Samo integrisanim pristupom, zasnovanim na zajedničkom razumijevanju kriminalnih ekosistema, Crna Gora i njeni partneri mogu efikasno pratiti, razbijati i onesposobljavati transnacionalne mreže koje prijete ekonomskim, bezbjednosnim i institucionalnim strukturama regiona, kazao je pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala Velimir Furtula.
Furtula i policijski službenik ovog Sektora Serđo Elezović prisustvovali su sastanku visokih predstavnika država članica EU, Zajednice latinoameričkih i karipskih zemalja (CELAC) i Zapadnog Balkana, koji je održan 20. novembra u sjedištu Evropske komisije u Briselu.
- Na osnovu uočenih trendova jasno je da budući odgovor na organizovani kriminal mora biti regionalno usklađen i globalno povezan. Rastuća međuregionalna mreža između Latinske Amerike, Evrope i Zapadnog Balkana zahtijeva jačanje analitičkih kapaciteta, proaktivnu razmjenu obavještajnih podataka i sve čvršću operativnu saradnju između partnerskih zemalja - rekao je Furtula.
Govoreći o rezultatima koje je crnogorska policija ostvarila u borbi protiv organizovanog kriminala, pomoćnik direktora policije je izdvojio akcije na suzbijanju krijumčarenja narkotika koje se sprovode u ekviru EMPACT platforme, u saradnji sa EUROPOLOM i drugim partnerskim službama, te iskazao spremnost za dalje jačanje bileteralne policijske saradnje kako sa partnerima iz regiona Zapadnog Balkana, državama članicama EU tako i sa zemljama Latinske Amerike, u cilju razbijanja kriminalnih mreža i presjecanja krijumčarskih ruta.
Sastanku eksperata na temu saradnje Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana o trendovima u vezi sa zloupotrebom i trgovinom narkoticima, prisustvovao je policijski službenik u Odsjeku za borbu protiv droga Serđo Elezović.
U kontekstu evrointegracione agende i ispunjavanja završnih mjerila u pregovaračkom poglavlju 24, Elezović je naglasio da je policijska saradnja sa evropskim službama za sprovođenje zakona u oblasti droga strateški prioritet, afirmišući saradnju sa Europolom i EU Agencijom za droge (EUDA).&nbsp;
On je ispred Uprave policije potvrdio spremnost pružanju punog doprinosa u borbi protiv krijumčarenja narkotika, mapiranju novih kriminalnih grupa, kao i otkrivanju i oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Furtula: Odgovor na organizovani kriminal mora biti regionalno usklađen i globalno povezan

Borba protiv organizovanog kriminala nije problem bilo kog pojedinca već cijelog društva, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović.
Janović je rekao da je pozivanje na prošlost igra sa zdravim razumom naših građana.
Umjesto, kako je istakao, daljih relativizacija i amaterizma građani moraju vidjeti odgovornost.
- Država mora da obezbijedi osjećaj sigurnosti građanima u Crnoj Gori - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnikolajanovic%2Fstatus%2F1971127205205082609%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Janović: Umjesto daljih relativizacija i amaterizma građani moraju vidjeti odgovornost

