Ako osjećamo neki nespokoj, ako osjećamo da smo zaglavljeni u nekom dijelu svog života, postoje ljudi koji su tu da pomognu. Ne možemo promijeniti svijet, ali možemo sebe. Ako ja promijenim mene, vi sebe, mi već činimo ovaj svijet boljim - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik" na TV E, psihološkinja Dijana Milošević.
Prema prikupljenim podacima Centra za građansko obrazovanje i istraživačkog instituta Damar najčešće osjećanje kod građana i građanki Crne Gore u posljednja dva mjeseca bila su zabrinutost i to 29,4 odsto, zatim nada 16,3 odsto, ravnodušnost 13,3 odsto i tuga 12,4 odsto. Pojasnili su da ovi podaci oslikavaju atmosferu nesigurnosti i nezadovoljstva, ali istovremeno ukazuju na snažnu potrebu za promjena u pravcu interesa građana i građanki.&nbsp;
Nekoliko mjeseci unazad, kaže Milošević, razgovara se o mentalnom zdravlju. Kada se govori o mentalnom zdravlju, objašnjava ona, ne može se isključiti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo životom.
- Ovi rezultati koje je pokazalo ovo istraživanje ukazuju da veliki dio naših građana pokazuje određeno nezadovoljstvo svojim životom i uslovima života, i mislim da ovaj rezultat treba da nas zabrine i zapita gdje kao društvo, gdje kao sistem griješimo, i gdje prosto trebamo da poradimo kako bi zadovoljstvo naših građana podigli na još jednu ljestvicu - rekla je Milošević.
Ona kaže da visoko obrazovani ljudi imaju veću mogućnost introspekcije i sagledavanja šire slike.
- Možemo da vidimo da je i dosta mladih ljudi nezadovoljno mogućnostima koje ima za napredovanjem, &nbsp;ili pokazivanjem određenih nekih svojih talenata i rezultata, i nekako kroz priču sa mladim ljudima dosta čujem da bi voljeli da odu negdje vani, da tamo pokušaju, jer imaju osjećaj da ovdje mogu samo da uđu neku kolotečinu i da dobiju neke male produkte svega onoga što ulažu u sebe i svoj razvoj - istakla je Milošević.
Jedna od najopasnijih emocija, smatra Milošević, je ravnodušnost. Bolje je pokazati, kako kaže, i neprijatne emocije nego ravnodušnost.
- Kada dođemo do faze ravnodušnosti to je osjećaj svejednoće. Utisak mi je da i društvene mreže i virtuelni svijet jako utiče na razvoj ravnodušnosti kod mladih ljudi, jer ulaskom na društvene mreže i bavljenje virtuelnim svijetom oni se isključuju iz svih onih problema koji ih okružuju u realnom životu, i u stvari ta ravnodušnost predstavlja bijeg od realnosti, i sve više mladih ljudi koji bi mogli da daju neke rezultate, ili da pokažu šta sve mogu, oni bježe od nekih tih svojih mogućnosti zatvaranjem u taj virtuelni svijet - naglasila je Milošević.
Svaki čovjek je važan, kao i ono sve što proživljava unutar sebe bez obzira, kaže Milošević, kako se ponaša okruženje.
- Imamo pravo da iskažemo svoje emocije, imamo pravo da se borimo za svoje potrebe, i da ako se ne osjećamo dobro važno je potražiti stručnu pomoć, jer ne moramo da čekamo da se stvore veliki problemi, da uđemo u velika nezadovoljstva. Ako osjećamo neki nespokoj, ako osjećamo da smo zaglavljeni u nekom dijelu svog života, postoje ljudi koji su tu da pomognu, i ne možemo promijeniti svijet, ali možemo promijenimo sebe. Ako ja promijenim mene, vi sebe, mi već činimo ovaj svijet boljim - zaključila je Milošević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DhHHnGWihTVs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Milošević: Ravnodušnost je jedna od najopasnijih emocija

