Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava iz Zajedničkog evropskog fonda za Zapadni Balkan potpisan je danas između Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Njemačke razvojne banke KFW, Opštine Ulcinj i preduzeća Vodacom. 
 
Ugovor su potpisali resorni ministar Damjan Ćulafić, direktor KFW banke Klaus Müller, predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu i direktor Vodacom-a Dragan Roganović. 
 
Potpisivanju su prisustvovali ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler i ambasador Savezne Republike Njemačke gospodin Peter Felten. 
 
Projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u opštini Ulcinj predstavlja značajan korak u unapređenju ekološke infrastrukture na Jadranskoj obali Crne Gore, navode iz Ministarstva.
Ova investicija vrijedna je 30,7 miliona eura i dio je dugogodišnje saradnje Vlade Crne Gore, KFW banke i primorskih opština na projektu „Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali“, koji traje od 2003. godine. 
 
Izgradnjom postrojenja i prateće infrastrukture značajno će se poboljšati sistem tretmana otpadnih voda u Ulcinju, doprinoseći zaštiti životne sredine i kvalitetu života građana, ističu iz Ministarstva. 
 
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić zahvalio se direktoru KFW banke, ambasadorima Satleru i Feltenu, kao i Roganoviću na podršci i doprinosu projektu. 
 
„Vjerujem da ćemo vrlo brzo biti na terenu i obilježiti prve rezultate zajedničkog rada. Nastavićemo zajednički da ulažemo u slične projekte širom Crne Gore kako bi osigurali održivi razvoj i zaštitu prirodnih resursa”, istakao je ministar. 
 
Direktor KFW banke izrazio je zadovoljstvo što je imao priliku da potpiše ugovor koji predstavlja važan korak u razvoju zaštite životne sredine u Crnoj Gori. Naglasio je da je ovaj projekat od velikog značaja za unapređenje životne sredine i ispunjenje obaveza iz poglavlja 27. 
 
Direktor Vodacom-a Dragan Roganović zahvalio je Ćulafiću, naglasivši da će projekat značajno unaprijediti sistem prečišćavanja otpadnih voda u Ulcinju. Podsjetio je da je Vodakom, u saradnji sa KFW bankom, do sada realizovao projekte vrijedne preko 120 miliona eura, uključujući postrojenja u Herceg Novom, Tivtu i Kotoru. 
 
Gradonačelnik Ulcinja, Genc Nimanbegu, izrazio je zahvalnost Vladi Crne Gore i Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera na obezbjeđenim bespovratnim sredstvima, ističući da će investicija od preko 30 miliona eura imati veliki značaj za razvoj opštine.
Naglasio je da će izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda doprinijeti poboljšanju uslova života građana, očuvanju prirodnih resursa i unapređenju ukupne komunalne infrastrukture u Ulcinju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Potpisan ugovor o bespovratnim sredstvima za izgradnju kolektora u Ulcinju

Pored hroničnih, tu su i novi problemi - plaže još nemaju dozvolu za rad. Privrednici su u sivoj zoni zato što je kasnio tender za zakup plaže. Mnogo toga zavisi od odluke Vlade, odnosno od njene saglasnosti da lokalni Sekretarijati izdaju privremena odobrenja za rad plaža. I to nije problem samo ulcinjskih plaža. Sjutra će se sastati predsjednici svih primorskih opština kako bi pokušali da pronađu rješenje.
More je spremno ali malo što drugo jeste. Za one koji bi ljeto rado proveli na ulcinjskim plažama, problemi se u Ulcinju gomilaju a jedan od gorućih je to što Vlada nikako da odluči o privremenim dozvolama za rad plaža. Zbog toga su mnogi, koji od zakupa plaža žive, u takozvanoj sivoj zoni, a od ponedjeljka kreće dvomjesečni pojačani inspekcijski nadzor.&nbsp;
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu je kazao da nijedno kupalište u tom gradu nema dozvolu za rad.&nbsp;
- Mi preskakati procedure nećemo. Da li će rješenja biti izdata ove sedmice ili naredne sedmice, ja vam na to ne želim odgovoriti. Mi smo očekivali da će ranije Vlada, ona je u četvrtsk prošli donijela tu odluku - kazao je Nimanbegu.
Na pitanje Televizije E kako će inspektori u ponedjeljak postupiti u odnosu na zakupce kupališta odgovor je ohrabrujući.&nbsp;
- Ono što je najbitnije je da se na tim kupalištima ispoštuje pravilnik i da se izdaju računi, tao da neće dolaziti do pečaćenja kupališta i zaštita javnih interesa je na prvok mjestu tako da nećemo represivno ići protiv zakupaca kupališta – kazala je Jelena Kankaraš, turistička inspektorka.&nbsp;
No, ako do ponedjeljka ne stignu privremena rješenja za rad, odgovor inspektorke je obeshrabrujući.&nbsp;
- Koliko će biti izdato rješenja do ponedjeljka, mi ne znamo. Ali kada izađemo na teren, moramo raditi po zakonu – preporuka Vlade nije obavezujuća. Mi moramo raditi po zakonu kada izađeno na teren i radićemo po Zakonu – poručila je Kankaraš.&nbsp;
Kankaraš kaže da je veliki problem i to što se ne izdaju računi, kao i što na plažama nema dovoljno spasilaca. Trn u oku je naplata boravišne takse, prema posljednjim podacima u Ulcinju boravi 9.300 gostiju.&nbsp;
- Siguran sam da ima više gostiju od prijavljenih. Mi imamo evidenciju. Tako da, apelujem na sve da registruju svog gosta – kazao je direktor TO Ulcinj, Ćazim Hodžić.&nbsp;
Registrovanih hotela u Ulcinju imamo preko 60 ili 70. Cilj nam je 50 odsto veća boravišna taksa ove godine, znači Ulcinj ima kapaciteta da pojača boravišnu taksu na sigurno do 2 miliona.
Svjesni su u Ulcinju da je veliki problem to što su u sivoj zoni izdavanja smještaja. To je, kažu, izazov na čitavoj crnogorskoj obali a pomak u rješavanju vide u boljem i koordinisanom radu i državnih i lokalnih organa.&nbsp;
V.Lj.&nbsp;

