Predsjednik države Jakov Milatović otvorio je treći po redu ESG Adria Samit koji se održava od 9- 11. aprila u Porto Montenegru, u Tivtu, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
- Zadovoljstvo mi je da vas pozdravim i poželim dobrodošlicu na otvaranju ovogodišnjeg ESG Samita, posvećenog stubovima održivosti – ekologiji, društvenoj odgovornosti i dobrom upravljanju. Velika mi je čast što sam danas ovdje sa vama, kao što sam bio i prethodne dvije godine. Održavanje ovog važnog događaja polako postaje lijepa tradicija, a dobro je poznato koliko mi u Crnoj Gori cijenimo tradiciju i njegujemo njene principe. Suština tradicije nije samo u njenom trajanju, već u kontinuitetu, u prihvatanju i prenošenju vrijednosti i praksi - poručio je Milatović.
On je kazao da uticaj koji Samit ima u Adria regionu i šire, pokazuje da novi koncepti mogu postati tradicija kada ih zajednica prepozna kao značajne i počne redovno da ih primjenjuje.
- Zato je zaista zadovoljavajuće vidjeti kako se Tivat, kao grad domaćin, ali i cijela naša zemlja, uspješno pozicioniraju na evropskoj mapi održivosti – prije svega kroz ideje i ljude. Spoj prirodnih ljepota, bogatog kulturnog nasljeđa i tradicionalnog gostoprimstva stvara savršen ambijent za održavanje ovog događaja. Hvala Porto Montenegru i hvala Tivtu! A kada toj jednačini dodamo ljude – lidere, donosioce odluka, stručnjake i mlade iz svih sektora društva – tada sa sigurnošću možemo reći da gradimo jake temelje za prosperitetnu budućnost - rekao je Milatović.
Dodao je da svaki stub ESG koncepta nosi veliku važnost: ekološka održivost znači očuvanje prirodnih resursa za buduće generacije, društvena odgovornost podrazumijeva pravednije i inkluzivnije zajednice, dok dobro upravljanje obezbjeđuje transparentnost, integritet i pravnu sigurnost.
- Za Adria region, ESG nije samo globalni trend – to je nužnost. To su temelji na kojima moramo zajedno graditi bolje društvo. A da bismo izgradili takvo društvo – potrebni su nam ljudi. Zato želim da ove godine poseban fokus stavim na ulogu mladih i značaj obrazovanja. Naša omladina nije samo budućnost – ona je i sadašnjost. Njihova energija, inovativnost i ideje su ključni za stvaranje svijeta u kojem je održivost pravilo, a ne izuzetak - istakao je Milatović.
Ali, doaje, da bi mladi aktivno učestvovali u ESG procesima, moramo ih obezbijediti kvalitetnim obrazovanjem koje će ih osnažiti znanjem i vještinama potrebnim za rješavanje izazova sa kojima se suočavaju.&nbsp;
- Obrazovni sistem mora biti usmjeren ka razvoju kritičkog mišljenja, digitalne pismenosti i ekološke svijesti, kako bi mladi postali pokretači pozitivnih promjena u društvu. Zato mi je danas, sa ovog mjesta, zadovoljstvo da najavim jednu važnu inicijativu koju ću, kao predsjednik Crne Gore, pokrenuti zajedno sa kompanijom Sustineri Partners i u saradnji sa kompanijom Mtel, zlatnim partnerom Samita, kojom ćemo finansijski podržati mlade iz Crne Gore koji su upisali studije na vrhunskim svjetskim univerzitetima – obezbjeđujući na taj način sredstva za izvrsnost - naglasio je Milatović.
Saopštio je da prosperitetnija Crna Gora dolazi kroz obrazovanje, i da on u tome vidi dobru platformu i način da se podrže mladi, osnaže da budu nosioci promjena i uključe u procese donošenja odluka za bolju i evropsku Crnu Goru.
- Danas ne otvaramo samo jedan Samit – otvaramo dijalog, umove i vrata budućnosti koja koristi svima nama. Hvala vam i želim vam uspješan Samit - zaključio je Milatović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović otvorio ESG Adria Samit u Tivtu: Finansijska podrška za mlade iz Crne Gore na vrhunskim svjetskim univerzitetima

