Budžet Opštine Bijelo Polje za ovu godinu još nije usvojen, čime je lokalna samouprava dovedena u stanje ozbiljne institucionalne blokade - kazao je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović.
Takvo stanje, prema njegovim riječima, direktno pogađa svakog građanina, jer bez budžeta nema daljeg razvoja, nema novih investicija i nema stabilnog funkcionisanja opštine.
- Kao predsjednik Opštine, smatram svojom dužnošću da upozorim da neusvajanje budžeta znači zaustavljanje svih ključnih procesa u lokalnoj zajednici - ističe Smolović.&nbsp;
Bez budžeta, kako je precizirao, nije moguće realizovati kapitalne projekte koji su planirani za ovu godinu i raspisivati tendere i zaključivati ugovore neophodne za infrastrukturni razvoj. Dodaje da je bez budžetu nemoguće obezbijediti podršku sportskim klubovima i omladinskim programima, te isplaćivati poljoprivredne, socijalne i ekološke subvencije i nastaviti projekte koji se finansiraju iz državnih i međunarodnih fondova.
- Ovo nije pitanje politike. Ovo je pitanje funkcionisanja opštine i odgovornosti prema ljudima koji ovdje žive i rade. Štetu ne trpe političke partije, već građani Bijelog Polja - poljoprivrednici, privrednici, sportisti, mladi i sve porodice koje očekuju stabilne i efikasne institucije - naglasio je Smolović.
Zato poziva sve odbornike da pokažu odgovornost, da izdignu opšti interes iznad partijskih kalkulacija i da omoguće usvajanje budžeta, kao osnovnog instrumenta razvoja lokalne zajednice.
- Opština Bijelo Polje mora da ide naprijed. Građani zaslužuju stabilne institucije, a ne blokade koje usporavaju njihov život i budućnost - poručio je Smolović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Smolović: Budžet Opštine Bijelo Polje za ovu godinu još nije usvojen, lokalna samouprava dovedene u ozbiljnu institucionalnu blokadu

