bolji imidž u svijetu”. Posjeta Velikoj Britaniji, dodaje, potvrđuje da su „lobisti dobro odradili posao”, jer su ga primili laburisti „koji nijesu desničari i nemaju baš nikakvih ideoloških podudaranja”.
- U trenucima kada svi okreću glavu od Izraela, Jevreji trebaju svakog saveznika i oni će to znati vratiti, što znači da je izabrao vrhunski tajming da dođe do onih koji imaju upliva i na američku desnicu i na američku ljevicu, nemojte tu imati nikakve iluzije - zaključio je Musić.

Musić o procesuiranju 35 ljudi: Primjer institucionalnog kukavičluka i zloupotrebe moći države

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša iznio je nekoliko pojašnjenja o, kako je rekao, pararelnoj realnosti koja se plasira povodom izbora sudija Ustavnog suda. Suština je, kako je rekao, da nije bilo dijaloga i kompromisa sa opozicijom.
Mugoša je podsjetio da se sudije po Ustavu biraju kvalifikovanom većinom (dvotrećinskom, odnosno tropetinskom u drugom krugu). To suštinski znači, navodi on, da bi trebalo da te sudije imaju podršku poslanika većine i opozicije, odnosno da kandidati budu rezultat dijaloga i kompromisa većine i opozicije.
- Dijaloga i kompromisa sa opozicijom nije bilo i to je suština, jer je to uzrok problema. Tokom izbornog procesa sudija US desilo se i konstatovanje prestanka funkcije jedne sutkinje US mimo Ustavom predviđenih procedura (što je potvrđeno od strane Evropske komicije i Venecijanske komisije). Za sve one koji su istinski proEU orjentisani sve ovo navedeno treba prije svega da nas zabrine a ne da se samo bavimo posljedicama (jučerašnjim glasanjem) - naveo je Mugoša u objavi na mreži X.
Prema njegovim riječima, jučerašnje glasanje je loša posljedica još lošijeg uzroka. 
- Na kraju, moramo da budemo svjesni da mandat sudijama US traje 12 godina a ne do kraja 2026. Zbog toga je važno da taj predlog bude rezultat dijaloga i kompromisa vlasti i opozicije jer je to upravo evropski način ponašanja - istakao je on.
Kako je naglasio, mnogo više za nas nego za građane zemalja EU i evropske diplomate je važno da to budu zaista oni koji svojim profesionalnim integritetom mogu da opravdaju privilegiju obavljanja tako važne funkcije u narednih 12 godina.
- I jedna dobronamjerna poruka konstituentima vlasti jer imaju 53(+1) poslanika i ne žele dijalog sa opozicijom. Ne vrijeđajte inteligenciju građana sa (o)pominjanjem opozicije zbog toga što nemate 49 glasova za izbor sudija US. Naučite da se odgovorno i ozbiljno bavite politikom odnosno javnim interesom. Zapalo vas je da ste vlast… Nažalost - konstatovao je Mugoša.

Mugoša: Ne vrijeđajte inteligenciju građana sa (o)pominjanjem opozicije zbog toga što nemate 49 glasova za izbor sudija US

Članovi opozicije u Odboru za ekonomiju, finansije i budžet pisali su ambasadoru Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru ukazujući da je većina za člana Senata Državne revizorske institucije (DRI) predložila kandidata koji za to ne ispunjava zakonske uslove.
- Zbog važnosti jačanja nezavisnosti i profesionalnog integriteta Državne revizorske institucije, a u kontekstu poglavlja 32, važno je istaći da je parlamentarna većina na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet predložila za člana Senata DRI osobu koja ne ispunjava zakonske uslove za navedenu poziciju (član 32 Zakona o DRI - položen ispit za državnog revizora i najmanje 10 godina radnog iskustva ili najmanje 10 godina radnog iskustva u obavljanju odgovornih poslova u javnim finansijama) - precizirali su predsjednik i članovi Odbora Boris Mugoša, Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Nikola Milović i Miloš Konatar.
Oni su podvukli da se tako pravi se ozbiljan presedan gdje se u veoma važnoj instituciji na EU integracionom putu predlažu ljudi koji ne ispunjavaju zakonske uslove.
Ovo će, decidni su oni, imati ogromne posljedice na rad navedene institucije ali i na vladavinu prava i meritokratiju kao ključne temelje demokraskog napredovanja Crne Gore.
- Rasprava i glasanje na plenumu o predloženom kandidatu je u ponedjeljak, pa se nadamo da će svako iskoristiti svoj profesionalni integritet kako bi se zaustavili navedeni protivzakoniti i antievropski postupci - ukazali su oni.
Podsjećaju da su u poslednjih godinu i po dana imenovana dva člana Senata DRI i da prilikom njihovog imenovanja, kao i prilikom predlaganja ovog sada kadidata, većina nije našla za shodno da obavi razgovor sa opozicijom.
- U ovom aktuelnom slučaju, problem je još veći jer kandidat ne ispunjava zakonske uslove što će osim urušavanja integriteta DRI imati za posljedicu i žalbe kandidata koji su se javili na Javni poziv - jasni su u opoziciji.

Opozicija pisala Satleru: Većina predložila za člana Senata DRI kandidata koji ne ispunjava zakonske uslove

Poslanici opozicije podnijeli su skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu zahtjev za kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara &nbsp;Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića.
Saslušanje bi trebalo da bude održano na temu „dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada Crne Gore ukinula bezvizni režim sa Turskom“.
- Zbog incidenta na Zabjelu u kojem je napadnut državljanin Crne Gore, te zvaničnog saopštenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Croj Gori, u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima, nastupila je atmosfera tenzija, grupe ljudi marširale su ulicama i prijetile migrantima, a Vlada premijera Milojka Spajića donijela je hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom - konstatovano je u obrazloženju inicijative koju su podnijeli lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živkovića, njegov partijski kolega Nikola Janović, lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
lako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali turski državljani, već da su osumnjičene osobe iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Croj Gori, oni ukazuju da su posljedice po odnose dvije države već nastupile.
- Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade Crne Gore koja je donijeta na temelju dezinformacija, eskalacije ksenofobije na ulicama, kao i potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odosa Podgorice i Ankare, i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Cre Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora ANB-a Ivice Janovića - naveli su poslanici opozicije.

Opozicija traži kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića zbog dezinformacija nakon kojih je Vlada ukinula bezvizni režim za turske državljane