Američke građane uoči izbora 5. novembra preplavljuju različita osjećanja, ali uzbuđenje ne dominira među njima.
Čak sedam od njih deset osjeća anksioznost ili frustriranost predsjedničkom kampanjom, a slične brojke ukazuju i na nezainteresovanost, zaključci su najnovije ankete agencije Asošijeted pres i američkog Centra za istraživanje javnog mnjenja (NORC).
Svega jedna trećina anketiranih odgovorila je da je uzbuđena zbog predstojećih izbora.
Posljednjih nedjelju dana predsjedničke kampanje obilježila je izrazita neizvjesnost u pogledu podrške predsjedničkim kandidatima.
Aktuelne ankete ukazuju da je izborna trka na nacionalnom nivou konkurentna, što važi i za takozvane neopredijeljene države koje su ključne za ishod glasanja.
U njima kandidati Kamala Haris i Donald Tramp nisu ostvarili mjerljivu prednost.
Uz to, završne riječi republikanskog kandidata i demokratske kandidatkinje bile su u oštroj suprotnosti.
Haris je iznijela tvrdnje da je Tramp opsjednut osvetom i ličnim potrebama i interesima, dok je Tramp kandidatkinju demokrata označio nesrećom koja je uništila sve što se našlo pred njom.
Pojedine grupe građana zabrinutije su nego prije četiri godine, iako je glasanje 2020. održano u jeku pandemije kovida 19.
Anketa AP-a i NORC-a je 2020. pokazala da je oko dvije trećine građana zabrinuto zbog izbora, što je približno aktuelnom rezultatu. Međutim, kada se uzme u obzir političko opredjeljenje, anksioznost je veća.
Osam od deset anketiranih demokrata osjećanja koja imaju opisuju kao uznemirenost, što je više u odnosu na oko tri četvrtine njih koliko ih je bilo 2020.
Takođe, oko dvije trećine republikanaca je zabrinuto što predstavlja umjereni porast u odnosu na njih šest od deset, koliko ih se tako osjećalo prije četiri godine.
Učesnici ankete, koji su se odredili kao nezavisni, nisu značajnije promijenili stavove: manje su zabrinuti od demokrata ili republikanaca. Zabrinuta je njih otpilike polovina - što odgovara podacima iz 2020.
Prema istraživanju, u poređenju sa prethodnim izbornim ciklusima, intenzivniji su postali i drugi vidovi osjećanja. Jedna trećina anketiranih navela je da se osjeća uzbuđeno zbog kampanje tokom 2024, u odnosu na otprilike jednu četvrtinu u 2016.
Međutim, većina građana ukazala je da nije uzbuđena zbog ovogodišnje trke.
Uz to, jedan podatak ostao je prilična konstanta: broj građana koji je frustriran. Gotovo sedam od deset anketiranih prijavilo je frustriranost kao preovlađujuće osjećanje u vezi sa kampanjom, što je slično kao i 2020. godine.
U anketi sprovedenoj od 24. do 29. oktobra učestvovalo je 1.233 odraslih. Uzorak je formiran tako da odrazi reprezentativnost populacije Sjedinjenih Država.
Margina greške uzorkovanja iznosila je plus ili minus 3,6 procentnih poena.

500x500

1250x600

1084x550

Anksioznost, frustriranost i nezainteresovanost dominantna osjećanja uoči izbora u SAD-u

Poziv poslanika Milana Kneževića da se ekološkom aktivisti Aleksandru Dragićeviću "dođe na kuću" kombinacija je prijetnje, pokušaja zastrašivanja i zloupotrebe političke funkcije, ocijenio je izvršni direktor nevladine organizacije 35mm Darko Ivanović.
- Kada neko sjedi u Skupštini i živi od novca svih nas, a koristi svoju poziciju da targetira nevladin sektor, to je ne samo politički, nego i moralni sunovrat - kazao je Ivanović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Knežević bi, umjesto što se “bahati sa pozicije moći i velike hrabrosti koju crpi iz poslaničkog imuniteta”, trebalo da odgovori građanima zašto je glasao za prostorni plan koji predviđa da kolektor u Botunu bude na mjestu sa kog je protestovao.
- A ne da prosipa niskohumornu demagogiju i prijeti Dragićeviću koji samo govori istinu sa pozicije ekološkog prvoborca i dugogodišnje istrajne borbe za svako drvo, rukavac i potok u Crnoj Gori - naveo je Ivanović.
On je poručio da neće ćutati dok političari targetiraju kolege i građane.
- Danas je Aleksandar, sjutra može biti bilo ko od nas - kazao je Ivanović.
On je rekao da Knežević, umjesto što poziva da se ljudima ide na kuću, treba da "pođe kući (Zeta ili Beograd) da se presliša prvo oko Ustava i slobode govora i mišljenja koje sa pozicije sile i vlasti uskraćuje drugima".
- Onda oko toga što je elementarna politička kultura i, na kraju, da sa Makijavelija pređe na Orvela, što mnogo više odgovara ovoj fazi njegove političke karijere - dodao je Ivanović.

Ivanović: Prijetnje Dragićeviću politički i moralni sunovrat

Službenici Jedinice za borbu protiv droge Odjeljenja bezbjednosti Budva uhapsili su sinoć državljanina Srbije Z. R. (65) i državljanina Turske F. E. (25) kod kojih su pretresom pronašli kokain, marihuanu i skoro 2.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su precizirali, Z. R. iz Kragujevca su kontrolisali sinoć poslije ponoći, dok su saputnici u vozilu bili kineski državljani C. F. i Z. L. i ukrajinski državljanin D. S. od kojih su prikupljena obavještenja.&nbsp;
- Detaljnim pregledom vozila je pronađeno i oduzeto više pakovanja sa oko 88 grama opojne droge kokain i oko sedam grama marihuane, dva mobilna uređaja i novac u iznosu od 1.945 eura i 100 bosanskih maraka, za koji se sumnja da potiče iz krivičnog djela - kazali su iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se Z. R. uhapsi zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Državljanin Turske F. E. je uhapšen sinoć, nakon što ga je Interventna jedinica budvanske policije sinoć oko 2 sata nakon ponoći kontrolisala na Jadranskom putu, te kod njega pronašla marihuanu.
- F. E. je uhapšen zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga i u skraćenom postupku priveden Sudu za prekršaje u Budvi - rekli su iz Uprave policije.