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović saopštio je da podnosi neopozivu ostavku u Tenderskoj komisiji za postupak koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat.
To je odlučio nakon jučerašnjeg sastanka te komisije.
- Ovakav potez motivisan je dubokim nezadovoljstvom zbog Vladinog amandmana na Predlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju lokalne uprave jer se, prema njegovim riječima, njome drastično umanjuje visina prihoda opština od koncesionih naknada za korišćenje dobara od opšteg interesa, u prvom redu aerodroma, sa 70 na samo 20 odsto - istakao je on.
To je, smatra Komnenović, nepravda prema Tivtu.
- I kao predsjednik opštine koji je do sada učestvovao u samom procesu kao član Tenderske komisije za koncesiju aerodroma, davao doprinos u radu tog Vladinog tijela i pokušavao da odbrani interese grada - moram reagovati na ovu namjeru drastičnog smanjenja naknada, ali i na činjenicu da nije usvojen moj zahtjev da se promjeni sam Koncesioni akt. Zato podnosim neopozivu ostavku na članstvo u ovoj Komisiji - poručio je Komnenović dodajući da je za člana biran kao predstavnik Zajednice opština Crne Gore, te od Zajednice traži da imenuje drugog predstavnika.
On je pojasnio kako ponuđena koncesiona nadoknada, koja datira još iz 2018. godine, nije adekvatna.
- U proteklih sedam godina svjetska i regionalna ekonomija pretrpjele su ogromne promjene i svaki je građanin duboko svjestan toga. Vrijednost koncesije defnisana 2018. danas ne može biti mjerodavna. Takođe, stava sam da bi Opština Tivat trebalo da bude mnogo adekvatnije involvirana u cijeli proces. Nema Tivćanina koji ne podržava ideju o modernizaciji Aerodroma Tivat i poboljšanju uslova rada i funkcionisanja Aerodroma, pa je samim tim u interesu svih nas iznalaženje najboljeg rješenja - dodao je.
Komnenović se osvrnuo i na pitanje imovine.
- Zaboravlja se, a činjenica je da je tivatski Aerodrom svojevremeno gradila Opština Tivat i kompanija JAT, a ne država. Država je, istini za volju, obezbjedila eksproprijacionu nadoknadu za privatne vlasnike, što je i njena zakonska obaveza - naveo je on.
Pitao je i što je sa 50.000 kvadrata opštinske imovine.
- Gdje su u svemu ovome interesi Tivta? Mi u lokalnoj upravi se moramo boriti da od tog dijela grada napravimo novu šansu za dalji razvoj grada, a ne da na ovaj način trgujemo sa jednim od najznačajnijih privrednih resursa države - istakao je on.
Komnenović je poručio da Opština Tivat i on lično, ostaje i dalje otvoren za svaki vid saradnje sa Vladom i Vladinim organima, podržavajući ekonomske reforme, ali i primjere postupanja koji su otklon od prošlih politika. Pozvao je Vladu da odustane od ovog amandmana i na taj način omogući opštinama da prihode ostvaruju shodno postojećim zakonskim rješenjima.

Komnenovć: Podnosim ostavku u Tenderskoj komisiji za koncesiju aerodroma

Odbacujemo tendeciozne i zlonamjerne izjave sveštenika Mijajla Backovića i pokušaj degradacije Hrvata koji vjekovima žive u Boki Kotorskoj, poručio je poslanik Pokreta Evropa sad, Tonći Janović.
Konstatacija da su, kako navodi Janović, "Hrvati „projekat“, kako je rekao - još od Drugog svjetskog rata, duboko vrijeđa sve pripadnike hrvatske manjine koju je na ovaj način pokušao direktno da negira".
- Pozivamo predsjednika Opštine Željka Komnenovića da pod hitno osudi ovakve poruke i da se u ime građana Tivta ogradi od izjave sveštenika Backovića, kako bi se očuvao multietnički sklad i suživot, po kojem se Tivat izdvaja i prepoznaje. Reagovanjem na ovakve neistine, Komnenović mora da pokaže da je predsjednik svih građana naše Opštine - poručio je Janović.&nbsp;

