Turbulenta politička godina je za nama. Započela je ustavnom krizom i blokadom parlametna od strane opozicije - koja je okončana sporazumom. Svi izbori zakazani su za jedan dan nakon dogovora vlasti i opozicije o izbornoj reformi. Završnica godine je obilježena zatvaranjem 5 poglavlja u pregovorima sa EU, i uz najave da je u 2026. - pred Crnom Gorom veliki posao. Koji su još značajni momenti u politici obilježili 2025. - u analizi Televizije E.&nbsp;
Odgovornost i ostavke tražene su već u januaru 2025, zbog masovnog ubistva na Cetinju u kojem je stradalo 13 ljudi, među njima dvoje djece. Ostavke do danas niko iz bezbjednosnog sektora nije dao, a premijer Milojko Spajić predlagao je tada da to zatraže novinari. &nbsp;
- Ja mislim da mi treba policiju da podržimo, u ovakvom trenutku. Kakav bih ja to bio premijer da sad pričam loše o policiji i da pričam šta su mogli šta nijesu mogli. Ja sebe uvijek smatram odgovornim za sve što se dešava u Crnoj Gori i dobro i loše. Ja mislim da su bile ostavke poslije Balijagića, promjene su se desile. Bile su ostavke. Ivona: Hoćete li vi predložiti smjenu šaranovića... evo predložite je vi - rekao je ranije premijer Milojko Spajić.&nbsp;
Niti je predložena niti se desila. A na ulicama je neformalna grupa studenta Kamo sjutra tražila odgovornost. U zahtjevima za smjene, ali i za izmjene zakona u oblasti MUP – a, podržali su ih brojni građani. No i pored sastanaka sa premijerom, okupljanja u svim gradovima, zahtjevi studenata nijesu ispunjeni. Dok su ulice bile pune, klupe u crnogorskoj Skupštini bile su prazne. Ustavna kriza i opoziciona blokada parlamenta sa kraja 2024. prelila i u 25. Opozicija je odblokirala parlament u martu, kada je postignut dogovor da se o nezakonitoj smjeni sutkinje Dragane Đuranović izjasni Venecijanska komisija, a na šta su potpise stavili predstavnici PES-a i opozicije
- Što se nas tiče znate ko je stavio potpis na ovaj sporazum, ja mislim da potpisi koji su stavljeni na sporazum garantuju i matematika nam konačno o tome ubjedljivo govori da iza tih potpisa stoji dovoljan broj poslanika. Da niko ne može srušiti ono što su dogovorili Vlada odnosno PES i parlamentarna opozicija - rekao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.&nbsp;
- Ovaj sporazum postignut je uz značajnu podršku naših evropskih partnera na čemu im zahvaljujem, predstavlja korak ka normalizaciji političke situacije i uspostavljanju pune funkcionalnosti Skupštine - dodao je ranije Đorđe Zenović.
Na lokalnoj političkoj sceni, u aprilu su održani izbori u Nikšiću, nakon kojih je uz podršku Spajićevog PES – a I demokrata Marko Kovačević dobio novi mandat što je proslavljeno uz četničke zastave. U fotelju prvog čovjeka Budve nakon što je 22 mjeseca iz spuškog zatvora, obaveze predsjednika obavljao uhapšeni Milo Božović, uz podršku Evropskog saveza i DPS – a sjeda njegov saradnik Nikola Jovanović. Nakon devet godina vlast u Budvi je promjenjena.&nbsp;
- Svečano se obavezuje da ću dužnost predsjednika Opštine Budva obavljati u skladu sa Ustavom, zakonom i statutom Opštine - kazao je Jovanović.&nbsp;
No, i Kovačeviću i Jovanoviću mandati će biti kraći, dok će nekima od njihovih kolega iz drugih opština biti produženi. Skupština je u julu, pred sam kraj proljećnog zasijedanja postigla dogovor o izborima u jednom danu. Tako će se 13. juna 2027. u svim opštinama birati nova lokalna vlast. Takvom odlukom zadovoljni su i vlast i opozicija, ali i nevladin sektor.
- Da se zna da se lokalni izbori održavaju tačno te sedmice, tačno u tom mjesecu na svake četiri godine i time se postiže više efekata, glavni efekat je politička stabilnost na lokalnom nivou - rekao je tada poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.&nbsp;
- Zadovoljan sam kad možemo reći da ćemo ući u proces i imati kroz nekih pola godine kao rezultat svega ovoga preofesionalizovane i depolitizovanu Centralnu izbornu komisiju. Djelimično depolitizovane opštinske izborne komisije, razriješena ona pitanja koja su blokirala izborni proces. Da li će biti propusta i da li ima propusta ima svakako i mi ćemo vjerovatno ono što je dobra stvar jeste što ćemo se ponovo vratiti tom izbornom zakonu već od jeseni - istakao je tada politički analitičar i izvršni direktor CEMI-ja Zlatko Vujović.
Najglomaznija Vlada, i kako kažu analitičari najveća vladajuća većina, tokom 2025. iskristalisala je svog lidera, ali to nije premijer Spajić. Opozicija, predsjednik države, politički analitičari na čelu vladajuće većine vide predsjednika crnogorskog parlamenta Andriju Mandića.
- Sve što kaže predsjednik Skupštine ja pretpostavljam da se to govori u ime kompletne parlamentarne većine. Jer da podsjetim građane Crne Gore, predsjednik Mandić je na čelu poziciji gdje je isključivo zahvaljujući podršci predsjednika Vlade Spajića i obrnuto - naveo je predsjednik države Jakov Milatović.
Mandić se, nakon uloge Dalaj Lame kako ga je svojevremeno nazivao i sam premijer Spajić, retorički s vremena na vrijeme vrati svojim utabanim stazama. Tako je sebe predstavio kao ključnog činioca u izboru prvog tužioca, samo zato što je vjerovao da će se baviti slučajevima koje Mandić priželjkuje.
- Najveći krivac gospodine Markoviću, što ste vi VDT je Andrija Mandić. Da nije bilo njega i onih političkih razgovora nikad ne bi bili VDT. Gospodine Markoviću vi ste gori od Ivice Stankovića, on je makar imao znanje a vi nemate ništa - kazao je ranije poslanik DNP-a Milan Knežević.&nbsp;
- Vi ste politički izabrani, nemojte da mislite da ste &nbsp;izabrani što ste bili neka velika firma. Ne, izabrani ste dogovorom partlamentarne većine da budete vrhovni državni tužilac. Ustanite recite, nijesam ispunio očekivanja, povlačim se sa ove funkcije pa ćemo mi ovdje se opet dogovoriti dvotrećinski ko bolje može da odgovori na ove zahtjeve. Ja sam očekivao od vas a čitava Crna Gora to željela da vi uradite nešto vezano za Mila Đukanovića, za Aca Đukanovića, Brana Gvozdenovića, Peđu Boškovića, vi tamo ne smijete da privirite a ovamo se bavite mačkama i ne znam čime se bavite - dodao je Mandić.&nbsp;
Osim kadriranja u tužilaštvu, Mandić pretenduje da mijenja više elemenata Ustava Crne Gore, a za te teme je tokom 2025. uvijek pronašao poseban tajming - napredak Crne Gore na putu ka EU.&nbsp;
- Postoji veliki broj elemenata sadašnjeg Ustava koji su zreli da se upodobe sa sadašnjicom Crne Gore, među kojima se nalazi i želim posebno da istaknem status srpskog jezika - kazao je Mandić.&nbsp;
- On uvijek, vrlo pažljivo bira tajminge kad iz naftalina izvlači ove teme koje duboko dijele crnogorsko društvo uostalom, znate i sami da je prilikom izbora na poziciju predsjednika Parlamenta Mandić kazao da ciljevi ostaju isti, samo su putevi drugačiji..... - dodala je poslanica DPS-a Sonja Popović.&nbsp;
Kraj godine politički je obilježila međuvladina konferencija u Briselu u kojoj je Crna Gora zatvorila 5 pregovaračkih poglavlja, i ušla u najintezivniji dio procesa integracija ka EU koji slijedi.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Presjek političke 2025. godine: Od blokade parlamenta do zatvaranja pet poglavlja