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković poručio je da ta stranka nije promijenila svoj kritički odnos prema djelovanju Srpske pravoslavne crkve, koje već godinama izlazi iz okvira djelovanja primjerenog ustavnom i sekularnom uređenju.&nbsp;
Živković je <a href="https://standard.co.me/politika/zivkovic-za-standard-dps-nije-promijenio-kurs-prema-spc-podrska-budzetu-u-budvi-nije-ustupak-crkvi-vec-potez-u-interesu-grada">u intervjuu za Portal Standard</a> objasnio razloge odluke da DPS podrži budžet Opštine Budva, odbacujući optužbe o promjeni političkog kursa, uz poruku da DPS ostaje dosljedan građanskom, sekularnom i državotvornom karakteru Crne Gore.
U razgovoru za ovaj medij, Živković govori i o širem političkom kontekstu u kojem je donesena odluka u Budvi, odnosu DPS-a prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, izazovima koalicionog upravljanja, ali i o aktuelnim krizama vlasti u Podgorici, Botunu i Bijelom Polju. Poseban fokus stavlja na sve izraženija identitetska pitanja, spoljne političke uticaje na Crnu Goru, evropske integracije i poziciju DPS-a u slučaju mogućih promjena vlasti na lokalnom i državnom nivou, uz poruku da je stabilna, proevropska i državnički odgovorna politika jedini izlaz iz dugotrajne političke nestabilnosti.
Kako komentarišete odluku DPS-a u Budvi da odbornici te partije podrže budžet grada koji predviđa i donaciju od milion eura Srpskoj pravoslavnoj crkvi, imajući u vidu da je SPC više puta okarakterisana kao faktor koji djeluje protiv interesa države Crne Gore? Da li je ta odluka u Budvi u suprotnosti sa ranijim političkim stavovima DPS-a kada je riječ o ulozi SPC u Crnoj Gori, i kako to objašnjavate biračima?
ŽIVKOVIĆ: Podsjetiću vas da su u Budvi lokalni izbori održani 2024. godine, nakon kojih je koalicija okupljena oko DF, poslije deset godina vršenja neuspješne i nefunkcionalne vladavine, poslata u opoziciju.
DPS je dala ključan doprinos smjeni te i takve vlasti, i kao što vidimo danas – godinu dana kasnije, imamo funkcionalu lokalnu samoupravu i stabilne političke prilike koje omogućavaju povratak Budve na one pozicije koje joj pripadaju kao metropoli crnogorskog turizma.
Glasanje za ovogodišnji budžet izazvalo je dileme u jednom dijelu građanske javnosti koja je, s pravom, postavila pitanje – da li je DPS promijenila kurs u svom političkom djelovanju. Odgovor je precizan i jasan, ne.
Podsjetiću vas da je upravo Demokratska partija socijalista pokrenula pitanje izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, vrlo svjesno kalkulišući rizik gubitka vlasti koji se i desio – 30. avgusta 2020. godine. Takođe, podsjetiću vas da je DPS srušio Vladu Dritana Abazovića koju smo manjinski podržali nakon samo 100 dana, jer smo smatrali da je potpisani Temeljni ugovor izdajnički i suprotan državnim interesima. Vjerujem, dakle da se slažemo – iako je javnost sklona brzom zaboravljanju, u situaciji kada smo svjesno rizikovali gubitak vlasti, i napustili Vladu nakon povratka na vlast poslije samo godinu dana, da nema osnova sumnjičenju Demokratske partije socijalista kada je u pitanju odnos prema SPC ili odnos prema vrijednostima koji su temelj naše politike – antifašizam, građanski koncept i evropska budućnost naše zemlje.
Dozvolite da sada nešto direktnije odgovorim vezano za odluku o podršci budvanskom budžetu.
Demokratska partija socijalista nije saglasna sa dijelom budžeta koji je, po našem mišljenju, neprimjereno izdašan prema jednoj vjerskoj zajednici, jer mislimo da to nijesu ni nadležnosti lokalne samouprave niti pitanja kojima ona treba da se bavi. Vjerujemo da je taj novac mogao i da se bolje potroši – za ono što su konkretne potrebe građana u vidu saobraćajne, obrazovne ili zdravstvene infrastrukture.
Ipak, ono što je stvarno pitanje u konkretnoj situaciji je sljedeće – da li je zbog te budžetske stavke bilo vrijedno rušiti započeto partnerstvo sa liderom srpskog nacionalnog predznaka, koji je prvi u posljednjih nekoliko decenija, pokazao rezistentnost u odnosu na političko-obavještajno-kriminalni uticaj zvaničnog Beograda i od kog otvoreno, po prvi put kada je u pitanju taj pol političke scene, možemo čuti da je Crna Gora njegova kuća?
Smatrali smo da nije.
<h3>"NIJESMO ŽELJELI VANREDNE IZBORE ILI RUŠENJE PARTNERSTVA KOJE ZVANIČNI BEOGRAD NIJE USPIO DA ” REŠI”"</h3>
Dodatno, Demokratska partija socijalista je dio koalicione vlasti koja o mnogim pitanjima ima različite stavove, koji su i prirodni s obzirom na to da je ovakvo partnerstvo prvo takve prirode na političkoj sceni Crne Gore. Ne bi se ipak bilo loše podsjetiti da je zbog tog partnerstva Budva po prvi put nakon 10 godina proslavila obnovu crnogorske nazavisnosti i najviše državne praznike, a da umjesto ambijenta Guče koji se bio uselio u metropolu crnogorskog turizma sa redovnim trubačkim predstavama, danas ponovo ima povratak kulture i obrise modernog, savremenog i crnogorskog grada.
U finalu, sa tim razlikama koje jesu krupne odlučeno je da ova koalicija nastavi sa radom do vanrednih lokalnih izbora u 2027. godini. Nijesmo željeli vanredne izbore ili rušenje partnerstva koje zvanični Beograd nije uspio da ,,reši” svjestan da bi ovaj primjer, ukoliko bi se u perspektivi preslikao na državni nivo, bio trajni kraj snova o tretiranju Srba u Crnoj Gori kao dijaspore i uticaja preko poslušnih i instaliranih vlasti što je slučaj od 2020. godine do danas.
Svjesni smo, dakle, da ova odluka jeste izazovna i da će jedini sud o njoj dati test vremena. Ipak, uvjereni smo u njenu ispravnost. Sigurno je i da će se koalicija u Budvi i u narednom periodu nalaziti pred određenim izazovima koji će se, vjerujem, uz međusobno razumijevanje i mudrost, prevazilaziti.
Na kraju, ovakva odluka nije skopčana sa potrebom da se bude vlast po svaku cijenu kako nam se želi pripisati, već da se obezbijedi mogućnost uspostavljanja dugoročnije stabilnosti i saradnje koja će počivati na poštovanju Crne Gore kao nezavisne i samostalne države sa evropskom perspektivom. Dakle, svjesni smo i rizika ovakve odluke, ali vjerujemo da možda može i da otvori šansu da se pomjerimo iz rovova koji traju decenijama i pokušamo kroz politički napor da prevladamo crnogorsko-srpski jaz koji istorijski okiva Crnu Goru nepremostivim podjelama i obesmišljavanju dometa svakog pokušaja jačanja njenog demokratskog i ekonomskog napretka. Vjerujemo da vrijedi pokušati. Vrijeme će svakako suditi o dometima tog pokušaja. &nbsp;
<h2>"BOTUN I EKOLOŠKI IZAZOVI: KAKO IDENTITETSKA PITANJA POSTAJU IZGOVOR ZA BLOKADE"</h2>
Kako komentarišete aktuelnu situaciju oko izgradnje kolektora u Botunu i postupke lokalne i državne vlasti u tom procesu? Kakav je vaš komentar da se sa ekoloških tema preko noći prešlo na identitetska pitanja i da li su upravo ova identitetska pitanja DNP-a glavni razlog njihove opstrukcije u Botunu?
ŽIVKOVIĆ: Rekao bih da je situacija u Botunu očekivana. Naime, više puta smo ukazivali da u Crnoj Gori i na državnom, i na lokalnom nivou, imamo nefunkcionalnu i neodrživu parlamentarnu većinu koja prirodno porađa probleme u praksi. Nekada su ti problemi na lokalnom nivou, zbog čega smo imali više vanrednih lokalnih izbora i zbog čega danas u nekoliko Opština imamo nefunkcionalnu lokalnu vlast. Nekada su ti problemi i na državnom nivou. Ovo je vlada blokada, koja u kontinuitetu proizvodi štete na svim nivoima i unosi nesigurnost u život građana. Trenutno u fokusu je, kao posljedica tih okolnosti, pitanje Botuna. Što se tiče dodatnih zahtjeva DNP-a, vjerujem da oni imaju cilj da kupe određeno vrijeme Milanu Kneževiću za realizaciju odluke o napuštanju vlasti sa jedne strane, a da sa druge kroz tkz. srpsko pitanje otežaju ostanak toj vlasti Kneževićevim koalicionim partnerima. Sve u svemu, politikantski, jeftino i već viđeno. Ipak, to je pitanje za premijera Spajića i za one koji participiraju u ovakvoj nesrećnoj većini.
Kako mislite da će dešavanja oko kolektora u Botunu uticati na vlast u Podgorici, ali i na vlast na državnom nivou i kako komentarišete da uprkos prijetnjama DNP-a da će napustiti vlast na lokalnom i državnom nivou, oni to i dalje ne čine?
ŽIVKOVIĆ: Crnom Gorom trenutno upravlja dualitet populizma i nacionalizma. Iz našeg ugla svaki dan trajanja ovakvog savezništva poguban je i za Crnu Goru i za sve lokalne samouprave u kojima je on dominantan. Mi vjerujemo da je Crnoj Gori na svim nivoima potrebna ozbiljna proevropska i stabilna vlast koja će završiti pregovore sa EU, ubrzati ekonomski rast, stabilizovati javne finansije i nastaviti borbu za unapređenje vladavine prava. Apsolutno je jasno da takve vlasti nema bez DPS-a. Spremni smo u smislu postizanja ovih ciljeva na tu temu da razgovaramo ukoliko se pokaže ozbiljnost i druge strane političke scene. Ono na šta nijesmo spremni jesu bilo kakvi truli kompromisi, kratkoročni dogovori i neprincipijelni savezi, koji ne počivaju na viziji i dugoročnosti saradnje. Što se tiče prijetnji o izlasku iz vlasti, vrlo brzo ćemo vidjeti koliko ko drži do riječi, a na osnovu prethodnih iskustava ni zaklinjanje u parlamentu nije obezbjeđivalo poštovanje onoga što se obeća.
