Uskoro će, 1. novembra, proći godinu dana od strašne tragedije koja se dogodila u Novom Sadu kada je u padu nadstrešnice na željezničkoj stanici poginulo 16 ljudi. Nesreća je bila pokretač velikih antivučićevskih protesta koji su sada, kako se bliži godišnjica, u sve većem raskoraku. Vučić se još uvijek ljulja, ali i antirežimski studentski pokret upao je u dileme i kontroverze. Jednom riječju, u Srbiji vlada zbrka. Srpski karusel.
Od mantre "evo ga, samo što nije pao", Aleksandar Vučić i njegov truli, beskorisni režim još se održava i pliva na površini, bez ikakvih konkretnih naznaka da bi zbilja mogao "kihnuti". Naime, velebni studentski protesti, koji su znali okupiti na skupovima i do dvjesta hiljada ljudi, ipak nisu postigli željeni rezultat. Sve se više razvodnjavaju i postavlja se pitanje kakva je stvarna politička pozicija studentskog bunta. Srbijanski politolog Bojan Klačar za beogradski Blic se pita "što taj pokret nudi kao alternativu vladajućoj političkoj opciji" jer su zapravo, i nakon godinu dana, potpuno nepoznati stavovi studenata o čitavom spektru političkih procesa u samoj Srbiji, regiji i na vanjskopolitičkom planu.
Studenti su odbacivali politiku, da bi sada došlo do kopernikanskog obrata i sebe smatraju i doživljavaju kao jedinu snagu koja se može suprotstaviti Vučiću. Dugo su bježali od politike kao vrag od tamjana, dok je antirežimska javnost gubila strpljenje i tražila od njih da se politički deklarišu, a sada kad su to napravili, još im uvijek nedostaje jasna politička artikulacija jer su to učinili polovično.
Naime, cijelu svoju "političku agendu" sveli su na zalaganje za vanredne izbore i najavili su svoju listu. To je odmah izazvalo velike probleme i dilemu koja dijeli srpsku javnost i opozicionu scenu te nosi dodatno ideologiziranje u ionako smeteno i konfuzno srbijansko društvo. Doduše, ne zna se kada bi mogli biti izbori (Vučić zavlači i najavljuje ih za pretkraj 2026. godine!), a studenti (s angažiranim profesorima) u tajnosti rade tu svoju listu s kojom bi na megdan Vučiću, ali uz uslov da ostala opozicija na izbore ne izađe, nego da podrži studente na "neviđeno", što je izazvalo uzbuđeno talasanje na zbrkanoj srbijanskoj političkoj sceni.
Otkad su izašli sa svojim političkim zahtjevima, a svode se uglavnom na "izbori što prije", studenti pozivaju opozicione stranke da se suzdrže od sudjelovanja na izborima, kada god oni bili, te traže bjanko podršku bez uvida u listu i, kako piše beogradski Danas, "da ih ne uslovljavaju, ali da im se stave na raspolaganje sa svojom logistikom". Mogu li studenti donijeti promjenu? S protokom vremena sve je manje svjetla na kraju tunela. Klačar kaže kako je problem u tome da studentska lista želi "zadovoljiti sve", a zato se neće "ideološki i programski profilirati".
- Studentska lista nastojaće zahvatiti što šire birače i doći do svih društvenih slojeva. Zato će se stranke koje mimo studentske liste izađu na izbore pokušati nametnuti programom i ideologijom - zaključuje Klačar.
Željko Veselinović iz Pokreta radnika - Sloga uvjeren je da studentska lista ne može sama pobijediti Aleksandra Vučića koji još drži poluge režima u rukama, čak ni, kako kaže za Blic, "u referendumskoj atmosferi". Stoga će na izborima, kad god oni budu, a što kasnije to će biti bolnije, doći do izraženih ideoloških razlika koje mogu samo ići na ruku Vučiću. Evidentno je da je došlo do raskola nakon gotovo jednogodišnje borbe s autoritarnim režimom koja je očito zapela u labirintu nedorečene srbijanske politike te da su studenti sebe počeli doživljavati kao jedinu snagu koja je sposobna srušiti Vučića, ali radi li se tu samo o smjeni ili promjeni aktualne politike koja izaziva zebnju u regiji?
Da apsurd bude veći, tada su imali i najbrojnije skupove i režim je bio ozbiljno poljuljan, a sada bi im se moglo dogoditi da je "pumpaj, pumpaj" bilo u prazno. A Srbija je prevažna geostrateška država na ovom prostoru da bi sve ostalo isto nakon promjene Aleksandra Vučića, koji sve više gubi kompas. I srbijanska opozicija zatečena je stavom studenata da oni sami, bez opozicije, krenu u završnu bitku jer bi to značilo da je opozicija ne samo suvišna, nego bi praktički prestala biti relevantni politički akter.
Otkad su studenti prije oko pet mjeseci počeli tražiti od Vučića izbore, rade svoju izbornu listu, ali imena nisu procurila. Mediji i javnost spekuliđu s raznim imenima, od kojih neka izazivaju otvoreno zgražanje jer se radi o ljudima koji se praktički u svojoj politici i pristupu uopće ne razlikuju od Aleksandra Vučića, poput profesora s beogradskog Filološkog fakulteta Mila Lompara koji ne skriva da je na pozicijama "srpskog svijeta" te čak najavljuje i svoju kandidaturu za predsjednika države uz podršku studenata. Opozicija traži razgovor, ali, kako navodi Danas, "studenti ih ignorišu", ne želeći da opozicija ima bilo kakav utocaj na njihov izlazak na izbore. Neke stranke, poput Demokratske stranke Srbije (DSS) Miloša Jovanovića, čiju je regionalnu politiku teško razlikovati od Vučićeve, ne žele takvu saradnju sa studentima i najavljuju samostalni izlazak na izbore, iako je Demokratska stranka (DS) spremna podržati studentsku listu.
Jovanović navodi da "nema pobjede nad režimom bez autentične desnice". DSS je apsolutno nacionalistička stranka s velikosrpskom agendom. Jovanović je poručio studentima, kako piše Blic, da "će izaći na izbore jer ako ne bi, bila bi to - samonegacija". Iz Ekološkog pokreta i nekih drugih lijevo-zelenih opcija poručuju da "nije rješenje povlačenje oporbe iz izborne utrke", a za Blic je šefica Ekološkog ustanka Danijela Nestorović rekla da "podržava studente u nakani da ponude nešto novo", ali pitanje je - koliko je to novo.
Zato Nestorović kaže da "nije rješenje u povlačenju opozicijeiz izbornog procesa jer ako se povučemo, prepuštamo teren upravo onima protiv kojih se borimo". Za nju je važnije da se pronađe način da se "studentska energija poveže s opozicijskom borbom, a ne da se međusobno isključujemo".
&nbsp;- U redu je da postoji studentska lista, u redu je da se ljudi okupe oko nje - ali ključ je u zajedničkom cilju: u tome da izbori postanu prostor otpora, a ne prostor podjela- izjavila je za Blic Danijela Nestorović.&nbsp;
Ta se političko-ideološka zbrka u Srbiji potvrđuje i na sljedećem primjeru - uoči lokalnih izbora na Kosovu i vlast i studenti održali su odvojene prosvjede, kako su rekli, u znak "podrške srpskom narodu na Kosovu". No, iako su to bili različiti skupovi, narativ, ikonografija i poruke bili su praktički istovjetni. I studenti su nosili slike svetog Save, reljef Kosova na srpskoj zastavi, uzvikivali "Kosovo je srce Srbije".
Jedina je razlika u tome što su studenti optuživali Vučića za "prodaju Kosova" uz poruku "na Kosovu je sve počelo, na Kosovu će se sve i završiti" te "sad se borimo da bi nam svanulo to dogodine", kako prenosi portal RTS-a. Tako da se opravdavaju zebnje da studenti, kao i dobar dio oporbe, idu samo za zamjenu, a ne promjenu srpske političke agende, što znači i nakon Vučića - Vučić. Teško je reći kako će se stvari odvijati jer ko zna što se sve još do izbora, koji bi bili tek za godinu dana, može dogoditi i može li se uopšte Vučić održati tako dugo, ali i mogu li studenti još cijelu godinu biti "u formi" i koliko uopće srbijansko društvo još ima snage i strpljenja. Srbija sigurno ulazi u zonu haosa, meteža i košmara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tvrde da su jedina snaga koja može srušiti Vučića, a sada su objavili zahtjev koji je izazvao totalnu konfuziju među opozicijom...

