Skupština Crne Gore neće večeras glasati o izmjenama zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i unutrašnjim poslovima, saznaje Portal ETV.
Prema informacijama našeg portala, izjašnjenje o ovim rješenjima odgođeno je za sedam dana, odnosno 6. marta.
Ova odluka dolazi nakon što je opozicija danas ukazivala da predložene izmjne i dopune zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u predstavljaju pravno, političko i institucionalno nasilje parlamentarne većine, te da se ponovo unižava najviši zakonodavni dom.
Suštinske rasprave u parlmentu faktički nije bilo jer je opozicija ometala sjednicu, isitčući da nijesu na vrijeme dobili amandmane koje je Vlada juče usvojila, te konstatujući da većina krši dogovore sa Kolegijuma.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 43.7828%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fparlamentarna-vecina-odlucila-da-se-nastavi-rasprava-o-zakonima-o-anb-u-i-unutrasnjim-poslovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećamo, Vlada je juče usvojila 12 amandmana na Zakon o unutrašnjim poslovima i 12 amandmana na Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednosti koji su, kako su rekli, proizvod višemjesečnih konsultacija sa naldežnim direktoratima Evropske komisije.
- Amandmanima se u potpunosti omogućava usklađivanje navedenih zakonskih rješenja sa GDPR kao obaveza u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, a u skladu sa zahtjevom Evropske komisije - navedeno je u saopštenju Vlade.
Opozicioni poslanici danas su poručili da je nedopustiva ovakva praksa urušavanja Skupštine i institucije poslanika.
Oni su izlaskom iz svojih kluba pokušali da spriječe obraćanje ministara, dok je potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović navela da zakoni moraju biti usvojeni do kraja vanrednog zasijedanja i da su amandmani usaglašeni sa Evropskom komisijom.
<h2>DPS zaprijetio napuštanjem Odbora</h2>
Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić optužio je većinu za netransparentnost i ponižavanje parlamenta, dok su iz vlasti poručili da je riječ o obavezama u okviru evropskih integracija i da se rokovi moraju poštovati.&nbsp;
- Mislim da očigledno nemate namjeru da se urazumite. Nema volje i interesa da za četiri ili pet dana obavimo raspravu i da se poslanici upoznaju sa materijalima koje ste nam dostavili nakon što je sjednica počela - rekao je Nikolić.&nbsp;
Lider DPS-a Danijel Živković naknadno je na konferenciji za medije rekao da o temama koje su danas bile na dnevnom redu nije bilo riječi na Kolegijumu predsjednika Skupštine, dodajući da je pod izgovorom EU integracija suspendovana demokratija.
Živković je poručio i da poslanici DPS-a napustiti Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu ako ovi zakoni budu usvojeni.
On je konstatovao i da se današnjim pretresom imovine Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, prikriva ono što se dešava i Skupštini.
<h2>Kritike poslanika vlasti</h2>
Izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima kritikovao je i poslanik vlasti Miodrag Laković iz Pokreta Evropa sad, ocjenjujući da brzina usvajanja rješenja ne smije biti ispred njihovog kvaliteta.&nbsp;
Laković je upozorio da su pojedine odredbe preširoko postavljene, posebno formulacija o „neovlašćenim kontaktima sa bezbjednosno interesantnim licima“, koja, kako smatra, može dovesti do pravne nesigurnosti i zloupotreba u disciplinskim postupcima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 53.1281%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Flakovic-o-izmjenama-zakona-o-unutrasnjim-poslovima-kvalitet-vazniji-od-brzine-amandmani-vlade-stigli-nakon-sto-smo-usli-u-plenarnu-salu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naglasio je da disciplinski prekršaji moraju biti jasno i precizno definisani kako bi se zaštitili časni policajci i spriječio eventualni progon onih koji nijesu skrivili povredu službene dužnosti.
Istakao je i da dobar motiv nije garancija dobrog zakonskog rješenja, te da sistem mora biti razrađen do najsitnijih detalja kako bi bio pravičan i pravedan prema policijskim službenicima.
<h2>HRA: Ponovni pokušaj partijske kontrole policije</h2>
Više nevladinih organizacija i strukovnih asocijacija upooravalo je da dva zakonska teksta nemaju saglasnost Evropske komisije, navodeći da se njima uvodi retroaktivnost, te opasno ugrožavaju radna i druga temeljna ljudska prava.
Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) pozvala je ambasadora EU u Podgorici Johana Satlera na brzu intervenciju kojom bi zaustavio ovu vrstu, kako su rekli, "političke hajdučije" nad temeljnim pravima crnogorskih građana, te da se omogući primjerena procedura i rasprava o ovim zakonskim izmjenama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.2803%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fstega-satler-da-zaustavi-politicku-hajduciju-nad-temeljnim-pravima-crnogorskih-gradana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) jutros su upozorili da izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i o ANB-u produbljuju problem ugrožavanja ljudskih prava i ocijenili da forsiranje usvajanja tih zakonskih rješenja ukazuje na ponovni pokušaj partijske kontrole bezbjednosnog sektora.
Sporni zakoni koji su predloženi juče samo produbljuju problem ugrožavanja ljudskih prava. Izražavamo zabrinutost da cjelovito mišljenje Evropske komisije (EK) nije pribavljeno - rekli su iz HRA.
Predloženim amandmanima, kako ističu, uvode se nove, široko definisane „bezbjednosne smetnje“, koje uključuju formulacije poput „ostvaruje neovlašćene kontakte sa operativno interesantnim licima“ ili „održava veze“ sa licima za koja se „osnovano sumnja“ da pripadaju određenim grupama (Amandman VII)".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fhra-sporni-zakoni-predlozeni-juce-samo-produbljuju-problem-ugrozavanja-ljudskih-prava-ponovni-pokusaj-partijske-kontrole-policije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Navodi se da je riječ o operativnim, a ne pravno preciznim kategorijama, koje nijesu predmet sudske provjere i koje mogu počivati na neprovjerenim procjenama i indicijama.
Oni su kazali da se ponovo predlaže model koji je i ranije kritikovan.
Da komisija, koju postavlja ministar, može utvrditi postojanje „bezbjednosne smetnje“ bez kontradiktornog postupka, bez jasno propisanih procesnih pravila, bez obaveze da policijskog službenika upozna sa razlozima i dokazima na kojima zasniva svoju odluku i bez stvarne mogućnosti da on ospori navode i iznese odbranu - navodi se u saopštenju.
Kako su rekli iz HRA, izostanak obaveze obrazlaganja i dostavljanja činjenične i dokazne osnove odluke čini pravo na žalbu i sudsku zaštitu suštinski besmislenim.
Posebno zabrinjava i novo rješenje prema kojem samo donošenje naredbe o sprovođenju istrage za određena krivična djela (što samo po sebi predstavlja momenat pokretanja krivičnog postupka), automatski dovodi do prestanka radnog odnosa - navodi se u saopštenju.
Istraga se, napominju u HRA, pokreće na osnovu osnova sumnje, a ne utvrđene krivice, i značajan broj postupaka se okonča bez osuđujuće presude.
Uvođenje trajne posljedice prestanka radnog odnosa, prije pravosnažne presude, predstavlja faktičko kažnjavanje bez sudske odluke i direktno podriva pretpostavku nevinosti, umjesto da se, kao do sada, službenik suspenduje sa dužnosti do okončanja postupka - rekli su iz HRA.
Iz te NVO su naveli da amandmani kod Zakona o ANB-u ne otklanjaju nijedan od ključnih problema na koje je javnost ranije ukazivala.
Ne postoji sudska kontrola nad mjerama nadzora, uključujući praćenje lokacije građana i pristup bazama podataka pravnih lica, uključujući banke i nevladine organizacije, iako je Ustavni sud još 2014. ukazao da takve mjere zadiru u pravo na privatnost, a međunarodni mehanizmi upozoravali da postojeća rješenja ne pružaju dovoljne garancije - navedeno je, pored ostalog, u saopštenju te organizacije.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Uspio pritisak opozicije: Skupština večeras ne glasa o izmjenama zakona o ANB-u i unutrašnjim poslovima, izjašnjenje za sedam dana

