Generalni sekretar Skupštine Crne Gore Boban Stanišić kazao je za Dan da bi sjednica, na kojoj bi se razmatrala inicijativa o smjeni predsjednika parlamenta Andrije Mandića, trebalo da bude održana u junu.
– Zbog brojnih prethodno preuzetih poslaničkih obaveza, isplaniranih rasprava o drugim pitanjima, kao i nastupajućeg praznika 21. maja, tačka o smjeni Andrije Mandića mogla bi se naći na dnevnom redu skupštinske sjednice najvjerovatnije tek u junu – rekao je Stanišić.
Veći dio crnogorske opozicije podnio podnio je inicijativu za smjenu Mandića ocijenivši da namjerno urušava integritet parlamenta s ciljem da zaustavi put Crne Gore u Evropsku uniju (EU).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdps-i-sd-predali-inicijativu-za-smjenu-andrije-mandica&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Smjenu su inicirale Demokratska partija socijalista i Socijaldemokrate, koje u parlamentu imaju četvrtinu poslanika - 20 od 81.
- Ovo je prilika da i oni koji su mu prethodno dali podršku još jednom očituju svoje stavove, da više nemamo dilema ko pripada kojim vrijednostima. Jer ovo nijesu evropske vrijednosti. Ovako se ne dolazi do EU - kazao je šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić.
Ovo je druga inicijativa opozicije za smjenu predsjednika Skupštine, od kako je na tu poziciju imenovan oktobra 2023. Prvi put nije dobila potrebnu većinu.
Tajnim glasanjem u martu prošle godine, za Mandićev ostanak na čelu parlamenta glasalo je 44 poslanika, dok je za njegovo razrješenje glasalo 27.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Glasanje o smjeni Mandića u junu?

Advokat i potpredsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Aleksandar Olenik je, komentarišući zahtjev studenata u blokadi koji od aktulene vlasti u Srbiji traže vanredne parlamentarne izbore i momentalno raspuštanje Narodne skupštine, kazao da se opozicija stavila na raspolaganje studentima.
Olenik je za Antenu M rekao da pritisak na aktuelnu vlast raste isto kao i podrška studentima i dodaje da nije pitanje da li će, već kada će režim Aleksandra Vučića prihvatiti izbore.
- Do prije mjesec, Vučić je uvijek prijetio izborima. Uporno je govorio da se ne moće doći na vlast bez izbora, ako želite izbore dobićete ih, a sad kad ih tražimo, ćuti kao zaliven, ni da bekne. Ištraživanja pokazuju da je više od 40 odsto glađana protiv njega. A ono što je za nas sigurno, to je da ćemo poslije izbora, izbornu pobjedu morati da sačuvamo ili da se izborimo za nju na ulici - ističe Olenik.
Izjavu predsjednice Narodne skupštine Srbije Ane Brnabić koja je navela da su zahtjevi demonstranata koji učestvuju u blokadama "nelogični", Olenik komentariše kao odsustvo osnovne inteligencije.
Olenik se osvrnuo i na izvještaj Tonina Picule o Srbiji, koji je predstavio u Evropskom parlamentu.
- Kao što su studenti prešpatari Srbiju tamo gdje nema medija, to isto su počeli da rade i u Evropi i na taj način utiču na građane EU, trčeći, vozeći bicikl, razgovarajući sa ljudima i na taj način javno mnjenje EU staje na stranu studenata i građana, a ako javno mnjenje EU stane na našu stranu, a stalo je, onda ni političari u EU ne mogu više da nastave sa poluignorantskim stavom i prvi je rezultat toga je ovaj izveštaj i rasprava u EU parlamentu. Ta podruška javnog mnjenja će biti mnogo veća nego što je sada, samim tim će evropski političari morati da promijene svoj stav koji su imali do sada - ocjenjuje sagovornik Antene M.
Olenik očekuje da se poslanici Evropskog parlamenta aktivno uključe u borbu protiv režima Aleksndra Vučića jer sve što traže studenti je ono što i EU traži od Srbije.

Olenik: Od kad studenti traže izbore Vučić ni da bekne

Neki u Vladi očito imaju kontakte s promoskovskim i probeogradskim ozbiljnim igračima - poručio je europarlamentarac i hrvatski političar Tomislav Sokol potpredsjedniku Vlade za vanjske i evropske poslove Filipu Ivanoviću nakon što je izjavio da njegove izjave ne bi trebalo da čude jer ima konekcije i prijateljstva u crnogorskoj opoziciji.
Ivanović je to izjavio u intervjuu za Agenciju Mina, a Sokol mu je danas odgovorio u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
- Imam dobre kontakte sa svim dobronamjernim ljudima. U Crnoj Gori su to mahom suverenisti, a neki u vladi očito s promoskovskim i probeogradskim ozbiljnim igračima - poručio je Sokol.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1919002110034649264&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na sjednici odbora Evropskog parlamenta 23. aprila, Ivanovića su članovi tog tijela ispitivali o mnogim osjetljivim temama - počev od pucnjave u Podgorici, za koju je osumnjičen tjelohranitelj i bratanić Andrije Mandića, Danilo Mandić, preko potencijalnih veza pojedinih političara iz vlasti sa Moskvom i izjava patrijarha Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirija Perića o tome kako njihov stav o Crnoj Gori zavisi od stava Rusije, sve do dva sporazuma o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).

Sokol Ivanoviću: Neki očito imaju kontakte sa promoskovskim i probeogradskim igračima

Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) i ostatka opozicije podnijeli su zahtjev za kontrolno saslušanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića na temu postupanja nadležnih u slučaju pokušaja ubistva dvojice muškaraca za koje se sumnjiči Danilo Mandić, bratanić i pripadnik obezbjeđenja predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
- Povodom incidenta u kojem je učestvovao član obezbjeđenja predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, kao i načina na koji su nadležni organi reagovali u ovom slučaju, a što budi zabrinutost i sumnju u zakonitost i nepristrasnost njihovog postupanja, predlažemo da se pred Odborom za bezbjednost i odbranu saslušaju Vrhovni državni tužilac Milorad Marković i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović - navedeno je u inicijativi za saslušanje Markovića i Šćepanovića.
Poslanici opozicije smatraju da je potrebno utvrditi sve činjenice i okolnosti u vezi sa pokušajem teškog ubistva – kako je konkretno djelo kvalifikovano od strane Višeg državnog tužilaštva, te utvrditi da li je došlo do eventualnog pokušaja prikrivanja dokaza ili uklanjanja tragova krivičnog djela, sa ciljem da se na nezakonit način osumnjičenom olakša pozicija u predstojećem krivičnom postupku.
- Ovo saslušanje od ključnog je značaja za očuvanje povjerenja građana u institucije sistema i za jačanje vladavine prava u Crnoj Gori - poručeno je u zahtjevu.

