Moskva raspoređuje nove hipersonične balističke projektile sposobne da nose nuklearne bojeve glave u bivšoj vazdušnoj bazi u istočnom dijelu Bjelorusije, što bi moglo da poveća sposobnost Rusije da tim projektilima dosegne ciljeve širom Evrope, zaključila su dva američka istraživača proučavanjem satelitskih snimaka.
Zaključak istraživača uglavnom je u skladu s nalazima američke obavještajne službe, rekao je izvor upoznat s tim pitanjem, koji je govorio pod uslovom anonimnosti kako bi podijelio informacije koje nijesu bile odobrene za javno objavljivanje.
Ruski predsjednik Vladimir Putin jasno je dao do znanja da u Bjelorusiji planira rasporediti rakete srednjeg dometa Orešnik, s procijenjenim dometom do 5.500 kilometara, ali tačna lokacija prethodno nije objavljena.
Raspoređivanje Orešnika dodatno bi istaklo sve veću zavisnost Kremlja od prijetnje nuklearnim oružjem, budući da pokušava da obeshrabri članice NATO-a da snabdijevaju Kijev oružjem koje može pogoditi duboko unutar Rusije, rekli su neki stručnjaci. Ruska ambasada u Vašingtonu nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, dok je bjeloruska ambasada odbila da komentariše.
Državna novinska agencija Belta citirala je u srijedu ministra odbrane Viktora Krenjina, koji je rekao da raspoređivanje Orešnika neće promijeniti ravnotežu snaga u Evropi i da je to "odgovor na agresivne akcije Zapada". Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar, a CIA je odbila da komentariše.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAdambrv%2Fstatus%2F2003436848102932906%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2003436848102932906%7Ctwgr%5Ef01a75b9b0213462ab3afc29172678a740ee94c7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Revidirana ruska strategija</h2>
Istraživači Džefri Levis iz Instituta za međunarodne studije Middlebury u Kaliforniji i Deker Evelet iz istraživačke i analitičke organizacije CNA u Virdžiniji rekli su da su svoje nalaze o raspoređivanju Orešnika temeljili na snimcima satelitske kompanije Planet Labs, koje su pokazale karakteristike koje odgovaraju ruskoj strateškoj raketnoj bazi.
Levis i Evelet tvrde da su 90 odsto sigurni da će mobilni lanseri Orešnika biti stacionirani u bivšoj vazdušnoj bazi u blizini Kričeva, oko 307 kilometara istočno od glavnog grada Bjelorusije, Minska, i 478 kilometara jugozapadno od Moskve.
Moskva je ispitivala konvencionalno naoružani Orešnik protiv cilja u Ukrajini u novembru 2024. Putin se hvali da ga je nemoguće presresti zbog brzina koje navodno prelaze deset Macha.&nbsp;
- Putin planira da rasporedi oružje u Bjelorusiji kako bi proširio njegov domet dalje u Evropu - rekao je Džon Forman, stručnjak Chatham Housea koji je služio kao britanski vojni ataše u Moskvi i Kijevu.
Forman je rekao da takav potez vidi i kao reakciju na planirano stacioniranje konvencionalnih projektila SAD-a u Njemačkoj sljedeće godine, što uključuje hipersonični projektil srednjeg dometa Dark Eagle.
Putin je nakon sastanka sa svojim bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom u decembru 2024. rekao da bi Orešnik mogao biti stacioniran u Bjelorusiji u drugoj polovini ove godine, što je dio revidirane strategije u kojoj Moskva prvi put od Hladnog rata postavlja nuklearno oružje izvan svog teritorija.
Lukašenko je prošle sedmice rekao da su prvi projektili raspoređeni, bez navođenja lokacije, dodajući da će u Bjelorusiji biti smješteno do deset Orešnika. Američki istraživači procijenili su da je lokacija dovoljno velika da primi samo tri lansera i da bi drugi mogli biti smješteni na drugoj lokaciji.
<h2>Politička poruka Moskve</h2>
Levis je rekao da raspoređivanje Orešnika u Bjelorusiji naglašava kako rusko stacioniranje nuklearnog oružja izvan svog teritorija šalje "političku poruku" o povećanom oslanjanju na njih.
- Možete li zamisliti da u Njemačkoj postavimo nuklearno naoružani Tomahawk umjesto samo konvencionalnih? Nema vojnih razloga za postavljanje sistema u Bjelorusiji, samo političkih - rekao je Levis.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Amerikanci: Znamo gdje Putin razmješta Orešnik, može da gađa ciljeve širom Evrope