Nakon generalne probe, koju je na otvorenoj sceni izveo tzv. pokret „Odupri se“, počela je uobičajena priprema za centralnu i ključnu predstavu. Za razliku od junaka probe, odbjeglog tajkuna koji se okupljenoj masi obraća na glavnom gradskom trgu, ispovijedajući svoju istinu iz disidentskog londonskog stana, dok masa ćuti i zuri u veliki ekran, junaci glavne predstave sebe su podredili višem cilju. Komad „Litije“, po tekstu Amfilohija Radovića, a u režiji i dramaturgiji beogradske vlasti i srpskih tajnih službi 2020. premijerno je prikazan publici.
Iako su mnogi, sudeći po naslovu predstave, očekivali tekst o religijskim procesijama, o Bogu, o jevanđelju, dobili su goli politički igrokaz, s jasnim namjerama, i još jasnijim ciljem. Nije tu bilo nikakve katarze, tog uzvišenog pročišćenja i oslobađanja od nečistoće, putem samilosti i straha, koje gledalac doživljava kroz iskustvo viđenog. Bila je to obična politička i ideološka agenda, koja je za cilj imala uspostavljanje klerofašizma. Bio je to mučan prizor, u kojem su ogrezli u grijehu nosili najveći krst i zlatom optočenu ikonu. Gotovo šest godina od veličanstvenih litija, koje je odigrala umjetnička trupa SPC, i cijelih pet od početka vladavine klerofašizma, ispostaviće se da je ideja autora projekta u potpunosti uspjela. Iako su mnogi od nas, koji su svjedočili uvodu u slobodan pad, uvodu u anticivilizaciju, govorili da je ono što gledamo sve samo nije religija, i nije vapaj za slobodom, drugi su nam pak govorili da smo u krivu, i da je to što vidimo i čujemo pank, koji će konačno emancipovati i osloboditi posrnulu i zarobljenu zemlju. Govorili su da je konačno kucnuo toliko prizivani čas pomirenja. O litijama su pisali kao o Vudstoku. U njihovoj prozi sljedbenici ravnogorskog pokreta bili su hipici. I cijelom projektu, čini se, nedostajao je samo Miloš Forman, i nova adaptacija mjuzikla „Kosa“.
Reditelji i scenaristi iz filmskog studija „Vijesti“ uvjeravali su gledaoce da je fantastika stvarnost, da je stvarnost fantastika, a da je laž istina. No, kako izgleda pank-rok emancipacija pet godina kasnije? Ko to poje umjesto Džoa Kokera i Karlosa Santane? Je li to gitara Džimija Hendriksa, ili su ratne trube, ipak? „Je li prizor zaista ružan, ili je naše oko rđavo?“
Bilo kako bilo, svi koji nijesu uživali u prizoru proglašavani su nedobronamjernima, plaćenicima, i antihristima. Silni pisari branili su očigledan politički performans jedne parareligijske organizacije. Bili su medijski sponzori, i medijska fabrika propagande, čiji je zadatak manipulacija stvarnošću. Manipulacija javnošću. Manipulacija hipnotisanom masom. Danas se davimo u korovu koji nije pośečen dok je mogao biti pośečen, dok nije bio tako duboko u zemlji.
Ipak, nema razloga za likovanje nad proročanstvom koje se, nažalost, obistinilo. A i zar je neko morao biti prorok pa da vidi ono pred očima? Nema razloga za likovanje nad ponorom za koji smo znali da će početi gledati u nas. Jer, toliko je sve obesmišljeno, da će tad prevareni opet vjerovati onima koji su ih lagali. Zapravo, već im i vjeruju. Kad god varalice kobajagi kude svoje saveznike, iznevjereni frenetično aplaudiraju. Kad god medij svih režima i nagovijesti da bi mogao prestati da laže i da učestvuje u razoru jedne zemlje, iznevjereni ustaju i pozivaju na bis. Grobarima Crne Gore jednostavno se ne može vjerovati. Ma koliko opozicija bila pogrešna, opozicija ne odlučuje o budućnosti Crne Gore. No ipak, meta je uvijek opozicija. Kad ćuti, „Zašto ćuti?“ Kad govori biva optužena za govor mržnje. Zar je odgovor na mržnju govor mržnje? Opozicija se ne iživljava nad virtuelnim nalozima na društvenim mrežama, gotovo ga svakodnevno saslušavajući i vršeći torturu nad čovjekom koji golom istinom ismijava one koji ne vole smijeh. To čini režim, ne opozicija. Kudiće opoziciju, ali slaviće naši komentatori premijera koji je, kako oni kažu, pokazao zube Rami. Preporučiće premijeru da to isto učini i kad se nađe oči u oči s Aleksandrom Vučićem. Iako znaju da sluga nikad ne kidiše na svoga gospodara. I neće naši puritanci uprljati hartiju pišući o ulozi premijera u svemu što se događa. Jer Spajić je samo premijer, pobogu. Nosilac najveće političke moći u državi. No, strasno će kritikovati opozicione poslanike i proglasiti ih govornicima mržnje. Tako vam je to u svijetu licemjera.
Stomak ispunjen strahom, ili viskijem, svejedno je stomak koji se samozadovoljno gladi, i živi u iluziji da se javnost može varati do u beskonačno. Kao što smo znali da je pank s početka teksta neonacizam, znamo i da skupe navike traže bogate sponzore.
Kad odlučimo da se suočimo s istinom o svima nama, onda, možda, i završi predstava koja igra cijelih pet godina. Na nama je kako će izgledati potonji čin.

Zla opozicija i govor mržnje

Uskoro će, 1. novembra, proći godinu dana od strašne tragedije koja se dogodila u Novom Sadu kada je u padu nadstrešnice na željezničkoj stanici poginulo 16 ljudi. Nesreća je bila pokretač velikih antivučićevskih protesta koji su sada, kako se bliži godišnjica, u sve većem raskoraku. Vučić se još uvijek ljulja, ali i antirežimski studentski pokret upao je u dileme i kontroverze. Jednom riječju, u Srbiji vlada zbrka. Srpski karusel.
Od mantre "evo ga, samo što nije pao", Aleksandar Vučić i njegov truli, beskorisni režim još se održava i pliva na površini, bez ikakvih konkretnih naznaka da bi zbilja mogao "kihnuti". Naime, velebni studentski protesti, koji su znali okupiti na skupovima i do dvjesta hiljada ljudi, ipak nisu postigli željeni rezultat. Sve se više razvodnjavaju i postavlja se pitanje kakva je stvarna politička pozicija studentskog bunta. Srbijanski politolog Bojan Klačar za beogradski Blic se pita "što taj pokret nudi kao alternativu vladajućoj političkoj opciji" jer su zapravo, i nakon godinu dana, potpuno nepoznati stavovi studenata o čitavom spektru političkih procesa u samoj Srbiji, regiji i na vanjskopolitičkom planu.
Studenti su odbacivali politiku, da bi sada došlo do kopernikanskog obrata i sebe smatraju i doživljavaju kao jedinu snagu koja se može suprotstaviti Vučiću. Dugo su bježali od politike kao vrag od tamjana, dok je antirežimska javnost gubila strpljenje i tražila od njih da se politički deklarišu, a sada kad su to napravili, još im uvijek nedostaje jasna politička artikulacija jer su to učinili polovično.
Naime, cijelu svoju "političku agendu" sveli su na zalaganje za vanredne izbore i najavili su svoju listu. To je odmah izazvalo velike probleme i dilemu koja dijeli srpsku javnost i opozicionu scenu te nosi dodatno ideologiziranje u ionako smeteno i konfuzno srbijansko društvo. Doduše, ne zna se kada bi mogli biti izbori (Vučić zavlači i najavljuje ih za pretkraj 2026. godine!), a studenti (s angažiranim profesorima) u tajnosti rade tu svoju listu s kojom bi na megdan Vučiću, ali uz uslov da ostala opozicija na izbore ne izađe, nego da podrži studente na "neviđeno", što je izazvalo uzbuđeno talasanje na zbrkanoj srbijanskoj političkoj sceni.
Otkad su izašli sa svojim političkim zahtjevima, a svode se uglavnom na "izbori što prije", studenti pozivaju opozicione stranke da se suzdrže od sudjelovanja na izborima, kada god oni bili, te traže bjanko podršku bez uvida u listu i, kako piše beogradski Danas, "da ih ne uslovljavaju, ali da im se stave na raspolaganje sa svojom logistikom". Mogu li studenti donijeti promjenu? S protokom vremena sve je manje svjetla na kraju tunela. Klačar kaže kako je problem u tome da studentska lista želi "zadovoljiti sve", a zato se neće "ideološki i programski profilirati".
- Studentska lista nastojaće zahvatiti što šire birače i doći do svih društvenih slojeva. Zato će se stranke koje mimo studentske liste izađu na izbore pokušati nametnuti programom i ideologijom - zaključuje Klačar.
Željko Veselinović iz Pokreta radnika - Sloga uvjeren je da studentska lista ne može sama pobijediti Aleksandra Vučića koji još drži poluge režima u rukama, čak ni, kako kaže za Blic, "u referendumskoj atmosferi". Stoga će na izborima, kad god oni budu, a što kasnije to će biti bolnije, doći do izraženih ideoloških razlika koje mogu samo ići na ruku Vučiću. Evidentno je da je došlo do raskola nakon gotovo jednogodišnje borbe s autoritarnim režimom koja je očito zapela u labirintu nedorečene srbijanske politike te da su studenti sebe počeli doživljavati kao jedinu snagu koja je sposobna srušiti Vučića, ali radi li se tu samo o smjeni ili promjeni aktualne politike koja izaziva zebnju u regiji?
Da apsurd bude veći, tada su imali i najbrojnije skupove i režim je bio ozbiljno poljuljan, a sada bi im se moglo dogoditi da je "pumpaj, pumpaj" bilo u prazno. A Srbija je prevažna geostrateška država na ovom prostoru da bi sve ostalo isto nakon promjene Aleksandra Vučića, koji sve više gubi kompas. I srbijanska opozicija zatečena je stavom studenata da oni sami, bez opozicije, krenu u završnu bitku jer bi to značilo da je opozicija ne samo suvišna, nego bi praktički prestala biti relevantni politički akter.
Otkad su studenti prije oko pet mjeseci počeli tražiti od Vučića izbore, rade svoju izbornu listu, ali imena nisu procurila. Mediji i javnost spekuliđu s raznim imenima, od kojih neka izazivaju otvoreno zgražanje jer se radi o ljudima koji se praktički u svojoj politici i pristupu uopće ne razlikuju od Aleksandra Vučića, poput profesora s beogradskog Filološkog fakulteta Mila Lompara koji ne skriva da je na pozicijama "srpskog svijeta" te čak najavljuje i svoju kandidaturu za predsjednika države uz podršku studenata. Opozicija traži razgovor, ali, kako navodi Danas, "studenti ih ignorišu", ne želeći da opozicija ima bilo kakav utocaj na njihov izlazak na izbore. Neke stranke, poput Demokratske stranke Srbije (DSS) Miloša Jovanovića, čiju je regionalnu politiku teško razlikovati od Vučićeve, ne žele takvu saradnju sa studentima i najavljuju samostalni izlazak na izbore, iako je Demokratska stranka (DS) spremna podržati studentsku listu.
Jovanović navodi da "nema pobjede nad režimom bez autentične desnice". DSS je apsolutno nacionalistička stranka s velikosrpskom agendom. Jovanović je poručio studentima, kako piše Blic, da "će izaći na izbore jer ako ne bi, bila bi to - samonegacija". Iz Ekološkog pokreta i nekih drugih lijevo-zelenih opcija poručuju da "nije rješenje povlačenje oporbe iz izborne utrke", a za Blic je šefica Ekološkog ustanka Danijela Nestorović rekla da "podržava studente u nakani da ponude nešto novo", ali pitanje je - koliko je to novo.
Zato Nestorović kaže da "nije rješenje u povlačenju opozicijeiz izbornog procesa jer ako se povučemo, prepuštamo teren upravo onima protiv kojih se borimo". Za nju je važnije da se pronađe način da se "studentska energija poveže s opozicijskom borbom, a ne da se međusobno isključujemo".
&nbsp;- U redu je da postoji studentska lista, u redu je da se ljudi okupe oko nje - ali ključ je u zajedničkom cilju: u tome da izbori postanu prostor otpora, a ne prostor podjela- izjavila je za Blic Danijela Nestorović.&nbsp;
Ta se političko-ideološka zbrka u Srbiji potvrđuje i na sljedećem primjeru - uoči lokalnih izbora na Kosovu i vlast i studenti održali su odvojene prosvjede, kako su rekli, u znak "podrške srpskom narodu na Kosovu". No, iako su to bili različiti skupovi, narativ, ikonografija i poruke bili su praktički istovjetni. I studenti su nosili slike svetog Save, reljef Kosova na srpskoj zastavi, uzvikivali "Kosovo je srce Srbije".
Jedina je razlika u tome što su studenti optuživali Vučića za "prodaju Kosova" uz poruku "na Kosovu je sve počelo, na Kosovu će se sve i završiti" te "sad se borimo da bi nam svanulo to dogodine", kako prenosi portal RTS-a. Tako da se opravdavaju zebnje da studenti, kao i dobar dio oporbe, idu samo za zamjenu, a ne promjenu srpske političke agende, što znači i nakon Vučića - Vučić. Teško je reći kako će se stvari odvijati jer ko zna što se sve još do izbora, koji bi bili tek za godinu dana, može dogoditi i može li se uopšte Vučić održati tako dugo, ali i mogu li studenti još cijelu godinu biti "u formi" i koliko uopće srbijansko društvo još ima snage i strpljenja. Srbija sigurno ulazi u zonu haosa, meteža i košmara.