Ulcinjske plaže bez dozvola, inspekcija na terenu od ponedjeljka

Opština Ulcinj pozdravlja reakciju komesarke Evropske komisije za proširenje Marte Kos koja je javno ukazala na zabrinjavajuće aspekte Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
To je saopštio predsjednik Opštine Genci Nimanbegu.
- Njena spremnost da stane u zaštitu principa transparentnosti, zakonitosti i javnog interesa predstavlja važnu poruku svim građanima Crne Gore, a posebno nama u Ulcinju, koji se nalazimo u središtu ovog spornog procesa - istakao je Nimanbegu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fkos-poziva-na-oprez-moguce-krsenje-prava-eu-favorizovanje-uae-moze-oslabiti-poziciju-crnogorskih-i-eu-kompanija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Takođe, kako je dodao, izražavaju zahvalnost predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću koji je uputio zvanični dopis Kos i time, kako je rekao, dao važan doprinos otvaranju ovog pitanja u evropskim institucijama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fmilatovic-ek-nas-upozorava-vlada-da-sa-uae-unaprijedi-tekst-sporazuma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>ŠKOLSKI PRIMJER KRŠENJA PRAVA</h2>
On je ukazao da čitav proces, počevši od usvajanja Programa privremenih objekata u zoni morskog dobra za period 2024–2028. godine bez učešća i saglasnosti primorskih opština, pa sve do potpisivanja spornog Sporazuma sa investitorima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, predstavlja školski primjer kršenja ustavom zagarantovanog prava na lokalnu samoupravu.
Centralna vlast je, podvlači Nimanbegu, ignorišući stavove i interese lokalnih zajednica, preuzela kontrolu nad razvojnim procesima u opštinama, čime je narušila principe decentralizacije i demokratskog upravljanja.
- Ovakav pristup ne samo da ugrožava autonomiju lokalnih samouprava, već i potkopava povjerenje građana u institucije koje bi trebalo da štite njihove interese - dodao je on.
<h2>ZAŠTITA MANJINSKIH NARODA</h2>
Smatraju jednako važnim da se u ovom slučaju ne zanemari ni dimenzija zaštite prava manjinskih naroda.
- Način na koji se čitav proces vodi direktno pogađa opštinu Ulcinj. Ignorisanje zakonskih obaveza u pogledu konsultacija sa predstavnicima manjina, kao i preduzimanje mjera koje mogu promijeniti strukturu stanovništva, predstavlja ozbiljan korak unazad za multietnički karakter Crne Gore - istakao je Nimanbegu.
Podsjetio je da Zakon o manjinskim pravima i slobodama izričito zabranjuje takve mjere.
- Ne samo da lokalna samouprava nije konsultovana, već je i pravo na institucionalni dijalog brutalno prekinuto u parlamentu, uprkos jasno definisanim mehanizmima koje taj zakon predviđa - podsjetio je on.
Zato još jednom pozivaju sve relevantne međunarodne institucije i partnere da ovaj slučaj sagledaju u cjelini - ne samo kao pitanje ekonomije i ekologije, već i kao ozbiljan izazov za prava manjina, prava građana na lokalnu samoupravu i načela demokratskog upravljanja.
- Ulcinj ne traži ništa više osim poštovanja zakona, dostojanstva i ravnopravnosti - zaključio je Nimanbegu.