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko govorio je o ruskom raketnom sistemu srednjeg dometa Orešnik rekavši da neće biti stacioniran samo na jednoj lokaciji.
Lukašenko je izjavio da mobilnost sistema omogućava da, ako je potrebno, udari na neprijatelja sa bilo kojeg mjesta u zemlji.
- Nećemo otkrivati ​​nikakve detalje. Ovo je mobilni sistem nikada neće biti stacioniran na jednom mjestu. Patroliraće određenim lokacijama i sa određene lokacije, moći će da pokrene napad ako bude potrebno - rekao je Lukašenko.
Komentari bjeloruskog predsjednika dolaze nakon ruske najave da će dio svojih raketnih jedinica rasporediti u Bjelorusiji, što je omogućeno na osnovu bilateralnog sporazuma između Rusije i Bjelorusije.
U tom kontekstu ruski mediji su objavili informaciju da će u Bjelorusiji biti raspoređeni sistemi srednjeg dometa tipa Orešnik.
Ova raketa kao mobilna i hipersonična verzija ruskih interkontinentalnih balističkih raketa prvi put je upotrijebljena u Ukrajini tokom napada na Dnjepropetrovsk.
Prema navodima ruskih generala, ali i ruskog predsjednika Vladimira Putina, radi se o raketi koja probija svaki vid konvencionalne protivbalističke odbrane koju NATO može rasporediti u Istočnoj Evropi.

Lukašenko upozorava Zapad: Raketni sistem Orešnik neće biti stacioniran na jednoj lokaciji

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je saveznike na "čvrst odgovor na ucjenu" ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je zapretio da će gađati Kijev novom hipersoničnom, teško uhvatljivom raketom "Orešnik".
- Svaka ucjena Rusije mora da dobije čvrst odgovor - rekao je Zelenski na društvenim mrežama.
Putin je rekao da ne isključuje mogućnost da napadne Kijev eksperimentalnom hipersoničnom raketom srednjeg dometa „Orešnik“, opisujući je kao veoma razorno oružje.
- Ne isključujemo upotrebu Orešnika protiv vojnih ciljeva, vojno-industrijskih postrojenja ili centara za donošenje odluka, uključujući i Kijev - rekao je Putin na konferenciji za novinare tokom posjete Kazahstanu koju je prenosila ruska televizija.
Putin je hvalio moć tog oružja srednjeg dometa sposobnog da pogodi bilo koju metu u Evropi.
- To nije atomsko oružje, visoke je preciznosti i nije opremljeno nuklearnim eksplozivnim punjenjem, i ne zagađuje životnu sredinu. Ali sa stanovišta snage, uporedivo je - rekao je ruski predsjednik.

Zelenski traži čvrst odgovor saveznika na Putinovu prijetnju gađanjem novom raketom

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da ne isključuje mogućnost da napadne Kijev eksperimentalnom hipersoničnom raketom srednjeg dometa Orešnik, opisujući je kao veoma razorno oružje.
- Ne isključujemo upotrebu Orešnika protiv vojnih ciljeva, vojno-industrijskih postrojenja ili centara za donošenje odluka, uključujući i Kijev - rekao je Putin na konferenciji za novinare koju je prenosila ruska televizija na marginama njegove posjete Kazahstanu.
Putin je hvalio moć tog oružja srednjeg dometa sposobnog da pogodi bilo koju metu u Evropi, čak i ako nije opremljeno nuklearnim bojevim glavama.
- Ako koristite nekoliko ovih sistema u jednom, dva, tri ili četiri napada, onda je to po svojoj snazi uporedivo sa upotrebom nuklearnog oružja. To nije atomsko oružje, visoke je preciznosti i nije opremljeno nuklearnim eksplozivnim punjenjem, i ne zagađuje životnu sredinu. Ali sa stanovišta snage, uporedivo je - rekao je predsjednik Rusije.
Putin je na istoj konferenciji za novinare ocijenio da je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp inteligentan i sposoban za pronalazak rešenja tenzija između Moskve i Zapada.
- Što se tiče novoizabranog predsjednika SAD, on je inteligentan čovjek sa mnogo iskustva. Vjerujem da će pronaći rješenje - dodao je Putin.