Tvrde da su jedina snaga koja može srušiti Vučića, a sada su objavili zahtjev koji je izazvao totalnu konfuziju među opozicijom...

Opozicija je trebala da digne glas, mobilizuje dijelove društva, da ne da disati djelovima vlasti i da se pokaže nezamjenjivom i jakom. To je u intervjuu za Televiziju E kazao, politički konsultatnt iz Zagreba Aleksandar Musić.
On smatra da tako premijer ne bi imao drugog izbora već da najavi da je priča kako se ne može sa opozicijom za isti sto, prošlost. Nakon toga bi, kaže, vjerovatno došla i podrška iz dijela Evropske unije. 
Crna Gora je, kaže Musić sa kojim smo razgovarali na nedavno završenom 2BS Forumu, mnogo lošije društvo u odnosu na ono kakvo je bilo prije 2020. godine i smjene prethodne vlasti. Iako je, dodaje, u nominalnom smislu međunarodnih dokumenata pojavno bolje.
- Ali, kada vidite atmosferu u društvu, kada pogledate šta je postalo prihvatljivo, kakvi kosturi iz ormara, kakve se sve aveti javljaju kao nešto o čemu se za početak raspravlja, a onda se to otvoreno favorizuje, to nije dobra situacija. To je kulturološki dio, a što se tiče ekonomije to je u mnogo čemu rulet ekonomija. I dalje je država glavni poslodavac, rekordni je broj ministarstava, parazitska struktura ekonomije koja je neprirodna za jednu malu državu, koja bi se trebala kao mala, otvorena, eurizovati, takmičiti konkurentnošću poslovima više vrijednosti, a ne gomilanjem partijskih parazita - objašnjava Musić.
To, kako kaže, šteti društvu u cjelini, i Crnogorcima i Srbima, i Bošnjacima i Albancima i Hrvatima.
- Oni koji od toga profitiraju su skupina ideoloških igrača koji igraju na dugi rok koji koriste sve te pukotine i sve te slabosti, da bi ojačali. Tu konkretno mislim na strukturu okupljenu oko Andrije Mandića - rekao je Musić.
Osvrnuo se na odgovor premijera Crna Gore Milojka Spajića povodom postavljanja spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću da je to seoski problem. Smatra da je ružno i nepošteno govoriti tako o normalizaciji i relativizaciji četničkog koljača i njegovih djela. 
- Ljubiša Ostojić (mitropolit Metodije) se pokazuje kao pravi veto igrač. Po političkoj nauci kada gledate odnose moći, kada gledate odmjere bilo izborne, bilo mirnodopske, imate nešto što se zove veto igrač, to je sila unutar sile, sila nad silom, nešto što može zaustaviti procese, to je neka vrsta deus ex machina, on je taj veto igrač - istakao je Musić.
Podsjeća da u cijelom slučaju postoji više problema, jedan od njih je što je policija zakazala i prije postavljanja spomenika. Zatim su ustuknuli, kako kaže, pred lokalnim pijancima i elementima sa strane, koji nemaju veze sa Crnom Gorom, već sa režimom u Srbiji.
- To je cirkusijada, normalizacija nenormalnog i možemo se nedjeljama baviti time gdje je i ko ima ključ, vi se bavite detaljima jedne ludačke priče, gdje se sve manje dovodi u pitanje ta priča, nego se bavi peripetijama i detaljima nečega što bi nekoj osnovnoj društvenoj civilizacijskoj higijeni, koja nema veze sa nacijom, nego ima sa odnosom prema Drugom svjetskom ratu, prema slobodi, onim sjajnim crnogorskim tradicijama otpora i prkosa, to ne bi trebao uopšte biti predmet rasprave - naglasio je Musić.
Smara da stranci na unutrašnje crnogorske probleme gledaju kao na skup poludivljih plemena, koji se oko seoskih stvari svađaju i ne. 
- Njima nije stalo do higijene ovoga društva, baš njih briga za Đurišića, oni imaju neke makro ciljeve, ti ljudi su na visokim platama, stalo im je da moraju nešto pokazati nadređenom. Dok se oni bave poglavljima, jedina osoba koja ima strategiju u Crnoj Gori je Andrija Mandić potpunim remodeliranjem i rekonfiguracijom društva i onda postaje manje bitno hoće li Crna Gora ući u Evropsku uniju, koliko god ovo zvučalo blasfemično. On ima win win situaciju! - uopzorava Musić.
Prema njegovim riječima, ako Crna Gora uđe potpuno razvaljena, “četnizirana”, gdje će nenormalno postati normalno i gdje je ekonomija takođe razvaljena, a kultura na koljenima.
- I gdje imate nekoliko paralelnih društava, to je za njega pobjeda, vjerujte da će on razglasiti na sva zvona da je on zaslužan za ulazak u Evropsku uniju. A ako dođe do usporavanja na putu, pa Crna Gora uđe u neke kombinacije i postane utješna nagrada pa uđe u paketu sa Srbijom u Evropsku uniju, ponovo mu je pobjeda. Ali očekivati da će vam neki komesar to uraditi - neće, to vam ja kažem neko ko smatra da je vanserijski interes Crne Gore da uđe u EU, ali treba biti svjestan realnosti - neće vam niko urediti vašu kuću - poručio je Musić.

