Opšta bolnica Bar tradicionalno krajem kalendarske godine organizuje prijem za građane, privrednike, čelnike Opštine Bar koji su uručili &nbsp;&nbsp;donacije ovoj zdravstvenoj ustanovi.
- Vi ste svojim trudom i lijepim željama pokazali i dokazali da posjedujete duh zajedništva. Zajedno sa nama učestvujete u razvoju Opšte bolnice Bar - kazao je direktor Opšte bolnice Bar dr Igor Karišik dodajući da su mnogi od prisutnih godinama zaredom donatori i dio jedne lijepe prakse.
Dr Karišik je u ime Opšte bolnice Bar uručio zahvalnice donatorima, poželio svima &nbsp;dobro zdravlje, srećnu i uspješnu Novu godinu.
Takođe, to je bila prilika i da se najave &nbsp;buduće projekti, a i navede šta je urađeno. Opšta bolnica Bar je u protekle skoro tri godine pripremala projekte, konkurisali su &nbsp;i dobili &nbsp;od Evropske unije sredstva za &nbsp;dva IPA projekta.
- To su međunarodni projekti, trilateralna saradnja, u kojoj su učestvovale tri zemlje iz regiona, odnosno ustanove, &nbsp;a pokrovitelj je Evropska unija. Prvi projekt je izuzetno veliki, to je izgradnja prostora za patohistologiju, mrtvačnicu u krugu bolnice, zatim povezivanje sa drugim ustanovama preko digitalnih sistema. Drugi projekt je &nbsp;jedinica intenzivnog liječenja za neurološke i endokrinološke internističke bolesnike. U Opštoj bolnici Bar &nbsp;imamo hirušku intenzivnu jedinicu, jedinicu intenzivnog liječenja za hiruške bolesnike i koronarnu jedinicu. Ovako nešto nismo imali do sada i mislim da će značajno unaprijediti rad, poboljšati praćenje i kontrolu &nbsp;teških bolesnika - kazao je dr Karišik.
On je kazao da je suština u jednom aparatu koji povezuje sve parametre koji se dobiju iz drugih aparata i sjedinjuje praktično na jednom preko kojeg doktori, sestre i tehničare imaju mogućnost uvida u stanje pacijenta.
- Tako je mnogo bolji nadzor, mnogo bolji uslovi &nbsp;liječenja i samim doktorima i sestrama koji rade oko pacijenata. To će biti &nbsp;jedinstveno u Crnoj Gori. Takođe, će se te informacije putem digitalnih medija razmijenjivati sa kolegama iz Zadra i Mostara, tako da mislim da će biti na korist svime - kazao je dr Karišik.
Regionalna Opšta bolnica &nbsp;pokriva Bar, zatim od Petrovca do Ulcinja i &nbsp;do Virpazara, oko 100 hiljada ljudi, a u sezoni taj broj je duplo veći. U Opštoj bolnici Bar radi 75 ljekara.
- U principu mi imamo odličan kadar. Ono gdje želimo da uložimo, gdje želimo da pojačamo službu &nbsp;je i ortopedija, i hirurgija, i urologija, i infektivne bolesti.Nažalost izdešavale su &nbsp;se situacije i nesrećni spletovi okolnosti tako da smo na pojedinim mjestima ostali &nbsp;sa manje kadre nego što je to potrebno. Ne samo Bar, nego i Ulcinj, Dobra vode, Sutomore, Ostros..sve je &nbsp;više stanovnika koji gravitiraju ovdje, tako da ako mene pitate nikad nije dovoljna ni ljekara, ni medicinskih sestara. Trenutno je 18 mladih ljekara na specijalizaciji - kazao je dr Karišik dodajući da se gradi prostor za magnetnu rezonancu u Opštoj bolnici Bar.
Takođe, se proširuje prijemno odjeljenje i prostor za radiološku diagnostiku, naveo je direktor opšte bolnice Bar uz podsjećanje da Dom zdravlja i Hitna pomoć ne posjeduju radiološku diagnostiku, niti laboratoriju.
Preduzeće Bar Gradnja jedan je od donatora Opštoj bolnici Bar.
- Ove godine donirali smo aparat za ortopediju. U donaciji su učestvovali &nbsp;svih 70-tak &nbsp;radnika Bar Gradnje zajedno sa našim direktorom. Spremni smo uvjek da se odazovemo na ovakve akcije kao društveno odgovorno preduzeće. To je za dobrobit svih građana. Nastavljamo ovu tradiciju, kazala je menadžerka Bar Gradnje Anka Knežević.
Tokom 2024.godine Opštoj bolnici Bar sredstva i opremu su donirali Bar Gradnja d.o.o., Luka Bar d.o.o., Urion d.o.o., Glosarij d.o.o., Salus d.o.o., Evropa Lek d.o.o., Osmi red d.o.o., Jasmil Montenegro d.o.o., Sejad Čantić, dr Marija Đerković Lakićević, Rotary Club Bar, Auto kuća Šćekić d.o.o., Irma Adrović, Urion d.o.o., Crveni krst, Opština Bar, „M Wellnes Trade“, Vila „Amfora“ &nbsp;Petrovac, Porodica Aleksandra Cvetinovića, Osmi red d.o.o., Hemosan d.o.o., „Srpsko kulturno društvo Slovo ljubve“, Kalamper d.o.o., „Albanian-American Humanitarian Found “Trojet Tona” Porodica Kurmemaj, Andrea Radonjić, Daliborka Seferović, Ćamo Lukić , Rudo Montenegro, d.o.o., S&amp;E tehnica d.o.o., Netmont, &nbsp;d.o.o., Komunalne djelatnosti Bar, Ambasada Japana u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dr Karišik: Barska bolnica ima odličan kadar