Završetak svake godine je vrijeme za sumiranje i analizu u dometima unutrašnje i vanjske politike i njenih rezultata u praktičnom smislu. Iako je nezahvalno u situaciji kada rijetko što funkcioniše u državi Crnoj Gori baviti se onima koji su na političkoj trpezi najmanje krivi za takvu situaciju, okolnosti nameću da nije moguće izbjeći širu sliku, uključujući i razmjere učinkovitosti suverenističkog političkog bloka i političkih partija koje se deklarišu kao dio tog korpusa. Očito je problem jasne diferencijacije od zla očigledna naklonost EU da Crnu Goru iskoristi kao primjer svoje otvorenosti za proširenje, kao motiv drugim zemaljama Zapadnog Balkana da pojačaju reforme i brže ispune kriterijume za članstvo. Dijelom zbog agresije Rusije na Ukrajinu, a dijelom zbog očitog mekog uticaja Ruske Federacije i Kine na prostorima Zapadnog Balkana, koji se širi i na neke bivše socijalističke zemlje, današnje članice EU. <h2>BURIDANOV MAGARAC</h2> Naklonost EU za prijem Crne Gore i očigledno formalizovanje uslova, bez ulaženja u samu suštinu da li se crnogorsko društvo istinski reformiše ili se radi o providnom simulakrumu, kao da je suverenistički blok stavila u poziciju Buridanovog magarca. Da li je prihvatljiva cijena urušavanja svega u državi zbog otvorene mogućnosti za relativno brzi ulazak Crne Gore u EU, izbjegavajući bilo kakav ozbiljniji otpor otvorenom urušavanju svih demokratskih principa, spajanju sve tri grane vlasti pod kontrolom vladajuće većine i otvorenoj diskriminaciji najbrojnije etničke grupe u Crnoj Gori, sa tendencijom promjene etničke strukture u cilju ostvarenja ideje „srpskog sveta“, kao parafraze Putinove politike o vraćanju istorijske imperijalne politike na prostore bivšeg SSSR-a. Dok, čini se, suverenistički blok mrtvijem snom spava, svodeći svoje aktivnosti samo na nesporno argumentovane govore u Skupštini, vladajuća većina je faktički osvojila svojim uglavnom poluobrazovanim, nesposobnim i autoritativnim kadrovima sve sfere društva: od pravosuđa, kulturnih i obrazovnih institucija, do bezbjednosnog sektora i institucija sile: vojske i policije. Kao da gaje iluzije u opoziciji da će se ulaskom u EU ti problemi vratiti na svoje mjesto, iako nikada nijesu ni bili na svom mjestu, kao što su se gajile iluzije da će pristupom članstvu u NATO Crna Gora riješiti problem svoje suverenosti i odbraniti se od otvorenih nasrtaja spolja. Bojim se da će ta zabluda skupo koštati Crnu Goru i da je sve očiglednije da većinska vlast koristi priliku da otvori sve više pitanja koja zadiru u sami habitus crnogorskog društva i njegov konstitutivni karakter, dok se maše crvenom maramom članstva u EU. Nekako se i može shvatiti strah građanskih političkih elita od konformizma koji odavno krasi pristalice crnogorskog suverenizma, samim tim i od fijaska javnih manifestacija nezadovoljstva, ali je teško razumjeti parlamentarno saučestvovanje u razgradnji ono malo institucionalnog suverenizma što je postignuto za vrijeme predavgustovske vlasti, kao i inertnost u korišćenju međunarodnih sudskih i političkih institucija u procesuiranju očiglednog kršenja osnovnih ljudskih prava i otvorenu diskriminaciju etničkih Crnogoraca i procrnogorskih institucija. Eskapizam ili ambivalencija?!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251227211236_980802b80a41b80b3545be8a5cd53b9b077f44bbe257ad07312139ff85375987" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"><figcaption>DRŽI NA OKUPU ROGOVE U VREĆI: Andrija Mandić</figcaption></figure>  Na najvažnije državne funkcije postavljaju se ljudi bez ikakvih profesionalnih perfomansi i značaja, čak i osobe koje više priliče higijenskim radnicima u osnovnoj školi u nekoj crnogorskoj zabiti, nego direktorkama kulturnih ustanova, dok se smjenjuju svi koji ne pripadaju političko–religioznom komplotu koji drži na okupu rogove u vreći od većinske vlasti. Dok vreću drži vojvoda od Krnje Jele, Andrija Mandić. <h2> ZAŠTO ĆUTI OPOZICIJA</h2> Ako se Ustavni sud oglasio kao nenadležan za odlučivanje o tzv. Temeljnom ugovoru države Crne Gore sa Crkvom Srbije, zašto opozicija nije podnijela zahtjev sudu u Strazburu sa osnovnim zahtjevom da se definiše status tog Ugovora, jer on nije međunarodni zato što se međudržavni ugovori sklapaju sa državama, a ne pojedinačnim pravnim subjektima iz drugih država. Zato taj Ugovor nije ni ratifikovan u Skupštini, što bi moralo biti da je međudržavni ugovor. Drugo, kako je moguće ugovorom sa pravnim subjektom iz druge države uređivati unutrašnje pravo u Crnoj Gori, koja ima već donešen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji moraju poštovati svi ugovori sa bilo kojom vjerskom zajednicom u Crnoj Gori. Zašto opozicija izlaskom iz parlamenta ne problematizuje snižavanje kriterijuma za rukovodeća mjesta u svim javnim oblastima, nepoštovanje konkursa i kriterijuma kvaliteta prilikom izbora kadrova i, konačno, zašto se dikriminušu kadrovi crnogorske nacionalnosti, iako očigledno ispunjavaju profesionalne i druge standarde, višestruko više od onih koji se biraju? Zašto država Crna Gora izdvaja ogroman novac za Crkvu Srbije i srpske manifestacije i institucije, dok procrnogorske institucije su na rubu opstanka, a mnoge se i gase? U kojoj je to zemlji moguće na čelo kulturnih i prosvjetnih ustanova postavljati osobe koje su otvoreni neprijatelji nezavisnosti Crne Gore i otvorene pristalice druge države? Kako je moguće da se u vojsci i policiji Crne Gore sprovodi partijski veting, u kojem nema kriterijuma koji je primaran u svim zemljama svijeta: bezrezervna odanost svojoj zemlji? Kad bi se primjenjivao taj kriterijum bojim se da bi, od ministra pa nadolje, otpala većina zapošljenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251227211236_672fe89d92cc250b60d0e3b0804a02242b5c0130515ea95708c5aec7a6e86387" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Profirije Perić i Dritan Abazović"><figcaption>TZV. TEMELJNI UGOVOR JE TREBALO DA ZAVRŠI NA SUDU U STRAZBURU: Profirije Perić i Dritan Abazović (Photo: Vlada CG)</figcaption></figure>  <h2> POLITIČKI ZATVORENICI</h2> Zašto se politički ne problematizuje postojanje političkih zatvorenika u Crnoj Gori i postojanja osoba iz vlasti koje su eskulpirane od svake odgovornosti, zahvaljujući tužiocima i sudijama koji su iz redova njihovih pristalica? Svako sa zrnom mozga vidi da su optužbe protiv bivšeg SDT Milivoja Katnića, njegovog bivšeg zamjenika Saše Čađenovića i bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića najobičnije amaterske konstrukcije, nedostojne bilo kojeg brucoša pravnog fakulteta. Kako je moguće da Odbor za pravosuđe u izboru sudija Ustavnog suda postavlja pitanja o nacionalnoj pripadnosti i o tome kako bi presudili u slučaju kolokvijalno nazvanom „državni udar“? Kako je moguće prenebregnuti da je u navedenom slučaju „državni udar“ dokazima potkrijepljen svaki iskaz svjedoka saradnika, počev od materijalnih dokaza, do šifrovanih komunikacija, susreta sa optuženima, novca koji im je predavao, itd? Zašto je jedina odbrana optuženih u predmetu „državni udar“ kredibilitet svjedoka saradnika, kada se proces vodi upravo kako bi se u postupku potvrdilo da li su njegovi iskazi istiniti, što je izvođenjem dokaza nedvosmisleno utvrđeno? Institut svjedok saradnik je i zamišljen tako da osobe iz kriminalnog miljea otkriju tužilaštvu detalje na osnovu kojih oni mogu prikupiti dokaze i formirati optužnicu. Ne samo na osnovu svjedočenja svjedoka saradnika, što očigledni krivci i njihova politička sabraća pokušavaju da podvale. <h2> ISTORIJSKI REVIZIONIZAM</h2> Izostanak institucionalnih promjena sa ciljem sistemske podrške razvoju konsensualne političke kulture i konsekventne konstitucionalizacije i utemeljenja Crne Gore kao građanske, pravno uređene države, pokazuju se kao veoma bitan faktor i indikator nepostojanja stvarne evropeizacije Crne Gore. Sve što podśeća na otvorenost, građanstvo, pluralizam, univerzalizam i multikulturalizam pretrpjeli su krah i vraćaju nas aspektima kobnih posrtanja i sunovrata mračnih devedesetih. Demokratizacija sistema, ispostavilo se, nema neophodni građanski (očigledno daleko precjenjeni) potencijal, a snaga konzervativnih obrazaca je toliko jaka (često potcjenjivana) da je čak prevladala i među partijama vlasti koje se deklarišu kao prozapadne i građanske. Zahvaljujući tim konzervativnim obrascima Crna Gora se sve više odriče svoje antifašističke prošlosti i tradicije i potpada pod uticaj Crkve Srbije i njihovog ničim utemeljenog, zasnovanog samo na bajanju, bez ikakvih argumenata, istorijskom revizionizmu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251227211236_2149e9bd975d8ac1d00d47d159a53a1dfadd43938f2da6738bbe843ad195d57b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"><figcaption>ŠTAZIJEVCI I SEKURITATEAVCI IZ DEMOKRATA: Boris Bogdanović (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Istorijski revizionizam – kako ga definiše Todor Kuljić – predstavlja „preradu prošlosti nošenu jasnim ili prikrivenim namjerama pravdanja užih nacionalnih ili političkih ciljeva“. Drugim riječima, u slučaju istorijskog revizionizma na djelu je ne samo prevrijednovanje tj. novo ili modifkovano tumačenje prošlosti, već neposredna prerada (falsifkovanje, izostavljanje, izvrtanje, itd.) istorijskih činjenica i izvođenje odgovarajućih objašnjenja, koja imaju krajnje utilitarnu vrijednost u određenom kontekstu. Čini se kao da ne postoji svijest da iza istorijskog revizioionizma Crkve Srbije ne stoji samo formalna zamjena teza, već duboko ukorijenjena namjera da se promijeni i etnička i istorijska lična karta Crne Gore. U zabludi su suverenističke partije da se istorijski revizionizam Crkve Srbije i velikosrpskih partija može retorički vratiti na deponiju sa koje su ih konzumenti uzeli, jer iza njihovog konzumiranja ne stoji želja za istinom, već upravo suprotno. Neka vas zato ne čude štazijevci i sekuritateavci iz Demokrata, što reče jedna moja prijateljica, što postavljaju popove, vazda lakome na pare, da naprasno volontiraju i trkeljišu po arhivima. Ko zna, možda se jednog dana policija i vojska pojave sa kokardama na kapama. Čudo su volonteri!