Opozicija traži saslušanje Markovića i Šćepanovića zbog slučaja Danila Mandića: Da li je bilo pokušaja prikrivanja dokaza ili uklanjanja tragova?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da „opozicija sada planira da napravi G 17+ s tim što će se sada zvati inicijativa 60“. Tu bi, kaže on, trebalo da bude 190 studenta blokadera - da prave studentsku listu.
- To sada planiraju jer im nije prošlo ovo oko prelazne vlade. Pa će onda da kažu: sada ćemo da tražimo nove izbore, pa ćemo da postavimo tu Božu Ratkapnu, Prelevića, onog najizrazitije antisrpski orijentisanog nastavnika, profesora Ognjena Radonjića i još neke koji treba to da predvode, pa će oni da pobijede na izborima. I da ne vjerujete što morate da slušate - rekao je Vučić u Pionirskom parku gdje je odnio vaskršnja jaja studentima koji žele da uče.
Dodaje da je sve to dobro kako bi ljudi mogli da vide da je, kako je kazao, sve vrijeme bio u pravu i da je sve vrijeme bila politika u pitanju.
- Kao i da ih nijednog trenutka nijesu interesovale niti žrtve u Novom Sadu, niti njihove porodice, već da su mislili sve vrijeme na politički angažovane profesore - rekao je on.
Izjavio je i da će svi iz opozicije napraviti otklon od studenata blokadera u skorije vrijeme kao što je to učinio danas rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić.
Rektor Đokić je, ističe Vučić, tokom razgovora u Upravi kriminalističke policije u Beogradu sve prebacio na studente.
- Rektor danas ko u filmu ‘Balkan ekspres’ – ‘jesi li to bio ti ili si išao tetki da odneseš lijek? Muzičar ili šta?’. Po njemu sve su studenti, a on ne zna je li muzičar ili je tetki išao lijek da odnese. Mene kad pitaju i javno i tajno, ja uvijek kažem da sam za sve kriv. A on odmah na sve druge. Svi drugi su krivi, samo on nije. Nemojte od takvih da učite - poručio je Vučić.

Vučić: Opozicija pravi novi G17, studenti učestvuju, a predvodnici će biti Prelević i Radonjić