Komisija za kontrolu kvaliteta u Opštoj bolnici Bar zaključila je da su u liječenju porodilja Drite Tafa i Asmire Alošević ispoštovana sva medicinska načela i pravila struke, u skladu sa trenutno važećim protokolima, saopštio je direktor te bolnice Igor Karišik.
Iz bolnice Bar saopštili su da se sve procedure u bolnici sprovode stručno i profesionalno, da, kako tvrde ,,ishitrene izjave od strane različitih subjekata unijele su nemir i nepovjerenje kod građana, te da nakon ozbiljnog pristupa žele da govore jezikom struke."&nbsp;
Karišik je, u svoje i ime članova kolektiva, izjavio saučešće porodici preminule pacijentkinje Drite Tafić.
- Sve nas je pogodila vijest o njenoj smrti i učestvujemo u žalosti sa njenom porodicom. Razlog što nismo do sada davali izjave je taj što smo htjeli da provjerimo sve činjenice uvidom u postojeću medicinsku dokumentaciju, uzmemo izjave od svih učesnika u liječenju pacijentkinja Drite Tafić i Asmire Alošević. Nakon toga organizovan je sastanak komisije za kontrolu kvaliteta u našoj bolnici i doneseni su zaključci i formirani izvještaji koji su poslati nadležnim institucijama - istakao je on u saopštenju za javnost.
U saopštenju je naveo i šta je Komisija za kontrolu kvaliteta 5. novembra zaključila u vezi toka liječenja Drite Tafa.
- Komisija za kontrolu kvaliteta zaključe na osnovu uvida u kompletnu medicinsku dokumentaciju da su u liječenju ove pacijentkinje ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke u skladu sa tenutno važećim protokolima. &nbsp;I pored činjenice koju smo konstatovali da je pacijentkinja tokom operacije u OB Bar imala komplikaciju podvezivanja desnog uretera i zbog čega je upućena u KCCG. Obzirom da se pacijentkinja nakon izlaska iz KCCG nije javljala u barsku bolnicu, teško možemo da nađemo vezu odnosno razionalne i objektivne razloge zašto pacijentkinja koja je operisana carskim rezom prije mjesec ipo dana odnosno šest nedjelja egzitirala u KCCG, s obzirom da nije rađena obdukcija te nemamo obdukcioni nalaz - naglasio je on.
On tvrdi da se ve procedure u bolnici se sprovode stručno i profesionalno.
Pacijentkinji Driti Tafić je, kako kaže, nakon pregleda 13. septembra indikovan i urađen hitni, treći carski rez i desna adneksektomija.
- Odmah sutradan je prepoznata komplikacija , sumnja na podvezivanje desnog uretera, odrađena dijagnostika i nakon konsultacija sa kolegama iz Kliničkog centra upućena u ovu ustanovu tercijarnog nivoa radi daljeg liječenja. Nakon perioda liječenja je bila otpuštena kući te se kasnije javila u klinički centar na zakazanu intervenciju gdje je urađena procedura nakon koje je na žalost pacijentkinja preminula. U pomenutom periodu nije se javljala na preglede u Opštu bolnicu Bar - naveo je Karišik.