Nimanbegu: Opština Ulcinj pozdravlja reakciju Kos, zahvaljuje Milatoviću

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uputio je čestitke predsjedniku Opštine Ulcinj Genciju Nimanbegu, predsjednici Skupštine opštine Ivani Popović, kao i svim građanima i građankama Ulcinja povodom Dana Opštine.
- U ime Skupštine Crne Gore i svoje lično ime, upućujem najiskrenije čestitke svim građanima Ulcinja povodom Dana Opštine - poručio je Mandić.&nbsp;
On je kazao da je Ulcinj grad nadaleko poznat po izuzetnom turističkom značaju, očaravajućim prirodnim ljepotama i bogatom kulturno-istorijskom nasljeđu i predstavlja jedinstven simbol multietničke harmonije i bogatstva različitosti, čiju ljepotu Crna Gora ponosno njeguje vijekovima.&nbsp;
- Vjerujem da ćemo zajedničkim djelovanjem dodatno osnažiti Ulcinj kao primjer uspješne budućnosti koju želimo za sve nas - dodao je predsjednik Skupštine Crne Gore.&nbsp;
Mandić je naglasio da saradnjom između Skupštine Crne Gore i lokalnih uprava zajedno će dodatno doprinijeti izgradnji prosperitetnog, stabilnog i harmoničnog društva.
- Još jednom, čestitam vama i svim stanovnicima Ulcinja Dan Opštine, uz želje za dalji napredak i blagostanje - zaključio je Mandić.&nbsp;

Mandić: Ulcinj jedinstven simbol multietničke harmonije i bogatstva različitosti

Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je da je uvjeren da je neko želio da investitora Mohameda Alabara uvede na mala vrata u Crnu Goru.&nbsp;
Nimanbegu je rekao da je za planove za Veliku plažu saznao na sastanku kod premijera Milojka Spajića.&nbsp;
- Mi kao lokalna samouprava smo saznali o Alabaru zbog zakupa plaže. Brzina kojom teče sva aktivnost ostavlja dojam da se ovo planira dugo i da ovo nije priča od prije 20 dana - rekao je Nimanbegu u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
Nimanbegu je rekao da im je tada Spajić saopštio da on ne zna Alabara, te da investitor iz UAE želi da ima sastanak sa njima.
- Spajić je upriličio sastanak u petak, nisam znao da će Alabar biti tu. Bio sam nepripremljen za taj sastanak i želio sam da saznam što želi. &nbsp;Tako sam i pitao Alabara što vi želite. On je odgovorio kako vi i premijer budete delegirali ili dali savjete - rekao je Nimanbegu.
On je kazao da želi da vjeruje da Spajić zna koja mu je uloga. Nejasno je, napominje on, kako se može razmatrati zakup plaže na 99 godina bez javne diskusije i uključenja lokalne samouprave i stručne javnosti i konsultacije razvojnih dokumenata.
- Apsolutno smo poniženi, tretirali su nas kao lokace, a ne ravnopravne partnere - istakao je Nimanbegu.
<h2>Adžović: Ulcinju se neće desiti Beograd na vodi</h2>
Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja Majda Adžović saopštila je da će Spajić sjutra potpisati sporazum sa Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji podrazumijeva ekonomsku saradnju u oblasti turizma i razvoja nekretnina.
Ona, kako prenose Vijesti, negira da je sporazum usmjeren na zakup Velike plaže, već da to zavisi od dogovora sa lokalnom zajednicom jer su, kako navodi, i druge opštine zainteresovane za projekte.
Adžović tvrdi i da nije tačna informacija da se razrada plana radi u Beogradu.
- &nbsp;Beograd na vodi se neće desiti Ulcinju. Beograd na vodi je rezidencijalni projekat - tvrdi Adžović.

Tamara Klikovac

Nimanbegu: Neko Alabara želio da uvede na mala vrata, brzina dešavanja ostavlja dojam da se ova priča planira dugo

Ulcinjski odbornici jednoglasno su odlučili da ne podrže mega projekat koji im je prezentovao premijer Milojko Spajić. Riječ o milionskoj investiciji arapske kompanije na prostoru Velike plaže. Ukoliko premijer bude insistirao na projektu, odbornici poručuju da će dobiti još žešće protivljenje.
Iz PES-a kažu da ne razumiju da neko nije za ulaganja koja bi donijela ogromne benefite Ulcinjanima. Struka opominje da, sem što se na taj način devastira ekosistem, građani zauvijek gube pristup javnom dobru. 
 