Slobodan Jovanović

Eskapizam ili ambivalencija

Završetak pregovaračkog procesa Crne Gore sa Evropskom unijom je nacionalni interes i stvaranje preduslova za punu vladavinu prava, uključujući izbor sudija Ustavnog suda, treba da bude rezultat konsenzusa vlasti i opozicije, to je poruka sa današnjih konsultacija koje je povodom izbora sudija Ustavnog suda otvorio predsjednik Vlade Milojko Spajić sa predstavnicima parlamentarnih stranaka.
Kako je navedeno u saopštenju, u konsultacijama su učestvovali predstavnici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, Demokratske partije socijalista Danijel Živković, Nove srpske demokratije Jelena Božović, Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin, Bošnjačke stranke Mirsad Nurković, Socijalističke narodne partije Bogdan Božović i Krsto Rađenović, Socijaldemokrata Boris Mugoša, Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović, Albanskog foruma Artan Čobi.
Predsjednik Vlade istakao je da je cilj konsultacija inkluzija i postizanje što šireg konsenzusa u vezi sa svim važnim pitanjima od interesa građana i države, te ostvarivanja strateškog cilja - članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.
- Otvaramo ciklus intenzivnih razgovora u želji da obradujemo naše građane i da što prije, ukoliko je moguće do kraja godine, saopštimo da imamo u potpunosti kompletiran Ustavni sud. Funkcionalnost institucija i stvaranje preduslova za punu vladavinu naš je prioritet - poručio je Spajić.
Kako je istakao, Crna Gora planiranom dinamikom napreduje ka učlanjenju u EU, ali da će u završnici ovog procesa biti još izazova.
- Između ostalih u poglavljima 23 i 24. Zato je na svima nama da učinimo sve kako bismo kroz dijalog došli do najboljih rješenja za sva otvorena pitanja. Očekujem da do kraja godine parlament izabere najmanje jednog sudiju Ustavnog suda, a u predstojećem intenzivnom radu zajednički ispunjavamo sve obaveze iz zahtjevne evropske agende - naveo je Spajić.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović saopštila je da je za sjutra zakazana sjednica tog skupštinskog tijela na kojoj će biti konstatovan broj pristiglih prijava za kandidata Ustavnog suda, nakon čega slijedi procedura izbora.
Predstavnici parlamentarnih stranaka ocijenili su pozitivnim to što je premijer otvorio konsultacije oko važnih pitanja koja se tiču evropskog puta Crne Gore.
Kako se dodaje u saopštenju, saglasili su se da je integracija države u Evropsku uniju nacionalni interes, te da će svi u tom smislu dati doprinos, kako kada je u pitanju kompletiranje Ustavnog suda, tako i u odnosu na zakonska rješenja i usklađivanje sa zakonodavstvom EU.