U Budvi uhapšeni državljani Srbije i Turske kod kojih su pronađeni kokain, marihuana i oko 2.000 eura

Četiri osobe su teže, a tri lakše povrijeđene u saobraćajnoj nezgodi koja se desila sinoć poslije ponoći u Nikšiću - saopšteno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako nam je precizirano, do sudara dva putnička automobila u ulici Partizanski put došlo je u 55 minuta nakon ponoći.
Saobraćaj je bio u prekidu do 4.20 sati jutros.
Istraga je u toku.
J. B.&nbsp;

Saobraćajna nezgoda u Nikšiću: Četiri osobe teže, tri lakše povrijeđene

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo uputio je otvoreno pismo predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, nakon njegovog susreta sa vaseljenskim patrijarhom Vartolomejom prije dva dana u Istanbulu, pozivajući ga na poštovanje ustavnih načela ravnopravnosti vjerskih zajednica.
Kako navodi u pismu, pozdravljaju što je Milatović tokom sastanka sa Vartolomejom istakao sekularni i građanski karakter Crne Gore, kao važan čin potvrde ustavnog poretka. Međutim, izjava Milatovića da su „sve vjerske zajednice u praksi ravnopravne“, kako je rekao, ne odgovara objektivnom pravnom i faktičkom stanju u Crnoj Gori.&nbsp;
Otvoreno pismo Mihaila prenosimo u cjelosti:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-upoznao-vartolomeja-da-je-crna-gora-donijela-zakona-o-slobodi-vjeroispovijesti-i-temeljne-ugovore-sa-vjerskim-zajednicama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
„Obraćamo Vam se povodom Vašeg nedavnog susreta sa Njegovom Svesvetošću, Vaseljenskim Patrijarhom Vartolomejem I, tokom kojeg ste istakli sekularni i građanski karakter Crne Gore. Taj stav pozdravljamo kao važan čin potvrde ustavnog poretka. Međutim, Vaša izjava da su „sve vjerske zajednice u praksi ravnopravne“ ne odgovara objektivnom pravnom i faktičkom stanju u Crnoj Gori. Takva tvrdnja može stvoriti pogrešnu percepciju i u javnosti i pred Vaseljenskom Patrijaršijom.&nbsp;
Ustav i međunarodni standardi
Ustav Crne Gore (član 14) propisuje jednakost svih pred zakonom, dok član 46 garantuje slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti. Ove odredbe su imperativne i neposredno primjenjive, a član 9 Evropske konvencije o ljudskim pravima dodatno obavezuje državu da obezbijedi jednako uživanje prava na slobodu vjeroispovijesti. Prema članu 8 Ustava, međunarodni ugovori imaju primat nad domaćim zakonima, pa se Evropska kovencija mora poštovati bez izuzetka. Evropski sud za ljudska prava je u presudi Savevez crkava „Riječ Života“ i drugi protiv Hrvatske (2010) jasno naglasio da država, ako zaključuje posebne ugovore sa pojedinim vjerskim zajednicama, mora primjenjivaivati kriterijume na nediskriminatoran način.
Stanje u Crnoj Gori
- Crnogorska pravoslavna crkva (CPC) jedina je značajna vjerska zajednica koja nije potpisnica temeljnog ugovora sa državom, čime se stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), Islamsku zajednicu i Katoličku crkvu.
- Dok druge zajednice uživaju sistemsku podršku, CPC je u potpunosti isključena. Primjer je donacija od 1.800.000 eura za vjersku gimnaziju SPC, dok CPC nema nikakvu institucionalnu finansijsku podršku.
- U Podgorici, gdje je po popisu iz 2023. godine 85,88 odsto stanovništva pravoslavne vjeroispovijesti (od čega 54,54 odsto pravoslavnih Crnogoraca i 30,84 odsto pravoslavnih Srba), SPC posjeduje četiri manastira, hram i 64 crkve, dok CPC nema nijedan objekat.
Primjeri diskriminacije u raspodjeli resursa
- 18. decembra 2020. Skupština Glavnog grada donijela je odluku o prenosu zemljišta CPCu (1.938 m², procijenjena vrijednost 658.920 eura).
- Istog dana, Vlada Crne Gore je stavila van snage prethodnu saglasnost, bez pravno održivog obrazloženja.
- U maju 2022. CPC je ponovo podnijela inicijativu, na koju nije dobila odgovor.
- Islamska zajednica je u oktobru 2022. dobila zemljište od 30.000 m², vrijedno 6.900.000 eura.
- Katolička crkva je u julu 2023. dobila parcelu vrijednu 7,4 miliona eura.
- SPC kontinuirano dobija zemljište i finansijsku podršku, uključujući odobrenje za izgradnju 18 novih vjerskih objekata u Podgorici.
Neustavni akti
Zakon o slobodi vjeroispovijesti i posebno Temeljni ugovor sa SPC sadrže odredbe koje narušavaju ustavno načelo jednakosti i svjetovnosti države. Član 2 Ustava jasno propisuje da je Crna Gora građanska i sekularna država. Privilegovanjem jedne vjerske zajednice država izlazi izvan svojih ustavnih okvira, što može predstavljati i povredu člana 1 Protokola 12 uz Evropsku konvenciju (zabrana diskriminacije).
Vaša odgovornost
Kao predsjednik i čuvar Ustava, dužni ste da obezbijedite:
1. Javno priznanje postojanja sistemske diskriminacije CPC i pokretanje procesa njenog otklanjanja.
2. Zahtjev Vladi da hitno stavi van snage Zaključak od 18. decembra 2020. godine, kojim je nezakonito blokiran prenos zemljišta CPC-u.
3. Pokretanje procedure za zaključenje temeljnog ugovora između države i Crnogorske pravoslavne crkve, u skladu sa načelom jednakosti.
4. Otvaranje dijaloga sa Vaseljenskom Patrijaršijom o povraćaju autokefalnosti CPC, zasnovanog na istini, kanonskom pravu i ustavnim obavezama Crne Gore.
Zaključak
Crnogorska pravoslavna crkva ne traži privilegije, već isključivo dosljednu primjenu Ustava, zakona i međunarodnih obaveza. Istinska ravnopravnost vjerskih zajednica nije samo ustavni imperativ, već i osnov demokratskog poretka i evropskog puta Crne Gore.
Pozivamo Vas da, koristeći autoritet predsjednika, vratite povjerenje građana u principe ustavnosti i jednakosti - što je ključni preduslov za očuvanje demokratskog poretka i evropsku budućnost naše države.
S uvažavanjem, u vjeri, i nadi u dijalog za zajedničko dobro,
Arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski Mihailo“.