Predsjedniče Skupštine, rekoste u 100 godina nije bilo bolje prilike za Crnu Goru - a u 100 godina veće nesreće nije došlo u Ulcinj no što se krenulo sad. Veće zle namjere prema jednom gradu nije bilo - poručio je lider Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka.
Te pare, kaže on, neće leći u budžet Crne Gore.
- Neće preko budžeta Crne Gore to ići. Garantovano vam neće rasti penzija od ovih para. Glavom garantujem da neće, može biti od drugih izvora, ali od ovih neće. Vi ćete možda reći zarad javnosti, ovđe će past nekakve riječi, niko đe je Alabar uložio nije jeo zlatnom kašikom - rekao je on.
Mještani, kaže, nemaju ništa od toga.
- Moraju posebnim dozvolama da ulaze u objekte koji oni investiraju - dodao je Zenka.
Mandić kaže da je u prethodnim danima bilo nervoze i kampanja protiv ovog projekta.
- Mi usvajamo okvir. Nijesu ni investitori naivni, ako vide da nemamo nekoga ko može da pregovara: što bi gubili vrijeme s nama. Mi danas pokazujemo u Skupštini da smo ozbiljan partner i da želimo dogovor - naveo je on.
Ne može se, kaže on, mimo naroda.
- Ako narod u Ulcinju misli da je to nije dobro - ne može se mimo naroda, ali onaj narod u Buljarici koji zove: "dajte nam tu investiciju" - pa naravno da i njima treba izaći u susret, ili onim sa sjevera koji zovu. Mi se danas legitimišemo da smo spremni za dogovor i da imamo adresu koja može u naše ima da pregovara oko konkretne investicije. To je to, danas nema nikakvih konkretnih poslova - ovo je okvir koji nas kvalifikuje za dalje razgovore i ja tako doživljavam - rekao je Mandić.
Rasprave će o dva prijedloga, kako je najavio Mandić, trajati po tri sata.
Na sjednici je data Skupština dok matični odbor ne završi sa radom.
<h2>OPOZICIJA NIJE PROTIV INVESTICIJA NEGO ZA POŠTOVANJE USTAVA I ZAKONA&nbsp;</h2>
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je rekao da prvi put u istoriji države imamo najavljenu ovako veliku investiciju priliku da ovu zemlju preporodimo.
Kaže da ga zovu predsjednici opština sa sjevera, ali i iz Budve jer žele da se investicija realizuje u što kraćem vremenu.
- Kada se pojavila ondašnja vlast sa projektom Porto Montenegro, ja sam sa tadašnjom opozicijom bio protiv. Navodio sam da radnici Arsenala imaju najveće plate u Crnoj Gori. Sa ove vremenske distance priznajem svoju grešku - naveo je on.
Ova mala zemlja, kaže, može da se preporodi.
- Ne na štetu bilo koje lokalne zajednice. Mislim da ima dovoljno novca da Ulcinjani budu ztzadovoljni, ali i oni na Sinjajevini i tako dalje - rekao je on.
Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je poručio da je dobro što je Mandić priznao da je bio u zabludi povodom Porto Montenegra, ali da je on uvijek bio protiv onoga što je bilo dobro za Crnu Goru.
- I protiv investicija i protiv autoputa, a da ne pričam o nezavisnosti i članstvu u NATO. Danas ste zagrlili fotelju i u toj mimikriji tvrdite neki pazar za Nikšić i druge ideje, pravdajući to inicijativom opština sa sjevera. Budite otvoreni i iskreni - kazao je on.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je poručio da Mandić u kontinuitetu krši Poslovnik.
- To ste sad uradili monologom od 10 minuta koji nema utemeljenje u Poslovniku. Ne manipulišite, niti jedan poslanik nije protiv investicija. Ako nam zamjerate što smo za poštovanje Ustava i zakona, ja prihvatam tu kritiku. Ne pričajte nam o investicijama koje nijesu dio sporazuma - rekao je Mugoša.
Nije, kaže, prirodno, da se poslanicima prekida mikrofon poslije minut, a njemu ne.
- Tehničkom nećete disciplinovati poslanike opozicije. Niko nije protiv investicija. Ne radi se o konkretnim investicijama - dodao je on.
Obaveza poslanika je, podvlači, da štite ovaj dom.
- A ne da neki politički savijaju svoju kičmu - zaključio je Mugoša.
Mandić je na to poručio da su hiljade ljudi širom Crne Gore srećni jer je ovo temelj za konkretne investicije.
<h2>DOPUNJEN DNEVNI RED</h2>
Poslanici Skupštine usvojili su u dnevni red prijedlog zakona o potvrđivanju sporazuma Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata o ekonomskoj saradnji, ali i o saradnji u turizmu i o razvoju nekretnina.
47 poslanika je bilo za, a pet je glasalo protiv.
<h2>VEĆINA DUŽNA DA OBJASNI ČEMU ŽURBA</h2>
Šef kluba poslanika DPS-a Andrija Nikolić poručio da je parlamentarna većina ostala da odgovori čemu žurba da se sve završi danas u vezi sa ovim poslom.
Juče su, kaže, obaviješteni da je predat predlog za dopunu dnevnog reda.
- Nije ni najavljeno da će danas biti rasprave - što se inače radi da bi mogli da se pripreme za sjednicu. Digli ste cijelu Crnu Goru na noge i imate ambiciju da ovo završite netransparentno. Za parlament je mnogo pametnije da se ovakve procedure odvijaju u skladu sa Poslovnikom - da ovu raspravu ostavimo za neki drugi dan i u skladu sa zakonima Crne Gore. Mnogo pametnije je da svaki sporazum predlaže u skladu sa najtransparentnijim procedurama. Naš poziv je da se vratimo poštovanju Poslovnika, ispoštujemo poslanike, i građane Crne Gore, kako bi javnost imala detaljan uvid što se predlaže, zašto je nedovoljna uključenost lokalne zajednice u Ulcinju i zašto ovolika trka - naveo je Nikolić.
Premijer Milojko Spajić je žurbu uporedio sa Programom Evropa sad 1.
- Ako nijete navikli na ovu brzinu, navići ćete se vrlo brzo jer će stvari da se rade jako brzo jer građani od nas očekuju rezultate. Trideset godina je ekonomija išla brzinom puža - rekao je on.
<h2>NEMA RAZLOGA ZA HITNU PROCEDURU</h2>
Poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar je rekao da misli da je prekšen član 151 Poslovnika. Sama Vlada, kako je rekao, kazala da ne postoje razlozi za donošenje po hitnoj proceduri i u obrazloženju nije navela štetne posljedice ako se ovo ne usvoji po hitnoj proceduri.
- Da bi se neki zakon razmatrao po hitnoj proceduri, po članu 151, moraju da postoje štetne posljedice koje mogu nastati ako se zakon ne donese po hitnoj proceduri. Ovo nije pitanje samo Ulcinja nego cijele Crne Gore. Ovaj sporazum nije štetan samo za Ulcinj nego cijelu Crnu Goru - naveo je Konatar.
Sjednica Skupštine Crne Gore počela je nakon dva sata kašnjenja.
Prethodno je Nimanbegu je prethodno, nakon sastanka sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, saopštio da su uputili zahtjev da se ovaj sporazum ne nađe na dnevnom redu Skupštine.
22 poslanika su glasala je Poslovnik prekršen, a 44 da nije.
Boris Mugoša iz Socijaldemokrata je poručio da ovaj potez Mandića pokazuje na koje grane je pala ova institutcija.
- Uloga predsjednika parlamenta je da štiti Poslovnik, a ne da ovako obesmišljava ono što je krovni dokument u našem radu. Jasno je da ne postoje razlozi za hitnost i da nijesu sadržani u članu 151 - ukazao je Mugoša.
Danas, kaže, se odlučuje o sporazumu na crnogorskom - koji ne odgovara u onome što piše na engleskom jeziku.
- Umjesto da sačekali da Agencija za zaštitu konkurencije Vi to ne želite nego da ako oni nakon usvajanja utvrde da ima povreda - ova država će imati ozbiljne posljedice. Ni to vam nije dovoljno da za nekoliko dana odgodite. Saznaćemo zašto ste se obavezali i kome - naveo je on.
Rekao je da je ovo skandal.
<h2>Zenka: Svaka ruka koja bude glasala za sporazum sa UAE je uperena protiv Crne Gore i građana Ulcinja</h2>
Mehmed Zenka je na početku sjednice tražio da se izostavi predlog Vlade da se u dnevni red uvrste sporazumi Vlade Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
- Radi se o poklanjanju jednog grada i bankrotiranju i ovako olako staviti u dnevni red ovu tačku sa ovakvim zakonskim ovlašćenjima nije primjereno niđe - ni u jednoj državi, bar što se Evrope tiče. Stavljate u dnevni red jedan zakon koji nije ni za vrijeme komunizma - poručio je on.
Ni Agrarna reforma, kaže, nije svojim državljanima kao što se namjerava učinjeti ovim zakonom.
On je apelovao na sve da ovo ne podrže.
- Svaka ruka koja bude glasala za ovo je uperena protiv Crne Gore i svih građana Ulcinja. Krajnje će da plati Crna Gora, ne Ulcinj - poručio je on.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić pitao je potom premijera Milojka Spajića da li odustaju od ovog prijedloga, a on je odgovorio odrično.