Opozicija je trebala da digne glas, mobilizuje dijelove društva, da ne da disati djelovima vlasti i da se pokaže nezamjenjivom i jakom. To je u intervjuu za Televiziju E kazao, politički konsultatnt iz Zagreba Aleksandar Musić.
On smatra da tako premijer ne bi imao drugog izbora već da najavi da je priča kako se ne može sa opozicijom za isti sto, prošlost. Nakon toga bi, kaže, vjerovatno došla i podrška iz dijela Evropske unije. 
Crna Gora je, kaže Musić sa kojim smo razgovarali na nedavno završenom 2BS Forumu, mnogo lošije društvo u odnosu na ono kakvo je bilo prije 2020. godine i smjene prethodne vlasti. Iako je, dodaje, u nominalnom smislu međunarodnih dokumenata pojavno bolje.
- Ali, kada vidite atmosferu u društvu, kada pogledate šta je postalo prihvatljivo, kakvi kosturi iz ormara, kakve se sve aveti javljaju kao nešto o čemu se za početak raspravlja, a onda se to otvoreno favorizuje, to nije dobra situacija. To je kulturološki dio, a što se tiče ekonomije to je u mnogo čemu rulet ekonomija. I dalje je država glavni poslodavac, rekordni je broj ministarstava, parazitska struktura ekonomije koja je neprirodna za jednu malu državu, koja bi se trebala kao mala, otvorena, eurizovati, takmičiti konkurentnošću poslovima više vrijednosti, a ne gomilanjem partijskih parazita - objašnjava Musić.
To, kako kaže, šteti društvu u cjelini, i Crnogorcima i Srbima, i Bošnjacima i Albancima i Hrvatima.
- Oni koji od toga profitiraju su skupina ideoloških igrača koji igraju na dugi rok koji koriste sve te pukotine i sve te slabosti, da bi ojačali. Tu konkretno mislim na strukturu okupljenu oko Andrije Mandića - rekao je Musić.
Osvrnuo se na odgovor premijera Crna Gore Milojka Spajića povodom postavljanja spomenika četničkom komandantu i zločincu Pavlu Đurišiću da je to seoski problem. Smatra da je ružno i nepošteno govoriti tako o normalizaciji i relativizaciji četničkog koljača i njegovih djela. 
- Ljubiša Ostojić (mitropolit Metodije) se pokazuje kao pravi veto igrač. Po političkoj nauci kada gledate odnose moći, kada gledate odmjere bilo izborne, bilo mirnodopske, imate nešto što se zove veto igrač, to je sila unutar sile, sila nad silom, nešto što može zaustaviti procese, to je neka vrsta deus ex machina, on je taj veto igrač - istakao je Musić.
Podsjeća da u cijelom slučaju postoji više problema, jedan od njih je što je policija zakazala i prije postavljanja spomenika. Zatim su ustuknuli, kako kaže, pred lokalnim pijancima i elementima sa strane, koji nemaju veze sa Crnom Gorom, već sa režimom u Srbiji.
- To je cirkusijada, normalizacija nenormalnog i možemo se nedjeljama baviti time gdje je i ko ima ključ, vi se bavite detaljima jedne ludačke priče, gdje se sve manje dovodi u pitanje ta priča, nego se bavi peripetijama i detaljima nečega što bi nekoj osnovnoj društvenoj civilizacijskoj higijeni, koja nema veze sa nacijom, nego ima sa odnosom prema Drugom svjetskom ratu, prema slobodi, onim sjajnim crnogorskim tradicijama otpora i prkosa, to ne bi trebao uopšte biti predmet rasprave - naglasio je Musić.
Smara da stranci na unutrašnje crnogorske probleme gledaju kao na skup poludivljih plemena, koji se oko seoskih stvari svađaju i ne. 
- Njima nije stalo do higijene ovoga društva, baš njih briga za Đurišića, oni imaju neke makro ciljeve, ti ljudi su na visokim platama, stalo im je da moraju nešto pokazati nadređenom. Dok se oni bave poglavljima, jedina osoba koja ima strategiju u Crnoj Gori je Andrija Mandić potpunim remodeliranjem i rekonfiguracijom društva i onda postaje manje bitno hoće li Crna Gora ući u Evropsku uniju, koliko god ovo zvučalo blasfemično. On ima win win situaciju! - uopzorava Musić.
Prema njegovim riječima, ako Crna Gora uđe potpuno razvaljena, “četnizirana”, gdje će nenormalno postati normalno i gdje je ekonomija takođe razvaljena, a kultura na koljenima.
- I gdje imate nekoliko paralelnih društava, to je za njega pobjeda, vjerujte da će on razglasiti na sva zvona da je on zaslužan za ulazak u Evropsku uniju. A ako dođe do usporavanja na putu, pa Crna Gora uđe u neke kombinacije i postane utješna nagrada pa uđe u paketu sa Srbijom u Evropsku uniju, ponovo mu je pobjeda. Ali očekivati da će vam neki komesar to uraditi - neće, to vam ja kažem neko ko smatra da je vanserijski interes Crne Gore da uđe u EU, ali treba biti svjestan realnosti - neće vam niko urediti vašu kuću - poručio je Musić.

Premijer Spajić je svjestan, cijeni Musić, da nikad više neće imati podršku na izborima kakvu je imao na posljednjim, pa je logičan zaključak da ostavi Vladu kakva jeste, da ne da predlaže rekonstrukciju.
- Postavlja se pitanje je li im je u interesu drmati brod, koliko god on bio probušen, havarisan, sa njega se širila vika i zadah alkohola, ako taj brod plovi u nekom smjeru?! Zašto bi on to radio?! Nije racionalno iz njegove vizure, a to što je to neodgovorno prema Crnoj Gori, prema ozdravljenju društva, prema istinskom pomirenju, održivosti države i društva to je druga priča - zaključio je Musić.

Musić: Treba biti svjestan realnosti - neće vam niko urediti vašu kuću

Umjesto denunciranja vlade i skupštinske većine, uz nezaobilazne geopolitičke analize i mantre o malignom uticaju, opozicija je juče dobila još jednu šansu da napravi odlučan otklon od kriminalnih struktura iz sopstvene prošlosti. Ako već to nisu spremni da urade u Podgorici, valjda su to uradili u Briselu, kazao je član Predsjedništva Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović.
On je komentarisao posjetu poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrije Nikolića i Ivana Vukovića Briselu, kojom prilikom su predali non-pejper o stanju u Crnoj Gori i regionu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-i-vukovic-predali-briselu-non-pejper-o-stanju-u-crnoj-gori-i-regionu-potezi-vlasti-znacajno-odstupaju-od-umivene-proevropske-retorike&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ivanović je rekao da je dobro što su predstavnici opozicije boravili u Briselu i tamo iskazali svoju posvećenost evropskoj integraciji Crne Gore, jer je, ističe, njihova uloga bitna u ovom procesu. 
- Posebno je značajno što ove opozicione aktivnosti u sjedištu EU administracije koincidaraju sa vjerovatno najvećom SDT/SPO akcijom do sada, što predstavlja ključni doprinos borbi protiv organizovanog kriminala i snaženju vladavine prava. Te oblasti su od suštinskog značaja za napredak Crne Gore ka EU - naglasio je Ivanović u saopštenju za javnost.
Za pretpostaviti je, dodaje on, da su opozicioni prvaci u Briselu iskazali svoju oduševljenu podršku ovoj akciji, "istovremeno se odričući čelnika pravosuđa i bezbjednosnog sistema koji su svoj uspon ostvarili upravo za vrijeme njihove vlasti". 
- Samo jasno distanciranje od nekadašnjih partijskih drugova i simpatizera, uz jasnu osudu njihovih kriminalnih radnji, može biti kredibilan znak iskrenoj privrženosti evropskim vrijednostima. To evropski zvaničnici odlično znaju, a predstavnici opozicije savršeno razumiju - zaključio je Ivanović.

1250x600

1084x550

Ivanović: Da li se opozicija u Briselu odrekla kriminalnih struktura iz prošlosti?