Mihailo Milatoviću: Vaša izjava da su „sve vjerske zajednice u praksi ravnopravne“ ne odgovara objektivnom pravnom i faktičkom stanju

,,Saznala sam da je jedna osoba iz pravosudnog sistema, bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, povezana sa slučajem šverca cigareta.” &nbsp; Ova izjava Jelene Perović, bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije, tokom jučerašnjeg iznošenja odbrane na ročištu u podgoričkom Višem sudu - uzburkala je crnogorsku javnost. &nbsp; Identitet te osobe otkrio je zviždač sa kojim se Perović ciljano sastala u Ljubljani prije dvije godine. Zanimljivo, u optužnom aktu protiv bivše direktorice ASK-a se i službeni put u Sloveniju tretira kao – zloupotreba službenog položaja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220090_b9580cfccf9981c3a12c32fce5b4ab91aae835442c36fb4a9c6126929e38fdb2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091220090_b9580cfccf9981c3a12c32fce5b4ab91aae835442c36fb4a9c6126929e38fdb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1263" loading="lazy" alt='NA UDARU ,,KOLEGA": Jelena Perović, bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije '> <figcaption>NA UDARU ,,KOLEGA": Jelena Perović, bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Na više upita Televizije E, juče i danas, Jelena Perović nije željela da otkriva ime i prezime osobe za koju ima informacije o povezanosti sa kriminalom krijumčarenja cigareta. No, prema navodima više izvora iz Uprave policije, ali i aktuelnog vrha Agencije za sprječavanje korupcije, ta – uslovno rečeno - sumnjiva osoba je aktuelni sudija, bivši tužilac, čiji identitet je poznat Televiziji E, ali ga neće, za sada, otkrivati. &nbsp;&nbsp; Prve sumnje na povezanost sa švercom cigareta nekadašnjeg tužioca, sadašnjeg sudije - pokrenute su nakon jedne policijske akcije 2017. godine kada je – tadašnji tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici - propustio da reaguje kada je zaplijenjen kamion švercovanih cigareta na putu Podgorica – Danilovgrad – Nikšić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220094_b9baaa6efa6dfc6ccb1f74ea724ea1ea1be832bd0c9b8625bfd32fb01378f138.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091220094_b9baaa6efa6dfc6ccb1f74ea724ea1ea1be832bd0c9b8625bfd32fb01378f138" data-rendition-name="original" width="750" height="500" loading="lazy" alt="DA LI JE ŠVERC CIGARETA KAŽNJIV: Cigarete iz skladišta u Luci Bar "> <figcaption>DA LI JE ŠVERC CIGARETA KAŽNJIV: Cigarete iz skladišta u Luci Bar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POLICIJSKA AKCIJA I TUŽILAČKO ,,MIROVANJE” &nbsp; Policijskim provjerama na magistralnom putu Podgorica - Danilovgrad zaustavljen je kamion za kojeg se sumnjalo da transportuje nelegalne cigarete. Nakon policijske akcije koja je obavljena maja 2017. godine obaviješten je tužilac iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici koji je kasnije tog dana konstatovao da je policija zaplijenila cigarete bez porijekla i akciznih markica markice, količine više od 300 paketa. &nbsp; Iako je bilo riječ o klasičnom švercerskom poslu, tužilac je djelo kvalifikovao kao carinski prekršaj i naložio da se cigarete prebace u carinski magacin na Ćemovskom polju. &nbsp; Tako se ispostavilo se da je uspješna policijska akcija zapljene cigareta, kojom je komandovao načelnik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marko Kalezić - bila uzaludna. Cigarete su, nakon što je plaćena kazna za carinski prekršaj, vraćene vlasnicima, odnosno švercerskoj ekipi koja je nastavila da se bavi unosnim poslom. &nbsp;&nbsp; MILJENIK STARE I NOVE VLASTI Postupanje podgoričkog tužioca nije tada bilo pod lupom vrha tužilaštva, a on je nastavio da povremeno radi u korist