<h3>IDENTITETSKA PITANJA I STRANI UTICAJI: CRNA GORA MORA SAMA DA ODLUČUJE</h3>
Kako vidite ovo novo potenciranje identitetskih pitanja i da li se ono radi po političkim instrukcijama koje dolaze van Crne Gore? Da li je ovo primjer hibridnog uticaja drugih država?
ŽIVKOVIĆ: U trenutku kad Brisel pokazuje interesovaanje da Crna Gora postane prva sljedeća članica EU i kad bi Crna Gora s jednakim entuzijazmom trebalo da odgovori kroz brz hodogram aktivnosti na planu zatvaranja poglavlja, očigledna je namjera dijela političkih partija vlasti da zaustave evropski put po instrukciji prvo skoči pa reci hop. &nbsp;NIje ni prvi ni posljednji put da nam se sa trećih adresa sugeriše kako nijesmo sposobni da sami upravljamo svojom sudbinom a kamo li postanemo članica EU. Vjerujem da zbog toga sami moramo pokazati otpornost na pokušaje takve destrukcije. Ne smijemo imati očekivanja da će uticaj Beograda, u prvom redu, ili nekih trećih strana prestati. Prirodno je da će svako nastojati da ostvaruje svoj interes. Tim prije je i veća odgovornost na političkoj eliti u Crnoj Gori da artikuliše crnogorski interes i da se za te interese zajednički beskompromisno borimo. Nekad to može biti i kroz saradnju koja znači vlast, a nekad to znači i kroz djelovanje na suprotstavljenim političkim pozicijama. Ali, i u jednom, i u drugom slučaju, vjerujem da je naša obaveza da te dogovore gradimo unutar Crne Gore. Nažalost, djeluje da u ovom trenutku fali zrelosti i partnera za takav dijalog. Što se DPS-a tiče, mi smo svojim pristupom tu zrelost i pokazali. Ne samo da smo u parlamentu pretpostavili državni interes partijskom, zbog čega smo i često kritikovani od strane dijela javnosti, već smo na svim krupnim pitanjima u proteklih nekoliko godina, počevši od popisa, preko IBAR zakona, izbornog zakonodavstva, pa do brojnih drugih pokazali da nam je državni interes prioritet, da smo spremni da donosimo teške odluke za čije potvrđivanje je potrebno određeno vrijeme i da smo spremni da kratkoročno žrtvujemo nekoliko procenata podrške kako bi ostvarivali viziju. Mi smo otvorili evropsku perspektivu Crnoj Gori nakon obnove nezavisnosti, otvorili sva pregovaračka poglavlja i tri privremeno zatvorili, čime smo završili najveći dio posla kako bi naredna vlast nastavila započeto. Naš rukopis što se tiče evropskog puta vidi se iz opozicije, kroz otvorenu spremnost za podršku u parlamentu u nastavku integracionog procesa. &nbsp;Nažalost ne vidim takvu odgovornost i državničku zrelost na strani vlasti. &nbsp;
<h3>"STIČE SE UTISAK DA SMO POD STALNIM PATRONATOM"</h3>
U kojoj mjeri, po vašem mišljenju, postoje uticaji drugih zemalja na političke procese u Crnoj Gori danas, da li ti spoljni uticaji predstavljaju opstrukciju evropskih integracija Crne Gore i iz kojih centara, odnosno država, ti uticaji dominantno dolaze?
ŽIVKOVIĆ: Uticaji drugih država na oblikovanje političke situacije u Crnoj Gori učestali su, snažni i mnogo izraženiji nego prije 2020. godine. &nbsp;I ti uticaji u značajnoj mjeri prevazilaze okvire regiona. Stiče se utisak da smo pod stalnim patronatom, bez sposobnosti da sami realizujemo strateške ciljeve i ono što vidimo kao prioritete u državnoj politici. To je prvi znak nedostatka državnog dostojanstva, hrabrosti i odlučnosti da se ne mora po svaku cijenu slijediti svaka sugestija koja ne odgovara onome što je naš državni interes. Tipično za ovu vlast, servilnost i snishodljivost su odlike koje ne idu ruku pod ruku sa onim na šta se često pozivaju, razboritost i hrabrost predaka i našu hiljadugodišnju istoriju borbe za slobodu. Kada nemate upravljanje državom koje je odgovorno, treće strane na prvom mjestu Rusija će uraditi sve da nanese štetu EU i spriječi širenje na Zapadni Balkan smatrajući ovaj prostor njenom legitimnom zonom interesa. Nažalost, ne može se očekivati drugačiji pristup od ove vlasti kada u njoj i dalje imamo političke subjekte koji Crnu Goru ne smatraju državom i one koji bi nas u skladu sa religijskim dogmama rado vratili u srednji vijek. Trećim stranama je to dovoljan signal da ostvare svoje naume, jer će im iznutra biti otvorena vrata da umarširaju bez ikakve borbe. Zbog toga ponavljamo tezu o neophodnoj proevropskoj vladi koje će biti spremna da pruži otpor svakom pokušaju destrukcije ili zaustavljanja evropskog puta. Za sada ne prepoznajem smjelost na drugoj strani da se obavi bilo kakav ozbiljan razgovor ili osim stalne kalkulacije i straha od povratka DPS na vlast. &nbsp;&nbsp;
<h3>"KRIZA VLASTI U PODGORICI: DPS SPREMAN DA ZAŠTITI STABILNOST DRŽAVE"</h3>
U slučaju krize vlasti u Podgorici, kao i na državnom nivou kakav bi stav i poziciju zauzeo DPS?
ŽIVKOVIĆ: Čini mi se da smo više puta odgovarali na ovo i slična pitanja. DPS je partner za ozbiljne razgovore koji bi rezultirali stabilnom vlašću i njenom dugoročnom održivošću. Ne interesuju nas partikularni, privremeni, jednokratni dogovori koji nemaju nikakvu perspektivu i koji služe ostvarivanju ličnih ambicija. Partnere za takav razgovor za sada smo imali u Budvi. Da li će to biti slučaj i u Podgorici ili u nekim drugim sredinama, i na državnom nivou, ostaje da se vidi. U ovom trenutku ne bih licitirao dalje od toga.
<h3>BIJELO POLJE: DUGOGODIŠNJE PARTNERSTVO DPS-A I BOŠNJAČKE STRANKE NA TESTU</h3>
Povodom krize vlasti u Bijelom Polju, gdje je DPS dio lokalne vlasti – da li ste vodili razgovore sa Bošnjačkom strankom i kakvi su rezultati te komunikacije?
ŽIVKOVIĆ: Znate da DPS i BS imaju tradicionalno političko partnerstvo i savezništvo na gotovo svim nivoima koje traje već skoro 20 godina. Čini mi se da je to partnerstvo posebno bilo uspješno u Bijelom Polju. Prirodno je da povremeno dođe do određenih razlika ili neslaganja, ali ipak vjerujem da sa Bošnjačkom strankom i dalje imamo saglasnost oko onoga što su ključne vrijednosti na kojima treba da počiva vlast u Bijelom Polju. Prema tome, vjerujem da će se trenutni nesporazumi prevazići i da će postojeća koalicija nastaviti uspješno da upravlja najvećom opštinom na sjeveru i da bude primjer kako jedna uspješna i funkcionalna lokalna samouprava treba da izgleda
I pored brojnih političkih izazova, rejting DPS-a ostaje stabilan i pokazuje da ste i dalje najjača politička partija u Crnoj Gori. Kako komentarišete tu činjenicu i šta je, po vašem mišljenju, ključ opstanka i stabilnosti DPS-a i kako ste uspjeli da zadržite povjerenje birača uprkos promjeni vlasti i snažnim političkim pritiscima?
ŽIVKOVIĆ: Vjerujem da se to povjerenje zasniva na činjenici da je Demokratska partija socijalista pokazala i potvrdila viziju razvoja Crne Gore, kao i spremnost da donosi teške odluke u skladu sa državnim interesima koje su izdržale test vremena. Nikada u fokusu našeg djelovanja nije bio populizam niti smo se vodili linijom manjeg otpora. Donosili smo teške, ali ispravne odluke i vjerujem da to građani prepoznaju. Stabilnost, ozbiljnost i odgovornost, sinonimi su Demokratske partije socijalista. Period iza nas i proteklih 5 godina djelovanja u opoziciji, potvrdili su da DPS nije klijentelistička stranka, već stranka ideje koju aktivno zastupa, brani i podržava gotovo 100 hiljada građana Crne Gore. I u pravu ste, naš rejting je u porastu. Podsjetiću vas da smo na parlamentarnim izborima 2023. godine u koaliciji sa Socijaldemokratama, Liberalnom partijom i Demokratskom unijom Albanaca ostvarili rezultat od 23%. Možemo, dakle, reći da je rezultat DPS na tim izborima iznosio oko 20% podrške. Danas, i po najkonzervativnijim procjenama koje su nedavno javno prezentovane uprkos djelovanju iz opozicije, vidite da je naš rejting iznad 25%. Vjerujem da to dovoljno govori o povjerenju građana. Razlog za to jeste aktivna komunikacija sa građanima, sa članstvom i biračima – onim ljudima, koji su u jednom trenutku bili nepravedno zanemareni i zaboravljeni, dok su neki drugi, koji su u DPS-u vidjeli samo i isključivo šansu da ostvare svoje lične ambicije, svoje interese dobili priliku da budu u prvom planu. I s ove tačke gledišta – razumijem i što su se ljudi koji istinski žive za politiku DPS-a, koji su mnogo propatili u periodu od smjene vlasti do danas, trpjeli pritiske i revanšizam, ljutili na Demokratsku partiju socijalista. Ti iskreni, dobronamjerni podržavaoci naše politike su danas u fokusu naše pažnje, zbog njih vjerujem da se za Crnu Goru, bez obzira na svu hajku koja se vodi protiv nas vrijedi pregorno i još jače boriti. I zbog njih nećemo stati, ni prestati, dok god Crnu Goru ne vratimo sebi, dok ne zaustavimo njeno političko, kulturno, pa i moralno propadanje. Trend rasta povjerenja će se nastaviti, a naša obaveza je da opravdamo povjerenje i obezbijedimo sprovođenje ciljeva sa pozicija vlasti.