Anja Ivanović

Zenka: U 100 godina veće nesreće nije bilo u Ulcinju - no što se krenulo sad; Mandić: Ne može se mimo naroda, ali ako u Buljarici ili na sjeveru žele investicije - i njima treba izaći u susret

Ako bi opozicija pobijedila na lokalnim izborima u Nikšiću, onda bi to bio jedan veliki politički zemljotres za vladajuću koaliciju.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji na Televiziji E ocijenio izvršni direktor Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
- To bi značilo novo mjerenje, i određeni akteri koji sad imaju jak ucjenjivački kapacitet u sadašnjoj Spajićevoj Vladi, kada bi dobili jednocifrene iznose izborne podrške na ovim izborima, ili eventualno se približili više cenzusu, a nekad su imali jedno četvrtinsku podršku, naravno da bi to značajno oslabilo njihovu poziciju - istakao je Vujović.
On se nada mirnom izbornom danu u Nikšiću, no strahuje od scenarija Kotora ili Šavnika - kada bi vlast ukoliko bi procijenila da gubi izbore spriječila da se izborni proces okonča i na taj način u tom blokiranom stanju održala vlast i upravljanje nad opštinom.
Ako je situacija ista kao 2021. godine, kaže da to znači da nema manje od hiljadu birača koji nezakonito glasaju u opštini Nikšić.
- A to je značajan broj - kaže Vujović dodajući da vjeruje da je broj takvih glasača mnogo veći.
Podsjeća da nikad nije izvršena kontrola kompletnog biračkog tijela u Nikšiću, ali je utvrđeno da je prije četiri godine na lokalnim izborima bilo hiljadu birača, koji su glasali i u Srbiji u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
- Mi smo tada izvršili kontrolu tih nešto manje od hiljadu birača i utvrdili smo da gotovo svi nezakonito glasaju u opštini Nikšić. To nije mali broj. Primjera radi, samo u Herceg Novom kad smo izvršili kontrolu za kompletnu opštinu Herceg Novi 10,54 posto ukupno upisanih birača u hercegnovskoj opštini nezakonito glasa. Utvrdili smo da čak 82 birača glasaju čak u tri države, u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, imaju prebivališta i državljanstva sve tri zemlje. Procjenjujemo da od 80.000 do 114.000 birača u Crnoj Gori nezakonito glasa po raznim osnovama i to se jednostavno mora riješiti, ali u Crnoj Gori ne postoji politička volja vlasti da se istraže ovi slučajevi &nbsp;i da se ta lica uklone sa biračkog spiska - kazao je Vujović.&nbsp;
Ukazuje na reakcije državnog sekretara u Ministarstvu unutrašnjih poslova koji kaže da nema načina da se to provjeri i kaže da to nike tačno. U konkretnom &nbsp;slučaju pojavilo se 200 imena koje je DPS, odnosno opozicija iznijela iz opštine Trebinje, dodaje Vujović. Centralna izborna komisija BiH ima sajt i oni su mogli, u MUP-u, na bazi podataka koji su im dostavljeni, jedinstvenog matičnog broja utvrditi provjeru putem sajta i utvrditi da ta lica sa tim JMBG glasaju i u BiH i u Crnoj Gori.
- Osnov glasanja je državljanstvo i prebivalište, u slučaju BiH moguće je dvojno državljanstvo ukoliko je stečeno prije 2006.godine, ali nije moguće zakonito duplo prebivalište pa bi to bio osnov za brisanje tih lica iz biračkog spiska. Volje nema, nije je bilo ni 2021.godine kada smo dostavili podatke za oko 3.500 birača sa dokazima, da se brišu iz biračkog spiska, tadašnji ministar unutrašnjih poslova je zaustavio to, obrazloženjem da Srbija ne želi da sarađuje, a u međuvremenu Agencija za zaštitu ličnih podataka dala nalog ne samo da se unište dokazi, oni su dali nalog za uništenje dokaza za izvršenje krivičnog djela - istakao je Vujović.
Do 2020.godine je, kako kaže, tadašnja opozicija, najvažnijim pitanjem smatrala uređenje biračkog spiska, međutim, dolaskom na vlast su drastično promijenili stav, jer su shvatili da ta duplo upisan lica očigledno glasaju za njih očigledno.
Prema procjeni CEMI-ja srpski predsjednik Aleksandar Vučić može da dovede od 20.000 do 30.000 glasača da glasaju i opredijele, kako ističe, ishod izbornog procesa.
Nova normalnost u Crnoj Gori je, kaže, otvorena i rasprostranjena funkcionerska kampanja, kao i partijsko zapošljavanje na koje više niko ne reaguje.
- Nekad se krivično gonilo za partijsko zapošljavanje, imate slučajeve u Ulcinju, a sada imate da se o tome veoma otvoreno govori, funkcioneri nove vlasti - a više nije nova, pet godina su na vlasti, otvoreno kažu da sprovode partijsko zapošljavanje. Međutim, nije problem samo u partijskom zapošljavanju, dominantno ta lica zapošljavaju svoje rođake i prijatelje, tako da i partijska baza nije zadovoljna, jer vide da se zapošljavaju samo rodbina i prijatelji funkcionera, a ona šira partijska baza koja nema svoje rođake i prijatelje na ključnim pozicijama, ostaje ponovo praznih šaka - naglasio je Vujović.
Smatra da izbori u Herceg Novom ne izazivaju toliku pozornost javnost, već su u sijenci zato što je ishod jasan.
- Ogroman procenat birača van Crne Gore glasa u Herceg Novom, govorimo o 10,54 posto da je dokazano makar da glasaju državljani Srbije i Bosne i Hercegovine, vjerovatno je taj procenat i veći. U takvoj jednoj situaciji imate jednu dramatično promijenjeno biračko tijelo koje malo reaguje na dešavanja u Crnoj Gori, već ima svoju identitetsku liniju podjela, i partije koje su na vlasti, govorimo o prosrpskim partijama, one uvijek imaju većinu. One su i dok je DPS bio na vlasti, do 2020.godine imale većinu, i to je jedno veoma homogeno nacionalno identitetsko biračko tijelo, i dugo vremena tamo će pobjeđivati isključivo prosrpske partije, samo je pitanje kako će se ti glasovi međusobno podijeliti, odnosno da li će SPC preferirati jednu ili drugu političku partiju u određenom izbornom ciklusu - zaključio je Vujović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dx0Teuti0JR8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Pobjeda opozicije u Nikšiću bila bi veliki politički zemljotres za vladajuću koaliciju

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan optužio je danas glavnu opozicionu stranku da pokušava da opstruira veliku istragu o korupciji protiv gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua koji je u zatvoru.
- Šta god da uradite, ne možete ometati tok pravde. Dužnost je pravosuđa, u ime turskog naroda, da slomi te prljave ruke. Vremenom će javnost vidjeti koliko daleko ova mreža, koja je obavila Istanbul kao bršljan, zaista doseže - rekao je Erdogan, prenosi Rojters.
Glavna opoziciona Republikanska narodna partija (CHP) je podržala Imamoglua kao svog kandidata na narednim predsedničkim izborima najavljenim za 2028. godinu.
Imamoglu se smatra glavnim rivalom Erdogana, a ranije je uhapšen u okviru istrage o navodnoj korupciji, što je uzrokovalo masovne demonstracije širom Turske.
Protesti su uglavnom bili mirni, ali je privedeno gotovo 2.000 ljudi.