Demokratska partija socijalista (DPS) očekuje podršku kolega iz parlamentarne opozicije da podrže interpelaciju te stranke kada je riječ o radu potpredsjednika Vlade Alekse Bečića, odnosno radu izvršne vlasti u oblasti bezbjednosti, unutrašnje politike, odbrane i borbe protiv organizovanog kriminala. To je poručila u emisiji “Kontakt” na Televiziji Nikšić poslanica DPS-a u Skupštini Crne Gore Zoja Bojanić Lalović.
- Svi oni koji ne potpišu, oni ne zavrjeđuju status opozicije. Interpelacija je još jedan instrument za kontrolu rada Vlada, i još jedan način da vi zapravo o nekim važnim pitanjima razgovarate transparentno, da dobijete odgovore u Skupštini. Kada je riječ o bezbjednosnoj situaciji, koja je više nego zabrinjavajuća, da je strašno u kakvoj trenutnoj situaciji živimo kada je bezbjednost u pitanju. Čini mi se da se nikada nijesmo ovako nebezbjedno osjećali. Posebno ako napravimo jednu dobru analizu svega onoga što se dešavalo posljednjih nekoliko godina. Ako samo pomislimo na činjenicu da se pojedina lica ubijaju na kućnom pragu, u toku dana u blizini Centra bezbjednosti, da imate situaciju gotovo filmske scene ranjavanja na motoru, trideset lica je za posljednje tri godine je ubijeno na Cetinju… Imate jednu nevjerovatnu situaciju koja traži odgovore na pitanja onih koji su zaduženi za bezbjednost crnogorskog društva - kazala je Bojanić Lalović.
Poručila je i da kao parlamentarna opozicija imaju pravo da djeluju i vaninstitucionalno, osvrćući se na najavu DPS-a organizovanje masovnih skupova DPS-a. Kaže da ih planiraju u Beranama, Pljevljima, Nikšiću i Herceg Novom, zbog toga što, kako je ocijenila, oni koji vode te Opštine, narušavaju demokratsko društvo.
- Mi smo najavili skupove. Jer skup je jedan svojevrsni otpor onome što smatramo da je urušavanje ne samo univerzalnih vrijednosti nego kao urušavanje temelja savremene Crne Gore a to su prije svega antifašizam, građansko društvo, pravo i pravda koje ovo društvo čini multietničkim, jedinstvenim. Očekujemo podršku svih onih kojima je antifašistička i građanska Crna Gora na srcu - istakla je Bojanić Lalović.
Zaključuje da najavljeni skupovi neće uticati na djelovanje Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore.

Bojanić Lalović: Svi koji ne potpišu interpelaciju ne zaslužuju status opozicije

Branko Blanuša kandidat je Srpske demokratske stranke (SDS), za predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) na prijevremenim izborima zakazanim za 23. novembar.
To je odlučio Glavni odbor SDS-a na današnjoj sjednici u Banjaluci, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa Aleksandra Pandurević iz te političke partije.
Odluka je, kako je rekla, donijeta jednoglasno.
Blanuša je član SDA u Gradskom odboru Banjaluka.
Glavne opozicione stranke u Republici Srpskoj ostaju pri stavu da žele zajedno izići sa jednim kandidatom kojeg bi trebala predložiti Srpska demokratska stranka, koja među njima ima najviše poslanika u entitetskoj skupštini.
&nbsp;Jedino se Partija demokratskog progresa, koju predvodi banjalučki gradonačelnik Draško Stanivuković, nije izjasnila o podršci.
&nbsp;RS nema predsjednika od 18. avgusta, kada je Sud Bosne i Hercegovine (BiH) potvrdio oduzimanje mandata Miloradu Dodiku, nakon što je pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
&nbsp;Do sjutra traje prijava političkih stranaka za prijevremene izbore za predsjednika RS iz reda srpskog naroda.
Prijava koalicija će biti moguća 6. i 7. oktobra, a predsjednički kandidati imaju rok od 10. do 14. oktobra.
Predizborna kampanja će trajati od 8. do 22. novembra.

Blanuša kandidat najveće opozicione stranke za predsjednika RS

Na debati o Srbiji u Evropskom parlamentu poslanici Srbije su ispostavili jasni zahtjeve Evropskoj uniji. Borko Stefanović ispred Stranke slobode i pravde (SSP) je kazao da Evropska komisija polako shvata šta je problem, a da je to Aleksandar Vučić. Pomenuo je i pritiske predsjednika na slobodne medije, prenosi N1.
- Imamo nervozne reakcije našeg režima, spirala nasilja se širi u društvu. Vučić je spreman da dovede zemlju na rub pomora. EK kreće da shvata problem koji postoji u Srbiji, a to je što imamo Vučićev režim koji se ulaguje vašim institucijama a koji nema namjeru da Srbiju uvede u EU jer bi to bilo propast njegovog režima i njega. To je pozivanje na odgovornost, borba protiv korupcije, slobodni mediji, za razliku od danas kada pokušava da zatvori televizije N1 i Novu- kazao je on u obraćanju poslanicima EP.
<h3>"Sloboda je naša, a EU je tu da nam pomogne"</h3>
On se posebno osvrnuo na potrebu za organizovanjem prijevremenih izbora, a Biljana Đorđević ispred Zeleno-lijevog fronta ispostavila je i u druge zahtjeve. Među njima su i sankcije Aleksandru Vučiću, Ani Brnabić, Ivici Dačiću i Đuri Macutu.
- Favorizovanjem stabilnosti u odnosu na demokratiju, EU omogućava SNS da napravi autoritarnu državu u Srbiji, prikazujući EU kao antisrpsku i slabu. To je dovelo do najnižeg stepena podrške EU od strane srpskih građana… Tražimo jasnu osudu policijske brutalnosti, da se izvrši pritisak na režim u Srbiji, želimo sankcije, zabranu putovanja, zamrzavanje imovine ključnih aktera režima - Brnabić, Vučića, Macuta, Dačića, od policajaca do službenika koji su vršili torturu, istražiti da li se novac evropskih poreskih obveznika koristi za korupciju režima, pritisak na režim da prihvate izbore kao rješenje za krizu- navela je ona tokom svog obraćanja poslanicima.
Stefanović je naveo da moraju da imaju prijevremene izbore i predlažu izbore na svim nivoima.&nbsp;
- Moramo na njih da idemo jedinstveni, u koordinaciji sa svim akterima, uključujući i studente. Želimo izbore, uz pritisak na režim da ih spriječimo da kradu glasove i prebijaju ljude. Morate da razumijete da je naša sloboda naša, a EU je tu da nam pomogne, a posebna poruka je za EPP - to je šarada jer je Vučić klevetao poslanike EP, sramota je da je Vučić član Vaše porodice- kazao je.
Pavle Grbović ispred Pokreta slobodnih građana je istakao da riječi od strane EU više nijesu dovoljne.
- Riječi nijesu dovoljne. EK i države članice moraju da prozovu nazadovanje demokratije. Nemojte da kažnjavate Srbiju i građane, meta kritika i mera moraju biti oni koji su stvarno odgovorni za kolaps demokratije- naveo je on.
Zdravko Ponoš ispred SRCE govorio je o zvučnom topu, rastućem nasilju i brutalnosti policije i režima.
- Nemojte biti razočarani Srbijom jer nema razloga, budite razočarani Vučićem- poručio je on.
<h3>"Gledaju nas na TV u Srbiji, vrijeme je da pošaljemo poruku"</h3>
I poslanici EP su govorili o situaciji u Srbiji.
- EP je uvijek bio jasan i glasan o situaciji u Srbiji. Osudili smo nazadovanje demokratije, pritiske na medije i slabljenje vladavine prava. Osudili smo i šokantnu eskalaciju nasilja nad građanima od policije. Mirni protesti nijesu zločin i oni su temelj demokratije. Pozdravljam i mladost Srbije, sjećamo se vožnje bicikla do Strazbura i trčanja do Brisela - nosili su poruku odlučnosti da žive u demokratskoj i evropskoj Srbiji- naveo je poslanik Zelenih Vladimir Prebilič.
Dodao je da ih danas gledaju na TV u Srbiji i da je ovo prilika da se pošalje poruka da je svijet primijetio, da Evropa sluša, da vas EU vidi i da smo uz vas.
Pričao je i poslanik EP Helmut Brandstater.
- Divim vam se. Sjajan ste primjer i za nas, u našim demokratijama (studentima). Što se medija tiče, želim da kažem srpskim medijima da nijeste političari, već mediji i treba da izvještavate. Od EK očekujem snažnu podršku. Srbija mora da bude dio EU, ali ne može da postane dio sa Vučićevim režimom- poručio je poslanik.

