Triler „Konklava” osvojio je u nedjelju glavnu nagradu Udruženja holivudskih filmskih glumaca (SAG), Timoti Šalame u ulozi Boba Dilana postao je iznenađujući pobjednik u kategoriji najboljeg glumca, dok je Demi Mur dobila nagradu za najbolju glumicu za ulogu slavne ličnosti koja blijedi u potrazi za izvorom mladosti u filmu „Supstanca“.
Glumačka ekipa „Konklave“ koju čine Rejf Fajns, Stenli Tuči, Džon Litgou i Izabela Roselini osvojila je nagradu za najbolji filmski ansambl na dodjeli SAG nagrada, ceremoniji koja se prenosila uživo na Netfliksu.
Film govori o tajnim intrigama u Vatikanu tokom izbora izmišljenog pape.
Fajns je u ime glumačke ekipe govorio o potrebi podrške zajednicama, kako u stvaranju filmova, tako i u životu, pošto je prihvatio statutuu SAG na sceni u centru Los Anđelesa.&nbsp;
- Prepoznajemo najveći značaj (zajednice) u našem radu i u svijetu. To je ono što mi večeras slavimo - rekao je Fajns.
„Konklava“ je nagradu dobila u trenutku kada je stvarni papa, 88-godišnji papa Franja, u kritičnom stanju sa dvostrukom upalom pluća.
Italijanska glumica Roselini mu je poželjela sve najbolje tokom i poslije ceremonije.
- Veoma smo zabrinuti za našeg papu. Mi volimo ovog papu - rekla je ona novinarima poslije dodjele SAG nagrada.
Pobjeda „Konklave“ je nagovijestila da bi film mogao da osvoji prestižnu nagradu za najbolji film na dodjeli Oskara 2. marta.
Članovi sindikata glumaca SAG-AFTRA biraju pobjednike SAG-a, a glumci čine najveće glasačko tijelo za Oskare.
Trka za najbolji film na dodjeli Oskara ove godine je neizvjesna.
Dok je „Konklava“ takođe osvojila glavnu nagradu na britanskim nagradama BAFTA, veliki trofeji holivudskih producenata i reditelja pripali su „Anori“, drami o seksualnoj radnici koja se udaje za sina ruskog oligarha.
Šalame je osvojio SAG nagradu za najboljeg filmskog glumca za ulogu mladog Dilana koji dolazi u Njujork da bi pokušao da se ostvari u muzici u filmu „Potpuni stranac“.
Ishod je udarac za Ejdrijena Brodija, koji je ranije u sezoni osvojio nekoliko glumačkih trofeja za ulogu imigranta i arhitekte u filmu „Brutalista“.
Šalame (29) je rekao da je „uložio sve što je imao“ u ulogu Dilana.
Nagrade za sporednog glumca i glumicu pripale su Kiran Kalkin za „Real Pain“ i Zoe Saldana za „Emilia Perez“.
Glumačka ekipa FKS-ovog „Shogun“, priča o političkim intrigama u carskom Japanu, proglašena je za najbolji televizijski ansambl u drami.
Film „Samo ubistva u zgradi“ osvojio je nagradu za najbolji ansambl u humorističnoj seriji za zvijezde među kojima su Selena Gomez, Martin Šort i Stiv Martin.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

"Konklava" i Timoti Šalame pobjednici na dodjeli SAG nagrada

Nominacije za prestižnu nagradu Oskar objavljene su juče, sa zakašnjenjem zbog požara koji danima ne prestaju u Los Anđelesu i okolini.
Ako je suditi po broju nominacija, favoriti na 97. dodjeli nagrada biće filmovi ''Brutalist'', ''Konklava'' i mjuzikl ''Wicked''.
Pored ovih, za najbolje filmove kandidovani su i ''Anora'', kao i biografski film o Bobu Dilanu ''Potpuni neznanac'', ''Dina: Drugi dio'', ''Emilia Perez'', ''Još sam ovdje'', ''Nickel Boys'' i ''Supstanca''.
Kandidatkinje za najbolju glavnu glumicu su Sintija Erivo za ''Wicked'', Karla Sofia Gaskon za ''Emiliju Perez'', Miki Medison za ''Anoru'', Fernanda Tores za ''Još sam ovdje'' i Demi Mur za ''Spustancu'' koja je za ovu ulogu osvojila i nagradu Zlatni globus.
U kategoriji najboljeg glavnog glumca takmiče se Edrijen Brodi za ''Brutalista'', Timoti Šalame za ''Potpunog neznanca'', Kolman Domingo za ''Sing, Sing'', Reif Fajns za ''Konklavu'' i Sebastian Stan (''Šegrt'').
Za najbolju sporednu glumicu nominovane su Arijana Grande, Monika Barbaro, Felisiti Džons, Zoi Saldana i Izabela Roselini, dok su u muškoj kategoriji kandidati Jura Borisov, Kiran Kalkin, Evdard Norton, Gaj Pirs i Džeremi Strong.&nbsp;
Hrvatski film "Čovjek koji nije mogao šutjeti" ("The Man Who Could Not Remain Silent") Nebojše Slijepčevića nominovan je za Oscara u kategoriji za najbolji kratkometražni film. On govori o zločinu , koji se dogodio 27. februara 1993. godine u Štrpcima, jednom od najsvirepijih ratnih zločina tokom rata u Bosni i Hercegovini. Filmski centar Crne Gore odbio je da ko-sufinansira ovaj projekat.&nbsp;