ljudi koji su se bavili krijumčarenjem cigareta. Nakon političkog potresa 2020. godine tužilac nije bio u nemilosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220098_ca0a0772cc0d8e55d9e233bdd9952ba145cd58581c2b94965bfd8fbeb16367a3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025091220098_ca0a0772cc0d8e55d9e233bdd9952ba145cd58581c2b94965bfd8fbeb16367a3" data-rendition-name="original" width="1009" height="638" loading="lazy" alt="PRIJATELJI SE (NE) NAPADAJU: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović"> <figcaption>PRIJATELJI SE (NE) NAPADAJU: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Naprotiv: nova ekipa u Speciijalnom tužilaštvu, posebno novoizabrani šef Vladimir Novović, pružao mu je &nbsp;punu podršku i postali su bliski prijatelji. &nbsp; Jelena Perović je na jučerašnjem ročištu u Višem sudu u Podgorici istakla da joj je zviždač u Sloveniji dao puno informacija, ali ne samo o upletenosti tužioca u krijumčarenje cigareta, več i nekim drugim nezakonitim radnjama. &nbsp; Osim ilegalnog posla sa cigaretama, tadašnja direktorica Agencije za sprječavanje korupcije dobila je informacije i o ljudima iz struktura vlasti koji su povezani sa pranjem novca u državama Balkana. &nbsp; ,,RUTA ŠVERCA” &nbsp;- Dobila sam informaciju da je Specijalno državno tužilaštvo imalo saznanja o tim aktivnostima, ali je zaštitio tu osobu. Dobila sam i rutu puta, kao i sadržaj cigareta, a dobili smo i podatke da iz Skaj komunikacije – za koju smatram da sama za sebe ne može biti dokaz nego putokaz za ozbiljna krivična djela - da su neke strukture iz vlasti povezane sa pranjem novca u zemljama regiona – tako je govorila na ročištu u četvrtak Jelena Perovi. Kakva će biti reakcija? &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220094_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025091220094_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583" data-rendition-name="original" width="768" height="552" loading="lazy" alt="NAJAVA: Portparol SDT-a Vukas Radonjić"> <figcaption>NAJAVA: Portparol SDT-a Vukas Radonjić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić je, izjavi za Televiziju E, istakao da je od Višeg suda u Podgorici zatražio zapisnik sa jučerašnjeg ročišta kako bi, citiramo, ,,razmotrilo odbranu optužene i eventualno odlučilo o formiranju posebnog predmeta”. &nbsp; Koliko će daleko Specijalno tužilaštvo htjeti da istražuje - veliko je pitanje. I nije riječ o nesposobnosti, već o mogućem nedostatku volje. &nbsp; PRIJATELJSKA PODRŠKA &nbsp; Jer do sada je upravo vrh SDT-a, odnosno glavni specijalni tužilac Novović, štitio ali i promovisao svog druga iz tužilaštva. &nbsp; &nbsp;Prvo je Novović svog prijatelja, zajedno sa još dvoje tužilaca, predložio februara 2023. godine Tužilačkom savjetu da postanu tužioci u Specijalnom državnom tužilaštvu. Promovisao je Novović svog prijatelja iz redova tužilaca iako je, godinu ranije, 2022. godine disciplinska tužiteljka Danka Ivanović-Đerić otvorila disciplinski postupak protiv tog tužioca. &nbsp; Nije to spriječilo njegovo napredovanje u karijeri. Zahvaljujući dobrim leđima u vrhu Specijalnog državnog tužilaštva, ali i u vrhu politike, specijalni tužilac – kojem, ponavljamo, Televizija E za sada neće otkrivati identitet - &nbsp;izabran je u paketu sa još četvoro pravnika, u zvanje sudije Višeg suda u Podgorici. &nbsp; Zato će biti zanimljivo gledati – da li će stvarno, kako najavljuje porparol SDT-a Radonjić, krenuti akcija Specijalnog tužilaštva ili će opet biti onoga što smo gledali tokom posljenje tri, četiri godine – specijalne, selektivnog postupanja Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Ko je nekadašnji tužilac, sadašnji sudija - povezan sa švercom cigareta?