Premijer Spajić je svjestan, cijeni Musić, da nikad više neće imati podršku na izborima kakvu je imao na posljednjim, pa je logičan zaključak da ostavi Vladu kakva jeste, da ne da predlaže rekonstrukciju.
- Postavlja se pitanje je li im je u interesu drmati brod, koliko god on bio probušen, havarisan, sa njega se širila vika i zadah alkohola, ako taj brod plovi u nekom smjeru?! Zašto bi on to radio?! Nije racionalno iz njegove vizure, a to što je to neodgovorno prema Crnoj Gori, prema ozdravljenju društva, prema istinskom pomirenju, održivosti države i društva to je druga priča - zaključio je Musić.

Musić: Treba biti svjestan realnosti - neće vam niko urediti vašu kuću

Američki State Department je objavio da je pet osoba iz Evrope dobilo zabranu ulaska u SAD zbog, kako su naveli, tjeranja američkih platformi na cenzuru.
U saopštenju, u kojem se ne navode imena, stoji i da su ove osobe “suzbili američka mišljenja koja im se ne sviđaju”.
“Ovi radikalni aktivisti i instrumentalizirane nevladine organizacije unaprijedile su represivne mjere cenzure koje provode strane države, pri čemu su u svakom slučaju bile na meti američki govornici i američke kompanije. Shodno tome, utvrdio sam da njihov ulazak, prisustvo ili aktivnosti u Sjedinjenim Američkim Državama mogu imati potencijalno ozbiljne negativne posljedice po vanjsku politiku Sjedinjenih Država”, stoji u saopštenju kojeg je potpisao državni sekretar Mark Rubio.
Naveo je još da se State Department pod njegovim vođstvom odlučio na uvođenje restrikcija na dobijanje američkih viza te da im se zabrani ulazak u SAD.
“Predsjednik Donald Tramp jasno je poručio da njegova vanjska politika ‘Amerika na prvom mjestu’ odbacuje kršenja američkog suvereniteta. Eksteritorijalno prekoračenje nadležnosti stranih cenzora usmjereno protiv američkog govora nije izuzetak. State Department je spreman i voljan proširiti današnji spisak ukoliko drugi strani akteri ne promijene kurs”, napisao je Rubio.
Iako se imena u saopštenju ne navode, portal Daily Signal otkrio je da su među njima Thierry Breton i Imrad Ahmed.
Breton je bivši komesar Evropske unije za prosperitet i industrijsku strategiju, koji je učestvovao u kreaciji Zakona o digitalnim uslugama EU, zbog kojeg je, između ostalog, kažnjena i društvena mreža X, u vlasništvu Elona Muska.
S druge strane, Ahmed je direktor neprofitne organizacije Centar za borbu protiv mržnje na digitalnim platformama, koji se često borio protiv Muska i tražio restrikcije za članove Trumpovog tima koji su, prema njegovoj ocjeni, širili mržnju na društvenim mrežama.
Ahmedov slučaj je posebno interesantan, imajući u vidu da on živi u SAD-u, te da je ovom odlukom omogućena i deportacija sankcionisanih osoba.
Pojedini analitičari u SAD-u su odmah nakon objave, te nakon što su otkrivena ova dva imena, naveli da je ovaj potez osveta za kaznu od 120 miliona eura koju je EU izrekla Muskovom X-u.

Rubio uveo zabranu ulaska u SAD za pet osoba zbog “cenzure”: Među njima i bivši komesar EU

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Grenland potreban SAD za „nacionalnu zaštitu“ i da „moramo da ga imamo“.
Kao odgovor na pitanje BBC-a o novoj ulozi Džefa Lendrija, republikanskog guvernera Luizijane, koji je imenovan za specijalnog izaslanika za Grenland, on je naveo i da će Vašington „morati to da riješi", kao i da je SAD „potreban Grenland zbog nacionalne bezbjednosti, a ne minerala".
Američki predsjednik izazvao je novi spor s Danskom, nakon što je imenovao guvernera Luizijane Džefa Lendrija za specijalnog izaslanika za Grenland, ogromno arktičko ostrvo koje, kako je rekao, želi da anektira.
Premijeri Danske i Grenlanda Mete Frederiksen i Jens-Frederik Nilsen ponovili su u zajedničkom saopštenju zahtjev za poštovanje njihovih granica, nakon što je prethodno Lendri saopštio da mu je „čast da služi kako bi Grenland postao dio Sjedinjenih Američkih Država".
- Već smo to rekli ranije, sada ponavljamo. Nacionalne granice i suverenitet država su utemeljeni u međunarodnom pravu. Ne možete anektirati druge zemlje - poručili su premijeri u zajedničkom saopštenju, prenosi Gardijan.
Oni su dodali da su u pitanju „osnovni principi".
- Grenland pripada Grenlanđanima i SAD ne bi trebalo da preuzmu Grenland. Očekujemo poštovanje našeg zajedničkog teritorijalnog integriteta - navodi se u saopštenju.
Prethodno je danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen poručio da njegova zemlja insistira da svi, uključujući i Sjedinjene Američke Države, moraju da poštuju „teritorijalni integritet Kraljevine Danske".
Portparol EU Anuar El Anuni takođe je reagovao na Lendrijevu izjavu, rekavši da teritorijalni integritet i suverenitet Kraljevine Danske moraju biti sačuvani.
Tramp je na početku svog drugog predsjedničkog mandata, u januaru ove godine, izjavio da namjerava da preuzme Grenland, navodeći kao obrazloženje njegovu stratešku poziciju za bezbjednost SAD, dok je Danska, koja posljednjih 300 godina kontroliše tu arktičku teritoriju, odbila da se odrekne Grenlanda.
To nije prvi pokušaj da SAD kupe Grenland od Danske, a prve takve pregovore vodio je američki državni sekretar Vilijam H. Sivord 1867. godine, kada dogovor nije sklopljen.
SAD su 1946. godine ponudile 100 miliona dolara za ovu teritoriju, ocjenjujući da je vitalno važna za nacionalnu bezbjednost, ali je danska vlada to odbila.
Tramp je pokušao da kupi Grenland i tokom prvog predsjedničkog mandata, ali su danska i grenlandska vlada odbacile tu ponudu iz 2019. godine.

Tramp: Moramo imati Grenland

Predsjednik Skupštine opštine Bar i predstavnik Evropskog saveza, Branislav Nenezić, saopštio je da su usvajanjem ključnih amandmana na Predlog budžeta za 2026. godinu stvoreni uslovi za značajna unapređenja u oblasti socijalne i lokalne politike.
Prema njegovim riječima, prihvatanjem amandmana koji je podnio, sva djeca sa teritorije opštine Bar imaće pravo na besplatan boravak u predškolskim ustanovama tokom 2026. godine, što predstavlja važan iskorak u podršci porodicama i ranom obrazovanju.
Takođe je prihvaćen i amandman koji predviđa uvećanje zarada svim zaposlenima u lokalnoj upravi, čime se, kako navodi, stvaraju preduslovi za efikasniji rad i kvalitetnije pružanje usluga građanima u godini koja donosi brojne izazove.
– Kada smo posvećeni interesima građana Bara, možemo mnogo, a to i dugujemo našem gradu – poručio je Nenezić.
Sa ovim mjerama, zaključuje on, počinjemo novo vrijeme za Bar.