Janović: Izjave sveštenika Backovića tendenciozne i zlonamjerne, Komnenović da pokaže da je predsjednik svih građana Tivta

Čelnici Opštine Tivat protekle su sedmice inicirali sastanak sa predstavnicima Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, preduzeća Monteput, te svih mjesnih zajednica kroz čije bi teritorije prošla brza saobraćajnica na potezu od Budve do Herceg Novog, preko Luštice.
Sastanak je organizovan sa namjerom da se u direktnoj komunikaciji Opštine sa Ministarstvom i Monteputem kao preduzećem koje je finansiralo izradu idejnog rješenja brze saobraćajnice preko Luštice, dobiju informacije o statusu projekta, te da se jasno u direktnoj komunikaciji iznese stav lokalne uprave i građana po ovom pitanju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fzavrseno-idejno-rjesenje-brze-saobracajnice-mostom-od-zelenike-do-lustice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Mi smo sa idejom brze saobraćajnice preko Luštice bili upoznati tokom Javne rasprave o nacrtu Prostornog plana Crne Gore, kada nam je ovo i ovakvo rješenje predstavljeno kao alternativno u odnosu na neka druga. Tada smo jasno rekli ne ovom rješenju, iznoseći niz argumenata - naglašava potpredsjednik opštine Tivat Jovan Brinić.
On je naveo da je takav stav podržala struka, planeri koji su prisustvovali javnoj raspravi i radili na samoj izradi nacrta dokumenta.
- Uprkos vrlo očitom protivljenju, krenulo se u konkretizovanje ovog rješenja, upravo izradom idejnog rješenja projekta brze saobraćajnice, bez direktne komunikacije i bez uključivanja šire javnosti u proces donošenja odluke“ – ističe Brinić, navodeći da su mještani protiv ovakvog rješenja, koje bi trajno devastiralo prostor Krtola, Luštice i Grblja. „Postoji, nama prihvatljivo rješenje u vidu dijela trase Jadransko-jonske ceste, koja bi bila izgrađena u zaleđu Boke, a koja bi posebnim saobraćajnicama bila povezana sa gradovima u Boki, i takvo rješenje ćemo podržati. Takođe podržavamo rješenje za dio saobraćajnice koji je povezan sa budućim bulevarom u Lastvi Grbaljskoj, a prema Brajićima - navodi on.
Prostorni plan Crne Gore mora sadržati konačna rješenja dugogodišnjeg saobraćajnog problema, ali bi trebalo izbjeći varijantna rješenja poput ovog, koja su se pojavljivala u dosadašnjim planskim dokumentima, a koja imaju izrazito negativan uticaj na prostor – stav je opštinskog Sekretarijata za uređenje prostora.&nbsp;
- Na je sastanku prezentovano rješenje koje podrazumijeva izgradnju tunela za značajan dio trase kroz Krašiće, svakako jeste manje devastirajuće od ranije predloženih, ali sagledavajući sve aspekte, a naročito socijalne, mišljenja smo da nije izvodljivo. Dio trase preko Luštice u zoni je naselja i ambijentalne cjeline i ne može se izvesti, a da ne stvori negativne efekte i konflikte u prostoru. Treba napomenuti i činjenicu da je teritorija opštine Tivat procjenom uticaja na baštinu za Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora (Heritage impact assessment – HIA) prepoznata kao “buffer” zona, te da po pitanju mosta koji povezuje Zeleniku i Lušticu nemamo stav savjetodavne misije UNESCO-a, koliko bi njegova izgradnja izazvala negativnih efekata narušavajući integritet i vizuelni identitet kulturnog pejzaža Boke Kotorske kao cjeline - kazali su u Sekretarijatu.
U Sekretarijatu problematizuju opravdanost planiranja koridora tranzitne saobraćajnice za brzi motorni saobraćaj na teritoriji opštine koja je vrlo ograničena u pogledu prostora.
Sastanku se nisu odazvali predstavnici Ministarstva. Prisutni su bili predsjednik opštine Željko Komnenović, potpredsjednik opštine Jovan Brinić, predsjednik SO Tivat Miljan Marković, menadžerka opštine Ivona Petrović, sekretarka za uređenje prostora Milica Manojlović, direktor Monteputa Milan Ljiljanić sa saradnicima i predstavnici mjesnih zajednica Krtola, Krašića i Grblja.