Živković: Artikulisati crnogorski interes i dogovore graditi unutar države, nijesmo saglasni sa izdašnom donacijom za SPC, ali vjerujemo u započeto partnerstvo u Budvi

Glumac Moamer Kasumović odrekao se nagrade "3. januar" koju mu je Opština Bijelo Polje dodijelila 2017. godine.
Kasumović se na taj korak odlučio nakon kritika nekih opozicionih odbornika u bjelopoljskoj opštini koji su pozivali da se glumcu osuđenom za bludničenje nad maloljetnikom oduzme najveće opšinsko priznanje.
Taj zahtjev je uslijedio nakon što je lokalni parlament donio odluku o oduzimanju nagrade "Risto Ratković" bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.&nbsp;
- Ovim putem želim da Vas obavijestim da se odričem 3. januarske nagrade &nbsp;Opštine Bijelo Polje, za koju sam predložen i izabran - naveo je Kasumović u obraćanju Opštini Bijelo Polje, u koje je naš portal imao uvid.
On je naglasio da je odluku donio isključivo iz razloga što ne želi da priznanje koje bi trebalo da afirmiše istinske društvene i kulturne vrijednosti bude dovedeno u kontekst političkih prepucavanja, podjela ili bilo kakve instrumentalizacije.
- Istovremeno, želim jasno istaći da se ovim činom ni na koji način ne umanjuje moja zahvalnost, niti osjećaj časti koji sam imao- i koji i dalje imam- zbog činjenice da je moj rad prepoznat i predložen za jedno od najznačajnijih opštinskih priznanja - poručio je Kasumović.
Na kraju, kazao je da je uvjeren da je ova odluka, u datim okolnostima, najbolji način da se sačuva dostojanstvo same nagrade i izbjegnu dalje, nepotrebne kontroverze.
Kasumoviću je nagradu "3. januar" dodijelio žiri u stastavu: Hilmija Franca, Biserka Bulatović, Vera Medojević, Svetislav Perišić, Ljubomir Zlajić, Izet Erović i Senaida Gušmirović.
Obrazlažući odluku, žiri je tada zaključio da Kasumović svoju profesionalnu misiju ne obavlja samo i isključivo na polju glume, već se bavi i edukacijom glumaca.
- Kasumović je osnivač prvog "Kabaretskog pozorišta" u Sarajevu, kao i "Omladinskog film festivala", uspješno realizuje "Sarajevi film festival", kao i "Film Factory" školu mađarskog reditelja Bela Tarr-a. Dobitnik je značajnih priznanja i nagrada za najboljeg mladog glumca na Internacionalnom festivalu u Brčkom i Festivalu dramskih serija u Beogradu. Jedan je od najreferentnijih glumaca na prostoru BIH i bivše Jugoslavije, a njegov rad u žiriju je prepoznat učešćem na mnogim međunarodnim festivalalima u Crnoj Gori i MESS, a prepoznata je njegova uspješna humanitarna djelatnost u UNHCR-u. Kroz svoje zapažene umjetničke rezultate Moamer Kasumović, istovremeno, prenosi slavu našeg Bijelog Polja, te je žiri donio odluku o dodjeli Nagrade 3. Januar, jednom od najistaknutijih umjetnika glumačke profilacije sa ovih prostora - saopštio je žiri.
Kasumović je u Sarajevu osuđen zbog bludničenja nad maloljetnikom zatvorskom kaznom od godinu, i odlučeno je da se njegovo ime nađe u Registru počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode Crne Gore.
Zbog slučaja Kasumović, odbornici opozicije u bjelopoljskom parlamentu nijesu htjeli da učestvuju u imenovanju i izboru dobitnika Trećejanuarske nagrade za 2025. koja će biti dodijeljena početkom naredne godine.