Spajić: Dijalogom i političkom zrelošću do kompletiranja US što prije - učlanjenje u EU kao nacionalni interes

Crna Gora je pet koraka bliže ostvarenju ključnog strateškog cilja-članstva u Evropskoj uniji, poručio je potpredsjednik Demokratske partije socijalista, poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković.
On je u emisiji „Kontakt“ na Radio Televiziji Nikšić poručio da vjeruje da ukoliko Crna Gora iskoristi ovu, kako je kazao, istorijsku šansu, da bi bio najbolji garant budućeg političkog i ekonomskog razvoja države.
- Pogledajte kako je Hrvatska profitirala od članstva u EU. Tako da ja nemam nikakvu dilemu da je to za nas najvažnije političko pitanje. Bez obzira na političke razlike koje se jasno manifestuju, kada je riječ o evropskim integracijama mislim da moramo svi da budemo iznas dnevno-političkih tema, i dati svoj maksimum kako bi Crna Gora do kraja 2026. godine pokušala da ovaj važan proces privede kraju - istakao je Vuković.
Ko god da je učestvovao u diplomatskoj akciji prema Francuskoj, koja je prvobitno najavila da bi mogla da blokira dva poglavlja, Vuković mu čestita.
- Bilo da se radi o predsjedniku države, predsjedniku Vlade i njegovom timu. I mi smo pomogli sa kontaktima koje imamo i u Berlinu i Parizu. Ja ovo doživljavam kao zajednički posao svih nas, zajedničku obavezu prema ljudima koji u ogromnom procentu žele da vide Crnu Goru kao narednu članicu Evropske unije, ne smijemo ih iznevjeriti - dodao je Vuković.
Parlamentarce čeka puno posla do kraja godine, oko 70 zakona dolazi na dnevni red, kazao je Vuković.
- Opet je to na vrat- na nos, u minut do dvanaest. Opet će biti da nemamo dovoljno vremena da se udubimo, ali opet nemamo kud bez da glasamo za te zakone znajući šta to znači za evropske integracije -istakao je Vuković.
Posebno će biti izazovna 2026. godina jer kako kaže, niko nikad nije približno toliko poglavlja zatvorio tokom jedne godine, odnosno 20 pregovaračkih poglavlja.
- Potpuno je jasno da ne smijemo izgubiti jedan jedini dan. Prije svega Vlada Crne Gore, ljudi koji u okviru različitih pregovaračkih struktura nose ovaj proces. Znajući kako ti izgleda iznutra, imam razloga i za optimizam, jer ima sjajnih i posvećenih ljudi, ali i za zabrinutost, znajući kako se neki ministri ophode prema poslu koji rade - dodaje Vuković.
Nada se da će premijer Milojko Spajić znati da odgovori tim izazovima, a što se tiče opozicije, zaključuje, biće podrška naporima da Crna Gora postane dio Evropske unije.

Vuković: Crna Gora pet koraka bliže EU, opozicija će dati punu podršku članstvu

Institucije sistema ne smiju ćutati na ponašanje Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori - poručila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković podvlačeći da ta partija smatra obavezom da obavijesti javnost da su tokom dužeg vremenskog perioda reagovali na ozbiljna institucionalna i pravna pitanja u vezi sa postavljanjem spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, kao i na postupanje (ili nepostupanje) nadležnih organa povodom tog događaja.
- Crnogorski forum je više puta, kroz konkretne i obrazložene zahtjeve, upozoravao na propuste i urušavanje pravosudnih i policijskih institucija u vezi sa krivičnim djelima koja su u vezi sa ovim slučajem. Tim povodom smo se obraćali predsjednici Vrhovnog suda Crne Gore, gospođi Valentini Pavličić, Sudskom savjetu Crne Gore u više navrata, a sada i Vrhovnom državnom tužiocu i Tužilačkom savjetu Crne Gore - navela je ona.
Njihove reakcije, podvlači Marković, nijesu bile političke, niti motivisane dnevnim interesima - već isključivo zasnovane na potrebi da se zaštiti ustavni poredak, vladavina prava i osnovne vrijednosti antifašizma, kao i da se spriječi institucionalna normalizacija ratnih zločina i njihovih izvršilaca.
- Posebno smo ukazivali na ozbiljne propuste Policije, Tužilaštva i Sudova u postupanju po krivičnom predmetu K. br. 143/25, koji se vodi pred Osnovnim sudom u Beranama. U tom predmetu uočeni su brojni problemi: neizvršavanje zakonitih naloga državnog tužioca od strane policije, pogrešno procesno vođenje predmeta, njegovo višestruko vraćanje bez suštinskog rješenja, izostanak disciplinske odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija, kao i selektivno postupanje kojim su određena lica i institucije ostala van dometa istrage, uprkos javno dostupnim činjenicama i indicijama - navela je Marković.
Crnogorski forum je, dodaje ona, jasno ukazao da se ne radi o izolovanom slučaju, već o obrascu institucionalnog ponašanja u kojem se formalna nezavisnost pravosudnih organa koristi kao izgovor za nepostupanje, čime se direktno urušava povjerenje građana u institucije sistema.
- Takođe, želimo upozoriti da mnogi u vlasti formalno ističu da žele ubrzan pristup Crne Gore Evropskoj uniji, dok su njihove stvarne akcije usmjerene ka opstrukciji tog procesa. Ova strategija, djelimično usklađena s interesima stranih centara moći, posebno s Beogradom, jasno pokazuje da se djeluje u pravcu usporavanja integracija Crne Gore u EU - jasna je Marković.
Posebno, cijeni ona, zabrinjava kampanja oko promjene Ustava u dijelu državnih simbola, koja je pokrenuta prije dva mjeseca, dok opozicija nema dovoljno snage da artikuliše efektivan odgovor.
- Ovo se vidi i kroz projekat izgradnje kolektora u Botunu-dio prostora predviđen za izgradnju kolektora pripada Glavnom gradu, ali vlast pod pritiskom i proceduralnim manipulacijama pokušava da ignoriše taj faktički položaj. Očekujemo da trenutna Vlada pokaže hrabrost i dosljednost u rješavanju pitanja kolektora, s obzirom na kompleksnost i važnost pitanja koje je povezano s Poglavljem 27-životnom sredinom i regionalnim obavezama - navela je Marković.
Crnogorski forum će, poručuje ona, nastaviti da koristi sva zakonita i demokratska sredstva kako bi upozoravao domaću i međunarodnu javnost na ove pojave.
- Jer smatramo da se vladavina prava ne može graditi na ćutanju, relativizaciji odgovornosti i selektivnoj primjeni zakona. Od našeg obraćanja predsjednici Vrhovnog suda, Vrhovnom državnom tužiocu, Tužilačkom savjetu i Sudskom savjetu očekujemo brzu, profesionalnu i odgovornu reakciju, kojom bi se jasno pokazalo da su institucije Crne Gore spremne da suštinski, a ne deklarativno, ispune standarde potrebne za zatvaranje poglavlja 23 i 24- vladavine prava i ljudskih prava- i time pošalju jasnu poruku da građani mogu imati povjerenje u institucije sistema - naglasila je Marković.
Zato ponovo pozivaju kompletu opoziciju parlamentarnu i vanparlamentarnu kao i sve one kojima je Crna Gora u srcu i koji žele ubrzan ulazak Crne Gore u Evropsku uniju, da se udruže i zajednički pristupe izradi plana koji su oni već predložili.
- Cilj je da se dogovori svaki detalj i da se osigura jedinstven i koordinisan nastup, jer sada nema mjesta pojedinačnim ambicijama ili sujetama. DPS i sve druge stranke moraju bez sujete prihvatiti ovu inicijativu, jer sami ne mogu sprovesti ono što je za Crnu Goru neophodno. Kada Crna Gora uđe u EU, svako će imati priliku da se politički odmjeri na narednim izborima. Međutim, sada je ključni prioritet jedinstvo i zajednički nastup, kako bi se otklonila opasnost koja prijeti suverenitetu i evropskoj budućnosti Crne Gore - pojasnila je Marković.
Njihova obaveza je, kaže, da govore onda kada institucije ćute.