Srpska opozicija od EU zatražila sankcije za Vučića, Macuta, Dačića i Brnabić

Članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, odnosno sadašnje koalicije „Za budućnost Crne Gore“, hoće promjenu Ustava da bi se Crna Gora iz građanske pretvorila u državu naroda. Traže konstitutivnost za srpski narod, promjenu državnih simbola i da srpski postane glavni službeni jezik. Ovi zahtjevi su osnova njihovog političkog programa, ali je to, za sada, na nivou parole.
No, u Beogradu se time konkretno bavi nekoliko saradnika-istraživača u okviru Instituta za političke studije i Instituta za evropske studije koji funkcionišu kao državne naučne institucije.&nbsp;
Promjenom ustavnog poretka Crne Gore iz perspektive interesa Srba i Srbije posebno se bave Vladan Stanković iz Instituta za političke studije i Rajko Petrović iz Instituta za evropske studije. Radove o toj temi su objavili u časopisima „Nacionalni interes“ i „Politička revija“. Njihovo polazište je da trenutni ustavni model, prema kojem je Crna Gora građanska i unitarna država, ne odgovara interesima Srba (Srbije). Vladan Stanković je u radu „Modeli rešenja srpskog nacionalnog pitanja u Crnoj Gori“ iz 2023. istakao da se prava Srba ne mogu ostvariti isključivo stranačkim sredstvima borbe za demokratiju u građanskim okvirima, već da to mora biti preko institucionalnih mehanizama: konsocijativnosti, konstitutivnosti i prekogranične saradnje.&nbsp;
Konsocijativnost bi Srbima, prema zastupljenosti u datoj sredini i bez obzira na promjene vlasti, obezbijedila srazmjerno učešće u svim strukturama vlasti, javnim preduzećima i ustanovama. U ovome modelu bi postojao veto nacionalnih zajednica, dok bi za uspostavljanje vlasti bilo neophodno formiranje većih međunacionalnih koalicija. Ukoliko konsocijativnost ne bi uspjela, Stanković predlaže model konstitutivnosti, koji podrazumijeva definisanje Crne Gore kao crnogorsko-srpske federacije sa zagarantovanim pravima nacionalnih manjina. Treći model koji je predložio podrazumijeva da opštine Crne Gore u kojima Srbi čine relativnu ili apsolutnu većinu uspostave institucionalnu saradnju s opštinama u Srbiji i Republici Srpskoj.
Stanković smatra da bi se moglo otvoriti pitanje „mesta i položaja tzv. Stare Crne Gore u sastavu velike AVNOJ-ske Crne Gore, odnosno pitanje pretenzija Cetinja na Primorje, Brda i sever Crne Gore“. U radu „Politika nacionalnih identiteta u postlitijskoj Crnoj Gori“ iz 2022., Stanković ističe da bi postojanje dva ili više entiteta „transparentnije održavali realne odnose političkih snaga u multinacionalnoj Crnoj Gori“. Prema njegovom mišljenju, Srbija bi trebalo da se zvanično uključi u ovaj proces tako što će u pregovorima sa EU, kao zainteresovana strana, istaknuti pitanje položaja Srba u Crnoj Gori.
Rajko Petrović u radu „Institucionalna rešenja za prevazilaženje međunacionalnih tenzija u Crnoj Gori“, koji je objavljen 2021. godine, tvrdi da državno uređenje Crne Gore kao unitarne republike s građanskim konceptom ne odražava potrebe svih nacija i da je „opravdano postaviti pitanje opstanka države u budućnosti ukoliko ustavno-politički sistem ne bude skrojen kao rezultat kompromisa svih nacija“. Petrović predlaže da se Crnogorci i Srbi proglase za konstitutivne narode, dok bi Bošnjake, Albance, Muslimane, Hrvate, Rome i ostale proglasio nacionalnim manjinama s odgovarajućim pravima. Prema ovom konceptu, postajao bi paritet crnogorskih i srpskih ministara u Vladi, a Srbi i Crnogorci bi se rotirali na mjestima presjednika Vlade i države.
Sljedeći korak koji predlaže Petrović je podjela Skupštine na Dom građana i Dom naroda. U Domu građana bi se, na bazi proporcionalnosti, birali poslanici iz cijele države, dok bi se Dom naroda sastojao od političkih predstavnika svih naroda i oni bi se birali u izbornim jedinicama formiranim tako da u njima većinu čine pripadnici određenog naroda. Ovaj model zahtijeva federalizaciju Crne Gore koja se, prema Petrovićevom mišljenju, može sprovesti na dva načina. Prvi je asimetrična federacija, koju bi činile srpska i crnogorska federalna jedinica, sastavljene od većinski srpskih, odnosno crnogorskih opština. U okviru srpske federalne jedinice postojala bi bošnjačka autonomna zajednica, dok bi se u okviru crnogorske federalne jedinice formirala albanska autonomna zajednica, sastavljene od većinskih bošnjačkih i albanskih opština.
Drugo rješenje, prema Petrovićevoj zamisli, je simetrična federacija sa srpskom, crnogorskom, bošnjačkom i albanskom federalnom jedinicom. Prema Petrovićevom konceptu, sve federalne jedinice bi imale sopstvene ustave, jednodomne skupštine, predsjednika, vladu i sudove. Imale bi široka ovlašćenja u poljoprivredi, saobraćaju, prosvjeti, kulturi, sportu i policiji, dok bi na Crnu Goru prenijele samo nadležnosti odbrane, spoljnih poslova i zajedničkog tržišta. Zvanični jezik u federalnoj jedinici bio bi jezik većinskog stanovništva u njoj, a federalne jedinice bi imale sopstvenu zastavu, grb i himnu. Ako bi se usvojio model sa asimetričnom federacijom, onda bi bošnjačka i albanska autonomna zajednica, umjesto ustava, imale statute i visok stepen prosvjetne, kulturne i ekonomske autonomije.
U oba modela federalizacije, Podgorica bi, kako predlaže Petrović, imala status distrikta u kome bi Srbi i Crnogorci bili konstitutivni narodi. Da bi se postigla što veća nacionalna homogenost federalnih jednica, Petrović je predložio diobe postojećih opština. Prema njegovoj zamisli, izdvajanjem zapadnog dijela Opštine Nikšić osnovala bi se većinski srpska opština, a izdvajanjem istočnog dijela Opštine Bijelo Polje osnovale bi se dvije opštine s većinskim bošnjačkim, odnosno srpskim stanovništvom.
Modeli koje su predložili Stanković i Petrović su hodogram uništenja Crne Gore. Umjesto funkcionalne unitarne i građanske države s razvijenom lokalnom samoupravom i razgranatim sistemom zaštite i promocije nacionalnih identiteta, pretvorila bi se u blokiranu etnofederalizovanu državu. Izvjesno je da bi takve federalne jedinice težile ka nacionalnoj homogenizaciji, što bi dovelo do asimilacije i međuetničkih sukoba. Sigurno je da bi u završnoj fazi federalne jedinice tražile pravo na otcjepljenje i ujedinjenje s nacionalnim maticama. Jasno je i da je ovaj model usmjeren isključivo protiv Crnogoraca, jer bi crnogorska federalna jedinica (to bi u stvari bio ostatak države Crne Gore) bila svedena uglavnom na granice iz 1858., a Crnogorci osuđeni na život u rezervatu i borbu za preživljavanje u enklavama koje bi se nalazile u drugim federalnim jedinicama.
Ne može se dokazati da su se Stanković i Petrović ovim pitanjem bavili na podsticaj državnih organa Srbije, ali je sigurno da vlast Srbije ima na raspolaganju modele slabljenja i razbijanja Crne Gore. Režim u Srbiji nije zadovoljan političkom situacijom u Crnoj Gori nakon 2020. godine, jer je ostvario taktički, ali ne i strateški uspjeh. Trenutna postavka vlasti u Crnoj Gori, koju uglavnom čine sluge i taoci predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, može već na narednim izborima izgubiti vlast i tako će Srbija izgubiti uticaj. Ni tzv. Temeljni ugovor sa Crkvom Srbije (SPC) nije garancija dugoročne nadmoći, jer je jasno da će se s dolaskom procrnogorske vlasti taj ugovor poništiti ili da će profesionalni sastav Ustavnog suda ovaj ugovor proglasiti neustavnim, što je već uočilo par sudija Ustavnog suda.
Zbog toga Srbija traži institucionalne mehanizme preko kojih će, bez obzira na političke promjene, imati presudan i trajan uticaj u Crnoj Gori.&nbsp;
To se prepoznaje u Vučićevoj izjavi iz avgusta 2023. godine: „Ja se ne mešam ko će da uđe u vladu [Crne Gore]. Mene interesuje samo kakva će prava Srbi da imaju.“ U aprilu 2025. je izjavio: „Srbija će i dalje iskreno i argumentovano ukazivati na položaj Srba u Crnoj Gori i zalagati se za njihova prava.“&nbsp;
Da bi država Srbija, preko parole „borba za prava Srba“, mogla da manipuliše Crnom Gorom nepohodna je promjena Ustava, a za pet godina od 30. avgusta 2020. godine marionete Srbije u Crnoj Gori nijesu uspjele da promijene ni zarez u Ustavu. Suštinski cilj litijaških snaga, koje predvode Crkva Srbije i Andrija Mandić, bio je da unište građanski koncept države, crnogorsku nezavisnost i identitet i da ospore evroatlantske integracije, ali ništa od toga nijesu ostvarili. Iako imaju vlast, pretrpjeli su strateški poraz. Uz to, preuzimanjem vlasti, priznali su Ustav i, što je najvažnije, tako su posredno priznali rezultat referenduma iz 2006. Sami su poništili njihovu Bijelu knjigu o referendumu. Nakon pet godina litijaške vlasti, a imajući u vidu i period do 2020., nema više ni jedne nacionalne partije u Crnoj Gori koja nije bila dio državne vlasti.
One su na taj način prihvatile građanski koncept države prema kome nacionalni kriterijum nije odlučujući za formiranje vlasti. Iako je litijaška vlast uspostavila neformalnu kleročetničku despotiju i paralisala ustavni poredak, Ustav je nepromijenjen. Crna Gora je i dalje nezavisna, unitarna i građanska država i članica NATO-a, a njeno međunarodno priznanje je neupitno. Uz to, popis stanovništva nije bitnije promijenio nacionalnu strukturu.
Litijaške snage su vlast iskoristile isključivo za iživljavanje primitivizma, kriminalno-nepotističku blamažu, nacionalno-političke progone i promociju klerofašizma. Od odgovornosti za to ne mogu pobjeći ni od birača ni od pravosudnih organa. Njihove devijacije su opasne, ali se mogu riješiti u jednom mandatu državno-odgovorne vlasti i profesionalnog pravosuđa. Tada se, na primjer, propagandna bjelaško-četnička bižuterija i konfekcija Andrije Mandića iz Skupštine može počistiti za jedan dan.
Može se očekivati da će režim Srbije, preko marioneta, pokušati da preoblikuje Crnu Goru prema jednom od modela koje su predložili istraživači Stanković i Petrović. Srpskom režimu je vjerovatno najbliža opcija stvaranja srpske federalne (entitetske) jedinice u Crnoj Gori i za tu potrebu se promoviše teza o „oslobođenju“ tzv. Stare Hercegovine, Stare Raške i Primorja od Crne Gore, dok SPC promoviše zločinački četnički pokret da bi osporila AVNOJ-sku Crnu Goru. Ipak, za etnofederalizaciju je potrebno pridobiti i ostale nacionalne partije, jer izmjene Ustava o ovim pitanjima nema bez dvotrećinske većine u Skupštini i tropetinske na referendumu.
Zato je u Skupštini Crne Gore, na inicijativu Andrije Mandića, održan sastanak lidera srpskih i dijela albanskih nacionalnih partija. Bošnjačka stranka se u ove pregovore nije uključila. PES se nije izjasnio, ali se zna da lako podlegne Mandićevim (Vučićevim) ucjenama.
Najveći problem za srpske planere je što za ovaj model nemaju sagovornike među procrnogorskim partijama koje su isključivo građanski orijentisane i to je presudno u očuvanju Ustava. Zato ove partije imaju dva suštinska zadatka. Prvi je da, zajedno sa svim suverenističkim, građanskim i antifašističkim snagama, odbrane postojeći Ustav. To je najefikasniji način odbrane crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta.
Neophodno je da u Skupštini vrše snažan pritisak da se vlast i državni organi vrate u okvire ustavnosti i zakonitosti. Drugi zadatak je da daju maksimalan doprinos učlanjenju Crne Gore u EU. Realna je pretpostavka da će Srbija nastojati da zaustavi ili uspori taj proces i da će uraditi sve što može kako bi spriječila Crnu Goru da postane članica EU prije nje i prije nego što etnofederalizuje Crnu Goru. Vučić je još 2017. izjavio: „Crna Gora misli da će ući u EU pre ostalih, ali to se neće desiti.“ Srpski režim, preko vazalnih Mandića, Kneževića i Bečića, izaziva probleme Crne Gore s Hrvatskom i navlači Hrvatsku da blokira Crnu Goru u pristupanju EU. No, to nije jedini kanal opstrukcije. Pregovore sa EU Srbija može iskoristiti kako bi ucjenama problematizovala položaj Srba u Crnoj Gori i dobila odgovarajuće ustupke.
To se ne smije potcijeniti, naročito ako se ima u vidu spremnost dijela lidera EU da prave takve dogovore sa srpskim režimom. Ukoliko Crna Gora uđe u EU prije Srbije i bez uslovljavanja Srbije, to će ojačati Ustav i građanski karakter Crne Gore. Tome pogoduje i kriza Vučićevog režima. Zato opozicija u Skupštini mora požurivati Vladu da što prije završi pregovore o pristupanju EU. To je jedina smislena politika Spajićeve Vlade, a na tom pitanju najprije može doći do sukoba u Vladi. Uz to, integracija u EU je jedina tema na osnovu koje procrnogorska opozicija može dobiti međunarodnu pažnju i značaj. Učlanjenje u EU je završetak evroatlantskih integracija Crne Gore, koje su propisane preambulom Ustava.
Presudnim doprinosom tom cilju procrnogorska opozicija možda neće osvojiti vlast, ali će realizovati svoj državotvorni program i sačuvati Ustav, odnosno Crnu Goru koja je formirana na referendumu 2006. To bi bio epohalan rezultat procrnogorskih partija.