Putin preti Kijevu: Ne isključujemo upotrebu hipersonične rakete Orešnik

Tema emisije Srećan dan na Televiziji E je &nbsp;astropsihološki portret Lava.&nbsp;
Šta pokreće Lavove, gdje su njihove najveće snage, a gdje izazovi? Govorimo o harizmi, potrebi za priznanjem, lojalnosti, ali i o lekcijama koje ovaj vatreni znak uči kroz odnose i ambicije.
Govorićemo i o tome kako klimatske promjene preoblikuju naš svijet i koliko smo spremni za nove izazove? Ekstremne vremenske prilike, ekonomske posljedice, energetska tranzicija - da li reagujemo na vrijeme ili kasnimo za promjenama?
O ovoj važnoj temi razgovaramo sa Ivanom Vojinović, direktoricom Centra za klimatske promjene UDG, i Mirzom Muleškovićem, ekonomskim analitičarem.
Budite uz Srećan dan od devet do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan na TV E: Astropsihološki portret Lava

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 1.996 ambulantnih pregleda, od čega 301 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG-a su kazali da su u Urgentnom centru zbrinuta 293 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 363.
- U istom periodu obavljena su 74 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 176 pacijenata, od čega 28 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno je 449 dijagnostičkih procedura, od čega 94 CT i 82 MR pregleda.
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 106 dijagnostičkih procedura, od toga pet CT i devet MR pregleda - kazali su iz KCCG.
Prema njihovim riječima, u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.319 pacijenata i odrađeno 41.869 analiza.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođene su dvije bebe.

U KCCG za dan obavljeno blizu dvije hiljade pregleda

Državljanin Kosova Ć.F. (33) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 30 dana jer je vrijeđao policajca Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi nakon što mu je izdao prekršajni nalog zbog saobraćajnog prekršaja.
Kako je saopšteno iz budvanskog Suda za prekršaje, suđeno mu je u hitnom postupku 20. februara.
Sudija Andrija Vojvodić je odlučio da se Ć.F. sprovede u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u Spužu na izdržavanje kazne prije pravosnažnosti rješenja.