Na posebnoj sjednici Skupštine opštine Ulcinj odbornici su donijeli jednoglasne zaključke, a vezano za projekat koji im je juče na sastanku prezentovao premijer.
Jedan od najvažnijih je, kako nam prenosi novinar Mustafa Canka, da je nedopustivo da se o velikim projektima odlučuje iza leđa lokalne samouprave, odnosno mimo znanja lokalnog stanovništva.
- A ako se bude nastavilo sa sličnim aktivnostima na promociji tog projekta, dobiće još jednu sjednicu Skupštine opštine sa još konkretnijim zaključcima. Mislim da apsolutno način na koji su krenuli da rade u takozvanu valorizaciju Velike plaže je neprimjeren - kazao je Canka.&nbsp;
Posjećamo, premijer je juče odbornicima predstavio projekat koji bi Arapska kompanija gradila na prostoru Velike plaže, na oko 20 miliona kvadrata.&nbsp;
- Apsolutno nijesam protiv toga da se kompletna Velika plaža, znači to je 20 miliona kvadrata, da nekome ko će investirati 30 milijardi eura. Mi razmišljamo strateški drugačije o razvoju Ulcinja - rekao je poslanik Mehmed Zenka.&nbsp;
Arhitektica i ekološkinja Zejnepa Lika ističe da bi planirani projekat u grad uveo potpuno novi urbani entitet.
- Ovaj plan briše samu suštinu Velike plaže kao javnog prirodnog dobra i ključnog biodiverzitetskog područja prepoznatog na globalnom nivou - rekla je Lika.
Lika upozorava da bi Spajić i Vlada trebalo da imaju više senzibiliteta prema veoma vrijednom ekosistemu i njegovom zaleđu uz poštovanje principa održivog razvoja.
- A zabrinjava i to što ovakvim pristupom građani Ulcinja i Crne Gore gube zauvijek pravo pristupa javnom dobru, koje bi jednom kada pređu u privatne ruke moglo biti trajno otuđeno. Tako opasnim idejama trebamo svi stati na put, a pogotovo stručna javnost - kazala je Lika.
Međutim, u partiji premijera Spajića ističu da im je neshvatljiv otpor prema takvim ulaganjima, koja, kako ističe poslanik PES-a Tonći Janović, mogu donijeti Ulcinjanima samo benefite.
- Meni je prosto nevjerovatno da u jednom periodu kada vam neko govori da nijeste doveli nikad jednog investitora, da se jedan ekser nije zakucao, a vi dovedete investitora koji planira milijarde da uloži da bukvalno preporodi Ulcinj, da napravi privatni aerodrom, da se ozbiljna sredstva ulože, a onda istog tog investitora otjerate - naveo je Janović.
Osvrnuo se Janović i na tender o zakupu.
- Ne treba niko biti ljut, opet ponavljam, to nije njihova đedovina, niti je to njihova zemlja. Oni su to zakupili u određeni vremenski period, prihodovali su, ostvarili su profit, sad je taj vremenski period prošao i šta sad treba? Treba da oni doživotno drže te plaže - rekao je Janović.
Iz Vlade je saopšteno da je na inicijativu premijera Milojka Spajića arapski investitor odlučio da plaže koje je dobio na tenderu ustupi lokalnim preduzetnicima po cijeni koju su oni licitirali.

Ulcinjski odbornici protiv mega projekta: Ako Spajić bude insistirao na njemu dobiće žešće protivljenje