Opštini Tivat neprihvatljivo idejno rješenje brze saobraćajnice preko Luštice

Predsjednik Opštine Tivan Željko Komnenović saopštio je da je paljenjem vozila sveštenika Mitropolije crnogorsko primorske SPC i tivatskog paroha Miajla Backovića narušena slika Tivta kao mirnog i bezbjednog grada.
- U toku prethodne noći sveštenom licu i tivatskom parohu, protojereju Miajlu Backoviću zapaljeno je vozilo ispred porodične kuće, što je prvi takav slučaj zabilježen u Tivtu - kazao je Komnenović.
On je dodao da je umnogome narušena slika Tivta kao mirnog i bezbjednog grada. 
- Poljuljana je bezbjednosna situacija u našoj lokalnoj zajednici i to u vrijeme vjerskih praznika. Zato urgiram na Upravu policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova da u što kraćem roku rasvjetle ovaj čin, kako bismo sprječili mogućnost širenja bezbjednosne nestabilnosti sa drugih crnogroskih gradova na Tivat - zaključio je Komnenović.

Komnenović: Paljenjem vozila Backoviću narušena slika Tivta kao mirnog i bezbjednog grada

Dom kulture "Josip Marković" u Donjoj Lastvi u Tivtu biće ustupljen Hrvatskoj, saopšteno je iz Vlade Crne Gore. 
 
Navodi se da je Vlada, sa ciljem afirmacije i promocije vrijednosti i nasljeđa hrvatske zajednice u Crnoj Gori, na današnjoj telefonskoj sjednici donijela odluku o uređenju imovinsko pravnih odnosa sa Opštinom Tivat za Dom kulture „Josip Marković“.
- Dom kulture "Josip Marković" u Donjoj Lastvi prepoznat je kao sjedište aktivnosti organizacija sa hrvatskim nacionalnim predznakom i mjesto spajanja. Jačanje dobrosusjedskih odnosa i saradnje predstavlja jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih prioriteta Crne Gore. U tom kontekstu, odnosi sa Republikom Hrvatskom, našim susjedom i članicom Evropske unije, zauzimaju posebno mjesto - navodi se u dokumentu Vlade.
Hrvatska je, kao veliki promoter evropske i evroatlantske integracije Crne Gore i regiona Zapadnog Balkana, kako ističu, od ključnog značaja za ostvarenje naših strateških ciljeva.
- Crna Gora, kao građanska i multietnička drzava, dosljedno vodi politiku koja osigurava da se svi njeni građani, bez obzira na vjersku, etničku ili drugu pripadnost, osjećaju ravnopravno i zaštićeno. U tom smislu, hrvatska manjina u Crnoj Gori ima poseban značaj kao most saradnje između naših dviju država. Slično tome, crnogorska zajednica u Republici Hrvatskoj dodatno osnažuje veze između Crne Gore i Hrvatske, doprinoseći očuvanju i afirmaciji multikulturalnog karaktera obje države - piše u dokumentu.
Poseban nacionalni, ali i javni interes Crne Gore, ogleda se u afirmaciji i očuvanju identiteta hrvatske manjine, koja je sastavni dio našeg društva.
- Viada Cme Gore posvećena je obezbjeđivanju adekvatih uslova za očuvanje i razvoj kulturnog, jezičkog i identitetskog bogatstva hrvatske zajednice. Dokaz ovome jeste dugogodišnje korišćenje ovog Doma kulture od organizacija sa hrvatskim nacionalnim predznakom. Imajući ovo u vidu, nesporan je javni interes, te opravdan zahtjev da se predmetna nepokretnost vrati Vladi Crne Gore, imajući u vidu da ista ima namjeru da ispuni obaveze prema hrvatskoj manjini, koja treba da dobije savremeno i adekvatno mjesto za okupljanje, promociju kulturnih sadržaja i očuvanje svog nasljeđa. Na taj način, ne samo da će se afirmisati hrvatska zajednica u Croj Gori, već će se i dodatno ojačati bilateralni odnosi sa prijateljskom Hrvatskom - ocijenili su iz Vlade.
Posvećenošću ovim ciljevima doprinose, kako dodaju, ne samo jačanju dobrosusjedskih odnosa, već i osiguravanju stabilnosti i prosperiteta u širem regionu.
- O ovom kao i svim drugim pitanjima od zajedničkog interesa, Crna Gora i Hrvatska nastaviće da vode otvoren i konstruktivan dijalog, kroz intenzivnu diplomatsku saradnju i prijateljske odnose, u duhu zajedničkih evropskih vrijednosti i ciljeva - navedeno je u dokumentu.