Stoga je demantovao prvobitne informacije da je pacijentkinja preminula u barskoj bolnici.&nbsp;
- Naime mjesec i po dana nakon upućivanja u Klinički centar je došlo do smrtnog ishoda. Komplikacije su na žalost sastavni dio medicine, naročito hirurških procedura - istakao je Karišik.
U uvom slučaju je, ističe on, komplikacija brzo prepoznata i pravovremeno je reagovano.
- Da nije bilo prepoznavanja komplikacije radilo bi se o ljekarskoj grešci. Da nije pravovremeno reagovano govorili bismo o krivici. Oba elementa greške i krivice u ovom slučaju nema - naznačio je Karišik.
Potom je naveo da je Komisija za kontrolu kvaliteta 5. novembra zaključila, na osnovu uvida u kompletnu medicinsku dokumentaciju, da su i u liječenju pacijentkinje Alošević ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke u skladu sa trenutno važećim protokolima.
- Zbog krvarenja koje se i pored odgovarajuće terapije nije stbilizovalo zbog sumnje da se radi o poremećaju koagulacije, pacijentkinja se upućuje u KCCG na dalje liječenje u pratnji dežurnog anesteziologa - dr Dragaš, dežurnog specijalizanta ginekologije- dr Kolašinac, glavne sestre porodilišta - Ivane Prelević i pripravnog anestetičara - Šoškić Dražena. I pored prijedloga dežurnog anesteziologa da se pacijentkinja primi u jedinicu intenzivog liječenja, pacijentkinja se prima na Odjeljenje humane reprodukcije - rekao je Karišik.
On je saopštio da je Alošević primljena u barsku bolnicu 10. septembra i da je nakon pregleda indikovan i urađen hitan carski rez.
- U postoperativnom periodu je primjećeno izraženije i neuobičajeno krvarenje koje se javilo dva sata nakon završene operacije, oko 15h i nije adekvatno reagovalo na primjenjenu terapiju. Zbog osnovane sumnje i bojazni da je koagulopatija uzrok pojačanog krvarenja, pacijentkinja je nakon konsultacija sa kolegama iz Kliničkog centra upućena u isti oko 18 časova, gdje je nastavljeno liječenje. Od trenutka operacije do transporta, pacijentkinja se nalazila u jedinici intenzivno liječenja bolnice Bar. Prema postojećim informacijama ona se i dalje nalazi na bolničkom liječenju u KCCG i nadamo se njenom brzom oporavku - istakao je Karišik.
Prema njegovim riječima, nadležni ginekolozi, kad je u pitanju zdravstveno stanje obje pacijentkinje, interesovali i kontaktirali kolege iz Kliničkog centra.
- Interesovanje za zdravstveno stanje i dalji tok liječenja pacijenata koji se upute na dalje liječenje u druge ustanove je uobičajeno. Nadležne institucije će obaviti detaljnu istragu i utvrditi istinu te se nadamo da ćemo po završenim procedurama saznati zvanične rezultate - saopštio je Karišik.