Poslanici parlamentarne opozicije podnijeli su Skupštini Crne Gore inicijativu za kontrolno saslušanje ministra javne uprave Maraša Dukaja, predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića i predsjednika Skupštine opštine Kotor Vojina Batute, na temu — Poštovanje vladavine prava na primjeru postupanja Skupštine opštine Kotor. Zahtjev je upućen Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, na osnovu člana 75 stav 7 Poslovnika Skupštine Crne Gore. U obrazloženju inicijative navodi se da je Ministarstvo javne uprave, kroz nalaz upravnog nadzora, utvrdilo da je prekršen član 56 Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim je propisana obaveza izbora predsjednika opštine u roku od 30 dana od konstituisanja Skupštine opštine. Kako predsjednik Opštine Kotor nije izabran u zakonskom roku, podnosioci inicijative ocjenjuju da su se stekli uslovi za raspuštanje kotorskog parlamenta. U dokumentu se dalje navodi da su čelni ljudi Kotora obavijestili javnost da ne namjeravaju da postupe po nalazu Ministarstva javne uprave niti da se vrate u okvire poštovanja Ustava i zakona, zbog čega opozicija smatra da je neophodno održati kontrolno saslušanje ministra i predstavnika lokalne vlasti. Inicijativu su potpisali poslanici opozicije, a zahtjev je u Skupštini Crne Gore zaveden 13. februara 2026. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026021410028_5491bf7927d1bcc3b06421a76dc2d5e9a5c51ea7b603c707e233e59485839930.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026021410028_5491bf7927d1bcc3b06421a76dc2d5e9a5c51ea7b603c707e233e59485839930" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="inicijativa"> </figure>  &nbsp;