Plan uništenja i strategija odbrane Crne Gore

Izjave poslanika Demokratske partije socijalista Nikole Milovića o turističkoj sezoni nijesu dobronamjerne, poručuju iz Ministarstva turizma.
Oni naglašavaju kako je u pitanju "antidržavno djelovanje, gdje se po svaku cijenu želi nanijeti šteta Crnoj Gori".&nbsp;
- Milovićevi navodi su samo nastavak orkestrirane kampanje protiv domaćeg turizma koju vode DPS, njegove parapolitičke strukture i mediji vezani za ovu partiju već duži period, a zbog toga što će ova sezona biti finansijski najbolja u istoriji i to je njima sasvim jasno, ali bolno - saopštio je Vuk Žižić iz tog ministarstva.
On kaže kako Crna Gora za šest mjeseci ima rast gostiju od blizu sedam odsto u odnosu na prošlu godinu i za četvrtinu više u odnosu na 2019.
- Crna Gora nikada nije bila više prepoznata na međunarodnoj turističkoj mapi, a aerodromi i auto-put ruše rekorde u prevozu putnika i prometu vozila. Uzevši u obzir ove činjenice, potpuno je logično da opoziciji smetaju uspjesi aktuelne vlasti, ali nije normalno da vode tragikomičnu kampanju protiv sopstvene zemlje i domaće privrede - naglasili su.
Kako Žižić Dodaje, DPS je ostavio "razvaline loših privatizacija u turističkom sektoru i mali broj tržišta na koja se moglo računati gdje i najmanja promjena stanja može imati razorne posledice".
- Šta bi danas značili našem turizmu „privatizovani”, a onda porušeni hoteli HTP Boka, možemo samo da zamislimo i žalimo za tim dohocima. Zato se sada ispravljaju njihove decenijske greške u najvažnijoj grani privrede, a u budžet države Crne Gore se sliva novac koji su ranije ubirali zaslužni pojedinci bivše vlasti. A pošto realna turistička privreda, mimo parapolitičkih ćelija prošlog režima, izražava zadovoljstvo u poslovanju, ostaje im da se pomire sa činjenicom da će ova turistička sezona biti najuspješnija do sada - zaključuju oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fmilovic-losa-sezona-siguran-put-u-potpuni-slom-turisticke-destinacije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ministarstvo turizma: Opoziciji smetaju naši uspjesi, Milovićevo djelovanje je antidržavno