Marković: Institucije sistema ne smiju ćutati na ponašanje SPC, opozicija da zajednički pristupi izradi našeg plana

Procesuiranje 35 ljudi zbog protesta uoči dodjele Trinaestojulske nagrade je par ekselans primjer zloupotrebe moći države, gaženje slabih, što je duboko problematično i institucionalno kukavički, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 Sata", na Televiziji E, politički savjetnik Aleksandar Musić.
Ako represivni aparat gazi preko svake mjere 35 ljudi koji nemaju društvenu zaštitu, a istovremeno su veoma pomirljivi prema brataniću predsjednika Skupštine Danilu Mandiću i alkoholisanim licima koji su napali novinare u Gornjem Zaostru to znači, navodi Musić, da se ocrtavaju obrasci moći.
- To znači da ovih 35 ljudi u ovom trenutku postoji dobar i loš način na koji mogu reagovati u ovoj situaciji. Dobar način je uzeti ovo i ocrtati širim društvenim slojevima i ljudima koji se s njima ideološki ne slažu, pokazati im da ako je danas neko na udaru već sjutra može biti neko drugi ma koliko se međusobno razlikujemo u nekim pogledima. Naprosto, ovo je zloupotreba moći. Drugi način kojim se može krenuti i koji možda nije najsretniji je da se zapadne u neku vrstu patetike, kuknjave i samosažalijevanja, martirologij žrtveništva i time se ne postiže nikakav cilj. Ovo je par excellence primjer zloupotrebe moći države, gaženje slabih, a zapravo štićenja onih koji imaju pravu moć u Crnoj Gori u ovom trenutku i to bi trebalo podcrtati - rekao je Musić.
Prema njegovom mišljenju, kvalitetna opozicija bi trebalo u svakom trenutku da se poveže sa društvom, različitim udruženjima, organizacijama, sindikatima.
- To je ona tiha, podzemna moć političke stranke ili stranaka ili opozicije kao takve. Crnogorska opozicija to ne radi, propušta priliku za prilikom i u ovom trenutku još jednom dolazi do izražaja sada već zloglasno sredstvo - alat političke borbe u Crnoj Gori, a to je svemoćno saopštenje - ocijenio je Musić.
On podsjeća da je ideja vladavine prava ponašati se jednako prema svakome nezavisno da li taj neko ima, kako kaže, religijsko, obavještajno, paraobavještajno, političko, parapolitičko, ideološko, međunarodno, ekonomsko i svako drugo zaleđe.
- U ovom slučaju ja vidim zloupotebu moći i sile i vidim nešto što je duboko problematično, ako hoćete institucionalno kukavički- naglasio je Musić.
<h2>"Država u Gornjem Zaostru odustala od same sebe"</h2>
On se osvrnuo i na slučaj nestalog spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Smatra da je katastrofalno ako je država znala da će doći do podizanja tog spomenika, a da nije reagovala. To je, ističe Musić, svojevrstan kukavičluk. Sa druge strane, ako nije znala, to, kaže on, pokazuje nesposobnost države da vrši svoje temeljne uloge. 
- Nije tema je li spomenik sad u svemiru, podrumu ili na tavanu, nego da li je država znala. Ono što je takođe tema je i zašto se nije obrušila na one koji su tukli novinare, što znači da je ona u tom trenutku u Gornjem Zaostru odustala od sebe same. Tu imate ponovo negiranje države, tu čak i ne mislim o nekom identitetskom i ideološkom vrijednosnom smislu, nego u smislu upravne strukture države, logike države kao takve, ja bih ovo vraćao kao temu i to je pitanje za one koji vode državu, pitanje za premijera, pitanje za ministra policije, pa to je pitanje za predsjednika Skupštine, a sve ovo ostalo su nekakve peripetije čiji cilj je razvodniti, redikulizirati i maknuti pravi temu sa stola”- istakao je Musić.
- Nije tema da li je spomenik sada u svemiru, podrumu ili na tavanu, nego da li je država znala. Tema je i zašto se država nije obrušila na one koji su tukli novinare, što znači da je ona u tom trenutku, u Gornjem Zaostru, odustala od sebe same. Tu ponovo imate negiranje države — ne mislim u identitetskom ili ideološkom smislu, već u smislu njene upravne strukture i logike države kao takve. Ja bih ovu temu stalno vraćao, jer je to pitanje za one koji vode državu: pitanje za premijera, za ministra policije, pa i za predsjednika Skupštine. Sve ostalo su peripetije čiji je cilj da se razvodni, redikulizuje i skloni prava tema sa stola - istakao je Musić.
<h2>"Pet spektakularno prosutih godina"</h2>
Komentarišući djelovanje crnogorske opozicije, Musić ocjenjuje da je izgubljeno dragocjeno vrijeme.
- To je pet spektakularno prosutih godina, a možda će vrijeme pokazati da su to bile najbitnije godine za crnogorsku opoziciju. Željezo se kali kada je vruće, kada je situacija pri dnu imate priliku da se podignete kao feniks, a ne biti u stalnom grču, defanzivi i svoditi se na nekakva kultna saopštenja - rekao je Musić, dodajući da ne pamti primjer opozicije koja je „prosula” toliko vremena, iako se za taj period, kako kaže, moglo mnogo uraditi.
Osvrćući se na odnose među koalicionim partnerima, ocjenjuje da bi, ukoliko do sredine 2026. godine ne dođe do suštinskih promjena, sljedeći mandatar mogao biti lider NSD-a Andrija Mandić.
Prema njegovim riječima, „to nije nuklearna fizika, neka kompleksna matematika”, jer se sve kreće u pravcu da će „Demokrate sredinom 2027. godine biti na istorijskom minimumu”, dok će PES, kako sada stvari stoje, oslabiti, posebno „ako u političkom smislu skinu glavu Spajiću i okrive ga za neki ekonomski posrtaj i urušavanje budžeta”.
- Mandić je u poziciji da traži mandatara za sebe i ovi njegovi obilasci po svijetu – govorimo o SAD-u, o Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske, a vjerujem da će takvih posjeta biti više u sljedećoj godini – on se pokušava dovesti u neutralu, da kada taj trenutak nastupi, kada kucne čas, ne treba mu ljubav sa Zapada, ali mu treba milost i da ključni broj ambasadora u Crnoj Gori samo okrene glavu u suprotnom smjeru - istakao je Musić.
Podsjeća i da je Mandić tokom posjeta imao „prilagođenu priču”, navodeći da se u SAD-u povezao sa jevrejskim organizacijama „koje ga ne bi ni primile da Izrael ima malo bolji imidž u svijetu”. Posjeta Velikoj Britaniji, dodaje, potvrđuje da su „lobisti dobro odradili posao”, jer su ga primili laburisti „koji nijesu desničari i nemaju baš nikakvih ideoloških podudaranja”.
- U trenucima kada svi okreću glavu od Izraela, Jevreji trebaju svakog saveznika i oni će to znati vratiti, što znači da je izabrao vrhunski tajming da dođe do onih koji imaju upliva i na američku desnicu i na američku ljevicu, nemojte tu imati nikakve iluzije - zaključio je Musić.