Ujedinjeno Kraljevstvo uvodi sankcije za 25 ključnih pojedinaca i entiteta u mrežama krijumčarenja ljudi koje podstiču neregularne migracije, među kojima su i kavački i škaljarski klan kao balkanske kriminalne grupe koje obezbjeđuju lažne pasoše.
Kriminalna grupa Kavač je, kako se navodi u saopštenju, poznata po korišćenju lažnih pasoša za krijumčarenje članova između Balkana i Turske, dok kriminalna grupa Škaljari "krijumčari kriminalce između Balkana i Turske".
Iz "kavačkog klana" sankcioni su Dalibor Ćurlik, koji je označen da nabavlja lažne pasoše za kriminalnu grupu Kavač, Almir Jahović označen je kao član koji je uključen u nabavku lažnih dokumenata, te Marko Petrović, takođe član ove kriminalne grupe, koji "obezbjeđuje lažne identifikacije".
Iz kriminalne grupe "Škaljari" označen je Nikola Vein, koji je označen da pomaže ovoj kriminalnoj grupi u nabavci lažnih dokumenata, Ratko Živković upisan je kao saradnik koji nabavlja lažne pasoše, te Dejan Pavlović, "član ili blizak saradnik kriminalne grupe, uključen u izradu lažnih identiteta".
Ove sankcije, kako se navodi u saopštenju, stupaju na snagu odmah.&nbsp;
- Ovo je novi, prvi te vrste u svijetu, režim sankcija usmjeren na neregularne migracije i organizovani imigracioni kriminal. Ova akcija predstavlja najnoviji korak u kampanji britanske Vlade za zaštitu svojih granica i smanjenje neregularnih migracija - istaknuto je u saopštenju.
Vođe kriminalnih grupa, ključni posrednici i dobavljači opreme za krijumčarenje ljudi, danas su meta prvih sankcija koje Ujedinjeno Kraljevstvo uvodi s ciljem suzbijanja neregularnih migracija.&nbsp;
- Sankcije ciljaju pojedince i entitete uključene u krijumčarenje ljudi i podsticanje neregularnih migracija ka Ujedinjenom Kraljevstvu - od dobavljača čamaca u Aziji, preko neformalnih hawala prenosioca novca na Bliskom istoku, do vođa kriminalnih grupa sa Balkana i iz Sjeverne Afrike - navodi se u saopštenju.
&nbsp;One, kako dodaju, obuhvataju različite aktivnosti - od isporuke čamaca namijenjenih krijumčarenju, do nabavke lažnih pasoša, posrednika koji omogućavaju ilegalna plaćanja putem havala (hawala) sistema, krijumčarenja ljudi kamionima i čamcima, pa sve do samih vođa kriminalnih grupa.&nbsp;
- Sankcije mogu poremetiti tok novca i materijala, uključujući zamrzavanje imovine, bankovnih računa i druge aktive, koji omogućavaju organizovanim kriminalnim grupama da sprovode ovu gnusnu trgovinu - istaknuto je u saopštenju.
&nbsp;Današnja imenovanja su prva koja su donesena u okviru novog Globalnog režima sankcija za neregularne migracije Ujedinjenog Kraljevstva.&nbsp;
- Ovaj režim je prvi takve vrste u svijetu i daje ovlašćenje britanskom Ministarstvu vanjskih poslova da uvede sankcije ne samo pojedincima i entitetima uključenim u krijumčarenje ljudi ka Ujedinjenom Kraljevstvu, već i finansijerima i kompanijama koje omogućavaju njihove aktivnosti - navodi se u saopštenju.
Britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lami izjavio je da je ovo istorijski trenutak u naporima britanske vlade da se izbori s organizovanim imigracionim kriminalom, smanji neregularna migracija ka Ujedinjenom Kraljevstvu i sprovede Plan za promjene britanske Vlade.&nbsp;
- Od Evrope do Azije, vodimo borbu protiv krijumčara ljudi koji omogućavaju neregularne migracije, ciljajući ih gdje god da se nalaze i prisiljavajući ih da plate za svoje postupke. Moja poruka kriminalnim grupama koje bezdušno ugrožavaju živote ranjivih ljudi zarad profita je sljedeća: znamo ko ste, i sarađivaćemo s partnerima širom svijeta kako bismo vas priveli pravdi - poručio je Lami.
Među sankcionisanima danas je i Bledar Lala, Albanac član kriminalne grupe koji kontroliše „operacije u Belgiji“ koja krijumčari migrante iz Belgije preko Lamanša u Ujedinjeno Kraljevstvo.&nbsp;
- Sankcije su uvedene i protiv kompanije iz Kine koja je na onlajn platformi reklamirala čamce namijenjene upravo za krijumčarenje ljudi. Ti čamci su isti oni koje koriste kriminalne grupe za prevoz migranata preko Lamanša, često uz veliki rizik - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Ujedinjeno Kraljevstvo je takođe uvelo sankcije protiv Alena Basila, bivšeg policijskog prevodioca koji je postao vođa velike mreže krijumčara u Srbiji, terorišući izbjeglice uz pomoć korumpiranih policajaca.&nbsp;
- Basil je kasnije pronađen u kući u Srbiji vrijednoj više od milion eura, kupljenoj novcem iznuđenim od očajnih migranata. Sankcionisan je i Muhamed Tetvani, samozvani „Kralj Horgoša“, koji je brutalno upravljao migrantskim kampom u Horgošu, Srbija, i predvodio Tetvani krijumčarsku bandu. Tetvani i njegovi saradnici poznati su po nasilnom postupanju prema izbjeglicama koje odbiju njihove usluge ili ne mogu da ih plate - precizirano je u saopštenju.
U današnjem paketu sankcija nalazi se i Muhamed Hadir Pirot, havala bankar uključen u neformalne mreže prenosa novca koje krijumčari koriste za naplatu od migranata. Sankcionisan je i Jasin El Magribi El-Kasaoui – vođa kriminalne grupe Kazavi.
&nbsp;- Svi koji su danas sankcionisani javno su imenovani i zabranjeno im je poslovanje s britanskim finansijskim sistemom, čime se dodatno otežava njihovo djelovanje - naveli su iz Ambasade Ujedinjenog kraljevstva u Crnoj Gori.
&nbsp;Sankcionisane su i sjevernoafričke bande koje djeluju na Balkanu, odnosno kriminalna grupa Kazavi – mreža krijumčara iz Sjeverne Afrike u EU, poznata po brutalnom postupanju prema migrantima koji ne mogu da plate, te kriminalna grupa Tetvani – jedna od najnasilnijih krijumčarskih grupa na Balkanu, poznata po otmicama i seksualnom zlostavljanju žena koje ne mogu da plate.
&nbsp;U kategoriji "Krijumčarenje ljudi povezano s Irakom" sankcionisan je Goran Asad Džalal – član organizovane kriminalne grupe koja je skrivala migrante u rashladnim kamionima koji su najmanje deset puta prešli Lamanš iz Francuske u Ujedinjeno Kraljevstvo između januara i marta 2019, kao i Hemin Ali Salih koji je označen da je pomagao u krijumčarenju migranata u kamionima.
- Sankcionisan je i Dedavan Dazej – krijumčar koji vodi sigurne kuće za migrante u sjevernoj Francuskoj prije nego što budu prokrijumčareni u Ujedinjeno Kraljevstvo, kao i Roman Ranijaje – irački krijumčar odgovoran za krijumčarenje migranata iz Azije u Evropu. Sankcije su uvedeni i Azadu Hošnavu, koji je obezbjeđivao gumene čamce, vanbrodske motore i drugu pomorsku opremu za krijumčarenje migranata iz Francuske u UK, te Nuzad Hošnav, koji je opremao kriminalne grupe u sjevernoj Francuskoj pomorskom opremom za krijumčarenje - navodi se u saopštenju.
Sankcionisan je i Nihad Mohsin Hošnav, koji je obezbjeđivao čamce i motore koje migranti koriste za prelazak Lamanša.
&nbsp;U okviru "Havala" mreže sankcionisan je Muhamed Hadir Pirot – havala bankar koji kontroliše uplate za krijumčarenje iz iračkog Kurdistana ka Evropi preko Turske. Sankcije u uvedene i Marivanu Džamalu, koji upravlja transferima novca putem havala sistema za plaćanje krijumčara, kao i Rafiku Šaklavi – savjetniku migrantima za plaćanje krijumčara putem havala mreže.
- Na osnovu ovlašćenja iz Zakona o sankcijama i sprečavanju pranja novca, britanska Vlada je predložila sekundarno zakonodavstvo kojim se uvodi novi Globalni režim sankcija za neregularne migracije. Propisi će biti razmatrani u oba doma britanskog Parlamenta po povratku sa ljetnje pauze, u skladu s procedurom hitnog usvajanja - najavili su u saopštenju.
&nbsp;Zamrzavanje imovine zabranjuje bilo kojem državljaninu Ujedinjenog Kraljevstva ili kompaniji da posluje s imovinom sankcionisanih lica, a zabranjuje se obezbjeđivanje sredstava ili resursa tim licima.
&nbsp;Zabrana putovanja znači da sankcionisano lice ne može ući niti ostati u Ujedinjenom Kraljevstvu, ukoliko je proglašeno nepoželjnim prema članu 8B Zakona o imigraciji iz 1971.

Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo sankcije kavačkom i škaljarskom klanu i njihovim članovima

Neophodno je da konačno dođemo do prvih presuda u Specijalnom odjeljenju Višeg suda jer su se duži vremenski period suđenja odlagala, pa je stoga poseban akcenat stavljen na praćenje predmeta od ulaska u sud do konačnog izlaska iz suda u razumnom roku - kazala je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić na 16. zasijedanju Grupe za pregled implementacije Konvencije UN protiv korupcije (UNCAC), održanoj u Beču.
Kao pravni profesionalci, kako je rekla, svjedoci su izazova sa kojima se moderno društvo susrijeće, kako u vidu već tradicionalnih oblika organizovanog kriminala, tako i raznih oblika korupcije, uz sve veće prisustvo novih sofisticiranih oblika organizovanog finansijskog kriminala.&nbsp;
- Crna Gora se, kao i mnoge zemlje, suočila sa svojim izazovima u tom pogledu. Crnogorsko sudstvo se nalazi pred velikim pravosudnim izazovom donošenja prvostepenih, a onda i konačnih odluka u predmetima visoke korupcije, na koje se što prije mora dati adekvatan pravni odgovor. Potpuno smo svjesni da rad nacionalnog sudskog sistema, a time i Vrhovnog suda Crne Gore, na čijem čelu se nalazim, zahtijeva donošenje sudskih odluka koje zahtijevaju primjenu i tumačenje prava na kao „ živi instrument,“ jer je to sine qua-non, kojeg zahtijevaju savremeni tokovi razvoja društva i sistema posebno po pitanju korupcije - istakla je je Pavličić.
Naglasila je da crnogorsko pravosuđe igra ključnu ulogu u u tom procesu i da kontinuirano radi na unaprijeđenju pravnih mehanizama i osiguranju da oni budu efikasni u sprječavanju i suzbijanju korupcije.
Pavličić je podsjetila da je od pristupanja Konvenciji Crna Gora napravila velike korake u izgradnji i jačanju svog zakonodavnog i institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije.
- Vlada Crne Gore donijela je odluku o obrazovanju Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, čija sam članica, a čiji je jedan od zadataka razvoj Strategije za borbu protiv korupcije, sa Akcionim planom za njegovo sprovođenje, što je i jedna od obaveza u okviru privremenih mjerila za pregovaračko Poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava - kazala je Pavličić.
U prethodnom periodu Vrhovni sud je, kako dodaje, izradio analizu kaznene politike za najteža krivična djela u kojoj je ,između ostalog, analizirao kaznenu politiku za krivična djela organizovanog kriminala i visoke korupcije.&nbsp;
Upravo je ova analiza, prema njenim riječima, i bila baza za izradu smjernica za postupanje sudova prilikom odlučivanja o podnijetim sporazumima o priznanju krivice.
- Vrhovni sud Crne Gore izradio je i Smjernice za unapređenje upravljanja predmetima teškog i organizovanog kriminala i korucije, a planovi Vrhovnog suda za povećanje povjerenja javnosti u rad sudova, posebno Specijalnog odjeljenja, iznijeti su u Planu rada Vrhovnog suda za 2025. godinu. Planom je predivđen poseban Monitoring rada Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici pa će doprinos i uloga predsjednika Vrhovnog suda i sudija Krivičnog odjeljenja Vrhovnog suda biti od izuzetnog značaja, kako u pogledu stručne, tako i u pogledu organizacione podrške - istakla je Pavličić.
Govoreći o problem takozvanih "crvenih omota”, odnosno predmeta starijih od tri godine, kazala je da je uvedena nova mjera - jedinstveni nacionalni program za rješavanje starih predmeta i najavila je formiranje radnog tima koji će pratiti dinamiku rada na tim predmetima i prevenirati njihov budući nastanak.
Tokom boravka u Beču, Pavličić će se sastati sa direktorom Kancelarije Ujedinjenih nacija za borbu protiv narkotika i kriminala (UNODC) Džonom Brandolinijem.
Zasijedanju UNCAC-a u Beču prisustvuje je i sutkinja Višeg suda u Podgorici Irena Šofranac Nedović.