Kasumović se odrekao nagrade "3. januar": Želim da se sačuva dostojanstvo priznanja i izbjegnu kontroverze

Shvatam ličnu ljutnju gospodina Dražena Petrića zbog oduzimanja nagrade "Risto Ratković" Radovanu Karadžiću, ali Evropa i Radovan ne idu zajedno, poručio je predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović, nakon što je odbornik Pokreta Evropa sad najavio inicijativu za njegovu smjenu.
Petrić je juče, na sjednici Skupštine opštine Bijelo Polje, kazao da će inicirati smjenu Smolovića jer je, kako je rekao, Opština nazadovala u pogledu indeksa razvijenosti lokane samouprave i nije imao viziju za ekonomski ambijent.
- Iako je usvojen rebalans budžeta najveći u istoriji Bijelog Polja od 28 miliona eura, koji je dupliran u mom mandatu (2018. Iznosio 14 miliona eura) bez jednog eura novih zaduzenja za sedam godina. Petrić baš sad pokreće neku inicijativu, jasno je i zašto ... Shvatam ličnu ljutnju gdina Petrića zbog oduzimanja nagrade Radovanu Karadžiću, ali Evropa i Radovan ne idu zajedno, jednoga se morate odreći gdine Petriću - poručio je Smolović u reagovanju.
On je poručio da će sa zadovoljstvom raspraviti pred odbornicima i građanima šta je sve u mandatu uradio, a šta je Petrić za pola decenije doprinio Bijelom Polju.
- Ja ne bježim ni sa sjednica Skupštine, ni iz Bijelog Polja kad su ključne teme na dnevnim redu - zaključio je Smolović.