Priča o vetingu u policiji, koji mjesecima sprovode Demokrate Alekse Bečića, često je korišćena za bezobzirnu ličnu osvetu. &nbsp; To pokazuju i slučajevi disciplinskih postupaka koji se vode protiv Milovana Pavićevića, Milorada Žižića, Darka Mađarića, iskusnih, višestruko nagrađivanih policijskih funkcionera koji su sada na meti takozvanog vetinga. Ili, preciznije rečeno - lične osvete i progona aktuelnog čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića! NAGRADE ZA POLICAJCE CB NIKŠIĆA Dokumenta kojima raspolaže Televizija E, kao i podaci izvora iz policije, ukazuju da je Šćepanović svoj lični odnos prema Pavićeviću, Žižiću i Mađariću, iz 2013, 2014. i 2015. godine, odnosno iz vremena zajedničkog rada u Centru bezbjednosti Nikšić, praktično preselio u operativni izvještaj kada je postao član Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; Nije poznato što su bili grijesi Pavićevića ili Žižića prema Lazaru Šćepanoviću, tadašnjem inspektoru za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. Izvjesno je da je &nbsp;Šćepanović policijski posao učio u odličnim uslovima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f" data-rendition-name="original" width="759" height="382" loading="lazy" alt='ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević'> <figcaption>ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Centar bezbjednosti Nikšić je u periodu 2013. do 2015, &nbsp;pod rukovodstvom Pavićevića, tadašnjeg načelnika CB Nikšić i njegovih prvih saradnika – Žižića, šefa nikšićke kriminalističke policije i Mađarića, komandira nikšićke policije, bio je prepoznat po uspješnom i kvalitetnom odgovoru na bezbjednosne izazove, prijetnje i rizike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801" data-rendition-name="original" width="1070" height="1245" loading="lazy" alt="DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića "> <figcaption>DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  O tome svjedoče i nagrade koje su pripadnici Centra bezbjednosti Nikšić dobili maja 2013, od tadašnjem ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića za rasvjetljavanje napada na novinarku lista ,,Dan” Lidiju Nikčević. Tada je 15 policijskih službenika dobilo novčanu nagradu u iznosu jedne prosječne mjesečne zarade. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici "> <figcaption>NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Među njima Milovan Pavićević, tadašnji načelnik CB Nikšić, Milorad Žižić, načelnik Stanice kriminalističke policije CB Nikšić, Darko Mađarić, komandir stanice policije, kao i Lazar Šćepanović, tada samostalni policijski inspektor I klase za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. &nbsp; LIČNI ANIMOZITETI I ANONIMNA PRIJAVA &nbsp; Nikšić je tih godina karaktrerisao, kako se to policijskim žargonom kaže, &nbsp;stabilan javni red i mir. Bilježen je trend pada kriminaliteta i visok procenat riješenosti teških krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata, požara, eksplozija, razbojništava i drugih teških imovinskih delikata… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt='TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić'> <figcaption>TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Lazar Šćepanović je tada bio mladi inspektor u jedinici za suzbijanje opšteg kriminaliteta i u saradnji sa svojim kolegama davao je, tvrde izvori Televizije E, značajan doprinos u rešavanju teških krivičnih djela. Šćepanoviću je, bez sumnje, &nbsp;imponovao lični uspjeh, ali mu je, ističu sagovornici naše televizije, zasmetao uspjeh kolektiva jer je smatrao da tako drugi napreduju zahvaljujući - njegovom radu. &nbsp; Zanimljivo, upravo u to vrijeme sektor Unutrašnje kontrola policije dobio je anonimnu prijavu da rukovodstvo nikšićke policije fingira rezultate rada i prikazuje da su policijske akcije uspješne, kako bi napredovali u službi. Mnogi u Centru bezbjednosti Nikšić su tada bili ubijeđeni da je autor prijave – nezadovoljni inspektor Šćepanović. &nbsp; Na osnovu te anonimne prijave službenik Unutrašnje kontrole policije Mićo Radović je sproveo istragu i zatvorio slučaj sa nikšićkim Osnovnim državnim tužilaštvom. Kosntatovano je da prilikom kontrole nijesu registrovane nepravilnosti u policijskom radu. Tu se, međutim, nije završio posredni obračun Šćepanovića sa Pavićevićem, Žižićem i Mađarićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić"> <figcaption>UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NOVE OPTUŽBE I ,,PRIVATNA KOMISIJA” &nbsp; Gotovo isti spektar optužbi iz anonimne prijave koja je predata 2014. godine pojavio se deset godina kasnije u operativnim izvještajima predatim Komisiji za bezbjednosne provjere za Milovana Pavićevića, Milorada Žižića i Darka Mađarića. &nbsp; Prethodno je Lazar Šćepanović sebe predložio za člana Komisije dok je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije. U Komisiji je bio i njegov kum Đođrije Peković, kao i dobra prijateljica Ljiljana Zejak. Na čelu Komisije je, na prijedlog ministra Danila Šaranovića bio Darko Vujović. Nakon Vujovićeve smjene Ljiljana Zejak je postala presjednica, kao osoba od ličnog povjerenja Lazara Šćepanovića i Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419" data-rendition-name="original" width="872" height="545" loading="lazy" alt="ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić"> <figcaption>ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Krajem jula Televizija E je objavila dokumenta koja su pokazala da je disciplisnki postupak protiv bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića baziran na lažnim informacijama, da su falsifikovana pojedina dokumenta i da je u svemu, osim Lazara Šćepanovića, vrlo negativnu ulogu imao Goran Jokić, načelnik regionalnog policijskog centra ,,Centar”. &nbsp; Izvori iz bezbjednosnog sektora pokazali su našoj medijskoj kući podatke da je Pavićević dobio pozitivno mišljenje ANB-a, ali da su operativnom izvještaju koji je, nezakonito, poslužio za otvaranje disciplinskog postupka - prikazane netačne informacije. &nbsp; &nbsp;Slična je situacija bila i sa Miloradom Žižićem i Darko Mađarićem, nagrađivanim policijskim službenicima protiv kojih je, po naredbi Lazara Šaranovića, pokrenut disciplinski postupak. &nbsp; PROGON PO POLITIČKOM I LIČNOM SPISKU &nbsp; Sve to ukazuje da se iza navodne akcije čišćenja policije od kiminalaca u njoj, vodi beskrupulozna politička akcija uklanjanja nepodobnih. &nbsp; Zato su Pavićević, Žižić i Mađarić psotali ključne mete u akciji kodnog imena "Značka" koju predvodi čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović a odobrava minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. &nbsp; Pitanje je, međutim, ko će sjutra, kada se nakon prijava advokata targetiranih policijskih službenika, na sudu dokažu da su procesi bili montirani – snositi krivicu: država ili Šćepanović i Šaranović kao kljčne figure besprizorne akcije političkog progona. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanovićev lični rat protiv bivših nadređenih policijskih oficira