Dom kulture "Josip Marković" u Tivtu se ustupa Hrvatskoj

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović stavio je na Javnu raspravu Nacrt odluke o budžetu Opštine Tivat za 2025. godinu, koja će trajati do 22. novembra.
Definisan program Javne rasprave sprovodi opštinski Sekretarijat za finansije. Centralna javna rasprava, odnosno okrugli sto sa mjesnim zajednicama i građanim planiran je za ponedjeljak, 18. novembar od 17:00 u multimedijalnoj sali u prizemlju Opštine Tivat.
Planirani budžet za 2025. iznosi 32.667,100 eura, što je 11 odsto više u odnosu na ovogodišnji, 29.23 miliona eura
- Opština Tivat iz godine u godinu bilježi stabilan rast budžeta, što je posljedica domaćinskog upravljanja resursima i odgovornog odnosa prema novcu svih građana uz promišljen plan investicija - rekao je Komnenović, napominjući da je Nacrt budžeta “ambiciozan, ali realan i ostvariv”.
Iz Sekretarijata za finansije podsjećaju da je rast budžeta dijelom posljedica porasta broja poreskih obveznika i primjetne tendencije gradnje, odnosno visokog procenta naplate naknade za komunalno opremanje.
- Ovo ukazuje na povećanu potrebu pružanja kvalitetnih javnih usluga, stalnog ulaganja u infrastrukturu i razvojne projekte. Nacrtom budžeta za 2025. predviđen je kapitalni dio Budžeta od 15,164.630 eura, od čega je najveći dio usmjeren je na izgradnju putne infrastrukture, novih saobraćajnica i nastavak radova na kanalizacionom i vodovodnom sistemu. Značajna sredstva izdvojena su za potrebe postupaka eksproprijacije i izradu projektne dokumentacije. Nacrtom je predviđeno povećanje izdvajanja za sport, a jednako snažna biće podrška kulturnim institucijama i manifestacijama - navodi se u saopštenju Opštine Tivat.
Nacrt budžeta i Program javne rasprave dostupni su na zvaničnoj web prezentacije Opštine Tivat.