Smolović Petriću: Evropa i Radovan Karadžić ne idu zajedno, jednoga se morate odreći

Opština Bijelo Polje će, odlukom odbornika lokalnog parlamenta, učestvovati u Regionalnom programu lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu, u sklopu klastera "Sjever je važan", saopštila je odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u lokalnom parlamentu Gordana Knežević.
Knežević je kazala da program finansira Evropska unija uz sufinansiranje UNDP i opštine koja učestvuje u programu.&nbsp;
Kako je rekla, za 2026/2027. godinu Opština treba da Budžetom opredijeli ukupno 20.957,50 eura, što će uz planiranu donaciju biti značajan iznos koji će doprinijeti uspješnoj realizaciji vrlo značajnog programa.
- Javne rasprave i konsultacije, otvoreni pozivi i konkursi, obuke za pisanje projektnih predloga samo su neke od aktivnosti koje će podržati Opština dajući doprinos u jačanju civilnog sektora. Briga o mladima još je jedan od prioriteta i kroz Lokalne akcione planove jačaće se njihov aktivizam i uključivanje u kreiranje lokalnih politika - navela je Knežević u saopštenju za javnost.
Prema njenim riječima, svi građani, posebno oni iz ranjivih grupa, imaće jednake šanse da budu uključeni u život zajednice.&nbsp;
Cilj ovakvih projekata je, napominje ona, i jačanje transparentnost u finansiranju NVO i raspodjeli sredstava za projekte, što je, kaže, u osnovi rada odgovorne lokalne samouprave.
- Do sada je ovim programom podržano 85 projekata u 14 opština i velika je odgovornost i uspjeh biti među njima, a što je odraz posvećenog rada i visoke odgovornosti organa lokalne vlasti. Lokalna samouprava u Bijelom Polju svoj rad bazira na transparentnosti i lakoj dostupnosti rada i rezultata i još jednom pokazuje odgovornost, brigu i potrebu da uradi više za građane Bijelog Polja - poručila je Knežević.

Knežević: Opština Bijelo Polje lider u oblasti transparentosti rada

Opština Bijelo Polje nastavlja da ulaže u razvoj seoske infrastrukture, sa posebnim akcentom na očuvanje života na selu i podršku porodicama sa djecom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091022098_1af3d6a6b06965ffb9666d49c755d0c15773f35102fc5ba14be2f63496a67fa4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091022098_1af3d6a6b06965ffb9666d49c755d0c15773f35102fc5ba14be2f63496a67fa4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Asfaltiranje u Vergaševićima"> <figcaption>Foto: Opština Bijelo Polje</figcaption> </figure>  Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, istakao je da je, iako je od države opredijeljeno svega 600.000 eura za našu opštinu - dok su manje opštine dobile i do pet puta više - važno da sredstva koja dobijemo rasporedimo kvalitetno i odgovorno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091022098_ea49d8abc7e3726da0da34bfc7c7e210b07e9f16d96e7df44832ad15be582711.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091022098_ea49d8abc7e3726da0da34bfc7c7e210b07e9f16d96e7df44832ad15be582711" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Asfaltiranje u Vergaševićima"> <figcaption>Foto: Opština Bijelo Polje</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910220912_d7df137f98aab04da6a94653222d2d6dea127b9def534dc139b0c2bcb1cfd160.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250910220912_d7df137f98aab04da6a94653222d2d6dea127b9def534dc139b0c2bcb1cfd160" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Asfaltiranje u Vergaševićima"> <figcaption>Foto: Opština Bijelo Polje</figcaption> </figure>  - Naša opština broji 140 sela i 40 mjesnih zajednica. Svima je potreban asfalt, ali moramo ulagati tamo gdje je najpotrebnije. Naš prioritet su djeca, škole, seoske ambulante, vjerski objekti i groblja. Vergasevići su dobili 1,3 kilometra novog asfalta, a kada sam čuo da u tom selu postoji domaćinstvo sa šest đaka, dok u cijeloj matičnoj školi u Pavinom Polju ove godine ima svega pet prvaka, proradila je dodatna potreba da idemo ka djeci. Mi nećemo asfaltirati prema vikendicama, kako određene državne političke strukture traže od nas, &nbsp;već tamo gdje ljudi zaista žive i gdje od toga imaju najveću korist - poručio je predsjednik Smolović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091022098_f383981e926b66948a7a157eb05ad28b98a86810d7ef9f7551ee3e85bf5975b2.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025091022098_f383981e926b66948a7a157eb05ad28b98a86810d7ef9f7551ee3e85bf5975b2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1064" loading="lazy" alt="Asfaltiranje u Vergaševićima"> <figcaption>Foto: Opština Bijelo Polje</figcaption> </figure>  Posebna pažnja posvećena je i porodicama koje se suočavaju sa dodatnim izazovima, pa je tako u Vergasevićima, osim glavne trase, asfaltirano i dodatnih 50 metara puta do kuće u kojoj živi dijete sa posebnim potrebama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091022098_b488626e5ac2bcc78ee9e807f9819ceb3fd64a7e7e874d4dda805d51c9797d6b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025091022098_b488626e5ac2bcc78ee9e807f9819ceb3fd64a7e7e874d4dda805d51c9797d6b" data-rendition-name="original" width="1279" height="851" loading="lazy" alt="Asfaltiranje u Vergaševićima"> <figcaption>Foto: Opština Bijelo Polje</figcaption> </figure>  - Srećni smo što smo pomogli ovim porodicama. Ako makar jednu familiju uspijemo da zadržimo na selu - onda smo uspjeli - zaključio je Smolović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091022098_392f81ed6dbb0c7058e2807a53a7176e657482ac84e9395fc1b7d05b81771482.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025091022098_392f81ed6dbb0c7058e2807a53a7176e657482ac84e9395fc1b7d05b81771482" data-rendition-name="original" width="1279" height="851" loading="lazy" alt="Asfaltiranje u Vergaševićima"> <figcaption>Foto: Opština Bijelo Polje</figcaption> </figure>  Opština Bijelo Polje nastaviće, kako je rekao, da ulaže u seosku infrastrukturu - jer samo kvalitetnim uslovima života možemo očuvati sela i omogućiti mladima da ostanu na svojim ognjištima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091022098_d711317a7273110f65e6c8163f89766cddd49039898cfa7e1036c2c8924cdf83.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025091022098_d711317a7273110f65e6c8163f89766cddd49039898cfa7e1036c2c8924cdf83" data-rendition-name="original" width="1279" height="851" loading="lazy" alt="Asfaltiranje u Vergaševićima"> <figcaption>Foto: Opština Bijelo Polje</figcaption> </figure>