Državljaninu Kosova mjesec zatvora zbog omalovažavanja policajca

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) saopšteno je da Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) nije uvrstila u svoj Program rada za 2026. godinu aktivnosti povodom obilježavanja jubileja 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti.
CGO je uputio CANU nekoliko zahtjeva za slobodan pristup informacijama u vezi sa obilježavanjem Dana nezavisnosti Crne Gore, uključujući i sve aktivnosti CANU u periodu od 2007. do 2025. godine.&nbsp;
- Na to nas je CANU uputila na izdanja svog Godišnjaka, koja su dostupna na internet adresi digitalne biblioteke CANU. Međutim, izdanja su dostupna samo do 2022. godine, dok ih za 2023, 2024. i 2025. godinu nema - navodi se u saopštenju CGO.
Dodatno, CGO je tražio informacije o planiranim aktivnostima CANU povodom 20 godina od obnove nezavisnosti, na što nas je CANU uputila Plan rada CANU za 2026. godinu iz kojeg proizilazi da je CANU zaboravila na ovaj jubilej budući da u tom dokumentu nema nikakvih aktivnosti koje se mogu za njega vezati.&nbsp;
- CGO je potom uputio dopis predsjedniku CANU, Ljubiši Stankoviću, sa zahtjevom za pojašnjenje, ali do danas nije dobio odgovor. CGO još uvijek vjeruje da je riječ o slučajnom propustu i nada se da će CANU blagovremeno obavijestiti javnost o aktivnostima povodom ovog važnog jubileja - istakli su u CGO.
CGO konstatuje, nakon uvida u izdanja Godišnjaka, da 21. maj suštinski nije bio u fokusu CANU, pa se do sada obilježio samo dva puta uz nekoliko simboličkih aktivnosti - 2011. i 2016. godine.
- Naime, 2011. godine, povodom pet godina od obnove nezavisnosti, CANU, odnosno Centar mladih naučnika, u saradnji sa Nacionalnom akademijom Ukrajine i partnerskim ustanovama, organizovali su međunarodnu naučnu konferenciju “20 godina nezavisnosti Ukrajine i 5 godina nezavisnosti Crne Gore”, 20. septembra 2011. u CANU. To je bila jedina aktivnost te godine posvećana obnovi nezavisnosti - naveli su u CGO.
Ističu i da su na desetogodišnjicu od obnove nezavisnosti, 2016. godine, akademik Pavle Pejović i Odjeljenje umjetnosti CANU organizovali izložbu likovnih stvaralaca - članova CANU 15. novembra u Centru savremene umjetnosti i objavljen je prateći katalog, pri čemu u Godišnju stoji da je to povodom 10. godišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore i 45 godina CANU.&nbsp;
- Takođe, objavljen je prvi tom Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, koji je Akademija “poklonila” Crnoj Gori povodom desete godišnjice obnove njene nezavisnosti, a u Godišnjaku je to opisano kao “kulturni događaj od posebnog značaja za Crnu Goru”. Na promociju koja je održana 8. aprila pozvani su tadašnji najviši državni zvaničnici. Konačno, 1. decembra te godine prof. dr Dragan Đukanović održao je tribinu Spoljnopolitička pozicija Crne Gore od obnove nezavisnosti. Prema dostupnim informacijama iz Godišnjaka za 2021. godinu, kada je predsjednik CANU bio akademik Dragan Vukčević, nije bilo nikakvih aktivnosti u dijelu obilježavanja 15 godina od obnove nezavisnosti - navode u CGO.
CGO smatra da CANU, kao najviša naučna i kulturna institucija u državi, treba svake godine posvetiti određeni broj aktivnosti obilježavanju 21. maja. To je prilika za diskusiju o razvojnim pitanjima države i temama od značaja za moderno crnogorsko društvo.
- U dijelu zanimljivosti, treba istaći da je važnost referenduma 2006. godine prepoznao tadašnji predsjednik CANU, Momir Đurović, koji se, inače, protivio nezavisnosti Crne Gore. U Godišnjaku iz 2006. nalazi se njegov tekst “Šta očekujemo da se promijeni u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti” u kojem daje osvrt na ulogu CANU u narednom periodu ocjenjujući da je donosioci odluka ne smiju marginalizovati. “Da oni koji odlučuju u Crnoj Gori prije nego odluče saslušaju ono što znamo. Nećemo valjda podržavati društvo u kojem svako želi sve da zna i organizuje, pa makar bili to i oni kojima je narod povjerio da vladaju”, naveo je on stavljajući CANU i iznad zakonodavne i izvršne vlasti - naveli su u CGO.
Posebno je, cijene oni, interesantna i javna nada akademika Đurovića da će se suziti prostor za civilno društvo.&nbsp;
- “Takođe, što nije nebitno, prošla su vremena u kojim su nam se poturale neke vladine, a naročito nevladine organizacije kao mogući korektori ili partneri u našem radu. Ta ružna vremena su izgleda, za nama”, zapisao je ovaj akademik prije 20 godina - navode iz CGO.
Mnogo toga se, prema njihovim riječima, promijenilo u Crnoj Gori od 2006. godine.
- Nažalost, CANU je dozvolila da bude marginalizovana sopstvenim izostankom inicijative i stava. CGO želi vjeruje i da danas CANU bolje razumije značaj civilnog društva i potrebu proaktivnijeg djelovanja. CGO ponovo poziva CANU da objavi program aktivnosti za obilježavanje 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Ovaj jubilej treba da bude prilika za predstavljanje ideja i rješenja od značaja za društvo u cjelini, uz kontinuitet u obilježavanju jednog najvažnijih praznika svake godine, a tu bi svoje mjesto morala imati institucija koja u nazivu nosi pridjev „crnogorska“ - zaključuju iz CGO.

Tag: oresnik