Mohamed Alabar, osnivač Emaar Properties i predsjednik Igl Hilsa je, na moju inicijativu, donio odluku da plaže koje je dobio na tenderu ustupi lokalnim preduzetnicima pod čijim zakupom su bile u prethodnom periodu, po cijeni koju su oni licitirali, kazao je premijer Milojko Spajić nakon sastanka sa predsjednikom Opštine Ulcinj Gencijem Nimanbeguom na kome su razgovarali o tenderu za plaže. Na sastanku se, kako je saopšteno iz Vlade, razgovaralo o viziji razvoja opštine Ulcinj, interesovanju investitira i tenderu za zakup plaža. - Na nama je da donosimo pametne odluke. Mnogo puta u prošlosti nije bilo tako. Prenio sam Ulcinjanima poruku jednog od vodećih svjetskih investitora, kompanije Emmar i Eagle Hills, da je zainteresovana da im predstavi viziju razvoja Velike plaže i turističkog projekta koji bi bio vodeći te vrste u Evropi - rekao je Spajić. Nakon što je 2022. godine istekao Sporazum o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a što su, kaže Spajić, prethodne vlade propustile da urade, Vlada će obnoviti ovu vrstu saradnje. Taj dokument će, poručuje premijer, biti baza za potencijalne velike razvojne projekte na sjeveru i jugu Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320170320_fe5dbc6c6304db1acc1556e7321be9aba755a54a0fb2af755ddd8919f117b703.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320170320_fe5dbc6c6304db1acc1556e7321be9aba755a54a0fb2af755ddd8919f117b703" data-rendition-name="original" width="2500" height="1663" loading="lazy" alt="Sa današnjeg sastanka u Ulcinju"> <figcaption>Sa današnjeg sastanka u Ulcinju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Sa predstavnicima partija u SO Ulcinj razgovarali smo o interesima lokalne zajednice i države Crne Gore. Prenio sam i poruku od Ujedinjenih Arpskih emirata i investitormohamed aa Mohameda Alabara o projektu o kom ćemo razgovarati u narednom periodu. Čuli smo različita mišljenja, zabrinutosti i teme koje se otvaraju prilikom svake velike vizije. Svaka velika priča zahtijeva puno rada i zato moramo u nju ući studiozno i u partnerstvu sa lokalnom samoupravom - naglasio je Spajić. Predsjednik opštine Ulcinj Genci Nimanbegu rekao je da je potencjalni projekat veliko i važno pitanje za ovu Opštinu. - To nije pitanje koje se prelama preko koljena, već o kome treba diskutovati, sagledati argumente. Želim da premijer šrenese svim investitorima sa kojima je u kontaktu da su investitori ovdje dobrodošli i u interesu lokalne zajednice. Decenija smo imali određeni stav Vlade, a čim je premijer došao ovdje pokazuje da će drugačije raditi - kazao je Nimanbegu. Sastanku, koji je počeo danas u 12 sati, prisustvovali su i ministar za ljudska i manjinska prava Fatmir Đeka, poslanici Mehmed Zenka, Ilir Čapuni i Artan Čobi, predsjednica Skupstine Opštine Ulcinj Ivana Popović i predstavnici političkih partija. - Predstavnici političkih partja u SO Ulcinj zahvalili su Spajiću na otvorenosti i spremnosti da se zajednički razmatraju veliki razvojni projekti kako bi bile uzete u obzir sve specifičnosti lokalne zajednice - zaključeno je u saopštenju Vlade.

Spajić: Alabar plaže koje je dobio na tenderu ustupa lokalnim preduzetnicima

U Ulcinju, prema podacima sa posljednjeg popisa, živi 2.315 djece uzrasta do devet godina, što je više od 11 odsto ukupnog stanovništva, ali taj grad godinama nema adekvatno opremljeno i bezbjedno igralište. 
 
Iz Opštine Ulcinj su agenciji MINA kazali da su počeli procedure i da bi ta grad već u januaru trebalo da dobije moderno opremljeno igralište. 
Oni tvrde da će Ulcinj do kraja godine imati najmanje pet igrališta, ali građani i aktivisti kažu da to nije prvo takvo obećanje koje nije ostvareno. 
 
Djeci u Ulcinju kratko je, tokom 2023. godine, bilo dostupno igralište kod Doma kulture, koje je u maju te godine adaptirano, ali i ubrzo nakon toga demolirano. Drugo igralište koje se nalazi pored Male plaže godinama je u jako lošem stanju. 
 
Sekretar Sekretarijata za kapitalne investicije u Opštini Ulcinj Minir Karamanga kazao je da su svjesni da su djeci igrališta neophodna i da vjeruje da će do kraja godine biti opremljeno najmanje pet. 
 
Karamanda, kako je naveo, očekuje da će u februaru biti uređeno igralište ispred Doma kulture, koje će se, kako je naveo, prostirati na 500 kvadratnih metara i koje će biti moderno opremljeno. 
 
Prema njegovim riječima, Opština je potpisala i ugovor sa firmom iz Kraljeva u vezi adaptacije novog igrališta na Maloj plaži. 
 
- Očekujemo da će to igralište biti u novom ruhu tokom januara - rekao je Karamanga agenciji MINA. 
 
Na pitanje na koji način će prevenirati uništavanje igrališta, Karamanga je rekao da postavljanje nadzornih kamera jeste opcija, ističući da bi igralište ispred Doma kulture i danas bilo funkcionlano kada ne bi bilo uništavanja. 
 
- Kako bi se to spriječilo uvešćemo pojačani nadzor Komunalne policije i zaposlenih u Domu kulture, ali mislim da je najbolje postaviti nadzorne kamere - kazao je Karamnda. 
 
Upitan da li je projektima predviđeno postavljanje nadzornih kamera, Karamanga je odgovorio da u ovom trenutku nije, ali da vjeruje da se to posebnim ugovorima može regulisati. 
 