Pavličić: Predmeti organizovanog kriminala i korupcije pod monitoringom Vrhovnog suda

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč najavila je na početku današnje sjednice Skupštine da opozicija sa ministrom Danilom Šaranovićem i potpredsjednikom Vlade za bezbjednost Aleksom Bečićem danas neće voditi dijalog - tako protestujući protiv njihovog odbijanja da snose moralnu i političku odgovornost za bezbjednost i anarhiju u zemlji.
Njihova poruka dolazi nakon što su u Podgorici, na kružnom toku ka Nikšiću, u sred dana ubijeni Petar Lipovina i Žarko Pejaković koji se povezuju sa kavačkim klanom. Osim toga, od 25. oktobra policija bezuspješno, i to uz pomoć kolega iz Srbije, traga za Alijom Balijagićem koji se sumnjiči za ubistvo brata i sestre Jovana i Milanke Madžgalj iz bjelopoljskog sela.
- Ostavljamo vas da sa vašim partijskim kolegama razmijenite hvalospjeve u uspješnoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a mi ćemo još danas predati inicijativu za kontrolno saslušanje čelnika bezbjednosnog sektora pred odborom za bezbjednost - poručila je Vuković-Kuč na sjednici na kojoj je predviđeno da oni odgovaraju na poslanička pitanja.
Ona je podvukla da Danilo šaranović i Aleksa Bečić imaju moralnu obavezu da podnesu neopozive ostavke jer Crna Gora gubi bitku sa organizovanim kriminalom, a grđani se osjećaju nesigurno i nezaištićeno.
- Ako kriminalci mogu da izvrše likvidaciju na najfrekventnijoj raskrsnici u Podgorici, zapale auto na drugoj lokciji, i nestanu bez traga onda je to ruganje i poruka da kriminal nema nikavkog straha od države - ocijenila je Vuković-Kuč dodajući da je stanje u Crnoj Gori danas vanredno.
Poručila je i da je na Vijeću za bezbjednost sinoć trebalo inicirati njihove ostavke.
Sjednicu su, nakon izlaganja Vuković-Kuč napustili poslanici DPS-a, a poslanici Socijaldemokrata (SD) uopšte ne prisustvuje ovom dijelu sjednice.

Anja Ivanović

Vuković-Kuč: Iniciraćemo kontrolno saslušanje čelnika bezbjednosnog sektora, Šaranović i Bečić imaju moralnu obavezu da podnesu neopozive ostavke