Objavljene nominacije za Oskara 2025: ''Brutalist'', ''Konklava'' i ''Wicked'' favoriti

Nominacije za najprestižniju nagradu u oblasti filma "Oskar" se pomjeraju za skoro sedam &nbsp;dana kasnije od prvobitnog datuma zbog požara u Kaliforniji.
Nominacije će biti objavljene 23. januara, saopštila je danas Akademija filmske umjetnosti i nauke koja dodjeljuje nagradu „Oskar“.
- Svi smo užasnuti uticajem požara i gubicima koje su pretrpjeli mnogi u našoj zajednici. Akademija je uvijek bila ujedinjujuća snaga u filmskoj industriji, a mi smo posvećeni tome da zajedno stojimo pred teškoćama - rekli su izvršni direktor Akademije Bil Kramer i predsjednica Akademije Dženet Jang.&nbsp;
Pošto su požari i dalje aktivni u okolini Los Anđelesa, filmska akademija je takođe produžila period glasanja za nominacije do petka.
Dodjela naučnih i tehničkih nagrada, koja je ranije bila zakazana za 18. februar, biće naknadno pomjerena.
Dodjela 97. Oskara će se održati 2. marta u Dolbi teatru, uz direktan televizijski prenos sa početkom u 19 sati.
Nominacije za Oskara su odložene i 2021. tokom pandemije kovida-19.

Odložene nominacije za nagradu "Oskar" zbog požara

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i bjegunac od bosanskog pravosuđa Milorad Dodik kazao je kako su mu tri predsjednika evropskih država i jedan premijer rekli da je u BiH bila prebačena britanska jedinica kako bi ga likvidirali.
Dodik navodi da je četrdesetak vojnika došlo u BiH uz posebno naređenje.
- Tri predsjednika evropskih država i jedan premijer rekli su mi da je u BiH bila prebačena britanska jedinica od četrdesetak vojnika uz naređenje, ne da me uhapse, već da me "zveknu" uz priču "pružao otpor". Očigledno po mafijaškom principu. Čovjek je problem, ako nema čovjeka, nema ni problema. Nisu odustali, ali ćute - kazao je Dodik za Večernje novosti.
Između ostalog, kazao je i kako se ne osjeća izolovanim i da se normalno kreće. Poručio je i da ga "nikada neće slomiti politički procesi i da neće odustati od borbe za RS."
On je dodao da su mu i stranci iz Brisela predlagali da se skloni.
- Taj film neće gledati. Neću se skloniti ni pod uslovom da dođe NATO da me hapsi - rekao je Dodik.
Podsjetimo da se prvostepeno osuđeni Dodik ne želi odazvati pozivu Tužilaštva BiH na saslušanje zbog sumnje za napad na ustavno-pravni poredak BiH. S njim su, za sada, osumnjičeni i predsjednik NSRS Nenad Stevandić i premijer RS-a Radovan Višković.

Dodik tvrdi da su Britanci planirali njegovu likvidaciju: Htjeli su da me "zveknu" uz priču "pružao otpor"