Nenezić: Besplatan vrtić za svu djecu i povećane zarade u lokalnoj upravi – novo vrijeme za Bar

Ukrajinske snage povukle su se iz istočnog grada Severska, objavila je ukrajinska vojska, dok ruske trupe pojačavaju ofanzivu na bojnom polju duž prostrane linije fronta.
Generalštab Ukrajine naveo je u saopštenju da je povukao svoje vojnike kako bi im sačuvao živote, dodajući da su oni naijneli teške gubitke neprijatelju, prenosi Rojters.
- Osvajači su mogli da napreduju zahvaljujući značajnoj brojčanoj prednosti i stalnom pritisku malih jurišnih grupa u teškim vremenskim uslovima- navodi se u saopštenju.
Načelnik ruskog Generalštaba Valerij Gerasimov je 11. decembra obavijestio predsjednika Rusije Vladimira Putina da je ruska vojska zauzela Seversk, a sada je to potvrdila i Ukrajina.

Ukrajinske trupe se povukle iz Severska

Vrlo je ljekovita i znakovita odluka Višeg suda, rekao je za portal ETV advokat Zoran Piperović komentarišući rješenje kojim je odbijen predlog Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora njegovom branjeniku, biznismenu Ranku Uboviću uz dodavanje pritvorskih osnova – mogućnost bjekstva i težina krivičnog djela. Takođe, Veselinu Kovačeviću pritvor je produžen za dva mjeseca, ali je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Podsjetimo, nakon što je odlukom Apelacionog suda ukinuto rješenje o produženju pritvora Uboviću i Kovačeviću i predmet vraćen na ponovno odlučivanje, novo rješenje prošle nedjelje donio je Viši sud koji je ostao pri ranijem stavu da je nedozvoljen predlog SDT-a. &nbsp;Advokatu Piperoviću rješenje je dostavljeno juče.
„Viši sud odbacio je kao nedozvoljen predlog SDT-a da se Uboviću produži pritvor po pritvorskim osnovama 1 (opasnost od bjekstva),2 (uticaj na svjedoke) i 4 (težina krivičnog djela), kao i da se Kovačeviću produži pritvor i po pritvorskom osnovu tačka 4“, saopštili su ranije iz Višeg suda.
„Najvažnije izvući pouku - odredi kad treba i ne odredi kad ne treba“
Branilac Ubovića, advokat Piperović saopštio je da u pomenutom rješenju, a povodom predloga da se Uboviću produži pritvor po tačkama 1 i 4, stoji: "...razmatranje identičnih okolnosti iznova i iznova vodi nepotrebnom iscrpljivanje suda...". Zbog navedenog, Piperović smatra da je donijeta odluka suda „vrlo ljekovita i znakovita“.
„Zato sam htio javno da je pohvalim da to vide tužioci, advokati, sudije i da, što je najvažnije, izvuku pouku iz svega ovoga. Dakle, budi slobodan, budi sudija, budi tužilac, odredi kad treba i ne odredi kad ne treba. To je sva poenta i sva definicija da je neka država pravna država“, ističe on.
Prema njegovim riječima, sudija je na neobičan način obrazložio odluku.
„To je ono što stalno ističem – da se ne može ponavljanjem i upornošću ničega očekivati nešto. Njegov stil je toliko neobičan za današnje sudove, u dvije rečenice je rekao – aman ljudi, dosta više ovo ne može. To je po meni pozitivno frapantno. Rekao je – ne možete nešto da uradite što ne ide. I to je rekao na način koji je fantastičan“, kazao je za portal ETV advokat.&nbsp;
&nbsp;„Putokaz sudijama da budu slobodni ljudi“
Iako očekuje da SDT izjavi žalbu na rješenje, Piperović ocjenjuje da će ona biti bespredmetna.&nbsp;
„Ovo je dobar putokaz ostalim sudijama da budu slobodni ljudi. Znam da će ovo nekome da izgleda pregrubo, pretenciozno, jer će svi da kažu – mi smo slobodni, a znamo da nijesu. Znamo i kako se potvrđuju optužnice i kako se određuju pritvori, kako se produžavaju pritvori. To svi znamo i to svi vidimo“, dodao je.
Piperović pojašnjava da kada se produžava pritvor, podnosi se predlog za produženje pritvora i sud (Apelacioni) ga samo može produžiti.
„Taj sud koji produžava pritvor nema prava da cijeni nove okolnosti. Nove se okolnosti ne upućuju sudu koji produžava pritvor, nego sudu koji je odredio pritvor, pa će sud koji je odredio pritvor da cijeni da li su te okolnosti takvih kvalifikativa da zaslužuju novu tačku pritvora ili ne“, apostrofira Piperović.
„Tragično za svako društvo dodavanje pritvorskih osnova bez ikakvog zakonskog osnova“
Međutim, advokat ukazuje da je danas došlo vrijeme kada se strahuje od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud i odluke hoće li ostati osnovi po kojima je pritvor određen od strane Višeg suda.
„To dotle ide da oni nemaju potrebe da navode nove okolnosti, samo zacementiraju osobu A, B, C u pritvor, bez navođenja zašto to rade bez ičega. To prolazi na Vrhovni sud, Ustavni sud se tome smije i došli smo u fazu kad više nikome ništa nije sigurno, kad pravosnažno rješenje o određivanju pritvora Višeg suda ništa ne znači, kad svi treba da drhtimo od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud, hoće li onoga mučenika unutra da snađe da stoji tamo tri godine ili da stoji samo po osnovama po kojima mu je pritvor određen. A to je prosto frapantno. To da se dešava u državi koja treba za dvije godine da uđe u EU, to je nevjerovatno. Ne znam da li ambasadori Kvinte čitaju to. Da li oni vide o čemu se radi. Da li može takvo pravosuđe sa takvim sudom, sudom u dijelu kada produžava pritvor, da uđe u EU“, pita se Piperović.
Takođe, kada postoje zakonski razlozi da se odredi pritvor po određenim tačkama ZKP-a, advokat je jasan – nije problem, neka se odrede.
„Ali kada ne trebaju, kada se dodaju bez ikakvog zakonskog osnova, to je tragično za bilo koje društvo. To je pravna nesigurnost, ugrožavanja elementarnih ljudskih prava. To je sve samo ne zakonitost. I ko to radi – radi onaj koji čuva zakonitost i pravdu u jednoj državi, a to je sud bilo koje nadležnosti“, zaključio je Piperović.

Piperović: Ljekovita odluka, sudija u dvije rečenice rekao – aman ljudi, ovo ne može