Erdogan optužuje opoziciju: Dužnost pravosuđa da slomi te prljave ruke

Politička dosljednost rijetka je pojava, posebno kada su u pitanju reformska obećanja. U Crnoj Gori, otvorene liste su godinama jedna od onih tema koje svi podržavaju – ali samo dok nijesu na vlasti. Dok su u opoziciji, partije ih zagovaraju kao ključni korak ka jačanju demokratije i vraćanju moći biračima. Ali čim pređu prag vlasti, njihova strastvena borba za demokratizaciju izbornog sistema iznenada se preusmjerava na druge frontove, kazali su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;
Reformatori, kako navode, preko noći postaju čuvari statusa quo, a preferencijalno glasanje od "rješenja za bolji sistem" postaje "složeno pitanje koje zahtijeva širi konsenzus".
- Zašto se ovo dešava? Jednostavno – otvorene liste ruše monopole partijskih lidera i jačaju odgovornost poslanika prema građanima, što mnogim partijama ne ide u prilog - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iz CDT-a su dali pregled ranijih izjava političkih partija o otvorenim listama, koje pružaju širu sliku o kontinuitetu, ali i o promjenama stavova, omogućavajući dublje razumijevanje trenutne debate i argumenata koji se danas iznose u javnosti.
<h2>Demokratska partija socijalista (DPS): Otvoreni za razgovor, ali bez konkretnih poteza</h2>
Demokratska partija socijalista, u vrijeme vršenja vlasti, temu otvorenih lista nije često otvarala. Kada su bili u pitanju konkretni slučajevi, poput onoga sa Stevanom Džakovićem u Budvi, DPS je tada odbio da podrži inicijativu nekadašnjeg poslanika Aleksandra Damjanovića koja se odnosila na otvorene liste.
Iz DPS danas dolaze poruke da, otvorene liste nisu obaveza koju pred Crnu Goru postavljaju međunarodne institucije, već stvar unutrašnjeg dogovora.
Poslanik te stranke, Nikola Rakočević, nedavno je saopštio da su otvorene liste potrebne Crnoj Gori.
- Otvoreni smo za dijalog sa političkim partijama po ovom pitanju, sa stručnom javnošću, NVO sektorom na prvom mjestu - poručio je Rakočević uz podsjećanje da 2025. godine odbor ima obavezu da usvoji reformisano izborno zakonodavstvo.
<h2>Građanski pokret URA: Dosljedna retorika, ali bez rezultata</h2>
URA je je pitanje otvorenih lista uvrstila u svoja osnivačka načela. Predsjednik poslaničkog kluba GP URA, Miloš Konatar, podsjetio je da se ova partija već deset godina zalaže za izbornu reformu i uvođenje otvorenih lista. Ipak, iako je bila dio vlasti nakon 2020. godine, stranka Dritana Abazovića sa tada tri poslanika u parlamentu, nije često potencirala ovo pitanje. Istina, nije bilo ni prilike, jer je Odbor za sveobuhvatnu reformu, ubrzo prestao sa radom. Poslanica te stranke Ana Novaković Đurović potvrdila je da se njena stranka i danas, iz opozicionih klupa zalaže za uvođenje otvorenih lista.
<h2>SD bi slušao struku</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša kazao je da se o otvorenim listama priča uveliko, ali sa površinskog aspekta.
- Kada budemo odlučivali da li da idemo u reforme treba da slušamo više struku - poručio je Mugoša.
On je naveo da u Crnoj Gori mora uvesti novi Zakon o izboru odbornika i poslanika .
- Lično, više sam za otvaranje lista jer se mora uticati da se javnost više poistovjećuje sa pojedincima. Ne da stvaramo lik i djelo već da na taj način pomognemo građanima da se edukuju. Čini mi se da bi i nama poslanicima bilo lakše da imamo tu vrstu direktnije podrške od građana -kazao je Mugoša.
<h2>Pokret Evropa sad (PES): Podrška uz uslov političkog konsenzusa</h2>
PES načelno podržava otvorene liste, tvrdeći da one povećavaju povjerenje građana u političke subjekte i njihove predstavnike. Međutim, njihova retorika ukazuje na već viđeni obrazac – insistiranje na političkom konsenzusu. Vasilije Čarapić iz PES-a otvoreno priznaje da ni u prošlom, ni u sadašnjem sazivu Skupštine nije postojala volja za otvorene liste, dodajući da partije gledaju na to kao prijetnju političkom monopolu.
Zanimljivo je da Čarapić sugeriše referendum kao rješenje, što može biti još jedan način za odlaganje reformi, jer je organizacija referenduma u Crnoj Gori složen i dugotrajan proces.
<h2>Demokratski front (DF): Podrška iz opozicije, iz vlasti ni “a”</h2>
Još 2020. godine, DF je potpisao dokument podrške otvorenim listama i dostavio ga Skupštini. Međutim, kada su postali dio vlasti, utihnula su njihova glasna zalaganja za otvorene liste, što u slučaju ovog saveza i njegovih članica, više znači da je tema preferencijalnog glasanja prevashodno korištena kao sredstvo političkog pritiska dok su bili opozicija, nego kao stvarna reforma koju su željeli da sprovedu.
<h2>Od stranačkog programa do argumenata protiv</h2>
Demokratska Crna Gora 2017. godine je u svom programu zacrtala otvorene izborne liste i preferencijalno glasanje. Tada su tvrdili da je cilj omogućiti građanima da direktno biraju svoje predstavnike. Ipak, iako su u nekoliko navrata podržali predloge zakona o izmjenama izbornog sistema iz opozicinonih klupa, u periodu kada imaju uticaj u vlasti, nijesu predložili nikakve zakonodavne inicijative koje bi vodile ka realizaciji ovog cilja.
Poslanik te stranke, Nikola Rovčanin, poput svojih kolega iz vlasti, danas traži argumente protiv uvođenja otvorenih lista.
- Smatram da od otvorenih lista nema ništa bolje u onim društvima koja imaju nultu ili nisku stopu organizovanog kriminala i korupcije, ali isto tako smatram da nema ništa gore u društvima koja imaju povećanu stopu organizovanog kriminala i korupcije. Trenutno se Crna Gora bori sa ovim društvenim pošastima - rekao je Rovčanin.
Podrška otvorenim listama, dolazi iz još jedne članice vladajuće partije, Bošnjačke stranke. Ministar iz njenih redova Damir Gutić rekao je da se stranka kojoj pripada zalaže za uvođenje otvorenih lista.
Iz Force, članice albanskih partija tvrde da im je stav o otvorenim listama “specifičan” jer se, kako tvrde, tim modelom ne rješava “problem neadekvatnog tretmana Albanaca u vidu političke borbe za predstavljanje Albanaca u Skupštini”.
Kao uspješne primjere implementacije ovog modela, Ilir Čapuni navodi Kosovo i Sloveniju.
- Na Kosovu se primjenjuje sistem otvorenih lista u kom građani, pored partije, izražavaju i svoju preferencu za kandidata. Kosovo osigurava zastupljenost Srba i drugih manje brojnih naroda garantovanim mandatima. Slično tome, u Sloveniji Nacionalna skupština garantuje predstavništvo manjina rezervišući dva mjesta posebno za italijansku i mađarsku manjinu kroz mehanizam posebnih izbornih jedinica. Njihovi predstavnici se biraju metodom borda i posjeduju apsolutno pravo veta u pitanjima koja se tiču njihovih zajednica - objašnjava Čapuni.
Predstavnik Albanskog foruma Nikola Camaj saopštio je da podržava otvorene liste, ali da kao koalicija nisu još definisali stav o tome.
Iz Socijalističke narodne partije (SNP), takođe članice vlasti, tvrde da su za preferencijalno glasanje.
- Nemamo apsolutno ništa protiv da se uvedu otvorene liste i da budu dio izbornog ciklusa - saopštio je poslanik SNP-a, Bogdan Božović.
Podržavanje otvorenih lista iz opozicionih klupa, politička je taktika koja se ponavlja iz ciklusa u ciklus. Dok su van vlasti, partije koriste otvorene liste kao sredstvo političkog pritiska i populistički adut za osvajanje povjerenja građana. Kada osvoje moć, reforme odjednom postaju “složeno pitanje” koje zahtijeva “širi politički konsenzus” – što je politički eufemizam za status quo koji im omogućava da zadrže kontrolu nad biračima.
Ovo nije samo pitanje izbornog sistema, već suštine crnogorske politike – partijske elite žele građane samo dok im trebaju glasovi, ali ne i kada bi im ti isti građani mogli ugroziti stečene pozicije. Strah od gubitka monopola nad političkom scenom jači je od želje za demokratizacijom, a otpor reformama postaje nepisano pravilo svih koji su jednom osjetili političku moć.
Uz to, političari zaboravljaju činjenicu da otvorene liste podržava ubjedljiva većina građanki i građana, ali i više od dvije trećine poslanika u parlamentu.
- Šta još treba našim političarima da krenu u reformu? - pitaju iz CDT-a.&nbsp;