Ministar vanjskih poslova Italije Antonio Tajani danas je poručio da Italija podržava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju i izazio nadu da ćemo njena članica postati prije 2030. godine.
- Sve ono što mi budemo znali biće vam na raspolaganju kako biste lakše ušli u EU. Mi imamo veliko iskustvo kada je u pitanju organizovani kriminal, a Crna Gora ima ogroman problem sa organizovanim kriminalom - ocijenio je on na konferenciji sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.
On smatra i da je neophodan veći broj letova iz Rima do Crne Gore. To je rekao uz obećanje da će razmotriti što bi još moglo da se na tom polju uradi.
Ibrahimović je na konferenciji saopštio da je ovo prva posjeta nekog predstavnika Italije otkad je stupio na dužnost.
- Naši odnosi su prijateljski, a saglasni smo da je EU perspektiva jedini put kojim možemo ići. Razgovarali smo i o daljim koracima, a Italija će nastaviti da nas podržava - rekao je on.
<h2>Ibrahimović: Ne smijemo dozvoliti da nemamo ambasadore na važnim pozicijama</h2>
Odgovarajući na novinarska pitanja, Ibrahimović je rekao da se sastao sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem sa kojim je imao kvalitetan razgovor.
- Rekao sam da se nadam da će premijer (Milojko Spajić) i predsjednik (Jakov Milatović) naći zajednički jezik, te da ćemo u krajnjem izabrati nove ambasadore. Ja sam za to da ne gledamo ko je kriv, a ja ću dati sve od sebe da pronađemo kandidate koji će biti najkvalitetniji. Ne smijemo dozvoliti da nemamo ambasadore na važnim pozicijama - objašnjava Ibrahimović.
Tajani je poručio da Crna Gora ima odlične predstavnike u Italiji.

Tajani: Nadamo se da će Crna Gora postati članica EU prije 2030, morate se izboriti sa organizovanim kriminalom