Musić o procesuiranju 35 ljudi: Primjer institucionalnog kukavičluka i zloupotrebe moći države

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša iznio je nekoliko pojašnjenja o, kako je rekao, pararelnoj realnosti koja se plasira povodom izbora sudija Ustavnog suda. Suština je, kako je rekao, da nije bilo dijaloga i kompromisa sa opozicijom.
Mugoša je podsjetio da se sudije po Ustavu biraju kvalifikovanom većinom (dvotrećinskom, odnosno tropetinskom u drugom krugu). To suštinski znači, navodi on, da bi trebalo da te sudije imaju podršku poslanika većine i opozicije, odnosno da kandidati budu rezultat dijaloga i kompromisa većine i opozicije.
- Dijaloga i kompromisa sa opozicijom nije bilo i to je suština, jer je to uzrok problema. Tokom izbornog procesa sudija US desilo se i konstatovanje prestanka funkcije jedne sutkinje US mimo Ustavom predviđenih procedura (što je potvrđeno od strane Evropske komicije i Venecijanske komisije). Za sve one koji su istinski proEU orjentisani sve ovo navedeno treba prije svega da nas zabrine a ne da se samo bavimo posljedicama (jučerašnjim glasanjem) - naveo je Mugoša u objavi na mreži X.
Prema njegovim riječima, jučerašnje glasanje je loša posljedica još lošijeg uzroka. 
- Na kraju, moramo da budemo svjesni da mandat sudijama US traje 12 godina a ne do kraja 2026. Zbog toga je važno da taj predlog bude rezultat dijaloga i kompromisa vlasti i opozicije jer je to upravo evropski način ponašanja - istakao je on.
Kako je naglasio, mnogo više za nas nego za građane zemalja EU i evropske diplomate je važno da to budu zaista oni koji svojim profesionalnim integritetom mogu da opravdaju privilegiju obavljanja tako važne funkcije u narednih 12 godina.
- I jedna dobronamjerna poruka konstituentima vlasti jer imaju 53(+1) poslanika i ne žele dijalog sa opozicijom. Ne vrijeđajte inteligenciju građana sa (o)pominjanjem opozicije zbog toga što nemate 49 glasova za izbor sudija US. Naučite da se odgovorno i ozbiljno bavite politikom odnosno javnim interesom. Zapalo vas je da ste vlast… Nažalost - konstatovao je Mugoša.

Mugoša: Ne vrijeđajte inteligenciju građana sa (o)pominjanjem opozicije zbog toga što nemate 49 glasova za izbor sudija US

Članovi opozicije u Odboru za ekonomiju, finansije i budžet pisali su ambasadoru Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanu Satleru ukazujući da je većina za člana Senata Državne revizorske institucije (DRI) predložila kandidata koji za to ne ispunjava zakonske uslove.
- Zbog važnosti jačanja nezavisnosti i profesionalnog integriteta Državne revizorske institucije, a u kontekstu poglavlja 32, važno je istaći da je parlamentarna većina na Odboru za ekonomiju, finansije i budžet predložila za člana Senata DRI osobu koja ne ispunjava zakonske uslove za navedenu poziciju (član 32 Zakona o DRI - položen ispit za državnog revizora i najmanje 10 godina radnog iskustva ili najmanje 10 godina radnog iskustva u obavljanju odgovornih poslova u javnim finansijama) - precizirali su predsjednik i članovi Odbora Boris Mugoša, Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Nikola Milović i Miloš Konatar.
Oni su podvukli da se tako pravi se ozbiljan presedan gdje se u veoma važnoj instituciji na EU integracionom putu predlažu ljudi koji ne ispunjavaju zakonske uslove.
Ovo će, decidni su oni, imati ogromne posljedice na rad navedene institucije ali i na vladavinu prava i meritokratiju kao ključne temelje demokraskog napredovanja Crne Gore.
- Rasprava i glasanje na plenumu o predloženom kandidatu je u ponedjeljak, pa se nadamo da će svako iskoristiti svoj profesionalni integritet kako bi se zaustavili navedeni protivzakoniti i antievropski postupci - ukazali su oni.
Podsjećaju da su u poslednjih godinu i po dana imenovana dva člana Senata DRI i da prilikom njihovog imenovanja, kao i prilikom predlaganja ovog sada kadidata, većina nije našla za shodno da obavi razgovor sa opozicijom.
- U ovom aktuelnom slučaju, problem je još veći jer kandidat ne ispunjava zakonske uslove što će osim urušavanja integriteta DRI imati za posljedicu i žalbe kandidata koji su se javili na Javni poziv - jasni su u opoziciji.