Predstavnici opozicije u Zaječaru došli u posed džaka sa, kako kažu, biračkim spiskovima za koje oni tvrde da je visoki funkcioner SNS-a bacio u kontejner na planini Tresibaba.
- Dvadeset minuta prije nego što smo pozvali ljude da dođu ovdje, dobila sam prijavu da je visoki funckioner SNS-a Milan Stanković viđen na potezu od Niša ka Zaječaru na Tresibabi kako staje i sivu kesu ubacuje u kontejner - rekla je za N1 Dragana Rašić sa liste "Promena u koju verujemo".
Ona je dodala da je sa kolegom u tom trenutku sela u automobil i da su otišli na Tresibabu i da su iz sive kese u kontejneru izvukli neku vrstu biračkog spiska za sva 69 biračka mjesta.
- Ovo je nešto što niko ne može da ima. Sama činjenica da je na taj način pokušao da sakrije podatke govori da je ova dokumentacija nešto što je protivzakonito - dodala je Rašić.

Opozicija u Zaječaru: Pronašli smo neku vrstu biračkog spiska koji je funkcioner SNS bacio u kontejner

U Zaječaru opozicija pokušava da uđe u zgradu opštine pošto su tražili uvid u birački materijal, ali im policija to ne dozvoljava, javljaju beogradski mediji.&nbsp;
U jednom trenutku došlo je i do guranja ispred gradske uprave, javlja reporterka N1.
Oni će, kako javljaju mediji, ispoštovati to što im je rečeno i doći će sjutra u zakazano vrijeme u 11 sati da vide taj materijal i pregledaju džakove.
Sporno im je obrazloženje od gradske uprave a to je da ne može da im se omogući uvid u materijal zbog toga što su dvije konferencije u toku. Ukoliko se stvarno dešavaju takvi skupovi, ostali su ljudi zatvoreni iza policije.

Zaječar: Opozicija traži uvid u birački materijal, policija im ne da da uđu u zgradu Opštine

Britanski kralj Čarls i papa Lav molili su se u četvrtak u vatikanskoj Sikstinskoj kapeli, u prvom zajedničkom bogoslužju engleskog monarha i katoličkog pape otkako se kralj Henrik VIII. odvojio od Rima 1534. godine.
Latinski napjevi i engleske molitve odjekivale su kapelom, gdje su katolički kardinali svijeta prije šest mjeseci izabrali Lava za prvog američkog papu ispred Mikelanđelovih freski koje prikazuju Hrista kako iznosi Posljednji sud.
Čarls, vrhovni upravitelj Engleske crkve, sjedio je s papine lijeve strane blizu oltara kapele dok su Lav i anglikanski nadbiskup Stiven Kotrel vodili službu u kojoj su učestvovali zbor Sikstinske kapele i dva kraljevska zbora.
Iako se Čarls susreo s posljednjom trojicom papa, a pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. putovali su u Britaniju, njihovi prethodni susreti nikada nisu uključivali zajedničke molitve.
Kralj i kraljica Kamila nalaze se u državnoj posjeti Vatikanu obilježavajući bliže veze između Katoličke crkve i Anglikanske zajednice, pet vjekova nakon njihovog turbulentnog razdvajanja.
- Postoji snažan osjećaj da ovaj trenutak u izvanrednom okruženju Sikstinske kapele nudi svojevrsno iscjeljenje istorije. To bi bilo nemoguće prije samo jedne generacije. To predstavlja koliko su naše crkve napredovale u posljednjih 60 godina dijaloga - rekao je za Rojters anglikanski sveštenik Džejms Havki, kanonski teolog Vestminsterske opatije.
Kotrel, anglikanski nadbiskup Jorka, zamijenio je Saru Mulali na službi u Sikstinskoj kapeli. Nedavno je proglašena prvom ženom koja će služiti kao nadbiskup Kanterburija, duhovni poglavar Anglikanske zajednice, ali tu ulogu neće preuzeti do sljedeće godine.
Razdvajanje Katoličke crkve i Engleske crkve formalizirano je 1534. godine, nakon što je papa Klement VII. odbio poništiti brak kralja Henrika VIII. s Katarinom Aragonskom.
Henrikova želja za muškim nasljednikom i novom suprugom koja bi mu ga mogla pružiti, bila je neposredni katalizator, ali i drugi faktori bili su prisutni, uključujući zapljenu crkvene imovine od engleske krune i rast protestantskih ideja u Engleskoj.
Dok se Engleska kolebala između katoličanstva i protestantizma za vrijeme vladavine Henrikovih kćeri Marije I. i Elizabete I, stotine katolika i protestanata pogubljene su zbog svoje vjere, često spaljene na lomači.
Čarls i Kamila, koji su ranije ove godine posjetili Vatikan kako bi vidjeli papu Franju, takođe su u četvrtak ujutro imali privatni sastanak s Lavom. Kod kuće u Britaniji, Čarlsov osramoćeni brat, princ Endru, uhvaćen je u sve dublju krizu zbog optužbi za zlostavljanje i njegovih veza sa seksualnim prijestupnikom Džefrijem Epstinom.
Kralj će poslijepodne otputovati u rimsku baziliku sv. Pavla izvan zidina, jednu od četiri najpoštovanije crkve katoličanstva, gdje je Lav odobrio da mu se dodijeli nova titula "Kraljevski sufrater" ili brat, u povezanoj opatiji.
Karlu će takođr biti darovano posebno mjesto u apsidi bazilike. Drvena stolica, koja će u budućnosti biti rezervirana samo za britanske monarhe, ukrašena je kraljevskim grbom i ekumenskim geslom "Ut unum sint" (Da budu jedno).
Biskup Enthoni Bal, službeni anglikanski predstavnik u Vatikanu, rekao je da počasti "pokazuju predanost koju obje naše Crkve imaju radu na zajedničkoj budućnosti".
Bakingemska palača objavila je u četvrtak da je Čarls takođe odobrio dva britanska priznanja za Lava: imenovanje "Papinskim sufraterom" kapele sv. Jurja u dvorcu Vindzor i dodjeljivanje mu Viteškog velikog križa Reda kupelji.
Anglikanska crkva jedna je od 46 autonomnih crkava u oko 165 zemalja koje zajedno čine Anglikansku zajednicu.
Katolička crkva, koja ima 1,4 milijarde članova, i Anglikanska zajednica, s 85 miliona članova, poboljšavaju svoje veze od 1960-ih.
Učenja dviju tradicija slažu se u mnogim važnim pitanjima, ali Katolička crkva ne zaređuje žene i generalno ne dopušta sveštenicima da se žene.

Rimski papa i engleski monarh održali zajedničku molitvu nakon 500 godina

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je večeras da je rezolucija o Srbiji, koja je u srijedu usvojena u Evropskom parlamentu, dobila podršku manjeg broja europoslanika nego prethodna, koja je bila mnogo lošija od ove, ponavljajući da bi Srbija bila „šampion svijeta da je uvela sankcije Rusiji“.
Protiv rezolucije je bilo 60 glasova više nego kada je usvajana prošla rezolucija i više poslanika je bilo uzdržano, rekao je Vučić i istakao za RTS da je za novu rezoluciju glasalo sedam ili osam poslanika više nego za prethodnu.
On je dodao da su predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Savjeta EU Antonio Košta simboli moći i donosioci odluka, te da je u tom smislu jasno da ih ne donosi EP.
- Mi tri i po godine nismo otvorili nijedno poglavlje, a to se poklapa sa početkom rata u Ukrajini - naveo je Vučić i ukazao da bi Srbija „bila šampion svijeta“ da je uvela sankcije Rusiji.
Vjeruje da sada "postoji novi zamajac i da je Srbija značajna za EU".
- A nama je Unija veoma važna, najveći investitor, mjesto na Zemljinoj kugli na kojoj se najbolje živi i kojem pripadamo - rekao je Vučić.
Misli i da im se otvaraju neke šanse.
- Vjerujem da takva šansa postoji - odgovorio je Vučić na pitanje da li bi Srbija mogla postati članica 2030. godine.
Upozorio je, međutim, da tu postoji pitanje Kosova, dodavši da on ne može i neće prihvatiti nezavisnost.