Portal ETV

Opozicija traži kontrolno saslušanje zbog dešavanja u Skupštini opštine Kotor

Pokret Evropa sad (PES) nikada nije spreman za bilo koje izbore. Doživjeli su politički fijasko u Budvi i Nikšiću, u Kotoru i Baru ne postoje, u Tivtu skoro ne postoje. Tako da je to jedna partija koja se boji izbora jer su proizveli mnoge ekonomski negativne efekte za građane Crne Gore, kao i političku nestabilnost - kako na državnom, tako i na lokalnom nivou - ocijenio je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E.
Evropski savez uputio je odborničkim klubovima inicijativu za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada, jer smatraju da aktuelna vlast nema legitimitet i ističu da je povratak mandata građanima jedino demokratsko rješenje za izlazak iz političke krize u Podgorici. &nbsp;Za izglasavanje inicijative Evropskog &nbsp;saveza je potrebno da je da je podrži najmanje 20 odbornika, ES ima tri, te im je neophodna podrška DPS-a koji ima 19 odbornika, a Klikovac kaže da još nijesu dobili inicijativu, te da će se o tome izjasniti nakon sastanka kluba odbornika, sastanka OO DPS Podgorica i nakon sastanka na nivou Predsjedništva partije.&nbsp;
- Svaka opozicija želi da promijeni vlast, posebno onu vlast koja je nastala u kabinetima u Beogradu, pod pritiscima i ucjenama Jakova Milatovića, tako da: kako je ta vlast nastala, tako i vjerujem da će ta vlast i okončati ovaj vrlo kratki mandat u narednom periodu - rekao je Klikovac.&nbsp;
Podsjeća da nijedna prethodna kandidatkinja za članstvo u EU nije suspendovala lokalne ili državne izbore dok su bile u procesu pristupanja, pa izjave da bi se vanrednim izborima ugrozio evropski put smatra floskulama koje uglavnom dolaze iz PES-a.
- PES nikada nije spreman za bilo koje izbore, jer ćete se složiti da su doživjeli politički fijasko u Budvi, Nikšiću, u Kotoru ne postoje, u Tivtu skoro ne postoje, u Baru mislim da ne postoje, tako da je to jedna partija koja se boji izbora, a naravno da se boji izbora jer je ta partija proizvela mnoge ekonomski negativne efekte za građane Crne Gore, a takođe je i proizvela političku nestabilnost kako na državnom, tako i na lokalnom nivou - istakao je Klikovac.
Ukazuje na činjenicu da trenutna lokalna vlast u Podgorici ima 26 mandata, dok opozicija ima 28 mandata. Zato podvlači da doskorašnja većina bez odbornika opozicije ne može sprovesti bilo koju promjenu.
- Mislim da su bilo kakve odluke na nivou Skupštine Glavnog grada samo njihove lijepe želje, a da će o tome odbornici opozicije ubuduće na bilo na kojoj narednoj sjednici donositi odluke, 28 je više od 26, a odluke se donose većinom od prisutnih odbornika, a odbornici opozicije biće prisutni i opozicija je ta koja će u narednom periodu donositi odluke u Glavnom gradu - poručio je Klikovac.
Ističe da nijesu dobili nikakav poziv od vladajuće većine. To, smatra on, ukazuje da u vladajućoj većini ne postoji zabrinutost za neodrživo stanje na nivou Glavnog grada.
- PES želi ,,silom na sramotu” da uvede prinudnu upravu u Glavnom gradu. Zamislite partiju većine koja se raduje prinudnoj upravi i koja vrši pritisak na Vladu Crne Gore da uvede prinudnu upravu, e toliko neko vodi računa o interesima građana Podgorice. Mi ćemo u ovome procesu voditi računa o interesima građana Podgorice, donijećemo sve one odluke koje treba da odluke koje treba da donese jedna opozicija kako bi se situacija u Glavnom gradu poboljšala - naglasio je Klikovac.
Ne vjeruje da će doći do prinudne uprave u Glavnom gradu iako je, smatra on, cilj Pokreta Evropa sad da se centralizuje politički proces na nivou Glavnog grada i da u tom političkom procesu odlučuju &nbsp;Andrija Mandić i Milojko Spajić.
- Zakon je propisao tačno koje se odluke mogu ili ne mogu donositi u tom periodu kada parlament gotovo nema funkciju, a to je samo potvrda da je pojedine strukture vlasti strah promjena u Podgorici i strah je izborne volje građana Podgorice koji su na prošlim izborima nadpolovično glasali za promjene, a ovoga puta će to biti bliže 60 posto, nego 50 posto - rekao je Klikovac.
Osvrnuvši se na to što lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević potencira identitetskia pitanja, Klikovac kaže da PES nema problem s identitetskim pitanjima i da to nije kamen spoticanja skorašnjih koalicionih partnera na lokalnom nivou.&nbsp;
- Vidjeli ste na Žabljaku sinoć, jedan visoki funkcioner PES-a je podržao da se na institucijama države Crne Gore, gdje po Ustavu treba da bude istaknuta crnogorska zastava, bude istaknuta neka vrsta trobojke - zaključio je Klikovac.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Klikovac: Opozicija je ta koja će u narednom periodu donositi odluke u Glavnom gradu

Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović kazala je da neće praviti koaliciju sa opozicijom.
Ona je u emisiji “Intervju dana” na TV Euronews govorila o trenutnoj političkoj situaciji u Glavnom gradu, prenosi <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/borovinic-bojovic-necemo-praviti-koaliciju-sa-opozicijom">Portal Analitika.</a>
- Mi smo i u prethodnom sazivu i ovom sada sazivu u protekloj godini imali situaciju u kojima je Skupština Glavnog grada funkcionisala uz učešće i pozicije i opozicije. Kako će to izgledati na narednoj sjednici, svaka mogućnost je legitimna. Vidjećemo kakav će stav zauzeti opozicija - rekla je Borovinić Bojović.
Ona je dodala da je ono što su jasno stavili do znanja jeste da trenutna većina neće praviti nikakvu vrstu dogovora ili koalicije sa opozicijom.
- To je jasno podvukao i gradonačelnik Saša Mujović. Kakav će biti stav, a samim tim i obaveze i odgovornost prema građanima i građankama Podgorice od strane opozicionih partija i kako će se oni prema tim svojim obavezama ophoditi i kako će se odnositi prema važnim temama koje se nalaze na sjednici Skupštine Glavnog grada – vidjećemo u narednom periodu - dodala je Borovinić Bojović.