CDT: Partijske elite žele građane dok im trebaju glasovi, ali ne i kada bi im ti isti građani mogli ugroziti stečene pozicije

Investicije Ujedinjenih Arapskih Emirata, logor Lora, Aerodromi Crne Gore - teme su o kojima će sjutra na premijerskom satu dati informacije i iznijeti stav predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Predstojeći premijerski sat po svemu sudeći neće potrajati jer je predsjednik parlamenta Andrija Mandić odlučio da većini poslanika opozicije, koji su prethodno sankcionisani mjerom udaljenja iz skupštinske sale, uskrati pravo da postavljaju pitanja premijeru i ministrima. To je izazvalo kritike iz opozicionih klupa koji ovaj potez nazivaju nedemokratskim i antievropskim u trenutku kad je postignut dogovor sa Spajićem o prevazilaženju ustavne krize.
Sa druge strane, neki poslanici vlasti već su spremili pitanja za premijera, u prvom redu poslanik Spajićevog Pokreta Evropa sad Uglješa Urošević.
Urošević će pitati Spajića o velikoj investiciji Ujedinjenih Arapskih Emirata koju je najavio na konferenciji za medije prošle sedmice. Vlada je juče na telefonskoj sjednici utvrdila Prijedlog osnove za vođenje pregovora i zaključivanje Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između sa UAE koji će, kako je najavljeno, omogućiti dva velika turistička projekta - jedan na sjeveru, jedan na jugu.
- U posljednje vrijeme čuli smo više informacija o dolasku novog investitora u Crnu Goru - Mohameda Alabara. Paralelno, očekivano, još više dezinformacija o samom investitoru, načinu realizacije pa i samom projektu. Istovremeno, iako ste jedva nešto više od godinu dana na čelu Vlade, iz istih izvora čuli smo i brojne optužbe o nedostatku stranih investicija i lošem upravljanju ekonomskim ambijentom do toga da su nerijetke i optužbe da su programi „Evropa sad 1 i 2“ krivi za inflaciju. Možete li nam sada najpreciznije kazati o kakvoj investiciji je riječ, šta preduzimate na planu privlačenja investicija i kako uopšte ocjenjujete efekte vaše ekonomske politike na trenutnu situaciju u zemlji - pitanje je poslanika Uroševića.
Poslanika Demokratske narodne partije (DNP) Milan Kneževića zanima premijerov odnos po pitanju logora Lora.
- Da li su po Vašem i mišljenju Vlade u hrvatskom logoru Lora počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima - interesuje Kneževića, koji je naveo da će pitanje obrazložiti na sjednici.
Među poslanike opozicije kojima je bila izrečena mjera udaljenja nije poslanica Posebnog kluba Radinka Ćinćur koja će Spajiću postaviti ekonomsko pitanje, a tiče se statusa Aerodroma Crne Gore.&nbsp;
- Da li planirate da Aerodrome Crne Gore date pod koncesiju na 30 godina ili Vlada ima neki alternativni plan - pitanje je Ćinćur.
Spajić je nedavno saopštio da je, na zahtjev tri kompanije, rok za dostavljanje ponuda na tender za Aerodrome Crne Gore produžen mjesec, odnosno do 7. maja.
Premijerski sat biće održan sjutra sa početkom u 12 sati. Dva puta je mijenjan datum održavanja ove posebne sjednice.
Premijerski sat prvobitno je trebalo da bude održan 27. marta. Potom je prošle srijede odlučeno da bude pomjeren za petak, 28. mart, da bi došlo do nove promjene termina zbog međunarodnih obaveza predsjednika Vlade.