Opozicija pisala Satleru: Većina predložila za člana Senata DRI kandidata koji ne ispunjava zakonske uslove

Poslanici opozicije podnijeli su skupštinskom Odboru za bezbjednost i odbranu zahtjev za kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Crne Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara &nbsp;Šćepanovića i direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivice Janovića.
Saslušanje bi trebalo da bude održano na temu „dezinformacije sektora bezbjednosti povodom incidenta na Zabjelu u kojem je ranjen državljanin Crne Gore, na osnovu kojih je Vlada Crne Gore ukinula bezvizni režim sa Turskom“.
- Zbog incidenta na Zabjelu u kojem je napadnut državljanin Crne Gore, te zvaničnog saopštenja Uprave policije da su među osumnjičenima turski državljani koji žive i rade u Croj Gori, u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima, nastupila je atmosfera tenzija, grupe ljudi marširale su ulicama i prijetile migrantima, a Vlada premijera Milojka Spajića donijela je hitnu odluku o ukidanju bezviznog režima sa Turskom - konstatovano je u obrazloženju inicijative koju su podnijeli lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živkovića, njegov partijski kolega Nikola Janović, lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović, poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević i nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
lako je naknadna istraga pokazala da u incidentu nijesu učestvovali turski državljani, već da su osumnjičene osobe iz Azerbejdžana na privremenom boravku u Croj Gori, oni ukazuju da su posljedice po odnose dvije države već nastupile.
- Zbog netačnog informisanja javnosti od strane Uprave policije, urgentne odluke Vlade Crne Gore koja je donijeta na temelju dezinformacija, eskalacije ksenofobije na ulicama, kao i potencijalnog narušavanja tradicionalno dobrih bilateralnih odosa Podgorice i Ankare, i moguće recipročne reakcije, smatramo da je neophodno organizovati kontrolno saslušanje predsjednika Vlade Cre Gore Milojka Spajića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i direktora ANB-a Ivice Janovića - naveli su poslanici opozicije.

Opozicija traži kontrolno saslušanje Spajića, Šaranovića, Šćepanovića i Janovića zbog dezinformacija nakon kojih je Vlada ukinula bezvizni režim za turske državljane

Nakon generalne probe, koju je na otvorenoj sceni izveo tzv. pokret „Odupri se“, počela je uobičajena priprema za centralnu i ključnu predstavu. Za razliku od junaka probe, odbjeglog tajkuna koji se okupljenoj masi obraća na glavnom gradskom trgu, ispovijedajući svoju istinu iz disidentskog londonskog stana, dok masa ćuti i zuri u veliki ekran, junaci glavne predstave sebe su podredili višem cilju. Komad „Litije“, po tekstu Amfilohija Radovića, a u režiji i dramaturgiji beogradske vlasti i srpskih tajnih službi 2020. premijerno je prikazan publici.
Iako su mnogi, sudeći po naslovu predstave, očekivali tekst o religijskim procesijama, o Bogu, o jevanđelju, dobili su goli politički igrokaz, s jasnim namjerama, i još jasnijim ciljem. Nije tu bilo nikakve katarze, tog uzvišenog pročišćenja i oslobađanja od nečistoće, putem samilosti i straha, koje gledalac doživljava kroz iskustvo viđenog. Bila je to obična politička i ideološka agenda, koja je za cilj imala uspostavljanje klerofašizma. Bio je to mučan prizor, u kojem su ogrezli u grijehu nosili najveći krst i zlatom optočenu ikonu. Gotovo šest godina od veličanstvenih litija, koje je odigrala umjetnička trupa SPC, i cijelih pet od početka vladavine klerofašizma, ispostaviće se da je ideja autora projekta u potpunosti uspjela. Iako su mnogi od nas, koji su svjedočili uvodu u slobodan pad, uvodu u anticivilizaciju, govorili da je ono što gledamo sve samo nije religija, i nije vapaj za slobodom, drugi su nam pak govorili da smo u krivu, i da je to što vidimo i čujemo pank, koji će konačno emancipovati i osloboditi posrnulu i zarobljenu zemlju. Govorili su da je konačno kucnuo toliko prizivani čas pomirenja. O litijama su pisali kao o Vudstoku. U njihovoj prozi sljedbenici ravnogorskog pokreta bili su hipici. I cijelom projektu, čini se, nedostajao je samo Miloš Forman, i nova adaptacija mjuzikla „Kosa“.
Reditelji i scenaristi iz filmskog studija „Vijesti“ uvjeravali su gledaoce da je fantastika stvarnost, da je stvarnost fantastika, a da je laž istina. No, kako izgleda pank-rok emancipacija pet godina kasnije? Ko to poje umjesto Džoa Kokera i Karlosa Santane? Je li to gitara Džimija Hendriksa, ili su ratne trube, ipak? „Je li prizor zaista ružan, ili je naše oko rđavo?“
Bilo kako bilo, svi koji nijesu uživali u prizoru proglašavani su nedobronamjernima, plaćenicima, i antihristima. Silni pisari branili su očigledan politički performans jedne parareligijske organizacije. Bili su medijski sponzori, i medijska fabrika propagande, čiji je zadatak manipulacija stvarnošću. Manipulacija javnošću. Manipulacija hipnotisanom masom. Danas se davimo u korovu koji nije pośečen dok je mogao biti pośečen, dok nije bio tako duboko u zemlji.
Ipak, nema razloga za likovanje nad proročanstvom koje se, nažalost, obistinilo. A i zar je neko morao biti prorok pa da vidi ono pred očima? Nema razloga za likovanje nad ponorom za koji smo znali da će početi gledati u nas. Jer, toliko je sve obesmišljeno, da će tad prevareni opet vjerovati onima koji su ih lagali. Zapravo, već im i vjeruju. Kad god varalice kobajagi kude svoje saveznike, iznevjereni frenetično aplaudiraju. Kad god medij svih režima i nagovijesti da bi mogao prestati da laže i da učestvuje u razoru jedne zemlje, iznevjereni ustaju i pozivaju na bis. Grobarima Crne Gore jednostavno se ne može vjerovati. Ma koliko opozicija bila pogrešna, opozicija ne odlučuje o budućnosti Crne Gore. No ipak, meta je uvijek opozicija. Kad ćuti, „Zašto ćuti?“ Kad govori biva optužena za govor mržnje. Zar je odgovor na mržnju govor mržnje? Opozicija se ne iživljava nad virtuelnim nalozima na društvenim mrežama, gotovo ga svakodnevno saslušavajući i vršeći torturu nad čovjekom koji golom istinom ismijava one koji ne vole smijeh. To čini režim, ne opozicija. Kudiće opoziciju, ali slaviće naši komentatori premijera koji je, kako oni kažu, pokazao zube Rami. Preporučiće premijeru da to isto učini i kad se nađe oči u oči s Aleksandrom Vučićem. Iako znaju da sluga nikad ne kidiše na svoga gospodara. I neće naši puritanci uprljati hartiju pišući o ulozi premijera u svemu što se događa. Jer Spajić je samo premijer, pobogu. Nosilac najveće političke moći u državi. No, strasno će kritikovati opozicione poslanike i proglasiti ih govornicima mržnje. Tako vam je to u svijetu licemjera.
Stomak ispunjen strahom, ili viskijem, svejedno je stomak koji se samozadovoljno gladi, i živi u iluziji da se javnost može varati do u beskonačno. Kao što smo znali da je pank s početka teksta neonacizam, znamo i da skupe navike traže bogate sponzore.
Kad odlučimo da se suočimo s istinom o svima nama, onda, možda, i završi predstava koja igra cijelih pet godina. Na nama je kako će izgledati potonji čin.