Barska bolnica: U liječenju dvije porodilje ispoštovali smo sva medicinska načela i pravila

I Više državno tužilaštvo, osim Ministarstva zdravlja i Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), istražuje okolnosti smrti porodilje Drite Tafa iz Ulcinja, koje se desilo u barskoj Opštoj bolnici.
To je Portalu ETV potvrdila rukovoditeljka VDT-a Lepa Medenica.
Ona nam je kazala i da su predmet formirali po službenoj dužnosti, a nakon saznanja o događaju iz medija.
- Tokom izviđaja, prikupljena su obavještenja od građana i podnijet predlog sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici za određivanje ekshumacije, nakon čega će se donijeti naredba o obdukciji tijela - kazali su u VDT-u.
U daljem toku postupka VDT će, poručuju, nastaviti da preduzima sve neophodne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja konkretnog događaja, nakon čega će donijeti odluku u predmetu.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun juče je na vanrednoj pres konferenciji saopštio da su preduzeli sve mjere kako bi se razotkrio čitav proces liječenja Drite Tafa - tj. odgovornost svih u lancu. Tada je rekao i da već očekuju nalaz sanitarne inspekcije, kao i da se nadzor vrši i u Kliničkom centru Crne Gore - gdje je pacijentkinja takođe imala dio liječenja.
- Pored toga, Ministarstvo zdravlja će sprovesti nezavisnu istragu kako bi se utvrdile sve okolnosti liječenja pacijentkinje - istakao je Šimun na jučerašnjoj konferenciji.
On je pomenuo i da će nakon nalaza razmotriti smjenu direktora barske bolnice Igora Karišika koji, inače, juče nije odgovarao na pozive medija.
<h2>Hronologija komplikacije</h2>
Direktor Kliničkog centra Aleksandar Radović pojasnio je da je kod porodilje došlo do podvezivanja mokraćovoda, a onda do otkazivanja bubrega.
Bubreg se bio, kako je dodao Radović, nakon procedura stabilizovao i ona je bila nakon devet dana puštena kući.
- Ona je primljena ponovo u Klinički centar radi snimanja kako bi se pristupilo proceduri postavljanja sonde. Procedura je izvršena u petak i prva snimanja su pokazivala da je sve u redu - rekao je Radović dodajući da je ipak u popodnevnim satima došlo do nelagode i do pada svih krvnih elemenata.
Tada je, kako je saopštio direktor KCCG, urađen skener koji je pokazao da sonda funkcioniše, ali je i pored toga došlo do pada svih krvnih elemenata.&nbsp;
- Pored svega došlo je do smrti - rekao je direktor Kliničkog centra Crne Gore.
On je saopštio i da su pokrenuli komisiju kako bi se ustanovilo zbog čega je u tako kratkom periodu došlo do smrti.

Anja Ivanović

I Više državno tužilaštvo istražuje okolnosti smrti porodilje u barskoj bolnici

U Opštoj bolnici u Baru sinoć je preminula porodilja iz Ulcinja Drita Tafa. Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu na Fejsbuku je napisao da su građani šokirani i da traže odgovor zbog čega se desila tragedija.&nbsp;
Poziva nadležne u zdravstvu da daju odgovor. Direktor bolnice Igor Karišik za Portal RTCG je kazao da će odgovoriti na optužbe upućene na račun bolnice sjutra nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i razgovora sa nadležnim ginekologom i načelnikom ginekologije.
Kako saznaje Portal RTCG nezvanično, 35-godišnja Ulcinjanka je preminula od sepse nakon rođenja četvrtog djeteta.
- Cijeli Ulcinj danas je šokiran Dritinim gubitkom života. Majka troje djece i uzorna supruga. Građani Ulcinja, a posebno članovi njene porodice, trebaju odgovore zašto se dogodila ova tragedija - napisao je Nimanbegu.
Istakao je da nema mjesta politici i populizmu.
- Jednostavno zdravstvene institucije treba da nam daju odgovore, u ovom slučaju - ljekari, bolnica Bar i Ministarstvo zdravlja moraju hitno i institucionalno da reaguju - kazao je Nimanbegu.
Opština Ulcinj će se, prema njegovim riječima, obratiti svim potrebnim institucijama.
- Već godinama tražimo podizanje nivoa zdravstva u našoj Opstini. Vlada sada ima obavezu da reaguje - zaključio je Nimanbegu.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.facebook.com/plugins/post.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fgenci.nimanbegu%2Fposts%2Fpfbid0ZdxQGGaE9sdsU2hchrDg2NwYcjJHDU3oxkLhYP39MziYMsrEyPj7kZxhTFk1FhsGl&show_text=true&width=500" width="500" height="250" style="border:none;overflow:hidden" scrolling="no" frameborder="0" allowfullscreen="true" allow="autoplay; clipboard-write; encrypted-media; picture-in-picture; web-share"></iframe></div>