Borovinić Bojović: Nećemo praviti koaliciju sa opozicijom

Poslanik Socijaldemokrata (SD) i funkcioner Evropskog saveza (ES) Boris Mugoša vjeruje da niko iz opozicije neće davati "bajpas" Novoj srpskoj demokratiji (NSD), Demokratama i Pokretu evropa sad u Podgorici.
- Mi iz Evropskog saveza to sigurno nećemo biti jer se to kosi sa našim izbornim principima - poručio je Mugoša za A plus TV.
Na pitanje da li tu misli i na DPS, Mugoša je kazao da u politici ne isključuje ništa.
- Ne znam kako će DPS odlučiti, svako ima pravo da vrši političke procjene, a birači će dati odgovor na svako ponašanje političkih partija. Mislim da ako u jednom političkom sistemu vlast izgubi većinu, nelogično je da je opozicija spašava - poručio je Mugoša.
On je ponovio da vlast u Podgorici nije stvaorena na bazi volje nego njenom prevarom.
- Mada, kako su se ponašali apsolutno zaslužuju jedni druge. I što se desilo - većina ne postoji, nema više izbornog legitimiteta i onda mora da se ide na opcije koje su najčistije. Skraćenje mandata je najrealnija opcija - poručio je Mugoša.
T.K.

1250x600

Mugoša: Opozicija neće davati "bajpas" vlasti u Podgorici, skraćenje mandata najrealnija opcija

Ako Crna Gora želi članstvo u Evropskoj uniji i ratifikaciju pristupnog ugovora, nova vlada nakon 2027. godine, ili formirana poslije eventualnih vanrednih parlamentarnih izbora, mora biti sastavljena od prozapadnih političkih partija, poručio je u emisiji "24 sata" na TV E izvršni direktor Centra za monitoring Zlatko Vujović, navodeći da je ovo šansa za opoziciju da ojača podršku i bude dio nove vlasti,
Vujović je konstatovao da vladajuća većina u Podgorici više ne postoji, zbog čega lokalna vlast nema puni legitimitet. Taj legitimitet, dodaje on, mogao bi biti obezbijeđen jedino ukoliko neka druga politička partija pruži podršku većini.
On smatra da jedna od opcija lokalne vlasti u Podgorici može biti i odlaganje rješavanja političke krize, s ciljem uvođenja prinudne uprave, kako bi se, na taj način, dočekali izbori planirani za jun 2027. godine.
- Kako sad stvari stoje, ne postoji interes opozicije u ovom trenutku da se ide na vanredne izbore u Podgorici. Veoma je važno objasniti građanima da postoji razlika između parlamentarnih i lokalnih izbora, a ukoliko bi se održali vanredni lokalni izbori za Podgoricu onda bi mandat novog lokalnog parlamenta i eventualno novog gradonačelnika trajao samo do juna 2027. godine, a ne punih četiri godine. To znači da ne postoji dovoljno motivacije ni opozicionim partijama da potroše velike resurse i da uđu u bitku sa vladajućim partijama za Podgoricu, a da mandat nove vlasti traje samo godinu dana. Tako da je logika "izazivanja" lokalnih izbora na lokalnom nivou različita od one na nacionalnom. Ukoliko bi došlo do vanrednih izbora na nacionalnom nivou i bila formirana neka nova vlast, ona bi imala mandat pune četiri godine - rekao je Vujović.
On podsjeća da je veliki broj partija koje imaju imaju ucjenjivački kapacitet, dodajući da je Crnoj Gori potrebna politička stabilnost do završetka pregovora i ratifikacije Sporazuma o pridruživanju sa Evropskom unijom. 
- Nama treba, ipak, vlada koja neće biti stalno ucjenjivana kao što je slučaj sa aktuelnom i prethodnom, u kojoj će se ključne partije okupiti oko svojih programskih, vrijednosnih odrednica i sprovesti ono što je najvažnije za Crnu Goru - a to je članstvo u EU - poručio je Vujović.
<h2>Zahtjevi DNP-a pritisak na NSD i SNP</h2>
Komentarišući zahtjeve Demokratske narodne partije (DNP), Vujović je rekao da cilj te stranke nije promjena nacionalnih simbola jer su svjesni, kako kaže, da njihovo ostvarivanje nije moguće očekivati u datom trenutku. Inicijativa o ustavnim izmjenama je, smatra Vujović, pritisak na ostale političke partije, poput Nove srpske demokratije (NSD) i Socijalističke narodne partije (SNP) da napuste vlast i da se, kako tvrdi, ostvari plan zvaničnog Beograda o izazivanju vanrednih parlamentarnih izbora, ne bi li se spriječilo okončanje pregovora sa EU. 