Planirani budžet Tivta 32,6 miliona eura, u fokusu infrastrukturni projekti

Lider Bokeškog foruma Andrija Petković saopštio je da podnosi ostavku na funkciju potpredsjednika Opštine Tivat.
Kaže da bi, budući da ta građanska lista nema više predstavnika u lokalnom parlamentu, bilo licemjerno da i dalje obavlja tu funkciju.
On je juče saopštio da je raspustio Visoki savjet Bokeškog foruma.
- Istovremeno, odgovornost koju ova funkcija proizvodi je duži vremenski period daleko veća od moje mogućnosti da se utiče na stvari. Ne želeći da tražim nikakva opravdanja smatram da su ogromne ideološke razlike među partnerima u vlasti, i pored obaveze da se bavimo komunalnim pitanjima, značajno doprinijele nerazumijevanju. Naročito u pogledu odnosa sa onim političkim subjektima koji odgovaraju svojim centralama. Stava sam i dalje da samo lokalne građanske liste i njihova saradnja mogu dovesti do pozitivnih pomaka u lokalnim zajednicama. To, nažalost, u slučaju Tivta, nije bilo moguće napraviti nakon izbora 2022. godine - saopštio je Petković.
Kaže da im u pokušaju zajedničkog djelovanja svakako naruku nijesu išle ni opšte društvene okolnosti.
- U kojim se grubo urušavaju vrijednosti za koje sam se od 1992. godine, kada sam postao član Liberalnog saveza Crne Gore borio. A to je ni od koga zavisna država Crna Gora, zasnovana na principima vladavine prava - dodao je on.
Njihovi pogledi su po tim pitanjima, podvlači Petković, dijametralno suprotni i pokušaj pronalaska zajedničkog jezika je i pored početne dobre volje ipak predstavljao, kaže, utopiju.
- Budući da duži period izbjegavam susrete sa republičkim zvaničnicima sa kojima ne dijelim ama baš nikakva ideološka uvjerenja, posebno ona koja se odnose na pitanja vezana za moju državu Crnu Goru, njen jezik, himnu, grb i zastavu smatram da ne mogu na adekvatan način doprinijeti realizaciji značajnih projekata. I na kraju, ali nikako najmanje bitno… Kako je govorio predivni brazilski pjesnik Mario de Andrade: 'Računao sam svoje godine i otkrio da mi je ostalo manje vremena za život od onog kojeg sam proživio do sad. Nemam više vremena za beskonačne konferencije na kojima se govori o statutima, pravilima, procedurama i unutrašnjim odredbama znajući da ništa od toga neće biti postignuto. Ne želim da budem na skupovima gdje se ego naduvava. Nerviraju me zavidni ljudi koji pokušavaju da diskredituju sposobne da bi osvojili njihove pozicije, talente i dostignuća - naveo je on.
Zbog svega toga, a i zbog razloga o kojima u ovom trenutku ne bi da opterećuje tivatsku javnost i time nekome nanosi političku ili ma kakvu drugu štetu, Petković kaže da podnosi ostavku na mjesto potpredsjednika Opštine Tivat.
- Koristim još priliku da se ovim putem zahvalim određenom broju ljudi u Opštini Tivat i lokalnoj zajednici, sa kojima sam imao priliku da uspješno sarađujem - zaključio je on.

Petković podnio ostavku na funkciju potpredsjednika Opštine Tivat

Više od 30 crnogorskih košarkaških klubova danas je zvanično stavilo potpise podrške kandidaturi Dragana Kadića za predsjednika Košarkaškog saveza Crne Gore.
Dragan Kadić je magistar ekonomskih nauka, sa bogatim menadžerskim iskustvom u najznačajnijim državnim i privatnim sistemima – Vojska SRJ, Promonte/Telenor i Elektroprivreda Crne Gore. Rođen je 1968. godine, a javnosti je poznat i kao dugogodišnji sportski radnik, sa dubokim korijenima u košarkaškom sportu.
Kao bivši igrač, licencirani statističar sa preko tri decenije iskustva, Kadić je bio aktivni učesnik na gotovo svim mečevima crnogorskih klubova u Euroligi, Eurokupu, ABA ligi, kao i u okviru nastupa reprezentacije Crne Gore.
U obraćanju klubovima, Kadić je izrazio čvrstu volju i spremnost da svoje profesionalno, sportsko i životno iskustvo stavi u službu modernizacije i unapređenja rada Košarkaškog saveza.

Više od 30 klubova podržalo kandidaturu Dragana Kadića za predsjednika KSCG-a

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić primio je danas u plenarnoj sali Skupštine grupu sastavljenu od preko 50 studenata master i doktorskih studija Harvard univerziteta, koji borave u Crnoj Gori u okviru studijskog putovanja „Balkan Trek“, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
U pozdravnom obraćanju, Mandić je istakao zadovoljstvo što su studenti jedne od najprestižnijih svjetskih visokoškolskih ustanova u prilici da se bliže upoznaju sa institucionalnim i političkim ustrojstvom Crne Gore, kao i sa istorijom i aktuelnim društvenim procesima u zemlji.
On je poručio da Skupština Crne Gore, a posebno aktuelni 28. saziv Skupštine ima posebnu misiju u ostvarivanju ključnog spoljnopolitičkog cilja – punopravnog članstva u Evropskoj uniji, naglasivši značaj ulaganja u obrazovanje, razvoj mladih i otvaranje novih perspektiva za buduće generacije.&nbsp;
Posebno je pozdravio zainteresovanost studenata Harvarda za Crnu Goru i region Zapadnog Balkana, ocjenjujući da takav vid međunarodne saradnje i razmijene predstavlja osnovu za bolje međusobno razumijevanje i zajedničke inicijative u budućnosti.
Nakon uvodnog obraćanja, kako se navodi u saopštenju, predsjednika Skupštine, prisutnima se obratio savjetnik za spoljnu politiku Mirko Lalatović, koji je govorio o poziciji Crne Gore u savremenim međunarodnim odnosima, kao i o glavnim pravcima parlamentarne diplomatije.&nbsp;
Prisutne je pozdravio i diplomac Harvard univerziteta Aleksandar Jakovljević.