Nimanbegu: U barskoj bolnici preminula porodilja iz Ulcinja, tražimo odgovore nadležnih

Jedna osoba je povrijeđena i prevezena je u barsku bolnicu na pružanje medicinske pomoći nakon slijetanja automobila u Skadarsko jezero sa magistralnog putu Podgorica - Bar, na Tankom rtu - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Do saobraćajne nezgode je došlo jutros u 6.15 sati.
- Učestovalo je jedno vozilo. Jedna osoba je povrijeđena i pruža joj se medicinska pomoć u Opštoj bolnici Bar - kazali su nam iz OKC-a.
Uviđaj je završen.

Jasmina Beharovic

1084x550

Automobil sletio u Skadarsko jezero, jedna osoba povrijeđena

U "Srećnom dan u", od devet do 11 sati, govorimo o upotrebi tuđica – kako moderne tehnologije i društvene mreže utiču na jezik. Ugostićemo dizajnerku Ivanu Murišić koja će govoriti o novoj kolekciji, o proljećnjim trendovima, preporukama za matursko veče.&nbsp;
Born to shine je još jedna modna priča, autorke Jelene Vratnice, koja će biti predstavljena na Crnogorskoj nedelji mode, inspirisana ženom koja u sebi nosi svjetlost, snagu i ljepotu.&nbsp;
O modi i modelingu govorićemo i iz muškog ugla, a iskustvo sa gledaocima TV E podijeliće Filip Petrović, doktorand na Ekonomskom fakultetu i influenser. Petak je rezervisan i za muzičko druženje sa Taškom Ademović.

U "Srećanom danu" o upotrebi tuđica, proljećnjim trendovima, preporukama za matursko veče ali i o modi i modelingu iz muškog ugla

U Budilniku na Televiziji E bavimo se o studnetima u Crnoj Gori – kako obilježavaju četvrti april – Dan studenata. Analiziramo razloge zbog kojih će u Ulcinju, umjesto obilježavanja svečane sjednice loklanog parlamenta, biti organizovan protest. Provjerićemo i da li bi predsjednike mjesne zajednice trebalo da biraju građani, a govorićemo i o sve izraženijoj saobraćajnoj nekulturi u Glavnom gradu.
Gledajte emisiju "Budilnik" na Televiziji E

U Budilniku o obilježavanju Dana studenata, najavljenom protestu u Ulcinju i sve izraženijoj saobraćajnoj nekulturi u Glavnom gradu