On je stava da Nova srpska demokratija nema stabilnost kakvu bi trebalo da ima državotvorna partija, te da je ona pod velikim uticajem birača koji su podložni porukama Srpske pravoslavne crkve, predsjednika Srbije i medijima iz te zemlje.
- Za razliku od NSD koja je bliža taktiziranju i ostanku uz vlast, DNP smatra da nema alternative rušenju ove Vlade i sprječavanju okončanja pregovora. To je, ipak, za Srbiju i zvanični Beograd mnogo važnije - spriječiti Crnu Goru da postane članica Evropske unije nego nekoliko mjeseci više biti u Vladi i crpiti određene resurse. To je jedan dio priče. Drugi je, ako već ne mogu izvršiti pritisak na Mandića, onda će makar kapitalizovati nezadovoljstvo takvim ponašanjem. NSD je u srpskim medijima označena kao partije koje su zbog fotelja odustale od programskih ciljeva i to je kampanja koja traje i koja će trajati sve dok oni ne dođu u istu ravan ponašanja kao što je to slučaj sa Kneževićevom partijom. To je disciplinovanje i ukoliko bi, eventualno, Mandić ostao u smjeru podrške Vladi i ne otkaže poslušnost, onda će rejting NSD da značajno padne - naglasio je Vujović.
Smatra da je za Andriju Mandića bolje da ne rizikuje i pridruži se Milanu Kneževiću i tako pokuša sačuvati svoje biračko tijelo. U protivnom rizikuje da bude marginalizovan sa opadajućim rejtingom.
Dodaje i da je nabolji scenario bio koalicija NSD-a i DNP-a, jer su imali sinergetski efekat. Ukoliko bi se razišli došli bi, smatra Vujović, do okupljanja prosrpskih partija pod vođstvom "favorizovanog Kneževića" i on bi bio novi lider srpskog bloka u Crnoj Gori.
- To bi značilo da bi Knežević tražio da bude na čelu tog bloka, ili ključni akter. On je u potpunosti usaglašen sa predsjednikom Vučićem, za razliku od Mandića koji je nekad spreman na kalkulacije slične Miloradu Dodiku. Toga kod Kneževića nema, on ima jasan stav - ono što kaže zvanični Beograd to ćemo sprovesti bez pogovora i tačka - rekao je Vujović.
<h2>Demokrate u najtežoj poziciji</h2>
Vujović ocjenjuje da će se na narednim izborima ključna bitka voditi oko srpskog biračkog tijela, a u najtežoj poziciji će, smatra, biti Demokrate.
- Rezultati koje su ostvarili ministri iz redova Demokrata su veoma loši. Zbog njihovih neodgovaraćih poteza vodi se jaka negativna kampanja kojoj oni ne mogu da odgovore zbog istrajavanja da nijesu napravili nikad grešku. Mandić može, ukoliko bude insistirao da pravi neku umjereniju srpsku koaliciju, da uzme njihov dio biračkog tijela. Sa druge strane, na pomolu mogu biti neke nove koalicije, da Bečić i umjereni Mandić budu budu kontrateža okupljanju oko Kneževića - ocjenjuje Vujović.
Prema njegovom mišljenju, svima njima će biti meta Pokret Evropa sad, koji može ostvariti značajan rezultat, ali ne kao na prethodnim parlamentarnim izborima.
- Taj rezultati bi se kretao od 15 do 20 procenata, ukoliko bi PES doveo do okončanja pregovora i isporučio konkretne rezultate infrastrukturnog karaktera. Najveći dio vladajuće većine sve radi da spriječi, ne samo članstvo, već i određene rezultate PES-a - kazao je Vujović.
On je stava da je premijer Milojko Spajić prijatno iznenadio istrajnošću i čvrstinom odnosa prema Kneževiću.
- Nadam se da će to nastaviti i po dubini i u odnosima sa nekim drugim koalicionim partnerima - istakao je Vujović.
Ukazuje na veoma lošu poziciju Demokrata, ocjenjujući da će ići ka daljem padu i političkoj marginalizaciji ukoliko nastave sa istom praksom.
- Sve svoje šanse su stavili u jednu košaricu - bezbjednosni sektor gdje nema rezultata. Tu se očekuje oštra borba - kazao je on.
Sa druge strane, smatra da je opozicija uspjela da se sačuva od sukoba.
- Nemate nijedan brutalni sukob unutar opozicije. Oni imaju stabilne rejtinge sa određenim mogućnošću rasta i eventualno privlačenjem nezadovoljnih birača koji su se, zbog haotičnih odnosa unutar većine, zasitili. To je šansa opoziciji da zaprijeti rezultatom u Podgorici i da dođe u poziciju da se ne može izbjeći u formiranju neke nove prozapadne i proevropske vlade - zaključio je Vujović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DF6HCeO0Mwgs&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Opozicija u prilici da raste i bude neizbježna u formiranju nove prozapadne vlade