Mandić ugostio studente master i doktorskih studija Harvard univerziteta

Marković: Laž da je Duško Jovanović ikada bio u mom kabinetu; Knežević: Ja sam imao informacije da je bilo nekoliko susreta

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je na konferenciji sa predsjednicom Moldavije Majom Sandu ponovio da Crna Gora ima cilj da postane 28. članica EU do 2028. Istakao je da Crna Gora nema vremena za gubljenje i da su potrebne odgovorne i ozbiljne politike koje neće skretati zemlju s evropskog puta. Ukoliko ne dođe do ubrzanja procesa, smatra da treba podvući crtu i da neko mora preuzeti političku odgovornost zbog loše dinamike.
- Često govorim o dinamici, posebno u kontekstu reformske agende na ovom unutrašnjem planu. Ja mislim da je ta dinamika poprililčno spora. Mislim da smo u prethodne dvije godine mogli zatvoriti puno više od tri pregovaračka poglavlja. Mislim da bismo sredinom ove godine, nakon naredne međuvladine konferencije morali da podvučemo crtu i ukoliko dinamika ne bude bila dobra, mislim da bi neko morao da snosi političku odgovornost - rekao je predsjednik Milatović odgovarajući na pitanja novinara.
Istakao je da Crna Gora nema vremena za gubljenje, za politiku koja nije dovoljno odgovorna i ozbiljna, i da crnogorski građani nemaju vremena za stvari koje skreću našu zemlju sa evropskog puta.
- U tom smislu, moja očekivanja su da se stvari ubrzaju, a ukoliko se stvari ne budu ubrzale, a vidjećemo na narednoj međuvladinoj konferenciji, opet ponavljam, mislim da se mora podvući crta, i da zaista neko mora crnogorskom društvu da da odgovor i da na kraju zbog loše dinamike snosi poilitičku odgovornost - saopštio je predsjednik Milatović.
Istakao je da Crna Gora kao najnapredniji kandidat za članstvo mora da uradi više na unutrašnjem planu.
- Jer mi se čini trenutno da bi puno više Evropljani željeli da vide Crnu Goru kao dio EU, nego što se mi, ovdje u Crnoj Gori trudimo da isporučimo određene reforme. Ja ne vidim da se išta uradilo kada je u pitanju Zakon o Skupštini, kada je u pitanju Zakon o Vladi, kada je u pitanju zahtjev za reformu izbornog zakonodavstva, kada su u pitanju mnoge važne stvari koje su dio reformskog paketa. I ja mislim da fokus mora da bude zaista na tome - rekao je Milatović.
Istakao je da se Crna Gora raduje svakom napretku ostalih zemalja kandidata, uključujući i Moldaviju.
- Želim da ovom prilikom čestitam predsjednici Sandu na svemu što je Moldavija uradila, u jednoj vrlo teškoj situaciji, kada je u pitanju evropski put te zemlje. I ne samo Moldaviji, nego i predsjednici lično, koja je, kao što svi znate, šampion evropskog puta u Moldaviji i koja može da bude na taj način primjer mnogima širom Evrope, kada je u pitanju reformski poduhvat i evropski put - zaključio je predsjednik Milatović.

Milatović: Ako dinamika ulaska u EU u junu ne bude dobra, neko bi morao da snosi odgovornost

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: opstina-tivat