Asfaltiranje u Vergaševićima - ulaganje u djecu, porodicu i život na selu

Sekretar Sekretarijata za izgradnju Opštine Bijelo Polje reagovao je povodom izjave ministarke saobraćaja Maje Vukićević, koja je kazala da se radovi na dionici magistralnog puta Ribarevine – Lepenac ne nastavljaju zato što ta Opština nije izradila projektnu dokumentaciju, ističući da magistralni putevi, pa i ovaj projekat je isključivo u nadležnosti Uprave za saobraćaj, Mensur Hajdarpašić.&nbsp;
- Rekonstrukcija magistralnog puta Lepenac – Ribarevine – Berane započeta je u avgustu 2023. godine. Kompletan projekat rekonstrukcije puta, kao i odabir izvođača radova, radila je isključivo Uprava za saobraćaj Crne Gore, koja po zakonu ima obavezu održavanja magistralnih puteva. Dakle, magistralni putevi – pa i ovaj projekat – u nadležnosti su Uprave za saobraćaj, ne Opštine Bijelo Polje – navodi Hajdarpašić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Uprava za saobraćaj je radila projekat, ali njime nije predvidjela izgradnju trotoara i rasvjete na potezu od Ribarevina do Slijepač mosta, kao ni izmještanje azbestno-cementne cijevi FI500. Zašto to nije urađeno – odgovor ne zna Opština Bijelo Polje, već Uprava za saobraćaj.&nbsp;
- Taj propust predstavlja uvod u aktuelni problem. Mještani naselja koja gravitiraju na ovom području zatražili su da se u projekat uvrsti izgradnja trotoara i rasvjete. Dakle, aktuelni problem kreiran je neadekvatnim projektom Uprave za saobraćaj – istakao je Hajdarpašić. &nbsp;
Istim projektom, kako naglašava, Uprava za saobraćaj nije planirala ni trotoare ni rasvjetu u naselju Zaton.&nbsp;
- Zbog toga su građani tog područja blokirali put i zahtijevali da se i to uvrsti u rekonstrukciju. Opština Bijelo Polje, uvažavajući značaj tih zahtjeva, prihvatila je da izradi tehničku dokumentaciju, iako je to – ponavljamo – bila obaveza Uprave za saobraćaj. Projekat za trotoare u Zatonu, koji je Opština Bijelo Polje uradila, završen je prije godinu dana, ali trotoari i dalje nisu završeni. Vjerovatno je, po mišljenju ministarke, za nezavršetak istih I nakon godinu dana od završetka projekta, &nbsp;i za to kriva Opština Bijelo Polje – dodaje Hajdarpašić. &nbsp;
Kako ističe, građani naselja Ravna Rijeka protestovali su predočavajući isti zahtjev kao i mještani Zatona.&nbsp;
Opština Bijelo Polje je, prema njegovim riječima, opet uvažavajući značaj problema, dobrovoljno prihvatila da radi posao Uprave za saobraćaj – da izradi tehničku dokumentaciju za trotoare i rasvjetu na potezu Ribarevine – Slijepač most.&nbsp;
- Međutim, zbog složenosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, taj projekat je I dalje u izradi I ne teče željenom dinamikom. Ne zbog neažurnosti Opštine, kako to ministarka želi predstaviti javnosti, već zbog same složenosti projekta – ističe Hajdarpašić.&nbsp;
On je, obraćajući se ministarki, kazao da vjeruje da je svjesna složenosti ovih procedura.
- Uvažena ministarko, vjerujemo da ste svjesni složenosti ovih procedura, ali još svjesnije pokušavate Opštinu Bijelo Polje da predstavite kao nemarnu – iako je Opština pritekla u pomoć kako bi se riješili problemi koje je sama Uprava za saobraćaj napravila. I to po drugi put, na istom projektu rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac – Ribarevine – Berane – poručio je Hajdarpašić.&nbsp;
Hajdarpašić je ministarku Vukićević pitao – šta rade mašine koje su baš ovih dana ponovo počele sa radovima na potezu Slijepač most – Ribarevine, nakon tri mjeseca zastoja? Zašto se baš sada, kada je ostao tračak nade da se možda spasi djelić propale turističke sezone u Crnoj Gori, izvode radovi koji dodatno otežavaju saobraćaj i onemogućavaju normalno funkcionisanje i onom malom broju turista koji su došli u Crnu Goru?
- Pitamo Vas, ministarko, da li ćete i od Opštine Andrijevica tražiti da radi projekte trotoara i rasvjete kada budete gradili drugu dionicu autoputa, ili ćete to ipak uvrstiti u glavni projekat? Takođe Vas pitamo: da li je Opština Bijelo Polje kriva i zbog sporih radova na sanaciji klizišta Sokolovina, na putnom pravcu Mojkovac – Đurđevića Tara? Pretpostavljamo da je, po Vašem mišljenju, Opština Bijelo Polje kriva i za to što put Mijakovići – Vrulja još uvijek nije završen i što su probijeni svi mogući rokovi na ovom projektu. Sigurni smo da nas krivite i za saobraćajni kolaps na primorju zbog radova na putu Jaz – Tivat. Za spore radove na dionici Ribarevine – Berane vjerovatno ćete okriviti Opštinu Bijelo Polje jer je na tom gradilištu ovih dana vidljiva samo jedna mašina – cistjerna koja povremeno poliva put da se ne diže prašina – naveo je u pitanju Hajdarpašić.&nbsp;
Ističe da je Vukićević svojim „nečinjenjem“ ne samo Bijelo Polje, već i cijelu Crnu Goru, jer, kako kaže, rješava problem dionice magistralnog puta Lepenac – Ribarevine, koji je od ključnog značaja za saobraćaj svih onih koji u našu državu ulaze preko graničnog prelaza Dobrakovo.
- Pozivamo Vas, ministarko, da ustanete iz udobne fotelje i provozate se putevima Crne Gore kako biste vidjeli stvarno stanje saobraćajnog kolapsa – stanje koje je vidljivo svima osim Vama. Umjesto što prebacujete krivicu na Opštinu Bijelo Polje, preporučujemo Vam da pogledate revidovani projekat za izmještanje vodovoda FI300 na dijelu puta Ravna Rijeka – Ribarevine, koji Vam je Opština Bijelo Polje uredno dostavila, kako bi bio realizovan u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac – Ribarevine – Berane. No, Vama, očigledno, nije cilj da uradite nešto dobro za Bijelo Polje, već da sopstvene greške prebacujete na one koji su nesebično priskočili u pomoć zarad opšteg interesa svih građana – zaključuje Hajdarpašić.&nbsp;