Turbulenta politička godina je za nama. Započela je ustavnom krizom i blokadom parlametna od strane opozicije - koja je okončana sporazumom. Svi izbori zakazani su za jedan dan nakon dogovora vlasti i opozicije o izbornoj reformi. Završnica godine je obilježena zatvaranjem 5 poglavlja u pregovorima sa EU, i uz najave da je u 2026. - pred Crnom Gorom veliki posao. Koji su još značajni momenti u politici obilježili 2025. - u analizi Televizije E.&nbsp;
Odgovornost i ostavke tražene su već u januaru 2025, zbog masovnog ubistva na Cetinju u kojem je stradalo 13 ljudi, među njima dvoje djece. Ostavke do danas niko iz bezbjednosnog sektora nije dao, a premijer Milojko Spajić predlagao je tada da to zatraže novinari. &nbsp;
- Ja mislim da mi treba policiju da podržimo, u ovakvom trenutku. Kakav bih ja to bio premijer da sad pričam loše o policiji i da pričam šta su mogli šta nijesu mogli. Ja sebe uvijek smatram odgovornim za sve što se dešava u Crnoj Gori i dobro i loše. Ja mislim da su bile ostavke poslije Balijagića, promjene su se desile. Bile su ostavke. Ivona: Hoćete li vi predložiti smjenu šaranovića... evo predložite je vi - rekao je ranije premijer Milojko Spajić.&nbsp;
Niti je predložena niti se desila. A na ulicama je neformalna grupa studenta Kamo sjutra tražila odgovornost. U zahtjevima za smjene, ali i za izmjene zakona u oblasti MUP – a, podržali su ih brojni građani. No i pored sastanaka sa premijerom, okupljanja u svim gradovima, zahtjevi studenata nijesu ispunjeni. Dok su ulice bile pune, klupe u crnogorskoj Skupštini bile su prazne. Ustavna kriza i opoziciona blokada parlamenta sa kraja 2024. prelila i u 25. Opozicija je odblokirala parlament u martu, kada je postignut dogovor da se o nezakonitoj smjeni sutkinje Dragane Đuranović izjasni Venecijanska komisija, a na šta su potpise stavili predstavnici PES-a i opozicije
- Što se nas tiče znate ko je stavio potpis na ovaj sporazum, ja mislim da potpisi koji su stavljeni na sporazum garantuju i matematika nam konačno o tome ubjedljivo govori da iza tih potpisa stoji dovoljan broj poslanika. Da niko ne može srušiti ono što su dogovorili Vlada odnosno PES i parlamentarna opozicija - rekao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.&nbsp;
- Ovaj sporazum postignut je uz značajnu podršku naših evropskih partnera na čemu im zahvaljujem, predstavlja korak ka normalizaciji političke situacije i uspostavljanju pune funkcionalnosti Skupštine - dodao je ranije Đorđe Zenović.
Na lokalnoj političkoj sceni, u aprilu su održani izbori u Nikšiću, nakon kojih je uz podršku Spajićevog PES – a I demokrata Marko Kovačević dobio novi mandat što je proslavljeno uz četničke zastave. U fotelju prvog čovjeka Budve nakon što je 22 mjeseca iz spuškog zatvora, obaveze predsjednika obavljao uhapšeni Milo Božović, uz podršku Evropskog saveza i DPS – a sjeda njegov saradnik Nikola Jovanović. Nakon devet godina vlast u Budvi je promjenjena.&nbsp;
- Svečano se obavezuje da ću dužnost predsjednika Opštine Budva obavljati u skladu sa Ustavom, zakonom i statutom Opštine - kazao je Jovanović.&nbsp;
No, i Kovačeviću i Jovanoviću mandati će biti kraći, dok će nekima od njihovih kolega iz drugih opština biti produženi. Skupština je u julu, pred sam kraj proljećnog zasijedanja postigla dogovor o izborima u jednom danu. Tako će se 13. juna 2027. u svim opštinama birati nova lokalna vlast. Takvom odlukom zadovoljni su i vlast i opozicija, ali i nevladin sektor.
- Da se zna da se lokalni izbori održavaju tačno te sedmice, tačno u tom mjesecu na svake četiri godine i time se postiže više efekata, glavni efekat je politička stabilnost na lokalnom nivou - rekao je tada poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.&nbsp;
- Zadovoljan sam kad možemo reći da ćemo ući u proces i imati kroz nekih pola godine kao rezultat svega ovoga preofesionalizovane i depolitizovanu Centralnu izbornu komisiju. Djelimično depolitizovane opštinske izborne komisije, razriješena ona pitanja koja su blokirala izborni proces. Da li će biti propusta i da li ima propusta ima svakako i mi ćemo vjerovatno ono što je dobra stvar jeste što ćemo se ponovo vratiti tom izbornom zakonu već od jeseni - istakao je tada politički analitičar i izvršni direktor CEMI-ja Zlatko Vujović.
Najglomaznija Vlada, i kako kažu analitičari najveća vladajuća većina, tokom 2025. iskristalisala je svog lidera, ali to nije premijer Spajić. Opozicija, predsjednik države, politički analitičari na čelu vladajuće većine vide predsjednika crnogorskog parlamenta Andriju Mandića.
- Sve što kaže predsjednik Skupštine ja pretpostavljam da se to govori u ime kompletne parlamentarne većine. Jer da podsjetim građane Crne Gore, predsjednik Mandić je na čelu poziciji gdje je isključivo zahvaljujući podršci predsjednika Vlade Spajića i obrnuto - naveo je predsjednik države Jakov Milatović.
Mandić se, nakon uloge Dalaj Lame kako ga je svojevremeno nazivao i sam premijer Spajić, retorički s vremena na vrijeme vrati svojim utabanim stazama. Tako je sebe predstavio kao ključnog činioca u izboru prvog tužioca, samo zato što je vjerovao da će se baviti slučajevima koje Mandić priželjkuje.
- Najveći krivac gospodine Markoviću, što ste vi VDT je Andrija Mandić. Da nije bilo njega i onih političkih razgovora nikad ne bi bili VDT. Gospodine Markoviću vi ste gori od Ivice Stankovića, on je makar imao znanje a vi nemate ništa - kazao je ranije poslanik DNP-a Milan Knežević.&nbsp;
- Vi ste politički izabrani, nemojte da mislite da ste &nbsp;izabrani što ste bili neka velika firma. Ne, izabrani ste dogovorom partlamentarne većine da budete vrhovni državni tužilac. Ustanite recite, nijesam ispunio očekivanja, povlačim se sa ove funkcije pa ćemo mi ovdje se opet dogovoriti dvotrećinski ko bolje može da odgovori na ove zahtjeve. Ja sam očekivao od vas a čitava Crna Gora to željela da vi uradite nešto vezano za Mila Đukanovića, za Aca Đukanovića, Brana Gvozdenovića, Peđu Boškovića, vi tamo ne smijete da privirite a ovamo se bavite mačkama i ne znam čime se bavite - dodao je Mandić.&nbsp;
Osim kadriranja u tužilaštvu, Mandić pretenduje da mijenja više elemenata Ustava Crne Gore, a za te teme je tokom 2025. uvijek pronašao poseban tajming - napredak Crne Gore na putu ka EU.&nbsp;
- Postoji veliki broj elemenata sadašnjeg Ustava koji su zreli da se upodobe sa sadašnjicom Crne Gore, među kojima se nalazi i želim posebno da istaknem status srpskog jezika - kazao je Mandić.&nbsp;
- On uvijek, vrlo pažljivo bira tajminge kad iz naftalina izvlači ove teme koje duboko dijele crnogorsko društvo uostalom, znate i sami da je prilikom izbora na poziciju predsjednika Parlamenta Mandić kazao da ciljevi ostaju isti, samo su putevi drugačiji..... - dodala je poslanica DPS-a Sonja Popović.&nbsp;
Kraj godine politički je obilježila međuvladina konferencija u Briselu u kojoj je Crna Gora zatvorila 5 pregovaračkih poglavlja, i ušla u najintezivniji dio procesa integracija ka EU koji slijedi.&nbsp;