Tamara Klikovac

Spajić o investicijama UAE, Lori i Aerodromima, opozicija "ućutkana"

Čelnike tivatske gradske uprave bi definitivno valjalo poslati da otkriju Ameriku. Pokazalo se to u nebrojenim slučajevima. Sigurno bi uspješno obavili taj zadatak - poručili su odbornici Evropskog saveza u Tivtu reagujući na izjavu predsjednika opštine Željka Komnenovića da budući zakupci ne mogu pristupiti aktivnostima uređivanja kupališta dok cjelokupna procedura ne bude završena, da svakodnevno primaju pritužbe na stanje pojedinih kupališta, te da su zabrinuti načinom na koji se ulazi u turističku sezonu.
Samo da im, kako su kazali, ne kvare merak i prave se da Kolumbo na taj kontinent nije stigao prije više od pet vjekova, a ljudska civilizacija i hiljadama godina prije.
- Prije tačno mjesec dana, na XXI Sjednici SO Tivat smo u okviru diskusije o planu rada Turističke organizacije Tivat u ovoj godini upozoravali da će haos koji je JP Morsko dobro stvorilo javnim pozivom za zakup plaža, uz nažalost očekivane kolapse u saobraćaju vrlo vjerovatno ugroziti predstojeću turističku sezonu. TO Tivat nam u planu rada nije ponudila odgovore i mjere za ove izazove, dok su gradski oci i skupštinska vladajuća većina u komentarima i sugestijama opozicije vidjeli zluradost i politikanstvo. Klasika - ukazali su oni.
Oni pitaju i dokle smo došli u mjesec dana od održavanja SO.
- Do toga da opštinski Koordinacioni tim za praćenje turističke sezone, kroz usta predsjednika Opštine, gdina. Komnenovića, juče obavještava cjelokupnu crnogorsku javnost da Opština prima pritužbe na stanje pojedinih kupališta i izražava zabrinutost načinom na koji ulazimo u turističku sezonu, od koje očekujemo mnogo. Zbilja? Ma nije moguće! U sjajnom filmskom ostvarenju Ivana Marinovića, „Igla ispod praga“, lik Koka kojeg igra Dejan Đonović, nakon brojnih upozorenja koje je uputio svom društvu na kraju kaže „A nijeste šćeli čut'!“ Priča je to iz našeg kraja, sa Luštice, tik uz Krtole! - istakli su odbornici Evropskog saveza.

Evropski savez u Tivtu: Plaže nisu spremne? Stižu pritužbe? Ma nije moguće!

Jedan od najperspektivnijih crnogorskih atletičara i višestruki državni prvak Miljan Kukuličić, dobio je značajnu podršku za nastavak svoje sportske karijere – kompanija Bemax postala je njegov sponzor. Miljan Kukuličić je aktuelni prvak Crne Gore u pet disciplina – 1.500 metara, 3.000 metara, 5.000 metara, 10 kilometara na stazi i kros trčanje. Njegova posvećenost, radna etika i rezultati koje postiže, uprkos skromnim uslovima, svrstavaju ga među najtalentovanije dugoprugaše u regionu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516140524_305158e95d07e0ea309e6642059c342dfa5dd1b2ab225c5ecf44e48d2d7fcc41.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250516140524_305158e95d07e0ea309e6642059c342dfa5dd1b2ab225c5ecf44e48d2d7fcc41" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Miljan Kukuličić"> </figure>  Podrška renomirane kompanije Bemax dolazi u pravom trenutku i predstavlja važan podsticaj za nastavak njegovog sportskog uspona. - Ova pomoć mi mnogo znači – omogućava mi kvalitetnije pripreme, bolje uslove za trening i učešće na jakim takmičenjima u inostranstvu. Zahvalan sam kompaniji Bemax na ukazanom povjerenju i podršci. Trudiću se da kroz svoje rezultate i zalaganje to opravdam na najbolji način - izjavio je Kukuličić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241205141244_6cdd0992559b6cd2c7dd42943bc2d07332ebe7c358404fa318fc93aa86a352f2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241205141244_6cdd0992559b6cd2c7dd42943bc2d07332ebe7c358404fa318fc93aa86a352f2" data-rendition-name="original" width="871" height="561" loading="lazy" alt="BEMAX"> </figure>  Kompanija Bemax već dugi niz godina prepoznata je po velikom ulaganju u crnogorski sport, a ovo sponzorstvo je novi dokaz da žele da pomogu razvoj mladih sportista. Ovo partnerstvo predstavlja spoj sportskog talenta i društveno odgovorne kompanije, a pred Miljanom Kukuličićem su nove staze uspjeha – sada sa još jačim vjetrom u leđa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516140528_cf637e0d1a21a3d63707b84fd90b34658f59fdcc6ce7d89cbc4acfae5f8e1821.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250516140528_cf637e0d1a21a3d63707b84fd90b34658f59fdcc6ce7d89cbc4acfae5f8e1821" data-rendition-name="original" width="1067" height="1600" loading="lazy" alt="Miljan Kukuličić"> </figure>  &nbsp; Miljan je na nedavno šampionatu Evrope u cestovnom trčanju oborio crnogorski rekord u trci na 10 kilometara (32.45).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516140528_3206c9d6684845369c69bf43a4027141d4cf4ff717241e18ce6ecdfeff65d3ee.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250516140528_3206c9d6684845369c69bf43a4027141d4cf4ff717241e18ce6ecdfeff65d3ee" data-rendition-name="original" width="1025" height="1600" loading="lazy" alt="Kukuličić"> </figure>