Na pitanje da li je neko kažnjen i da li je pokrenut postupak povodom uništavanja igrališta ispred Doma kulture, Karamanga je nevao da nema o tome informacije, ističući da ono nije demolirano za jednu noć. 
 
Novinarka iz Ulcinja Arjona Hajdanaga Resulani rekla je agenciji MINA da je tema nepostojanja igrališta aktuelna u Ulcinju već duži period, da su o tome izvještavali i lokalni i državni mediji, ali i da su građani na društvenim mrežama više puta pokretali tu temu. 
 
- Godine prolaze, mijenjaju se vlasti, obećanja ista, a u praksi ništa, osim uređenja igrališta kod Doma Kulture prije dvije godine - kazala je Hajdanaga Resulani, podsjećajući da je čak i to igralište trenutno uništeno. 
 
Prema njenim riječima, predstavnici institucija o toj temi uvijek isto odgovore. 
 
- Da će biti tendera i da sve ide u najboljem redu. Ali sve ostaje na tome - rekla je Hajdanaga Resulani. 
 
Upitana da li očekuje da će ovog puta biti realizovana adaptacija starih i izgradnja novih javnih površina za djecu, Hajdanaga Resulani je odgovorila da je skeptična. 
 
- Ovo govore godinama već. Skeptična jesam dosta po tom pitanju, ali nada zadnja umire - rekla je Hajdanaga Resulani. 
 
Ona je istakla da pojedini rukovodioci Opštine često u svojim javnim nastupima etiketiraju djecu kao prioritet, dodajući da ipak „niko ne mari za njihova prava, prava koja im zakonom pripadaju“. 
 
Nedostatak igrališta i javnih površina u Ulcinju, kako je naglasila, direktno utiče na zdrav i normalan razvoj djece, utičući, između ostalog, i na to da su djeca još više upućena na ekran. 
 
Hajdanaga Resulani je naglasila da prilikom izgradnje novih i adaptacije starih površina za djecu, akcenat treba da bude i na načinu na koji će ta igrališta biti sačuvana. 
 
- Nijesu krivi samo Opština i druge nadležne institucije. Veliki teret krivice snosimo i mi kao roditelji i kao građani koji ne umijemo dati svoj dobrinos u očuvanju igrališta i parkova. Zbog toga smatram da je prvi korak koji treba preuzeti po ovom pitanju mapiranje plana za opstajanje igrališta koja će, kako je obećano, biti izgrađena - navela je Hajdanaga Resulani. 
 
Psihološkinja iz Ulcinja, Liridona Bušati Kačanić, kazala je da su, kao građani Ulcinja, ulagali napore da skrenu pažnju na problem sa igralištima kroz peticije. 
 
- Iako su rezultati dugo izostajali, raduje nas što su ove godine najavili realizaciju projekata koji uključuju nove parkove i igrališta. Ovo je korak u pravom smjeru, ali je važno da građani ostanu uključeni kako bismo osigurali da obećanja budu ispunjena - rekla je Bušati Kačanić agenciji MINA. 
 
Prema njenim riječima, odsustvo adekvatnih igrališta u gradu pokazuje manjak strateške vizije i prioriteta kada je riječ o djeci. 
 
- Naša djeca su često primorana da se igraju na ulicama, parking prostorima ili nebezbjednim terenima, što nije dostojno jednog društva koje teži napretku - smatra Bušati Kačanić. 
 
Kako je ponovila, činjenica da su nadležni organi najavili konkretne korake ka rješavanju tog problema uliva optimizam. „Ovo je prilika da pokažu odgovornost i istinsku brigu za najmlađe“. 
 
Bušati Kačanić je naglasila da su igrališta daleko više od mjesta za zabavu. „Ona su centri dječijeg razvoja i socijalizacije“. 
 
- Na igralištima djeca uče kako da dijele, sarađuju, rješavaju probleme i razvijaju motoričke sposobnosti. Igra na otvorenom doprinosi fizičkom i mentalnom zdravlju, što je danas posebno važno u vremenu kada djeca sve više provode vrijeme pred ekranima - rekla je Bušati Kačanić. 
 
Prema njenim riječima, postojanje igrališta simbolizuje koliko jedna zajednica cijeni svoju budućnost. 
 
Komentarišući pojavu uništavanja igrališta nedugo nakon opremanja, Bušati Kačanić je kazala da to nije samo vandalizam, već simptom dubljeg društvenog problema. 
 
- Kada igrališta stradaju, gube ne samo djeca, već i čitava zajednica - rekla je Bušati Kačanić. 
 
Ona je naglasila da je neophodno, uz realizaciju najavljenih projekata, integrisati i mjere zaštite, kako bi novootvoreni prostori trajali i služili generacijama koje dolaze. 
 