Presjek političke 2025. godine: Od blokade parlamenta do zatvaranja pet poglavlja

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Slobodan Jovanović

Eskapizam ili ambivalencija

Završetak pregovaračkog procesa Crne Gore sa Evropskom unijom je nacionalni interes i stvaranje preduslova za punu vladavinu prava, uključujući izbor sudija Ustavnog suda, treba da bude rezultat konsenzusa vlasti i opozicije, to je poruka sa današnjih konsultacija koje je povodom izbora sudija Ustavnog suda otvorio predsjednik Vlade Milojko Spajić sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.
Kako je navedeno u saopštenju, u konsultacijama su učestvovali predstavnici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, Demokratske partije socijalista Danijel Živković, Nove srpske demokratije Jelena Božović, Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin, Bošnjačke stranke Mirsad Nurković, Socijalističke narodne partije Bogdan Božović i Krsto Rađenović, Socijaldemokrata Boris Mugoša, Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, Albanskog foruma Artan Čobi.
Predsjednik Vlade istakao je da je cilj konsultacija inkluzija i postizanje što šireg konsenzusa u vezi sa svim važnim pitanjima od interesa građana i države, te ostvarivanja strateškog cilja - članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.
- Otvaramo ciklus intenzivnih razgovora u želji da obradujemo naše građane i da što prije, ukoliko je moguće do kraja godine, saopštimo da imamo u potpunosti kompletiran Ustavni sud. Funkcionalnost institucija i stvaranje preduslova za punu vladavinu naš je prioritet - poručio je Spajić.
Kako je istakao, Crna Gora planiranom dinamikom napreduje ka učlanjenju u EU, ali da će u završnici ovog procesa biti još izazova.
- Između ostalih u poglavljima 23 i 24. Zato je na svima nama da učinimo sve kako bismo kroz dijalog došli do najboljih rješenja za sva otvorena pitanja. Očekujem da do kraja godine parlament izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda, a u predstojećem intenzivnom radu zajednički ispunjavamo sve obaveze iz zahtjevne evropske agende - naveo je Spajić.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović saopštila je da je za sjutra zakazana sjednica tog skupštinskog tijela na kojoj će biti konstatovan broj pristiglih prijava za kandidata Ustavnog suda, nakon čega slijedi procedura izbora.
Predstavnici parlamentarnih stranaka ocijenili su pozitivnim to što je premijer otvorio konsultacije oko važnih pitanja koja se tiču evropskog puta Crne Gore.
Kako se dodaje u saopštenju, saglasili su se da je integracija države u Evropsku uniju nacionalni interes, te da će svi u tom smislu dati doprinos, kako kada je u pitanju kompletiranje Ustavnog suda, tako i u odnosu na zakonska rješenja i usklađivanje sa zakonodavstvom EU.

Spajić: Dijalogom i političkom zrelošću do kompletiranja US što prije - učlanjenje u EU kao nacionalni interes

Crna Gora je pet koraka bliže ostvarenju ključnog strateškog cilja-članstva u Evropskoj uniji, poručio je potpredsjednik Demokratske partije socijalista, poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković.
On je u emisiji „Kontakt“ na Radio Televiziji Nikšić poručio da vjeruje da ukoliko Crna Gora iskoristi ovu, kako je kazao, istorijsku šansu, da bi bio najbolji garant budućeg političkog i ekonomskog razvoja države.
- Pogledajte kako je Hrvatska profitirala od članstva u EU. Tako da ja nemam nikakvu dilemu da je to za nas najvažnije političko pitanje. Bez obzira na političke razlike koje se jasno manifestuju, kada je riječ o evropskim integracijama mislim da moramo svi da budemo iznas dnevno-političkih tema, i dati svoj maksimum kako bi Crna Gora do kraja 2026. godine pokušala da ovaj važan proces privede kraju - istakao je Vuković.
Ko god da je učestvovao u diplomatskoj akciji prema Francuskoj, koja je prvobitno najavila da bi mogla da blokira dva poglavlja, Vuković mu čestita.
- Bilo da se radi o predsjedniku države, predsjedniku Vlade i njegovom timu. I mi smo pomogli sa kontaktima koje imamo i u Berlinu i Parizu. Ja ovo doživljavam kao zajednički posao svih nas, zajedničku obavezu prema ljudima koji u ogromnom procentu žele da vide Crnu Goru kao narednu članicu Evropske unije, ne smijemo ih iznevjeriti - dodao je Vuković.
Parlamentarce čeka puno posla do kraja godine, oko 70 zakona dolazi na dnevni red, kazao je Vuković.
- Opet je to na vrat- na nos, u minut do dvanaest. Opet će biti da nemamo dovoljno vremena da se udubimo, ali opet nemamo kud bez da glasamo za te zakone znajući šta to znači za evropske integracije -istakao je Vuković.
Posebno će biti izazovna 2026. godina jer kako kaže, niko nikad nije približno toliko poglavlja zatvorio tokom jedne godine, odnosno 20 pregovaračkih poglavlja.
- Potpuno je jasno da ne smijemo izgubiti jedan jedini dan. Prije svega Vlada Crne Gore, ljudi koji u okviru različitih pregovaračkih struktura nose ovaj proces. Znajući kako ti izgleda iznutra, imam razloga i za optimizam, jer ima sjajnih i posvećenih ljudi, ali i za zabrinutost, znajući kako se neki ministri ophode prema poslu koji rade - dodaje Vuković.
Nada se da će premijer Milojko Spajić znati da odgovori tim izazovima, a što se tiče opozicije, zaključuje, biće podrška naporima da Crna Gora postane dio Evropske unije.