U pervertiranoj percepciji, karakterističnoj za pretpolitička, polufašistička, kolonizovana društva, kao što je današnje crnogorsko, &nbsp;sporedne stvari se stavljaju u centar, a ključnim događajima se pridaje tek sekundarno značenje. Tako se u ovdašnjim opozicionim medijima više prostora i pažnje posvećuje smjeni ljekara FK Budućnost, opozicionog poslanika, nego slučajevima političkih progona i hapšenja suverenista, bivših tužilaca, sudija, ministara, direktora javnih preduzeća, biznismena, u kontekstu kriminalizacije državne nezavisnosti.&nbsp;
Ili, stvorena je tragikomična histerija u potrazi za spomenikom Pavla Đurišića, dok drugi vojvoda, recentni Đurišićev nasljednik, Andrija Mandić, protivzakonito i protivustavno, bez ikakvih sankcija i javnog demarša, uklanja državnu zastavu iz kabineta predsjednika parlamenta!
SUVERENISTIČKO BEZNAĐE I DOKTRINARNE ZABLUDE
I ova dva bizarna primjera rječiti su pokazatelj stanja duha, konfuzije, nedostatka bilo kakvog ozbiljnog plana konsolidacije građanske, suverenističke politike, koja je pobijedila na referendumu za nezavisnost 2006. godine.&nbsp;
Nakon gubitka izbora 30. avgusta 2020. godine, suverenisti se &nbsp;u relativno povoljnoj geopolitičkoj situaciji, u nominalno nezavisnoj, građanskoj Crnoj Gori, članici NATO, kandidatu za EU, radićevski rečeno ponašaju „kao guske u magli“.&nbsp;
Glavni uzrok ovakvog beznađa je potkapacitiranost lidera crnogorskog suverenizma, kao i intelektualne klase koja nije bila sposobna kreirati &nbsp;&nbsp;koherentnu nacionalnu ideologiju, utemeljenu na najvišim istorijskim, kulturnim &nbsp;i duhovnim dometima. Pogrešni izbor „istorijskog ključa“, odnosno uporišne tačke nacionalnog identiteta – kakvu imaju sve moderne evropske nacije – iz koje emanira emocionalna dubina, osjećaj ponosa i borbenost &nbsp;ugrožene zajednice, &nbsp;presudno su uticali na političku konfuznost, razjedinjenost i slab otpor &nbsp;korumpiranom i &nbsp;nesposobnom &nbsp;velikosrpskom režimu u Podgorici, koji prema Crnogorcima koristi metode Franciska Franka, u diskriminaciji Katalonaca i Baska.
Naime, od svih zabluda najopasnije su ideološke doktrinarne zablude.&nbsp;
&nbsp;CRNOGORSKI KOMUNISTIČKI ANTIFAŠIZAM
Crnogorski komunistički antifašizam nedostatan je i nepouzdan za stabilizovanje nacionalnog identiteta: socrealistička kulturna ostavština je inferiorna u odnosu na tekovine Oktoiha, Gorskog vijenca, Luče Mikrokozma, Poslanica Petra Prvog, Bogišićevog Imovinskog zakonika.&nbsp;
Uz to, &nbsp;komunizam i jugoslovenstvo su politički arhivirani u svim južnoslovenskim zemljama, i do kraja svijeta neće se vratiti na istorijsku scenu.&nbsp;
Pritom, crnogorski komunisti – za razliku od ostalih jugoslovenskih partijskih oligarhija &nbsp;– bili &nbsp;su zapostavili izgradnju nacionalnog identiteta: kasnili su trideset godina, na primjer, u odnosu na Makedoniju, koja nije imala istorijsku državnost, u formiranju univerziteta, filozofskog fakulteta, akademije nauka, državne televizije. Nijesu vratili ni autokefalni status CPC, koji joj je nasilno oduzet poslije aneksione Podgoričke skupštine. Konačno, 1989. godine, osamdeset odsto članova Partije iz Crne Gore, na čelu s prvoborcima i narodnim herojima, odrekli su se tekovina avnojevske Jugoslavije, &nbsp;i završili &nbsp;u naručju Slobodana Miloševića i Vojislava Šešelja.
Manjak kritičke pameti, idenititetska konfuzija, otuđenje od najviših istorijskih &nbsp;vrijednosti Crne Gore, koje su s pijetetom spominjali veliki pjesnici i državnici romantičke Evrope, produbila se u vremenu obnove državnosti &nbsp;početkom 21. vijeka, i uzrokovala daljnju provincijalizaciju, koja je otupila neuporedivu hiljadugodišnju vitalnost, borbenost i inventivnost, i omogućili povrarak velikosrpstva na krilima klerikalne revolucije.&nbsp;
BEZ OTPORA ,,CRNIM LISTAMA“
Zato ni danas nema otpora prema „crnim listama“ kreiranim u velikosrpskim štabovima: to jest, protesta zbog masovnog otpuštanja nacionalno nepodobnih funkcionera i činovnika – takozvani veting – &nbsp;u svim bitnim sektorima države i društva, koji presudno utiču na oblikovanje nacionalno-političkog karaktera: u pravosuđu, ministarstvima kulture, bezbjednosti, odbrane, medijskom javnom servisu, strateškim državnim agenicijama i preduzećima.&nbsp;
Pogotovo su, u državnim preduzećima, targetirani i demonizovani govornici crnogorskog jezika i poštovalaca Crnogorske pravoslavne crkve.&nbsp;
Izvanjci, sociolozi, politikolozi i istoričari, koji se budu bavili aktuelnim crnogorskim kontroverzama, s izvjesne vremenske distance, imaće složen zadatak da razumiju što se to događa, danas i ovdje. Neće im mnogo pomoći komparativne analize postkomunističkih društava, koje su takođe u vrijeme demokratskih promjena imale izraženu pretpolitičku, identitetsku, nacionalnu dvostrukost.&nbsp;
Doista, teško je razumjeti i našim najbližim susjedima, s kojima smo sedamdeset godina živjeli u Jugoslaviji - što je to sprječavalo crnogorske indipendiste, koji su 1999. godine bili saveznik Zapada u ratu s Miloševićem, a nakon toga vratili državnu nezavisnost i uveli Crnu Goru u NATO, da se nakon 2020. godine, da se barem verbalno, ne odupru satiranju crnogorskog nacionalnog identiteta?
I zašto se snažnije nijesu branili prava svojih bivših saradnika i prijatelja - među kojima su i tužioci što su spriječili državni udar 2016. godine? Zašto su priznali &nbsp;Andriju Mandića, nepravomoćno osuđenog za pokušaj terorizma, za šefa parlamenta? Zašto nijesu napravili barem jedan memorandum koji će, urbi et orbi, pokazati &nbsp;kriminogenu pozadinu i metode režimskih kartela, u diskriminaciji svojih političkih protivnika?&nbsp;
IMA LI OTPORA?
Jer, uporedna iskustva pretpolitičkih i polufašističkih društava, nedvosmisleno potvrđuju, da ukoliko se građansko društvo, kroz razuđeni pokret otpora, otvoreno i smjelo ne suprotstave autoritarnim vlastima, režim će postajati sve represivniji i nekontrolisaniji.&nbsp;
U ideologiji i &nbsp;praksi ovakvih režima ne postoji osjećaj mjere, pa &nbsp;im i institucije, koje &nbsp;po prirodi stvari, trebaju oličavati najviše civilizacijske domete &nbsp;savremenog društva, služe se za najopskurnije nezakonitosti.&nbsp;
Samo se u &nbsp;hibridnim društvima, najprimitivnijeg makijavelizma, koja imaju ciničan odnos prema znanju i talentu, na čelnom položaju nacionalne kulture biraju osobe, bez specifičnih znanja i afiniteta, da bi bespogovorno izvršavali naredbe, kolikogod bile skandalozne.&nbsp;
Upravo je ovakva bezobzirnost kriminalnom metodom eliminisala &nbsp;projekat CDNK, što su ga pripremale osobe iskusne u pisanju desetina projekata, crnogorskim i evropskim institucijama. Podsjećamo da je CDNK na konkursu za potporu strukovni udruženjima diskvalifikovan s obrazloženjem da mu &nbsp;nedostaje &nbsp;osnovni dokument, Uvjerenje o registraciji?!&nbsp;
RAĐANJE NEOFAŠIZMA &nbsp;
No, fašizam se ne javlja najednom, sâm od sebe: on metastazira, i vremenom se strah pretvara u svojevrsnu otupjelost, na mnogo toga što čini razliku između demokratskog i hibridnog, autoritarnog društva. Imao sam dovoljno vremena upoznati osobine ovdašnje opozicije – o tome sam &nbsp;naširoko pisao i govorio – između ostalog, i analizirajući njihov strah da se bave progonom i hapšenjem suverenista, pripadnika i saradnika bivšeg režima.&nbsp;
Ali, ipak, iznenadio me &nbsp;je potpuni muk naše kulturne i političke javnosti na skandal Ministarstva kulture, &nbsp;koji – premda izgleda benigan u odnosu na politička hapšenja – nezapamćen je i u afričkim kolonijama.&nbsp;
Jer, osnovno novinarsko pravilo kaže, da nije vijest kad pas ugrize čovjeka, nego čovjek psa. Nije, dakle, vijest ako vam mangupi „uvale“ falsifikovane dolare ili vas odžepare, ali, jest neobično kad se u Ministarstvu kulture služe manirima biznismena s Tuškog puta. Elem, povodom ovog skandala, izuzev dva reagovanja Crnogorskog PEN kluba i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, nije se oglasio nijedan pisac, &nbsp;umjetnik, kulturtreger, analitičar, kolumnista, aktivista za ljudska prava, poslanik u parlamentu...&nbsp;
DEPRESIRANE ZAJEDNICE
Istina, nijesam se bio sjetio jednog sociopsihološkog fenomena koji je karakterističan za depresirane zajednice. Poslije izvjesnog vremena, zbog osjećaja nemoći i mnoštva frustracija, potlačeni se među sobom više sukobljavaju nego što se odupiru onima koji ih šikaniraju.&nbsp;
Povodom polemike CDNK s Ministarstvom kulture, na moju primjedbu vlasniku jednog opozicionog medija, zašto je cenzurisao određene djelove saopštenja Društva, rekao je da njegovi urednici „skraćuju glupe i duge tekstove“.
No, neko bi mogao utvrditi i to da je ignorancija opozicionih kulturnih, medijskih i političkih poslenika, povodom bizarne kriminalne diskriminacije CDNK, prvenstveno zbog toga što su &nbsp;pisci, novinari i nevladini aktivisti, Društvo poistovjetili sa mnom. Ali, ova afera prevazilazi značaj i značenje jedne marginalizovane asocijacije pisaca, pogotovo njenog čelnika.&nbsp;
Jer, pored CDNK, na razne načine su diskriminisani i marginalizovani, profesionalno omalovaženi - i Crnogorski PEN centar, DANU, te mnoštvo pisaca i umjetnika. Svi kulturni djelatnici koji nijesu ušli u sitnu trgovinu i kolaboraciju s Ministarstvom. Taktika Ministarstva, tačnije njihovih gurua iz SPC i BIA-e, je pacifikovati sve centre otpora u crnogorskoj kulturi, a onima koji ćute baciti mrvice, da preživljavaju u tišini.
Ipak, fenomenološki gledano, nije danas crnogorska opoziciona sfera značajno drugačija nego u prvoj polovini devedesetih godina, u vrijeme Liberalnog saveza, i &nbsp;Slavka Perovića, iako sadašnja opozicija velikosrpskoj politici nema harizmatičnog lidera, nije ratno stanje, a Crna Gora slovi za suverenu državu. &nbsp;
Ni moja pozicija nije se mnoog promijenila: na početku višestranačja 1990. bio sam kritičan prema nekonzistentnosti i manjku ozbiljnosti ondašnjeg lidera, i nekritičnosti njegovih saradnika, koji su ga bespogovorno slijedili. Perovićevi saradnici su u SKJ bili naučili partijsku poslušnost, pa su &nbsp;moje suprostavljanje lideru LSCG, s kojim sam prije toga imao dugu saradnju u Književnoj opštini Cetinja, doživjeli kao svojevrsnu drskost i jeres. U toj situaciji procijenio sam da ne mogu uticati na stanje stvari, pa sam – da ne bih stvarao dodatnu konfuziju i sukobe unutar suverenista, odlučio sam nastaviti svoje disidentsko djelovanje u jednom uskom krugu saradnika – &nbsp;odbio ponuđena mjesta &nbsp;potpredsjednika Crnogorskog PEN-a i predsjednika CDNK.&nbsp;
ODLAZAK&nbsp;
Danas sam, takođe, od velikosrpskog režima targetiran kao neprijatelj, a s druge strane moje neslaganje s opozicionim mejnstrimom – kao i početkom devedesetih godina – razumije se kao sektaštvo ili kao odraz ličnih frustracija.&nbsp;
Opet ne mogu ćutati i klimati glavom onima koji slijede liniju manjeg otpora, nemaju nikakvu strategiju otpora velikosrpstvu, dok se crnogorsko društvo, kultura i nacija, rapidno, nezaustavljivo urušavaju. Stoga, &nbsp;jedini razboriti i odgovorni postupak je &nbsp;da se konačno povučem s mjesta predsjednika CDNK, jer u ovakvim okolnostima ne mogu ništa korisno napraviti za revitalizaciju Društva, niti za njegovo članstvo.&nbsp;
Dobra je okolnost što je međuvremenu stasala jedna generacija mlađih pisaca i spisateljica, da preuzmu rukovođenje CDNK, kao i ostalih kulturnih i umjetničkih asocijacija i organizacija, koje su od posebnog značenja za opstojnost crnogorske kulture i nacije. Nadam se da će nova Uprava CDNK &nbsp;biti dovoljno inteligentna, kreativna i anticipativna, &nbsp;da izvuče adekvatne pouke iz grešaka moje generacije – koja je propustila jedinstvenu priliku da od Crne Gore konačno stvori pristojno društvo i državu – i da se modernim promišljanjem kulture i društva emancipuju od onih koji se, nakon svega, ugodno osjećaju u žabokrečini, beznadno zaglibljenoj u mediokritetstvu, jalovosti i gubitništvu.&nbsp;
„Nad glavom se nadodaju ruke.“
&nbsp;
&nbsp;