Institucije mogu biti efikasne, transparentne i otporne na korupciju jedino ako građani aktivno učestvuju u javnom životu. Bez aktivnih građana, nijedna institucija ne može postići svoj puni potencijal, posebno u vremenu u kojem se suočavamo sa krizom demokratije, kakvo je ono kojem danas svjedočimo. To je zaključeno na panelu “Aktivno građanstvo: Demokratija između lokalnih izazova i globalnih promjena“ na kojem su predsjednik i izvršni direktor Fonda braće Rokfeler (RBF) Stiven Hajnc i predstavnici civilnog društva u Crnoj Gori govorili o demokratskim izazovima današnjice. Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju, Milica Kovačević, podsjetila je da je Crna Gora kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji propustila nekoliko važnih prilika, ali da je sada za zemlju ponovo otvoren prozor mogućnosti.&nbsp; - Počinjemo ovaj razgovor sa nadom da nećemo propustiti ovu priliku i da nećemo ponoviti iste greške iz prošlosti - ocijenila je Kovačević uvodeći u razgovor. Stiven Hajnc, predsjednik i izvršni direktor Fonda braće Rokfeler, kazao je da se svijet danas suočava sa krizom demokratije, koja se, kako je naveo, razlikuje po obimu i prirodi u različitim državama i društvima.&nbsp; - Kontekst, naravno, mnogo znači. Ipak, čak i u Sjedinjenim Američkim Državama vidimo demokratsko nazadovanje i ozbiljan gubitak povjerenja u demokratske procese. U mnogim zemljama postoji zajednička nit: sve veći broj građana ne osjeća da im demokratija obezbjeđuje bolji kvalitet života. U Sjedinjenim Državama svjedočimo snažnom rastu ekonomske nejednakosti, zbog čega milioni Amerikanaca imaju utisak da njihov glas i njihov trud ne znače mnogo, da nemaju stvarnu moć kao građani. Mnogi počinju da vjeruju i da nemaju perspektivu u ekonomiji koja se brzo mijenja - ocijenio je Hajnc.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213118_68137507b0d6f22dca862f36ce6a760492279bdfe9c1687a9a0af47751264389.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213118_68137507b0d6f22dca862f36ce6a760492279bdfe9c1687a9a0af47751264389" data-rendition-name="original" width="3906" height="2932" loading="lazy" alt="Sa događaja u Podgorici"> </figure>  Na taj način se, prema njegovim riječima, stvara zatvoreni krug ljudi u kojem, kako kaže ljudi gube osjećaj da mogu uticati na društvo, a takvo raspoloženje se dalje produbljuje i reprodukuje.&nbsp; - Dodatni izazov predstavlja i medijsko okruženje: danas svako može da izabere medije koji potvrđuju njegovo postojeće mišljenje, što ljude zatvara u informacione bablove i uskraćuje im širu sliku. To dodatno obeshrabruje građane - smatra Hajnc. Ipak, navodi i pozitivne primjere iz regiona i svijeta, navodeći da ono što se dešava u pojedinim mjestima uliva novu nadu.&nbsp; - Ono što rade studenti u Srbiji izuzetno je inspirativno i važno. Vidimo i primjer iz Njujorka. Ljudi mogu imati različita mišljenja o tome da li će gospodin Mamdani biti dobar gradonačelnik, ali nesporno je da je uspio da inspiriše čitavu generaciju Njujorčana da se aktiviraju na kreativan način. I to me vraća na početnu tezu - demokratija mora da isporuči rezultate. Gradonačelnik Mamdani sada mora da pokaže uspjeh. Isto važi i za druge kontekste: ako studenti i građani u Srbiji uspiju da doprinesu promjeni, sljedeća velika odgovornost biće da ta promjena donese stvarna poboljšanja u kvalitetu života svih građana, bez izuzetka - naveo je Hajnc. Maja Raičević, izvršna direktorica Centra za ženska prava, istakla je da su iskustva žena kroz savremenu istoriju veoma slična i da se brojna kršenja njihovih prava ponavljaju i danas. - Iako želim da budem optimistična, moramo biti svjesne da su teško izborena prava uvijek ranjiva i da njihov napredak nije linearan. Istorija nas uči da se nazadovanja dešavaju čim institucije oslabe ili kada se tolerišu diskriminatorne prakse. Podsjetiću da su devedesetih godina, iako su mnoga prava žena bila formalno priznata, najprije bila dovedena u pitanje upravo reproduktivna prava, nakon čega su uslijedili i drugi oblici urušavanja njihovog položaja. Paralelno sa jačanjem narativa o tzv. tradicionalnim vrijednostima, jačale su i patrijarhalne norme koje opravdavaju nasilje, mušku dominaciju i isključivanje žena iz javnog života - navela je Raičević. Raičević upozorava da se demokratski standardi i dalje lako potkopavaju, posebno kada se šalju političke poruke koje dovode u pitanje već zagarantovana prava. - Vidimo da se i u Crnoj Gori promovišu ideje koje su već ojačale u drugim zemljama i koje direktno ciljaju reproduktivna prava žena. Čak smo svjedočile pozivima da se "vratimo Bogu", što je retorika koju smo nedavno mogli čuti i u američkom političkom diskursu od predsjednika Trampa. Takvi narativi pokušavaju da ograniče prava žena i nijesu nimalo bezazleni. Dodatni problem je što postoje dobro organizovane i finansijski snažne konzervativne strukture koje intenzivno šire ove poruke, a društvo je i dalje veoma ranjivo na njih - ocijenila je Raičević.&nbsp; Zenepa Lika, arhitektica i ekološka aktivistkinja, ocijenila je da borba za životnu sredinu predstavlja jedan od najvažnijih stubova demokratije, jer povezuje građane, jača njihovu svijest o zajedničkom dobru i podstiče odgovornost institucija. Govoreći o svom iskustvu, Lika je podsjetila da je godinama živjela u Njemačkoj, gdje je, kako kaže, rano usvojila razumijevanje da demokratija nije data unaprijed i da zahtijeva stalni rad, posvećenost i građanski angažman. Lika je naglasila da je u svoj aktivizam ušla iz državnog sistema, kroz funkciju koju je ranije obavljala, ali da su presudnu ulogu u njenom daljem angažmanu imali ekološki pokreti i civilno društvo. - Nisam mogla da napredujem u borbi za javni interes bez podrške nevladinih organizacija i ljudi koji su godinama stvarali temelje ekološkog društva. Oni su bili svjetlost koja me je vodila kroz sistem koji ne funkcioniše onako kako bi trebalo - poručila je Lika.&nbsp; Priroda nas, kaže spaja.&nbsp; - U njenoj ljepoti i raznolikosti nema nacionalnosti, jezika, boje kože. Svi smo jednaki pred njom i odgovorni da je štitimo. To je najdirektniji način da osjetimo šta demokratija zaista znači - rekla je Zenepa Lika. Darko Ivanović, direktor nevladine organizacije "35 mm", rekao je da su mediji često dio problema, a razlog je kaže to što su često pod snažnim uticajem politike.&nbsp; - To je naslijeđe koje vučemo još od vremena komunizma, a zadržalo se i kroz sve promjene koje su se u međuvremenu desile. Nažalost, ni ova, ni prethodne vlade nijesu učinile mnogo da tu praksu promijene - ocijenio je Ivanović. Ivanović smatra da ljudi danas demokratiju doživljavaju i „konzumiraju“ kroz medije, a posebno kroz nove medijske formate.&nbsp; - Kratki, brzi sadržaji sa društvenih mreža, postali su moćniji prenosnici informacija od tradicionalne televizije. Ipak, klasični mediji i dalje imaju snažan uticaj, jer mnogi građani i dalje svakodnevno gledaju vijesti i prate emisije u kojima dvoje ljudi pričaju jedni sa drugima - naglasio je on.&nbsp; Ivanović je ocijenio i da mlada publika, koja svoje stavove formira na društvenim mrežama, odlučuje o kvalitetu demokratije.&nbsp; - To su ujedno i građani koji najmanje izlaze na izbore. Ukoliko se ta grupa ne probudi, biće teško očekivati stvarne promjene - ocijenio je Ivanović.&nbsp; Hajnc, govoreći o podršci civilnom društvu koje radi na jačanju demokratskih procesa, ocjenjuje da suština demokratije ostaje nepromijenjena kroz vrijeme, te da ona postoji i funkcioniše samo zahvaljujući građanima. - Institucije mogu biti efikasne, transparentne i otporne na korupciju jedino ako građani aktivno učestvuju u javnom životu. Zato je za Fond braće Rokfeler građansko angažovanje podjednako važno kao i jačanje institucija. Bez aktivnih građana, nijedna institucija ne može postići svoj puni potencijal - ocijenio je Hajnc. Zato je, zaključuje Hajnc, za njihovu fondaciju, posebno zadovoljstvo što mogu podržati organizacije u Crnoj Gori koje rade na osnaživanju žena, zaštiti životne sredine, podsticanju mladih da se uključe u društvena dešavanja i razvoju građanskih inicijativa.&nbsp; - Demokratija nije samo dan izbora. Izbori jesu ključni, ali demokratija ne počiva samo na njima, niti samo na institucijama, podjeli vlasti ili ustavnim mehanizmima. Sve je to neophodno, ali nedovoljno bez građanskog angažmana. Demokratija je prije svega kultura i način zajedničkog života, koji se njeguje svakoga dana - zaključio je Hajnc.&nbsp;