Stvarni razlog službenog putovanja u Ljubljanu bio je sastanak sa zivždačem, koji mi je ukazao na korpuptivne radnje u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). To je danas tokom iznešenja odbrane pred podgoričkim Višim sudom ispričala bivša direktorica Agencije za sprječavanje korpucije (ASK) Jelena Perović.
Bivša direktorica ASK-a, negirala je krivična koja joj se stavljaju na teret.
Perović je kazala da joj je zviždač ispričao njegova saznanja da osoba iz pravosudnog sistema, a koja je bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, omogućava šverc cigareta.
“Dobila sam podatak da, pored toga što je o svemu tome SDT imalo podatke, zaštitilo je tu osobu. Takođe dobila sam rute puta i informacije o cigaretama koje su trebale da budu švercovane kao i podatak da u SKY aplikaciji postoje podaci za ozbiljna krivična djela. Takođe, dobila sam informacije da su važni ljudi iz tužilastva povezani sa pranjem novca u zemlji i okruženju. Naglašeno mi je i da SDT u radu krši administrativne propise, zbog čega sam otvorila poseban postupak. Kada sam to uradila znali smo da sam pod posebnim pritiscima bezbjednosnih struktura.”
Službenu zabilješku o tome, kaže Perović nije sastavila jer je za takve optužbe željela da sačeka materijalne dokaze koji joj još nisu dostavljeni.
Istakla je da su "varijabile određivane &nbsp;prema visini i učinku zaposlenih u ASK-u, koji su svi dali svoj maksimum u radu".&nbsp;
"Tako da su dobijali varijabilno dio pa sam smatrala da taj dio pripada i meni“, istakla je ona.
Dodala je da je svako putovanje koje je zabilježeno se i desilo.
Perović je navela da je tokom svog mandata od dijela pravosuđa doživljavala razne pritiske.
„Tužiteljka Maja Janković je rekla Aleksi Bečiću iz Demokrata da ću biti uhapšena, što je on javno objavio u 10 sati, a slobode sam lišena u 15 sati pred svojim zaposlenima“, rekla je bivša direktorica ASK-a.
Nakon toga, tužiteljka Janković je od sudije zatražila da joj se, nakon završenog ročišta, dostavi zapisnik sa današnjeg suđenja, kako bi ga proslijedila nadležnim organima.
Nastavak suđenja zakazan je za sjutra.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i njene pomoćnice Nine Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva ranije je saopšteno da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Tužilaštvo je tereti da navodno sebi i drugima nezakonito pribavila korist veću od 60.000 eura od avgusta 2020.do februara 2024. godine.