- Rješavanje problema uništavanja igrališta zahtijeva kombinaciju preventivnih i edukativnih mjera. Ključne akcije uključuju postavljanje nadzornih kamera, bolju osvijetljenost igrališta i prisustvo komunalne policije, što bi značajno umanjilo vandalizam - navela je Bušati Kačanić. 
 
Kako je dodala, edukacija o vrijednosti javne imovine mora početi u školama i kroz kampanje koje uključuju cijelu zajednicu. 
 
- Kada djeca od malih nogu nauče da vole i čuvaju svoj grad, manja je vjerovatnoća da će ga uništavati kao odrasli - kazala je Bušati Kačanić.

Ulcinj godinama bez adekvatnog igrališta za djecu

Građanski pokret URA je kroz svoje postupke već pokazala koliko brine za Ulcinj, a razvoj Ulcinja niko neće zaustaviti - poručio je u izjavi za Antenu M prvi čovjek te Opštine Genci Nimanbegu.&nbsp;
Nimanbegu je to izjavio nakon što je iz ulcinjske URE saopšteno da "Vlada Crne Gore u kapitalnom budžetu za 2025. godinu nije uvrstila niti jedan projekat za Ulcinj, te da su time Spajić, Mandić, Nimanbegu, Đeka i ostali pokazali sraman odnos prema gradu".&nbsp;
Istakli su takođe da ih "ne iznenađuje ovakav odnos državne vlasti prema njihovom gradu, ali da su očekivali od Ulcinjana koji podržavaju vlast predvođenu Mandićem i Spajićem da će se makar zauzeti za interese građanki i građana Ulcinja i time pokazati da im je stalo do tog grada a ne samo do fotelja koje su prigrabili, ovim se ispostavlja, samo zbog ličnih interesa".&nbsp;
Nimanbegu navodi da očekuju od premijera Milojka Spajića da ispravi grešku komisije, ističući da je na čelu komisije bio potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
- Mi očekujemo od premijera Milojka Spajića da ispravi grešku komisije, a po mojim saznanjima na čelu komisije bio je gospodin Nik Đeljošaj koji je partner ulcinjskoj URI. Oni su u maju ove godine htjeli da izvrše prevrat vlasti pa su radili sve da Forca, moja partija, ne dođe na položaj predsjednika Opštine i, vjerovatno tu leži problem između URE i Đeljošaja u slučaju opštine Ulcinj - kazao je Nimanbegu.
Nimanbegu je istakao da je URA kroz svoje postupke već pokazala koliko brine za Ulcinj, te da razvoj Ulcinja niko neće zaustaviti.
- Građani moraju znati da je URA partija koja je brigu za Ulcinj najbolje pokazala tako što je svojim članovima davala parkinge, plaže i gledala da namjesti poslove za bolju ekonomsku situaciju, a ne za interes grada. Interes Ulcinja i razvoj Ulcinja niko ne može zaustaviti, tako da budite sigurni da ćemo imati velike kapitalne investicije sljedeće godine - zaključio je Nimanbegu.

Nimanbegu: Očekujemo od Spajića da ispravi grešku komisije na čijem je čelu bio Đeljošaj, razvoj Ulcinja niko neće zaustaviti

Međunarodne trupe mogle bi biti raspoređene u Pojas Gaze već narednog mjeseca kako bi formirale stabilizacionu snagu ovlašćenu od UN-a, reklo je su Reuters dvoje američka zvaničnika, ali još uvijek nije jasno kako će palestinski militanti iz Hamasa biti razoružani.
Zvaničnici, koji su željeli da ostanu anonimni, naveli su da Međunarodna stabilizaciona snaga (ISF) neće ulaziti u sukobe sa Hamasom. Rekli su da je veliki broj zemalja izrazio interesovanje za doprinos, a američki zvaničnici trenutno rade na određivanju veličine ISF-a, sastava, smještaja, obuke i pravila angažovanja.
Američki general sa dvjema zvjezdicama se razmatra za vođu ISF-a, ali još nisu donesene konačne odluke, dodali su zvaničnici.
Raspoređivanje snaga je ključni dio naredne faze mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu. U prvoj fazi, krhko primirje u dvogodišnjem ratu počelo je 10. oktobra, a Hamas je oslobodio taoce dok je Izrael pustio pritvorene Palestince.
- Mnogo tihog planiranja se sada odvija iza kulisa za drugu fazu mirovnog dogovora - rekla je portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit novinarima. “Želimo da osiguramo trajni i dugoročan mir.”