Vučić: Rezolucija dobila podršku manjeg broja europoslanika nego prethodna, nama je EU veoma važna

Oluja Benjamin stigla je u Evropu. Ovaj snažan ciklon donio je izuzetno jak vjetar koji dostiže brzinu veću od 160 kilometara na sat, što odgovara jačini orkanskog udara. Olujni vjetrovi prouzrokovali su štetu u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španiji i Nizozemskoj
U Francuskoj su oboreni brojni rekordi. Na mnogim lokacijama zabilježeni su najsnažniji oktobarski udari vjetra otkako se vrše mjerenja. Na meteorološkoj stanici Vidauban, u blizini Sredozemnog mora, izmjeren je najjači udar vjetra u istoriji te stanice.
Iako se to područje nalazi prilično daleko od centra oluje, brzina vjetra dostigla je 140 kilometara na sat. Najjači udari zabilježeni su u blizini Lamanša, gdje su meteorolozi izmjerili 161 kilometar na sat.
Izuzetno snažan vjetar zabilježen je i na obali sjeverne Španije. U Baskiji su udari dosezali 167 kilometara na sat.
Prema navodima agencije Rojters, zbog oluje je u Francuskoj bez električne energije ostalo više od 100.000 domaćinstava, dok je na istoku Engleske oko dvije hiljade domaćinstava ostalo u mraku. Snimci prikazuju kako vjetar u Velikoj Britaniji ljudima otežava i samo kretanje ulicama.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKingart65581161%2Fstatus%2F1981406629783367733%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1981406629783367733%7Ctwgr%5E4fb0be0d4a8771c15364f6d3986d61b1b8edd045%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Desetine letova otkazane su na aerodromu u Amsterdamu, a u Nizozemskoj su zbog vremenskih prilika pomjereni termini utakmica lokalnih klubova u evropskim takmičenjima.
U narednim danima oluja će se kretati prema istoku i donijeti vrlo snažan vjetar na sjever Njemačke i u Dansku.

Oluja Benjamin stvara pustoš širom Evrope, orkanski vjetrovi ruše sve pred sobom

Državljanin Kosova E. Sh. (22) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora od 10 dana nakon što je utvrđeno da je na jednom objektu u Meljinama ispisao grafit crvene boje - saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
Kako je naveo u saopštenju, odluku je donio dežurni sudija Andrija Vojvodić, koji je ovom stanovniku Prizrena izrekao i zaštitnu mjeru protjerivanje stranca sa teritorije Crne Gore u trajanju od godine.&nbsp;
- Radi preciznog i objektivnog informisanja javnosti, za ukazati je da je sud donio rješenje nakon što je u postupku dokazano da je okrivljeni na jednom objektu u Meljinama, opština Herceg Novi, ispisivao grafit crvene boje, čime je nanio štetu tom objektu, a čime su ostvarena i obilježja prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru - precizirao je Đukanović.
Okrivljeni je po izricanju odluke sproveden na izdržavanje kazne u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu, a izrečena zaštitna mjera će se izvršiti po izdržanoj kazni zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fincidenti-u-herceg-novom-zbog-grafita-ovk-intervenisala-policija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Policija je u Herceg Novom intervenisala večeras nakon što je dio mještana prijavio da putnici iz autobusa kosovskog prevoznika "Spejtimi" na zgradama u naselju Meljine pišu parole podrške Oslobodilačkoj vojsci Kosova (OVK).
Prema nezvaničnim saznanjima "Vijesti", riječ je o navijačkoj grupi iz Prizrena koja je prolazila kroz Crnu Goru.