Perović: Bečiću tužiteljka rekla da ću biti uhapšena

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Boris reagovao je povodom izjava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića prilikom susreta sa vaseljenskim patrijarhom Vartolomejom juče u Istanbulu, navodeći da je to još jedan otvoreni udar na interese pravoslavnih Crnogoraca i na istorijski identitet Crne Gore. 
Smatra da je Milatović, umjesto da govori u ime svih građana i zastupa državne interese, izabrao je da se ponovo stavi na stranu Srpske pravoslavne crkve, hvaleći neustavni Zakon o slobodi vjeroispovijesti iz 2021. godine i štetan takozvani Temeljni ugovor koji je tadašnja Vlada sklopila sa SPC. 
- Time je poslao jasnu poruku da ne priznaje ni istorijsko ni savremeno pravo pravoslavnih Crnogoraca i Crnogorske pravoslavne crkve - ističe Boris.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-upoznao-vartolomeja-da-je-crna-gora-donijela-zakona-o-slobodi-vjeroispovijesti-i-temeljne-ugovore-sa-vjerskim-zajednicama&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Reagovanje prenosimo u cjelosti:
"Izjava kabineta predśednika Jakova Milatovića povodom njegove pośete Carigradskoj patrijaršiji predstavlja još jedan otvoreni udar na interese pravoslavnih Crnogoraca i na istorijski identitet Crne Gore. Umjesto da govori u ime svih građana i da zastupa državne interese, Milatović je izabrao da se ponovo stavi na stranu Srpske pravoslavne crkve, hvaleći neustavni Zakon o slobodi vjeroispovijesti iz 2021. godine i štetan t.z.Temeljni ugovor koji je tadašnja Vlada sklopila sa SPC. Time je poslao jasnu poruku da ne priznaje ni istorijsko ni savremeno pravo pravoslavnih Crnogoraca i Crnogorske pravoslavne crkve.
Posebno zabrinjava činjenica da predśednik Crne Gore, i to baš u Carigradskoj patrijaršiji, nije pomenuo ni jednu riječ o diskriminaciji kojoj je CPC godinama izložena. Već pune dvije godine Ministarstvo pravde, protivno zakonima i Ustavu, donosi odluke na štetu CPC. Ta rješenja dva puta je oborio Upravni sud Crne Gore, potvrđujući jasno da je riječ o nezakonitom i pristrasnom postupanju. U oba slučaja sud je presudio u korist Crnogorske pravoslavne crkve i njenog zakonito izabranog poglavara, Mitropolita Borisa, potvrđujući njegov legitimitet na mjestu poglavara CPC. I pored tih presuda, Ministarstvo pravde i dalje odbija da postupi po obavezujućim sudskim odlukama, što predstavlja skandal neviđenih razmjera i otvoreno kršenje pravnog poretka.
Ovakvo ponašanje ima i ozbiljnu krivičnopravnu dimenziju. Svako svjesno odbijanje da se sprovede odluka suda i donošenje novih nezakonitih rješenja sa ciljem pogodovanja SPC predstavlja klasičan primjer zloupotrebe službenog položaja. Ministar Bojan Božović i njegovi saradnici moraju znati da time ne samo da diskriminišu CPC i njene vjernike, već i urušavaju temelje pravne države u Crnoj Gori, što ih direktno izlaže krivičnoj odgovornosti.
Pored pravnog, ovdje je ključno i kanonsko pitanje: Po pravoslavnim pravilima, svaki narod ima pravo na svoju autokefalnu crkvu, a granice crkve prirodno se poklapaju sa granicama države. Tako danas postoje , Grčka, Bugarska, Rumunska, Gruzijska, Ukrajinska, Makedonska, Poljska, Albanska, Srpska i Ruska pravoslavna crkva. Ako svi ti narodi uživaju to pravo, po čemu se ono jedino osporava Crnogorcima?
Podśećamo da Crnogorska pravoslavna crkva nije nikakva improvizacija, već autentična naslednica Crnogorske - Cetinjske mitropolije, koja je stoljećima bila nezavisna i autokefalna. Njena autokefalnost nije ukinuta nikakvim crkvenim saborom niti kanonskim postupkom, već političkim dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića 1920. godine, kao dio okupacije i nasilne integracije Crne Gore u Kraljevinu SHS. Dakle, riječ je o klasičnom činu političke represije, a ne o crkvenom aktu.
U tom kontekstu, Milatovićeva izjava ne samo da je politički neodgovorna, već i uvredljiva za sve građane koji vjeruju u Crnu Goru kao sekularnu i pravnu državu. On se ponaša kao portparol SPC , a ne kao predśednik države.
Hvaleći rad Amfilohija Radovića da li je u to ubrojao prolivanje krvi na Petrovdan 1991.godine pred Cetinjskim manastirom, dovoćenje Arkana i njegove paravojske u manastir, zakivanje Crnogoraca na Vezirov most, negiranje genocida u Srebrenici, dovođenje raznih saradnika obavještajnih službi iz regiona, pośete Palama, skrivanja Radovana Karadzića u manastirima... sa ovim i mnogo čime nas je "zadužio" "pukovnik" -Amfilohije - Risto Radović.
 Milatović umjesto da iskoristi pośetu Carigradskoj patrijaršiji da ukaže na višegodišnju nepravdu prema CPC i da traži podršku za njenu ravnopravnost, on se stavlja u službu tuđih interesa, veličajući veleizdajnički akt Dritana Abazovića, odnosno potpisani tememeljni ugovor sa Crkvom Srbije.
Zbog svega navedenog, jasno je da predśednik Milatović nastavlja da vodi politiku potčinjavanja Crne Gore, dok njegovi saradnici u izvršnoj vlasti, predvođeni ministrom pravde, uporno gaze zakone i presude suda. Ali jedno moraju znati: svaki pokušaj ponižavanja i brisanja crnogorskog identiteta naići će na snažan i odlučan otpor pravoslavnih Crnogoraca i svih slobodnih građana Crne Gore.
Crna Gora nikada neće biti tuđa prćija, niti će crnogorski narod odustati od prava na svoju Crnogorsku Crkvu, svoj Crnogorski jezik i svoje dostojanstvo."