"Bemax" podržao Miljana Kukuličića

U Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“, održana je prezentacija prve faze projekta „Integrisani virtuelni model kulturnog dobra – Tvrđava Ribnica u Podgorici“, koji realizuje &nbsp;Paten Studio d.o.o. iz Podgorice, a finansira Turistička organizacija Podgorice, kroz programe valorizacije kulturne baštine.&nbsp;
- Ovi programi obuhvataju arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Podgorice- navodi se u saopštenju.
Prezentaciji su prisustvovali predstavnici lokalne samouprave, stručnjaci iz oblasti kulture i turizma, kao i zainteresovani građani. Tokom događaja, predstavljeni su rezultati prve faze projekta, uključujući digitalni model tvrđave Ribnica, koji će doprinijeti boljoj vidljivosti i dostupnosti ovog značajnog lokaliteta.
Direktor Turističke organizacije Glavnog grada Podgorice, Dragan Grnović, istakao je značaj obnove i valorizacije kulturne baštine grada, naglašavajući da je Turistička organizacija u proteklih godinu i po dana intenzivno radila na ovom pitanju.
- Podgorica je kroz svoju bogatu istoriju više puta bila meta osvajanja i razaranja. U mnogim slučajevima, osvajači su nastojali da unište postojeću kulturu i arhitekturu, kako bi izbrisali tragove prethodnih epoha. Ova praksa je, nažalost, doprinijela dugotrajnom zanemarivanju kulturne baštine, čijim posljedicama svjedočimo i danas. Uprkos ovom nasljeđu, smatramo da je kulturna baština od izuzetnog značaja za razvoj turizma- kazao je on.
Grnović je kazao da ona ne samo da čuva identitet i istoriju grada, već predstavlja temelj na kojem se mogu graditi novi, autentični turistički proizvodi i ponude. Integracijom kulturnih dobara u savremene turističke tokove, Podgorica ima priliku da se pozicionira kao destinacija koja nudi jedinstveno iskustvo, spajajući prošlost i sadašnjost na inovativan način.
Prema riječima direktora Turističke organizacije Podgorice, Dragana Grnovića, Komisija je prepoznala značaj ovog projekta i odlučila da ga podrži.
&nbsp;- Želja nam je da našim sugrađanima i posjetiocima predstavimo tvrđavu Ribnica iz njenog najblistavijeg perioda postojanja, koristeći savremene digitalne tehnologije. Na taj način omogućavamo da se istorija oživi i postane dostupna svima na inovativan i interaktivan način- &nbsp;kazao je Grnović.
Digitalna rekonstrukcija tvrđave Ribnica predstavlja značajan korak ka očuvanju kulturne baštine Podgorice, omogućavajući građanima i turistima da na moderan način istraže i dožive bogatu istoriju ovog lokaliteta. Ovaj projekat ne samo da doprinosi očuvanju kulturnog identiteta grada, već i obogaćuje turističku ponudu, čineći je atraktivnijom za posjetioce iz zemlje i inostranstva.
Na prezentaciji projekta „Integrisani virtuelni model kulturnog dobra – Tvrđava Ribnica u Podgorici“, o radu kompanije Paten Studio d.o.o. govorio je njen predstavnik, Boljan Boljević.
- Paten Studio je interdisciplinarni arhitektonsko-građevinski studio sa sjedištem u Podgorici, specijalizovan za digitalizaciju kulturne baštine. Naš tim se bavi dizajnom, kao i pisanjem i sprovođenjem projekata finansiranih iz fondova Evropske unije, koji su fokusirani na očuvanje i promociju kulturnog nasljeđa- istakao je Boljević.
Do sada je Paten Studio ostvario saradnju sa više opština na sjeveru Crne Gore, a projekat digitalne rekonstrukcije tvrđave Ribnica predstavlja njihovu prvu saradnju sa Glavnim gradom Podgoricom.
&nbsp;- Prepoznali smo ogroman potencijal kulturne baštine Podgorice i vjerujemo da digitalizacija može značajno doprinijeti njenoj valorizaciji i promociji- dodao je Boljević.
Prezentaciju prve faze digitalne rekonstrukcije tvrđave Ribnica održao je arhitekta Nikola Jelenić, koji je detaljno predstavio metodologiju i pristup primijenjene interdisciplinarne analize.
- Prva faza izrade prezentacije zahtijevala je temeljno prikupljanje informacija koje prikazuju autentičnost i vjerodostojnost izgleda objekta.Intezivno smo radili na prikupljanju arhivske foto-dokumentacije, konsultovali osmanlijske arhive i analizirali arheološke izvještaje kako bismo rekonstruisali originalni izgled tvrđave- dodao je on.
Posebno je značajan arheološki izvještaj iz 1963. godine, koji je omogućio preciznu analizu strukture objekta.&nbsp;
- Na osnovu tih podataka, determinisali smo glavni bedem prema Staroj Varoši, što je ključno za razumijevanje istorijske i strateške pozicije tvrđave- objasnio je Jelenić.
Nakon uvodnog izlaganja, Jelenić je prisutnima demonstrirao digitalnu prezentaciju tvrđave Ribnica, ističući kako ovaj projekat ne samo da doprinosi očuvanju kulturne baštine, već i omogućava interaktivno upoznavanje sa istorijskim naslijeđem grada.&nbsp;
- Korišćenjem savremenih tehnologija, pružamo posjetiocima priliku da dožive prošlost na inovativan način- zaključio je on.

TO Podgorice lansira digitalni model tvrđave Ribnica

Hrvatska je u pristupnim pregovorima Crne Gore s Evropskom unijom otvorila niz pitanja koja godinama ostaju neriješena, i upravo od njihovog rješavanja zavisi dalji napredak te zemlje, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković u petak.
- Hrvatska je otvorila niz pitanja koja godinama stoje neriješena i ukoliko bude napretka, razgovaraćemo dalje - &nbsp;rekao je Plenković u Tirani, odgovarajući na pitanje crnogorskih novinara kada se može očekivati zatvaranje pregovora u poglavlju 31 – vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika.
Po dolasku na Samit Evropske političke zajednice, Plenković je pojasnio da se dijalog vodi na nivou ministarstava vanjskih poslova Hrvatske i Crne Gore, i da se tiče obeštećenja hrvatskih ratnih zarobljenika i ljudi koji su prošli kroz torturu početkom devedesetih, kao i niza drugih otvorenih pitanja.
Crna Gora je u decembru prošle godine, nakon sedam godina, zatvorila tri pregovaračka poglavlja. Očekivala je zatvaranje i četvrtog – poglavlja 31 – ali Hrvatska nije dala saglasnost.
Ministar vanjskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman, tada je izjavio da Hrvatska ne blokira evropski put Crne Gore zbog bilateralnih pitanja.
- Hrvatska sigurno neće postavljati bilateralna pitanja kao uslov za evropski put Crne Gore, ali pitanje nestalih osoba tokom Domovinskog rata, kao i odšteta logorašima – to su teme koje bi trebalo da budu važne svima unutar Evropske unije, a ne samo Hrvatskoj - rekao je Grlić Radman u decembru prošle godine.

Plenković: Napredak Crne Gore ka EU zavisi od rješavanja otvorenih pitanja s Hrvatskom

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: opozicija