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je od Vlade Kosova da suspenduje uvozne carine na sve američke proizvode jer je “Kosovo spremno za snažnije odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD)”, prenose agencije.
- Danas sam zvanično zatražila od Vlade Kosova da suspenduje uvozne carine na sve američke proizvode – važan korak ka produbljivanju ekonomskih veza sa našim najbližim saveznikom - kazala je Osmani nakon što je američki predsjednik Donald Tramp uveo carine, među kojima na robu s Kosova od deset odsto.
- Kosovo je spremno za snažnije odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, sa jasnom vizijom koja će obje naše zemlje učiniti jačim, sigurnijim i prosperitetnijim . napisala je Osmani na mreži X.
Uvjerena je da će ovaj potez otvoriti nove mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta, razmjenu tehnologije i dugoročni ekonomski rast.
&nbsp;- Više od samo ekonomskog poteza, ovo je spoljnopolitički cilj, koji potvrđuje našu trajnu posvećenost kosovsko-američkim odnosima, savezu, izgrađenom na zajedničkim vrijednostima slobode i decenijama nepokolebljive podrške - dodala je.
Predsjednik SAD Donald Tramp donio je u juče novu izvršnu naredbu o uvođenju recipročnih carina za zemlje širom svijeta, među kojima i zemljama Zapadnog Balkana.
Shodno naredbi, kako je objavila Bijela kuća na nalogu na platformi X, najniže carine od deset odsto uvedene su za robu koja se iz Kosova, Albanije i Crne Gore izvozi u SAD.
Za robu iz Sjeverne Makedonije uvedene su carine od 33 odsto, a za onu iz Bosne i Hercegovine carine će iznositi 35 odsto.
Za robu iz Srbije izvršnom naredbom američkog predsjednika uvedena je carina od 37 odsto.

Osmani zatražila od Vlade Kosova da suspenduje uvozne carine na američke proizvode

Predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore Dejan Savićević i naredne četiri godine biće član Savjeta Svjetske fudbalske asocijacije (FIFA), odlučeno je na 49. redovnom Kongresu UEFA u Beogradu.
Savićeviću će to biti treći mandat u Savjetu FIFA.
Savjet FIFA zadužen je za definisanje misije, strateškog pravca, politika i vrijednosti FIFA sa posebnim osvrtom na organizaciju i razvoj fudbala na svim nivoima širom svijeta.
Evropsku fudbalsku federaciju u savjetu, osim Savićevića, predstavljaće i Paskal van Dame, Razvan Burleanu, Jorgos Kumas i Bernd Nuendorf.
U tom tijelu su i Šandor Čanji, Debi Hjuit, Evelina Kristilin i Fernando Gomeš, dok je Aleksander Čeferin, predsjednik UEFA, ujedno i potpredsjednik Savjeta FIFA.
Savićević je kazao da je počastvovan što je dobio povjerenje svih delegata Kongresa UEFA da i tokom naredne četiri godine, zajedno sa kolegama iz evropskih saveza, predstavljam Evropsku fudbalsku asocijaciju u najvišem tijelu FIFA.
On je naglasio da je tokom prethodna dva mandata aktivno učestvovao u radu ovog tijela i donošenju važnih odluka za svjetski fudbal.
- Istovremeno, direktno sagledavajući probleme i izazove sa kojima se suočava svjetski fudbal sticao sam nova iskustva koja će, siguran sam, biti značajna u mom daljem radu. Razvoj i napredak fudbala, kako na globalnom tako i na nacionalnom i lokalnom nivou, biće i dalje u fokusu rada Savjeta FIFA i vjerujem da ću svojim angažmanom u ovom tijelu dati značajan doprinos ostvarenju svih ciljeva - rekao je Savićević.
Među nadležnostima Savjeta je definisanje standarda, politika i procedura koje se primjenjuju prilikom sklapanja komercijalnih ugovora, grantova za razvoj fudbala, operacionalnih troškova FIFA kao i svih ostalih finansijskih i poslovnih pitanja FIFA.
Savjet odlučuje o mjestu i datumu održavanja FIFA turnira i broju timova koji će na njima učestvovati.
Izuzetak je Svjetsko prvenstvo – odluka o domaćinstvu Mundijala donosi se glasanjem na Kongresu FIFA.
U strukturi Savjeta FIFA, koji ima 37 članova, najveći broj, ukupno devet, dolazi iz Evropske fudbalske federacije (UEFA).
Po sedam članova daju ACF i CAF, po pet članova dolaze iz CONMEBOL i CONCACAF, dok OFC daje tri člana. Osim predstavnika konfederacija, član Savjeta je i predsjednik FIFA

Savićeviću treći mandat u Savjetu FIFA

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: opsta-bolnica-bar