Hajdarpašić: Magistralni put Ribarevine – Lepenac u nadležnosti Uprave za saobraćaj, ne Opštine Bijelo Polje

Nastavljena je intenzivna portaga za Alijom Balijagićem, koji se sumnjiči da je prošlog petka, u bjelopoljskom selu Sokolac, ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj.
Jake policijske snage, pripadnici Vojske, kao i helikopterske jedinice, psi tragači deveti dan su na terenu, pokušavajući da uđu u trag dvostrukom ubici. Helikopteri su neprestano nadlijetali teren, aktiviran je i termovizijski dron.
Iz Uprave policije su juče saopštili da po prijemu svake informacije vrše provjere bez odlaganja. Oni su apelovali na medije da se uzdrže od objavljivanja informacija o konkretnim lokalitetima koji su u određenim trenucima u fokusu rada policije na pronalasku Alije Balijagića.
- Budući da na taj način izvještavanja ne doprinose i ne pomažu ni lokalnom stanovništu, ni policiji, u potrazi za navedenim licem - poručili su oni.
Iz UP uvjeravaju da će se oglašavati fazno i blagovremeno, sa svim relevantnim podacima koji se mogu saopštiti.
Nakon dvostrukog ubistva 26. oktobra formiran je operativno-komandni štab sa sjedištem u mjestu Tomaševo. 
- Koji čine načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“, v.d. pomoćnika direktora za Sektor policije posebne namjene, starješina zadužen za operativno-štabne poslove iz toga Sektora, kao i komandant Specijalnih jedinica Vojske Crne Gore. Članovi štaba vrše analizu i razvijaju dalju strategiju u potrazi za licem A.B. - dodali su u policiji.
Rukovodilac štaba je, kažu, načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“.
- Na dnevnom nivou i u realnom vremenu se postupa sinhronizovano, koordinirano i uz podršku drugih organizacionih jedinica Uprave policije - dodali su u saopštenju.
Osumnjičeni Alija Balijagić višestruki je povratnik u vršenju krivičnih djela. Policija sumnja da je i dalje naoružan.

Deveti dan potrage za Balijagićem, policija apelovala da se ne objavljuju lokaliteti u njihovom fokusu

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović saopštio je Portalu ETV da tabla sa natpisom „Srpsko pravoslavno groblje“ u Pavinom Polju i dalje nije uklonjena. Zbog toga su pisali mjesnoj zajednici i grobljanskom odboru, a obratiće se i crkvenoj opštini i Ombudsmanu – kako bi predložili da naziv tog groblja u sebi ne nosi ni vjerska ni nacionalna obilježja.
- Na tom groblju ima muslimana, mnogo Crnogoraca, komunista, ateista.. To je zajedničko groblje čitavog sela – ukazao je Smolović.
<h2>Nije poznato ko je odgovoran</h2>
On je precizirao da ne znaju ko je tačno u grobljanskom odboru, te da samim tim nije poznato ko je postavio sporne znakove.
- Poslaćemo zamolnicu u kojoj naglašavamo da u jednom građanskom društvu kakvom težimo, i zbog međunacionalnih i tradicionalnih odnosa, groblje ne bi trebalo da nosi nacionalni ili vjerski predznak. Trebalo bi da nosi naziv „seosko groblje Pavino Polje“ poput groblja u Podgorici – gradsko groblje „Čepurci“ ili u Bijelom Polju gradsko groblje „Nikoljac“ – istakao je Smolović u izjavi za Portal ETV.
<h2>Uklonjene sporne saobraćajne table</h2>
Saopštio nam je da je Opština uklonila saobraćajne table sa natpisima nepostojećih mjesta – pošto je to u njihovoj nadležnosti.
- Prijavili smo MUP-u i Tužilaštvu i te table tj. saobraćajne znake smo zamijenili mi. Međutim, seosko groblje nije u našoj nadležnosti. Njima upravljaju grobljanski odbori. Nad tim nemamo nadležnost jer se ne radi o opštinskoj imovini - pojasnio je Smolović.
U slučaju da njihova zamolnica ostane bez odgovora ponovo će, naglašava predsjednik bjelopoljske opštine, pisati Ombudsmanu.
- Konsultujemo pravni tim. U tom slučaju ćemo ponovo ići ka Ombudsmanu jer su onda ugrožena ljudska prava Crnogoraca, komunista, muslimana, ateista... – poručio je Smolović.
On je dodao da ne želi da vjeruje da neko na ovaj način pokušava da provocira.

Anja Ivanović

Tabla sa natpisom „Srpsko pravoslavno groblje“ još nije uklonjena, Opština će se žaliti Ombudsmanu ukoliko njihov zahtjev ostane bez odgovora

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: opstina-bijelo-polje