SAD ciljaju na raspoređivanje međunarodnih snaga u Gazi početkom naredne godine, kažu američki zvaničnici

Kako je to već duže uobičajeno u susret praznicima, u Podgorici je danas sa radom počelo klizalište. Privremeni sadržaj nalazi se na jednom od poligona u okviru Sportsko-rekreativnog centra "Morača". Riječ je o lokaciji na kojoj se i ranije nalazilo klizalište. No, ove godine, posjetioci će na tom mjestu naići i na jednu novinu. U pitanju je ledeni tobogan, koji je prvi put dostupan Podgoričankama i Podgoričanima koji vole da se rekreiraju na ledu. Tobogan je namijenjen najmlađim posjetiocima. Tokom prvog dana, posjetilaca je bilo - dominiraju oni mlađi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212161244_ef8ed5bc9850e3f75f568a9b5c078000a62b7856211655e7cb128dd0b5f7b175.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212161244_ef8ed5bc9850e3f75f568a9b5c078000a62b7856211655e7cb128dd0b5f7b175" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Klizalište"> </figure>  Djeluje kako bi upravo naredna dva dana mogla proteći i uz lijepu posjetu - jer, osim što je vikend, u najavi je i sunčano vrijeme.

(FOTO) Podgorica: Otvoreno klizalište, posjetioce čeka i novitet u odnosu na prošle godine

Suđenje Nikoli Raičeviću i Miliću Raleviću, koji se terete za prinudu na štetu fotoreportera Vijesti Borisa Pejovića danas je po drugi put odgođeno u Osnovnom sudu u Beranama - ovog puta kako bi advokati odbrane imali vremena da se upoznaju sa spisima predmeta.
Kako je saopšteno iz Sindikata medija, advokat Ralevića je na suđenju kazao da je angažovan tek juče, te da mu je potrebno vrijeme kako bi se pripremio za suđenje, i tražio je da se današnje ročište odgodi. Sa njegovim zahtjevom se saglasio advokat okrivljenog Raičevića.
Suđenje je trebalo da počne 5. decembra, ali je odgođeno jer se tada Ralević nije pojavio na ročištu, zbog neodložne porodične obaveze.
Sudija Ivan Došljak je početak suđenja zakazao za 27. januar naredne godine.
Do incidenta u kojem je Pejović napadnut došlo je u avgustu, u selu Gornje Zaostro blizu Berana, prilikom uklanjanja spomenika četničkom vojvodi i ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Tada je više desetina ljudi koji su prisustvovali događaju napalo Pejovića i fotoreportera Pobjede, Steva Vasiljevića.
Osim postupka u kojem su okrivljeni Raičević i Ralević, zaseban postupak u beranskom Osnovnom sudu vodi se i protiv Danka Femića za isto krivično djelo, kao i u Sudu za prekršaje protiv još pet osoba. Raičeviću, Raleviću i Femiću se na teret stavlja kvalifikovani oblik krivičnog djela prinuda, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su napadnuti medijski radnici, i koji je na inicijativu Sindikata medija Crne Gore (SMCG) i Akcije za ljudska prava uvršten u Krivični zakonik 2022. godine.

Ponovo odgođeno suđenje u slučaju napada na fotoreportera Pejovića

Albanski forum saopštio je da je, kao „odgovoran politički subjekt“, spreman da inicijativu o godišnjem dodatku stavi na dnevni red Socijalnog savjeta, zajedno s kompletiranim paketom zakonskih rješenja kojima bi se obezbijedila prihodna strana budžeta za sprovođenje te mjere.
Kako navode, u pitanju su izmjene i dopune tri zakona – Zakona o porezu na dodatu vrijednost, Zakona o administrativnim taksama i Zakona o poreskoj administraciji – koje uvode obavezu oporezivanja velikih međunarodnih digitalnih platformi kroz PDV i posebnu digitalnu taksu.
Iz Albanskog foruma poručuju da su zakoni u potpunosti pripremljeni i spremni za upućivanje u skupštinsku proceduru, te da ti prihodi pokrivaju troškove godišnjeg dodatka.
- Imamo jasan predlog rashoda, ali i prihoda. Ako je problem u tome ko je formalni predlagač, i to možemo riješiti – spremni smo da neki drugi poslanički klub predloži ove zakone umjesto Albanskog foruma, jer nam nije važno čije je ime na predlogu, već da se građanima poboljša standard - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.5479%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpes-porucuje-deljosaju-uskladiti-inicijativu-o-godisnjem-dodatku-sa-socijalnim-savjetom-i-jasno-definisati-prihodnu-stranu-mjere&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Albanski forum odgovorio PES-u: Spremni da inicijativu o godišnjem dodatku uputimo Savjetu, zakoni za prihodnu stranu već pripremljeni

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Tag: opstina-ulcinj