Fašizam i mrtvi duh palanke

Uvođenje sveštenika Srpske crkve, kao volontera, u Državni arhiv na Cetinju, signalizira da se situacija otela kontroli i zvoni da trebamo ustati u odbrani državnih i nacionalnih interesa, saopšteno je iz Crnogorske stranke u osnivanju.
- Oni su avangarda opštega juriša na Crnu Goru, namjerni da jurišom na Državni arhiv, uklone śedočanstva crnogorske prošlosti i reinterpretiraju crnogorsku dokumentaciju u korist Srpskoga sveta. Mitskim instumentom guslama i epskom poezijom uparenim sa reinterpretiranim dokumentima iz Državnoga arhiva, beogradski popovi ciljaju da ratuju protiv činjenica, iako svaki kamen śedoči nas i našu Crnu Goru- kazali su iz ove stranke.
S ruke im je, dodaju, &nbsp;i režim koji legitimizira ekstremne stavove, fantazije i ideologije kao državni projekat lišenja Crne Gore od etničkih Crnogoraca.
- U tome koristi klir Srpske svetosavske crkve da narodu navuče zastore mraka i zamrači im razum i razumno rasuđivanje. Takva politika inspirisala je kult protiv Crne Gore i pobudila fašističke i šovinističke ideje, koje rukovodstvo proročki usmjerava ka stvaranju Velike Srbije. Pokrenut je i projekat nadzora i indetifkacije etničkih Crnogoraca, dok popovi potpiruju razne strahove i izruguju se sa svime što je sveto ovoj zemlji da bi lakše manipulisali narodom- upozoravaju iz ove stranke.
&nbsp;Poručuju da tako na Crnu Goru šire śenku tiranije.&nbsp;
- To je sukob ideja, etničkih Crnogoraca koji žele da žive na svoj način i čuvaju svoju tradiciju i kulturu, zbog čega i jesu Crnogorci, i onih koji žele da ih koriste kao oruđe za svoje imperijalne ciljeve- ističu,
Ali, naglašavaju iz CS, &nbsp;beogradski popovi griješe kad na cetinjsku pobunu protiv takve politike, umjesto reformom reaguje represijom.&nbsp;
- Naša sudbina će da bude primjer raskidanja ropskih lanaca, koje pokušava da nam zakatanči beogradska patrijaršija. Zato pozivamo domoljubivu javnost da javno i stvarno, peticijama, pismenom podrškom i svojim prisustvom, podrži grupu cetinjskih građana, koji apeluju da ustanemo protiv uvođenja beogradskih popova, kao volontera, da istražuju i tumače crnogorsku dokumentaciju u Državnom arhivu na Cetinju- poručili su iz Crnogorske stranke u osnivanju.