Zla opozicija i govor mržnje

Dvadeseti jubilarni Međunarodni podgorički sajam knjiga biće održan od 11. do 17. maja u Podgorici.
Od samog osnivanja, Sajam knjiga se realizuje uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija Crne Gore i Glavnog grada Podgorice, što je, kako kažu organizatori, omogućilo njegov stabilan i kontinuiran razvoj.
- Tokom dvadeset godina posvećenog rada, Sajam knjiga je izrastao u prepoznatljivo mjesto susreta autora, izdavača i čitalaca iz zemlje i inostranstva, a upravo zahvaljujući tom kontinuitetu, kvalitetnom programu i dugogodišnjoj saradnji sa kulturnim institucijama, Sajam knjiga je ove godine postao i proglašen od strane Ministarstva kulture i medija Crne Gore Manifestacija od posebnog značaja za kulturu Crne Gore - poručuju organizatori.

Međunarodni podgorički sajam knjiga biće održan od 11. do 17. maja

Policijski službenici Regionalnog centra granične policije ,,Centar" su sinoć, nakon izvršenih graničnih provjera, oduzeli dva vozila marke Audi koja se potražuju u Norveškoj i Austriji. Na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša, na ulazu u Crnu Goru, kontrolisan je crnogorski državljanin N.P. koji je upravljao vozilom marke Audi A4, crnogorskih registarskih oznaka, u vlasništvu druge osobe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260122080144_a61add9776a57efae55dc07ecd7d5d2837a6678c0a6975e5dd75965e02014324.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260122080144_a61add9776a57efae55dc07ecd7d5d2837a6678c0a6975e5dd75965e02014324" data-rendition-name="original" width="1280" height="1280" loading="lazy" alt="Oduzeta vozila"> <figcaption>Oduzeta vozila(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  - Provjerom podataka za navedeno vozilo utvrđeno je da se isto potražuje na međunarodnom nivou od strane NCB Interpola Norveške - saopšteno je iz Uprave policije. Nakon izvršenih provjera, vozilo je privremeno oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima Odjeljenja bezbjednosti Nikšić. Na graničnom prelazu Šćepan polje, na ulazu u Crnu Goru, policijski službenici su kontrolisali crnogorskog državljanina M.N. i izvršili pregled vozila marke Audi S6, podgoričkih registarskih oznaka, u vlasništvu jednog privrednog subjekta. - Provjerama je utvrđeno da se navedeno vozilo potražuje od strane NCB Interpola Austrije, nakon čega je isto oduzeto i predato na dalje postupanje službenicima policije u Plužinama - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Granična policija zaplijenila dva Audija koja potražuju Norveška i Austrija

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 18 saobraćajnih nezgoda, a poginula je jedna osoba.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su teže povrijedjene četiri osobe, a lakše sedam.
Navodi se da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda, a u Kotoru i Nikšiću po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu, Baru, Herceg Novom, Tivtu i Budvi.
Izdato je 490 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 60 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za dan 18 saobraćajnih nezgoda, poginula jedna osoba

Izrael je saopštio da je napao četiri granična prelaza na sirijsko-libanskoj granici, navodeći da ih Hezbolah koristi za krijumčarenje oružja, nakon ranijih napada na južni Liban u kojima su ubijene najmanje dvije osobe, dok je gotovo 20 ranjeno.
Najnovije izraelsko nasilje u srijedu dolazi uprkos primirju postignutom uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, kojim su okončane borbe duže od godinu dana između Izraela i boraca Hezbolaha u Libanu tokom 2024. godine, a koje je Izrael više puta prekršio.
- Izrael još jednom sprovodi politiku sistematske agresije izvođenjem vazdušnih napada na naseljena libanska sela, u opasnoj eskalaciji koja direktno cilja civile. Ovo ponovljeno agresivno ponašanje potvrđuje odbijanje Izraela da se pridržava svojih obaveza koje proizilaze iz sporazuma o prekidu neprijateljstava - rekao je libanski predsjednik Džozef Aun u izjavi kasno u srijedu.
Libansko Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je najmanje 19 osoba ranjeno u izraelskim vazdušnim napadima na južnolibanski grad Kanarit.
Državna Nacionalna novinska agencija navela je da su izraelski ratni avioni bombardovali zgrade u nekoliko sela i gradova na jugu Libana, uključujući Al-Harajeb, Al-Ansar, Kanarit, Kfour i Džardžuh, nakon što je izraelska vojska izdala upozorenja da će izvršiti napade na ciljeve unutar zemlje.
Ranije tog dana, Ministarstvo zdravlja saopštilo je da je u izraelskom napadu na vozilo u gradu Zahrani, u okrugu Sidon, ubijena jedna osoba. Ministarstvo je takođe navelo da je u drugom izraelskom napadu, usmjerenom na vozilo u gradu Bazurije u okrugu Tir, ubijena još jedna osoba.
Novinska agencija AFP saopštila je da je njen dopisnik izvijestio da je vidio ugljenisani automobil na glavnom putu u Sidonu, sa krhotinama razbacanim po okolini, kao i prisustvo ekipa hitne pomoći. Fotograf agencije je takođe lakše povrijeđen, zajedno sa još dva novinara koji su radili u blizini mjesta snažnog izraelskog napada u Kanaritu, gdje je povrijeđeno 19 osoba.
Izraelska vojska saopštila je na društvenim mrežama da je ciljala četiri granična prelaza na sirijsko-libanskoj granici koji su korišćeni za „transfer oružja“, kao i da je „eliminisala“ ključnog krijumčara oružja Hezbolaha u području Sidona, na jugu Libana.
U saopštenju libanske vojske osuđeni su izraelski napadi usmjereni na „civilne zgrade i kuće“, koje su ocijenili kao „očigledno kršenje libanskog suvereniteta“ i sporazuma o prekidu vatre.
Libanska vojska je takođe navela da takvi napadi „ometaju napore vojske“ da završi plan razoružavanja Hezbolaha, koji je bio dio sporazuma o prekidu vatre.
Hezbolah je odbacio pozive da preda oružje usred tekućih izraelskih napada, u kojima je u Libanu ubijeno više od 350 ljudi, uprkos prekidu vatre potpisanom u novembru 2024. godine, prema podacima AFP-a.

Tag: opozicija