Hajnc: Bez aktivnih građana nijedna institucija ne može postići puni potencijal

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, ove godine, za razliku od prethpdne dvije, odlučio je da bojkotuje dan grada na čijem je čelu, pa tako nije prisustvovao svečanoj sjednici Skupštine opštine, objašnjavajući na društvenim mrežama da ne želi da slavi podjele i da je 20. novembar najtragičniji dan 20. vijeka. - ...tadašnje „nove vlasti“ su bez suda i suđenja strijeljale desetine civila – ideoloških neistomišljenika. ...Iz poštovanja prema žrtvama i njihovim porodicama nijesam prisustvovao današnjoj svečanoj sjednici – napisao je on. Poručio je i kako se svaki zločin „mora osuditi bez obzira sa čije strane dolazio“, - Mi želimo istinsko pomirenje a do njega ne možemo doći ako slavimo datume koji vrijeđaju najintimnije emocije bilo kog našeg građanina – napisao je Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112213110_79964f7ca69eea5f21147b2c6ffcd5eecee067cb0179ea57e33123c6f9e55c95" data-rendition-name="original" width="810" height="1402" loading="lazy" alt="Sario Vraneš"> </figure>  U drugoj objavi je poručio da je pitanje vremena „koja će vlada, trenutna ili neka iduća, čuti glas svog naroda i dati saglasnost odluci lokalnog parlamenta da dan opštine Pljevlja bude 27. oktobar“... Pitali smo ga koji su razlozi „naknadne pameti“ da za razliku od prethodne dvije godine, ove bojkotuje svečanu sjednicu, ali nije odgovorio. Loklani parlament u septembru 2023. godine usvojio je prijedlog Vraneša da 27. oktobar bude dan opštine, a inicijativu je podržala i Crkva Srbije. Na dan glasanja odbornicima se obratio episkop mileševski Atanasije pozivajući ih da glasaju da se dan kada se praznuje Sveta Petka zvanično proglasi za dan opštine, uz konstataciju da će na taj način „podići ruke za oslobođenje od ostataka bezbožnog komunističkog nasljeđa“. Prijedlog je podržalo 19 odbornika Nove i Demokratske Crne Gore, protiv je bilo devet dok je bio jedan uzdržan odbornik. Pljevlja su u Drugom svjetskom ratu, 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora.&nbsp; Prijedlog za promjenu dana opštine podržali su odbornici Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Pokreta za Pljevlja, Ujedinjene Crne Gore, SNP-a i tri odbornika Demokrata. Jedan odbornik Demokrata bio je uzdržan, dok su protiv bili odbornici DPS-a, Bošnjačke stranke i Građanskog pokreta URA. Odbornici Pokreta Evropa sad sjednicu su napuštili prije glasanja. Do danas, međutim, nijesu dobili saglasnost Vlade za takvu odkuku. - Ništa mi nije jasno ovo saopštenje našeg voljenog preśednika opštine Pljevlja. Čovjek prošle godine ode na Stražicu, položi vijenac, zapali svijeću, stane pred kamere, održi govor, prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine Pljevlja… i sve to povodom 20. novembra. I onda ove godine – kaže da 20. novembar dijeli ljude i da zato neće doći. Pa čekaj, predsjedniče… Ako je 20. novembar dan podjela, šta si radio prošle godine? Ako nije bio dan podjela onda, kada si polagao vijence i slavio, kako je odjednom postao dan podjela danas? A ako jeste, zašto si tada ćutao i učestvovao – napisao je na društvenim mrežama građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović. Politika u Pljevljima, kako je napisao, postala je najskuplji teatar apsurda – svake godine nova predstava, novi scenario, isti glumci. - Jedna godina za jedinstvo, druga godina za podjele. Zavisi kako vjetar duva i od koje publike se traži aplauz. A Pljevljima treba jedinstvo, rad i istina - ne dnevno-politička akrobatika – zaključio je Čolović. Vraneš, međutim, u kontinuitetu proizvodi afere kojima pokušava da „saoizuje“ Pljevlja. Izruguje se građanskom, multietničkom, multikulturnom karakteru ovog grada. Urušava antifašističke temelje grada, slavi fašistički četnički pokret, izruguje se Državi Crnoj Gori slaveći i obilježavajući praznike tuđe države – Srbije, provocira organizacijom svečanosti na kojima se slavi i promoviše ta tuđa država – poput svečanog otvaranja prvog kružnog toka u ovom gradu, kada su članice i članovi folklorne grupe bile obučene u srpske nacionalne nošnje... Na brojnim svečanostima, umjesto crnogorske državne himne, intonira se srpska. Otvoreni je obožavatelj četničkog pokreta, sa pozicije predsjednika Opštine čini koliko je u mogućnosti da doprinese reviziji istorije, o čemu svjedoči i inicijativa za izmjenu datuma Dana opštine, a Opština je finansirala i knjigu kojom se veličaju vođe četničkog pokreta... Vraneš matičnom državom smatra Srbiju. Blizak je Crkvi Srbije i redovan je gost u Beogradu, kod srpskih zvaničnika. Vladika Mileševske eparhije Crkve Srbije Atanasije odlikovao ga je prošle godine ordenom „Bijelog anđela“ kada je poručio da je svetosavski jedini put spasenja i zaključio obraćanje riječima: „Dogodine u Prizrenu“. Prizren je grad na Kosovu, a poruka „dogodine u Prizrenu“ je pozdrav srpskih nacionalista koji promoviše težnju velikosrpskog državnog projekta da osvoji dio kosovske teritorije. &nbsp;