Državljaninu Kosova 10 dana zatvora zbog iscrtavanja grafita u Herceg Novom

Amfilohije nije došao u Crnu Goru iz ljubavi, nego po prljavom zadatku, pitajte Vaše saradnike po kom. Amfilohije je prezirao Crnu Goru i više puta je pokušao da ode iz nje. Njegov eshatološki cilj bilo je mjesto patrijarha, tako da je učestvovao više puta u pokušaju svrgavanja srpskog patrijarha. Inače, dugi niz godina je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika po srpskim manastirima. Cetinjski manastir, Dajbabe…bila su mjesta pakla, ali i drugi manastiri gdje su djeca vrbovana za šta je Amfilohije znao – poručio je u otvorenom pismu bivši svještenik Crkve Srbije Bojan Jovanović predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću povodom njegove odluke da posthumno odlikuje pokojnog mitropolita Amfilohija Radovića. Podsjetio je Milatovića da za ove zločine „postoji iskaz svještenika SPC koji je iskaz dao pod punom krivičnom odgovornošću“.&nbsp; <h2>PRIKRIVANJE ZLOČINA</h2> - Svi iskazi i dokazi su kod mene i uvijek su Vam dostupni na uvid – napisao je Jovanović, uz podsjećanje da je „igrom slučaja veliki znalac mračnih tajni SPC“. Istakao je da je Interpol otvorio istragu o pedofiliji i ubistvu djeteta u manastiru SPC i da „mnogi putevi i putići vode u Crnu Goru“. - ... kao što rekoh veliki sam poznavalac tajni SPC i ovakve stvari poput ordena Amfilohiju za mene su zadatak, a ne čin poštovanja. Pitajte draga svještena lica koji su zadatak dobili 2013. iz Srbije. Istina boli, ali ćutanje ubija. Otvorimo kutiju. Pogledajmo zvijer u oči. I iz pepela zla koje je isplivalo, možda jednom – ako budemo imali hrabrosti – izraste nešto što s pravom možemo nazvati vjerom – poručio je Jovanović u obraćanju predsjedniku Crne Gore, podsjećajući ga da mu se obratio i prije dvije godine, ali da mu nije odgovorio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102307108_48618702f8f05fb96f7f38897637e5a5e50357ddb900a2be013187e5d4de9f69" data-rendition-name="original" width="670" height="515" loading="lazy" alt="ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović"> <figcaption>ZNAO ZA ZLOČINE: Amfilohije Radović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U grčkoj mitologiji, istakao je Jovanović, otvaranje Pandorine kutije donijelo je čovječanstvu sve muke i zla – bolesti, patnje, smrt.&nbsp; - Ali na samom dnu kutije ostala je Nada. Mit nas podsjeća da suočavanje s istinom, koliko god bila bolna, nosi u sebi i mogućnost izlječenja – napisao je on.&nbsp; Danas, kada sve više dokaza i svjedočenja izlazi na vidjelo o seksualnim zločinima, pedofiliji i zloupotrebama moći unutar Srpske pravoslavne crkve (SPC), dodao je, čini se da se otvara Pandorina kutija pravoslavnog svijeta. - Istine koje decenijama, pa i vijekovima, stoje potisnute pod plaštom autoriteta i „Božje volje“, izlaze na površinu. I s njima dolazi šok, bol, ali i – šansa za katarzu. Nije SPC jedina religijska institucija s mračnim tajnama. Katolička crkva već godinama prolazi kroz talase razotkrivanja i suočavanja. Ali specifičnost pravoslavnog konteksta jeste u čvrsto zatvorenoj strukturi i gotovo feudalnom autoritetu unutar crkve, koji teško dozvoljava unutrašnju kritiku, a kamoli pravnu odgovornost – istakao je Jovanović, koji je bio i žrtva i svjedok seksulanog zlostavljanja u Crkvi Srbije. Ovdje se, piše on, može povući paralela s Belerofontom, herojem koji je, nakon što je uzjahao Pegaza i pobijedio čudovište Himeru, povjerovao da može da se uzdigne do samih bogova – do Olimpa.&nbsp; - Ta oholost mu je bila kobna. Tako i SPC – zanijeta svojim istorijskim uticajem, blizinom vlasti, i aureolom „čuvara naroda“, vjeruje da je iznad zakona, iznad svjetovnog svijeta. Ali, kao i Belerofont, kad-tad pada – i to ne bez posljedica. Oni koji danas progovaraju o zločinima unutar crkve – bilo da su to preživjeli, bivši svještenici, aktivisti ili novinari – suočavaju se s mržnjom, omalovažavanjem, pa i prijetnjama. SPC pokušava da tu kutiju drži zatvorenom. Ali pukotine su već tu. I neće nestati – poručio je Jovanović. <h2>PANDORINA KUTIJA</h2> Ako želimo istinski duhovni, moralni i društveni preporod, kategoričan je on, kutija mora da se otvori do kraja.&nbsp; - Mora se raskrinkati sistem ćutanja, nekažnjavanja i zaštite počinilaca pod izgovorom „Božjeg reda“. Jer, kao u mitu, jedino kad sve zlo izađe, može da ostane ono posljednje – Nada. Možda će baš kroz suočavanje sa sopstvenim mračnim licem, kroz istinu, pravdu i odgovornost, SPC – ili ono što ostane od nje – moći da postane duhovna zajednica dostojna tog imena. A možda će se pokazati da su upravo njena vrata – vrata pakla, kako je govorio Isus o onima koji sablažnjavaju djecu – napisao je Jovanović. Ono što danas gledamo, istakao je, nije samo kriza jednog vjerskog sistema, već duboka kriza povjerenja.&nbsp; - SPC je vijekovima bila oslonac identiteta, naročito u vremenima ratova i stradanja. Ali istinska duhovnost ne počiva na tajni, već na svjetlosti. Isus sam je govorio: „Nema ničega sakrivenog što se neće otkriti“. Otvaranje Pandorine kutije u ovom kontekstu ne znači uništenje crkve, već mogućnost njenog ozdravljenja – ako postoji volja da se preuzme odgovornost. To zahtijeva hrabrost da se pogleda u oči sopstvenoj sjenci – i da se prizna da su neki u mantiji činili zločine koji ne mogu biti oprani tamjanom, litijama niti molitvama ako ne dođe do pravde. Oholost Belerofonta neka bude opomena svakom crkvenom vođi koji vjeruje da institucija ne može pasti. Jer pasti može – i pašće – ako ne služi istini. Pegaz ne nosi one koji gaze slabije, već one koji znaju granice svoje moći – naglasio je Jovanović. Društvo u cjelini mora da shvati, upozorio je on, da ćutanje jeste saučesništvo. - Tamo gdje se zločini zataškavaju zarad „mira u kući“, istina nikada ne dolazi. Tamo gdje roditelji uče djecu da „ne diraju popove“, a mediji ćute da ne bi uvrijedili vjerujuće, stvaraju se uslovi za nove žrtve. Zadatak države je jasan – zakon ne poznaje mantiju. Tužilaštvo mora da postupa po prijavama, bez političkog pritiska ili „slanja poruka iz Patrijaršije“. Zadatak medija je da istraju, čak i kad su izloženi prijetnjama, diskreditacijama i bojkotu. Zadatak zajednice je da zaštiti žrtve, a ne one koji su ih godinama gazili. A zadatak svih nas – vjerujućih i nevjerujućih – jeste da više nikada ne dopustimo da se djeca i mladi zlostavljaju u ime Boga, a da mi okrenemo glavu – piše Jovanović. <h2>ISTINA OSLOBAĐA</h2> Konstatuje da, uprkos svemu, ostaje „Nada“.&nbsp; - Nada da je moguće duhovno obnavljanje – ali ne kao farisejski pokušaj da se stvari gurnu pod tepih, već kao iskren, bolan, ali potreban proces pokajanja, pravde i obnove vrijednosti. Ako zaista vjerujemo da „istina oslobađa“, onda nema drugog puta – naglasio je Jovanović. Prije nekoliko dana Milatović je na mreži X objavio da je odlučio „povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija“, da mu posthumno dodijeli najviši državni orden.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025102307108_2cea59e3b304ec50fb14ac4310649d0a0a012fcc019e446a9fe2a2b043299d90" data-rendition-name="original" width="866" height="563" loading="lazy" alt="ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović"> <figcaption>ORDEN NEGATORU CRNE GORE: Jakov Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)</figcaption> </figure>  Dio crnogorske javnosti žestoko je reagovo na Milatovićevu odluku, podsjećajući ga da je Radović čovjek koji je negirao i vrijeđao crnogorsku državu, naciju, istoriju, kao i nacionalne manjine. Amfilohije Radović ključna je figura smjene trodecenijske vlasti u Crnoj Gori na izborima u avgustu 2020. godine, a prva vlada nakon zih izbora dogovorena je pod njegovim patronatim, u Manstiru Ostrog. Nije dočekao i njeno formalno konstituisanje. Umro je od posljedica korona virusa 30. oktobra 2020. Upravo on je u politiku uveo današnjeg predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, ali i premijera Milojka Spajića, tada kao ministre u vladi na čijem je čelu bio, takođe njegov kadar, prof. dr Zdravko Krivokapić.&nbsp;

Jovanović: Amfilohije je prikrivao pedofiliju, podvođenje i seksualno zlostavljanje maloljetnika

Mandić VDT-u: Treba da podnesete ostavku, Marković: Neću to učiniti, naravno da jesam politički izabran, birali ste me vi poslanici

Guvernerka Centralne banke Irena Radović kazala je da poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci. Đurović je te navode negirao i otkrio da je u pitanju šurina žena.
Poslanik NSD-a prilikom izlaganja u Skupštini Crne Gore kazao je da je pitanje partitokratije problem Centralne banke.
„Ne vas u ovom trenutku, nego da povratite ugled Centralne banke od partitokratije... Trebaće vam vremena da povratite ugled i da tu partitokratiju izliječite iz Centralne banke. Jer pono što je urađeno do trenutka do kada ste vi došli bilo je personifikacija partitokratije“, rekao je, između ostalog, Đurović.
Radović je odgovorila da je Đurović vrlo inspirativan, a potom i otkrila da upravo on ima bliskog srodnika u Centralnoj banci.
„Kada je u pitanju kamatni spred,razlika između kamatnih stopa koje su pasivne i aktivne, a gospodin Đurović bi trebalo da zna jer ima najbliže srodnike zaposlene na rukovodećim pozicijama u Centralnoj banci, pa treba da zna...“, kazala je Radović na šta je dobacujući iz poslaničke klupe Đurović rekao da nema srodnika u CBCG.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrZOn_HRgQ50&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je kazala da ne zna koji je stepen srodstva, ali, ponovila, „najbliže srodnike u Centralnoj banci zaposlene na visokim pozicijama“.
„I trebalo bi da zna da Centralna banka postupa u skladu sa zakonom i ne može da traži nešto protivzakonito. Ako mi pozovemo banke da smanje kamatne stope za građane, i banke ih smanje za 2 procentna poena to je na dobrovoljnoj osnovi“, dodala je ona.
Nakon toga obratio se Đurović.
„Gospođo Radović, ni vi ni ja ne možemo imati srodnika s obzirom da po roditeljima nemamo...“, kazao je a Radović upitala:
„Kako se zove sestra vaše supruge?“
Đurović je odgovorio da nije sestra.
„Nije nije, šurina žena. Šuri žena... Ali da ne ulazimo sad u te stvari“, rekao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXkkHw-vXwnw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO - Radović: Đurović ima najbliže srodnike zaposlene na visokim pozicijama u CBCG; Poslanik NSD-a negirao a potom rekao – šurina žena

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić upozorila je da bi najavljeni generalni štrajk zaposlenih u sudstvu mogao ozbiljno ugroziti funkcionisanje pravosudnog sistema i napredak države u procesu evropskih integracija.
Govoreći na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, Pavličić je istakla da vlast mora pokazati spremnost na dijalog i odgovorno pristupiti zahtjevima zaposlenih.
- Ako dođe do generalnog štrajka, Crna Gora neće moći da ostvari svoj državni cilj – zatvaranje pregovaračkog poglavlja. Štrajkovi u drugim oblastima mogu se donekle prevazići, ali u pravosuđu to nije moguće, jer su suđenja zakazana mjesecima unaprijed. Danas je u zgradi Višeg suda, staroj 70 godina, zakazano 40 suđenja, a u nju je ušlo oko 200 stranaka - kazala je Pavličić.
Ona je naglasila da je potrebno uspostaviti ozbiljan dijalog između svih grana vlasti i zaposlenih u sudstvu.
- Sve tri grane vlasti moraju ozbiljno da razmotre zahtjeve zaposlenih, jer ako oni od ponedjeljka stupe u generalni štrajk, više ne možemo govoriti o efikasnosti i efektivnosti pravosuđa - poručila je predsjednica Vrhovnog suda.

Tag: opozicija