Vuković: Crna Gora pet koraka bliže EU, opozicija će dati punu podršku članstvu

Sudski savjet upoznat je sa pritužbom sudija i zaposlenih u Apelacionom sudu Crne Gore na ponašanje predsjednice tog suda, te je zauzet stav da se pritužba dostavi predsjednici Vrhovnog suda Crne Gore na dalje postupanje, u skladu sa Zakonom o Sudskom savjetu i sudijama i Poslovnikom Sudskog savjeta, navodi se u saopštenju sa VII sjednice Sudskog savjeta.
Na sedmoj sjednici, Savjet je razmatrao predloge za izmjenu i dopunu Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, koje su sačinile sudije Sanja Konatar i Rade Ćetković, članovi Savjeta i članovi Radne grupe ispred Sudskog savjeta za izradu ovih izmjena. Razmatrani su i predlozi nevladine organizacije Akcija za ljudska prava.
Na zahtjev Centra za alternativno rješavanje sporova, u skladu sa Zakonom o alternativnom rješavanju sporova, Sudski savjet predložio je sudiju Osnovnog suda u Podgorici Milenu Brajović za predsjednicu Etičke komisije Centra, kao i sudiju Milicu Radović za njenu zamjenicu.
Savjet je donio odluku o objavljivanju: internog oglasa za popunjavanje jednog sudijskog mjesta u Višem sudu u Bijelom Polju, javnog oglasa za popunjavanje jednog sudijskog mjesta u Višem sudu u Bijelom Polju u postupku napredovanja, javnog oglasa za izbor deset kandidata za sudije osnovnih sudova centralne i južne regije.
Takođe, donijeta je odluka da se za vršiteljku dužnosti predsjednice Osnovnog suda na Cetinju imenuje sudija tog suda Marija Ćupić, do izbora predsjednika suda, a najduže na period od šest mjeseci, u skladu sa članom 106a stav 2 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, navodi se u saopštenju sa sjednice Sudskog savjeta.

Sudski savjet: Pritužbe sudija i zaposlenih na predsjednicu Apelacionog suda upućene Vrhovnom sudu

Francuska šalje svoj jedini nosač aviona Šarl de Golu u istočno Sredozemlje kao odgovor na produbljivanje krize.&nbsp;
Ovu odluku objavio je francuski predsjednik Emanuel Makron u kratkom obraćanju naciji.
Francuska ima odbrambene sporazume s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtom i Katarom, sve zemlje koje su bile meta iranskih napada.&nbsp;
Makron je poručio da će Francuska stati uz svoje partnere. Predsjednik je potvrdio i slanje dodatnih sistema protivvazdušne odbrane na Kipar, a francuska fregata večeras stiže pred kiparsku obalu.&nbsp;
- Koordiniramo se s evropskim saveznicima i partnerima kako bismo osigurali bezbjednost istočnog Sredozemlja- rekao je predsjednik Francuske.
Makron je dodao da je potrebno brzo rješenje sukoba u Iranu i izrazio nadu da će iranski narod sam odlučiti o sudbini svoje zemlje.
Francuska vojska radi na zaštiti nacionalnih interesa i bezbjednosti ambasada u regionu. Trenutno se u regionu nalazi gotovo 400.000 francuskih državljana, a u toku su repatrijacijski letovi, pri čemu bi dva večeras trebala sletjeti u Pariz.

Makron: Šaljemo jedini nosač aviona u istočni Mediteran

Brzom reakcijom Službe zaštite i spasavanja, spašena je mlađa ženska osoba u Podgorici, ispod Visećeg mosta, iz rijeke Morače, kazao je Portalu RTCG komandir Službe zaštite i spasavanja Nikola Bojanović.
Kako je naveo, sve se desilo oko 21 sat.
- Po zaprimanju prijave uputili smo dva vozila sa osam vatrogasaca i treće vozilo koje je krenulo sa čamcem u koliko bude bilo potrebe za njegovim angažovanjem. Ali brzom reakcijom i našim timom za alpinizam koji su se spustili do same vode uspjeli su da spasu ženu- rekao je Bojanović.

Vatrogasci spasili žensku osobu iz Morače

Većina Amerikanaca ne podržava vojnu akciju Donalda Trampa protiv Irana, pokazale su prve ankete nakon sukoba. Prema istraživanju CNN-a, 59 odsto građana ne odobrava Trampovu odluku o napadu, dok je anketa Reuters-Ipsosa pokazala da vojnu kampanju podržava samo 27 odsto ispitanika.
Napadi su izazvali zabrinutost među republikanskim saveznicima i analitičarima, koji upozoravaju da sukob nosi velike rizike po živote američkih vojnika i ekonomsku stabilnost, a političke koristi su minimalne. Odluka dodatno komplikuje predstojeće izbore i izaziva podjele unutar Trampove baze.

Većina Amerikanaca ne podržava rat protiv Irana

Društvo

Tender potvrdio da je Rudnik obmanjivao javnost - novo korito Ćehotine je puklo

Kolumne

,,SLUČAJ MEDENICE”: Zloupotreba državne sile u političke svrhe

Politika

Nikolić: Ako policija može čuvati Cetinjski manastir i Botun, može nadzirati i osumnjičene; Šćepanović: Ako nijedan sudija ne bude sankcionisan zbog bjekstva Medenice, neće ni policajac

Tag: opozicija