Vranešu Dan oslobođenja Pljevalja od fašističkog okupatora najtragičniji dan 20. vijeka

Nadležne inspekcije zabranile su rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju u kojoj je liječen devetogodišnji dječak iz Bara koji je preminuo, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.
Zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravlja je, u saradnji sa Inspekcijom rada, Inspekcijom zaštite na radu i Poreskom inspekcijom, sprovela je zajednički inspekcijski nadzor u privatnoj zdravstvenoj ustanovi – Ambulanta pedijatrije „Unimedica“ u Ulcinju kako bi ispitala okolnosti tragične smrti djeteta uzrasta devet godina.&nbsp;
- Tokom nadzora utvrđen je veći broj nepravilnosti u radu ove ustanove, iz nadležnosti svih uključenih inspekcija - navedeno je u saopštenju Ministarstva zdravlja.
Kako su rekli u tom resoru, na osnovu nalaza, zdravstvenoj ustanovi izrečene su zakonom propisane kazne, a njen rad je zabranjen.
- Ministarstvo zdravlja nastavlja da preduzima sve potrebne mjere radi utvrđivanja svih relevantnih okolnosti i zaštite javnog zdravlja. Javnost će biti blagovremeno informisana o svim daljim koracima i rezultatima postupka - poručeno je iz Ministarstva zdravlja.
Primorski portal objavio je 16. novembra da je dječak preminuo dan ranije, odnosno tri dana nakon što je dobio boginje, imao visoku temperaturu, zbog čega su ga roditelji nekoliko puta vodili kod ljekara.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti devetogodišnjaka u Baru.
Taj medij je objavio da su roditelji dijete poveli na pregled i pedijatru u Opštu bolnicu Bar tokom noći između 14. i 15. novembra, ali da je dežurni pedijatar procijenio da pacijenta te noći ne hospitalizuje. Zdravstveno stanje dječaka se dodatno pogoršalo kroz nekoliko sati, a u subotu ujutro je preminuo.
Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet povodom smrti dječaka.

Ministarstvo zdravlja: Inspekcije zabranile rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je liječen preminuli dječak

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: organizovani-kriminal

Furtula: Odgovor na organizovani kriminal mora biti regionalno usklađen i globalno povezan

Janović: Umjesto daljih relativizacija i amaterizma građani moraju vidjeti odgovornost

Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo sankcije kavačkom i škaljarskom klanu i njihovim članovima

Pavličić: Predmeti organizovanog kriminala i korupcije pod monitoringom Vrhovnog suda

Vuković-Kuč: Iniciraćemo kontrolno saslušanje čelnika bezbjednosnog sektora, Šaranović i Bečić imaju moralnu obavezu da podnesu neopozive ostavke

Tajani: Nadamo se da će Crna Gora postati članica EU prije 2030, morate se izboriti sa organizovanim kriminalom

Furtula: Odgovor na organizovani kriminal mora biti regionalno usklađen i globalno povezan

Hajnc: Bez aktivnih građana nijedna institucija ne može postići puni potencijal

Vranešu Dan oslobođenja Pljevalja od fašističkog okupatora najtragičniji dan 20. vijeka

Ministarstvo zdravlja: Inspekcije zabranile rad u privatnoj zdravstvenoj ustanovi u kojoj je liječen preminuli dječak

PRATITE TVe UŽIVO