Crnogorska stranka u osnivanju: Popovi volonteri jurišom na Državni arhiv uklanjaju śedočanstva crnogorske prošlosti

Evropska komisija će u narednom periodu dostaviti detaljne komentare na nacrt izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koji je prošle sedmice stigao u crnogorski parlament kao prijedlog Vlade za razmatranje po hitnom postupku, rečeno je<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/sporne-izmjene-zakona-o-unutrasnjim-poslovima-stigle-na-procjenu-u-evropsku-komisiju"> Pobjedi </a>iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
- Revidirana verzija izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima dostavljena je Komisiji i trenutno je u fazi procjene od strane nadležnih službi Komisije – navodi se u odgovoru koji je dostavljen tom listu.&nbsp;
Takođe su precizirali kako će „EK u narednom periodu dostaviti detaljne komentare na nacrt zakona“.
- Uopšteno govoreći, Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama, kao i da postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona – ukazali su iz Delegacije EU.
Pobjeda je u petak objavila da su se na dnevnom redu sedme sjednice jesenjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, koja je počela prošle sedmice, ponovo našle kontroverzne izmjene pravnog akta.
Riječ je o neznatno izmijenjenoj verziji onih koje su krajem jula predložile Demokrate, čiji je kadar Danilo Šaranović ministar unutrašnjih poslova. Zbog spornih rješenja o načinu reorganizacije i zapošljavanja koja su se našla u tom prijedlogu, zakon je povučen iz procedure nakon brojnih kritika civilnog sektora i evropskih institucija.&nbsp;
No, pet mjeseci kasnije, pred poslanicima je opet ovaj tekst, ali ne kao stranačka inicijativa, već Vladina, koja ga je odobrila na jednoj od elektronskih sjednica i na kraju stavila potpis lično premijera Milojka Spajića. Iako drugačije koncipirane, izmjene su suštinski ostale iste, omogućavajući lakše zapošljavanje i otpuštanje, i to samo na osnovu odluke vrha MUP-a, odnosno ministra Šaranovića.&nbsp;
Predlagači su stava da, umjesto što njihova zakonska rješenja „predstavljaju povod za zabrinutost“, izmjene koje nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih nekoliko mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“.
- Navedene izmjene i dopune nijesu usklađivane sa primarnim i sekundarnim izvorima prava EU – navode odmah nakon toga.
U dokumentu, koji je ušao u skupštinsku proceduru po hitnom postupku, među ključnim novinama je određivanje podobnosti za zapošljavanje u MUP-u i UP-u. Ubuduće će to provjeravati posebna Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji.&nbsp;
Iako se ističe da će svih pet članova tog tijela morati da prođu isti tretman kontrole, sama činjenica da o tome odlučuje isključivo ministar (do daljnjeg – Šaranović) dovoljno govori o mogućnostima i načinu uticaja kako bi neko bio angažovan u bezbjednosnom sektoru. Takođe je definisan način na koji će se provjeravati bezbjednosne smetnje za rad u službi.
- &nbsp;Najvažniji funkcionalni pomak odnosi se na to da utvrđivanje bezbjednosnih smetnji sada predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona, bez potrebe za dugotrajnim disciplinskim postupcima, u kojima su moguće i brojne procesne zloupotrebe, koje idu u pravcu izbjegavanja odgovornosti i nemogućnosti donošenja odluke o disciplinskoj odgovornosti i izricanja disciplinske mjere, što je dosad bio slučaj – smatraju predlagači.
U pojašnjenju procedure koja je već bila predmet brojnih kritika, stoji i kako se smatra da „postoje bezbjednosne smetnje za dalji rad“ ako policijski službenik „održava veze sa licima koja neovlašćeno prikupljaju tajne i druge podatke, teroristima, saboterima, članovima organizovanih kriminalnih grupa ili licima za koja se osnovano sumnja da pripadaju takvim grupama“.&nbsp;
S obzirom na to da je stav evropskih institucija da „Crna Gora treba da obezbijedi da se postupci zapošljavanja u policiji zasnivaju na zaslugama“, ali i da „postoje odgovarajuće proceduralne garancije kako bi se spriječilo neprimjereno političko miješanje u rad organa za sprovođenje zakona“, predloženi novi zakonski okvir teško da će zadovoljiti te kriterijume.
Predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima juče je kritikovao predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk, navodeći da one, i pored najava o profesionalizaciji policije, ne garantuju pravnu sigurnost i sudsku zaštitu u postupcima utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, te da su upućene po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i mišljenja EK. Muk poručuje da poslanici u raspravi moraju otvoriti pitanja usklađenosti sa standardima Evropskog suda za ljudska prava i tražiti obimne amandmanske intervencije.
- Odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera i eventualne odluke o prestanku radnog odnosa policijskog službenika moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu, uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu, a što predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima ne garantuju – saopštio je Muk.
Ističe i da se podnošenjem novog prijedloga zakona od strane Vlade po hitnoj proceduri, nastoji isključiti da zainteresovana javnost utiče na predložene odredbe koje suštinski mijenjaju način na koji se uređuju određena pitanja.
- Neprihvatljivo je obrazloženje Vlade da javna rasprava nije sprovedena iz razloga postojanja vanrednih, hitnih odnosno nepredvidljivih okolnosti. Prošlo je skoro pet mjeseci od kada je prethodni zakon povučen sa dnevnog reda Skupštine... Tokom navedenog perioda, od avgusta do decembra, bilo je dovoljno vremena da se organizuje javna rasprava u vezi s predloženim rješenjima. Sva dodatna obrazloženja kojim se pokušao odbraniti izostanak javne rasprave ukazuju upravo da se radi o sistemskim problemima, te da nijesu u pitanju vanredne i nepredvidive okolnosti - navodi Muk.
Ističe da su predložene izmjene i dalje sporne i da ostavljaju brojna otvorena pitanja.
- Zbog toga, smatramo da poslanici tokom rasprave moraju da potraže odgovore od ministra, ali i da pozovu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i predstavnika Crne Gore u Evropskom sudu za ljudska prava i razmotre da li su predložena rješenja u skladu sa zahtjevima Evropskog suda za ljudska prava u pogledu kvaliteta zakona. Pred poslanicima je mogućnost da odustanu od usvajanja ovakvog prijedloga zakona ili da izvrše obimne amandmanske intervencije kojima bi bila izvršena neophodna unapređenja - navodi Muk.
Kada je riječ o utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, Muk smatra da je neophodno propisati da se tri člana Komisije koji su službenici policije imenuju na prijedlog direktora policije, kako bi se obezbijedilo da se većina članova imenuje na prijedlog direktora policije koji je profesionalac. On navodi i da je pitanje preciznijeg uređenja postupka utvrđivanja bezbjednosnih smetnji u cjelosti izostalo i u Zakonu o unutrašnjim poslovima i Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, te da nema ni posebnog zakona koji uređuje taj postupak.
- Crna Gora, za razliku od npr. Republike Hrvatske, nema solidan pravni osnov za sprovođenje bezbjednosnih provjera, kao što je njihov poseban zakon, Zakon o sigurnosnim provjerama. Izgleda kao da je profesionalna sudbina jednog lica, u ovom slučaju policijskog službenika, data u ruke anonimnog službenika ANB, koji u skladu sa svojim internim aktima (ili bez njih) sprovode određeni postupak i donose mišljenje o postojanju (ili nepostojanju) bezbjednosne smetnje, sa čijim obrazloženjem se neće upoznati ni Komisija za bezbjednosne smetnje (ili će se upoznati na način koji ostaje nepoznat i koji se ne može potvrditi odnosno provjeriti), niti službenik policije na kojega se odnosi takva procjena. Na kraju, na osnovu takvog mišljenja bez obrazloženja, po automatizmu će biti donijeta odluka o prestanku radnog odnosa za službenika policije - piše Muk.
Dodaje da su u Institutu alteranativa zabrinuti da predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret, da povodom toga iznesu odbranu i da imaju priliku da u postupku zaštite svoja prava. Muk navodi i da je odredba kojom se produžava rok za zapošljavanje po posebnom postupku do 2027. godine u direktnoj suprotnosti sa Operativnim zaključcima Posebne radne grupe za reformu javne uprave između Crne Gore i EU, koji su usvojeni u novembru ove godine.
- Jedan od zaključaka je da će Crna Gora obezbijediti zapošljavanje i izbor kandidata u državnoj upravi zasnovano na zaslugama, između ostalog kroz obezbjeđivanje transparentnosti i dostupnosti podataka o broju decentralizovanih zapošljavanja, posebno u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, i ponovno uspostavljanje centralizovanog zapošljavanja u ovoj oblasti. Iz navedenog jasno proizlazi da produženje trajanja posebnog postupka zapošljavanja direktno utiče na ispunjavanje kriterijuma u okviru Poglavlja 23 – zaključio je Muk.

Tag: opozicija