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp zatražio je u Vašingtonu brzo postizanje dogovora o okončanju borbi u Ukrajini. Na pitanje novinara u Bijeloj kući on je odgovorio da hoće da se sporazum postigne „uskoro". 
Nije iznio nikakve preciznije vremenske okvire.
- Ne određeni broj dana – ali brzo - rekao je američki predsjednik.
Istovremeno je zaprijetio da bi se SAD mogle povući iz nastojanja da se rat okonča.
- Ako jedna od strana sve učini veoma teškim, jednostavno ćemo reći: "Vi ste budale, vi ste ludi, vi ste užasni ljudi" – i odustaćemo. Ali, nadam se da to nećemo morati da učinimo - rekao je Tramp.
Za sve strane, prema njegovim riječima, postoji „zaista dobra šansa" da se postigne dogovor.
Na pitanje da li Rusija pokušava da prevari Sjedinjene Države, odgovorio je: „Niko mene ne vara. Ja pokušavam da pomognem."
Da li bi obustavio podršku Ukrajini, nije želio da kaže. I dalje vejruje u rješenje putem pregovora. Njegov cilj je da se rat okonča, naglasio je. Od obije strane – i Rusije i Ukrajine – očekuje „entuzijazam" za pregovore.
<h2>Ukrajina pod pritiskom</h2>
Time se Tramp jasno stavio iza svog državnog sekretara. Marko Rubio je, na kraju ukrajinskih pregovora u Parizu, upozorio na mogućnost da SAD obustave svoje mirovne napore, ako u narednim danima ne bude napretka u pregovorima o miru između Rusije i Ukrajine.
Tramp je na to rekao: „Marko je u pravu kada kaže (...) mi želimo da se to završi." Rubio je naveo da je Tramp uložio mnogo vremena i energije u posredovanje između Rusije i Ukrajine i da je i dalje zainteresovan za dogovor, ali da ima i mnoge druge prioritete širom svijeta.
Rubio je u Parizu takođe nagovijestio da podrška Ukrajini od strane SAD nije neograničena.
- Mislim da svi želimo isto - rekao je on.
Sjedinjene Države su spremne da i dalje budu angažovane – ali ne bez vidljivog napretka i ne na neodređeno vrijeme.
- Već tri godine dajemo milijarde dolara kao podršku ukrajinskoj strani. Ali sada smo došli do tačke kada moramo da se fokusiramo i na druge stvari - dodao je on.
<h2>Potpredsjednik Vens optimističan</h2>
Istovremno, potpredsjednik SAD Džej Di Vens, koji se trenutno nalazi u zvaničnoj posjeti Rimu, širi optimizam.
Na sastanku sa italijanskom premijerkom Đorđom Meloni izrazio je uvjerenje da rat može biti okončan. 
- Pošto postoje pregovori, ne želim da im prejudiciram, ali smo optimisti da ćemo uspjeti da privedemo kraju ovaj rat – ovaj veoma brutalan rat - rekao je Vens.
<h2>Rusija: Odnosi sa SAD „komplikovani" u mirovnim pregovorima </h2>
Rusija je poslije Trampove izjave u petak saopštila da su kontakti sa SAD prilično komplikovani kada je riječ o mirovnim pregovorima u vezi sa Ukrajinom.
- Kontakti su prilično komplikovani, jer je, naravno, tema sama po sebi teška - rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima.
On je naveo da je Rusija postigla „izvjestan napredak", misleći na privremeno primirje koje su Rusija i Ukrajina dogovorile u vezi sa obustavom napada na energetsku infrastrukturu. Međutim, dodao je da je to primirje sada okončano.

Tramp pojačava pritisak: Traži brzo rješenje za Ukrajinu

Podgorička policija uhapsila je E.H. (53) zbog sumnje da je seksualno uznemiravao mloljetnika.
Majka maloljetnika je došla je u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica i podnijela prijavu u kojoj je navela da je nepoznati muškarac seksualno uznemiravalo njenog sina na javnom mjestu pozivajući ga da pođe sa njim. 
- Prilikom ovog događaja nije bilo fizičkog kontakta između ovog lica i maloljetnog lica - kažu iz Uprave policije.
Policijski službenici su odmah postupili po prijavi i u kratkom roku identifikovali, pronašli i po nalogu tužioca uhapsili E.H. 
On će, uz krivičnu prijavu, biti priveden državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog sumnje da je počinio navedeno krivično djelo.
- Policija je posvećena zaštiti integriteta i prava građana, a posebno najranijivije kategorije društva- djece i maloljetnika, gdje se po svakoj prijavi postupa hitno i bez odlaganja - poručuju iz Uprave policije.

Podgorica: Uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja maloljetnika

Ruska vlada stavila je van snage sporazum o saradnji u Barencovom moru i evro-arktičkom regionu, potpisan sa Norveškom, Švedskom i Finskom 2007. godine, navodi se u uredbi koju je potpisao premijer te zemlje Mihail Mišustin i koja je objavljena u petak na zvaničnom portalu pravnih akata Ruske Federacije.
Osim toga, Moskva se povlači iz sporazuma o saradnji u oblasti prevencije, pripravnosti i reagovanja na vanredne situacije, koji su 2008. godine zaključile zemlje Barencovog evro-arktičkog saveta (BEAC).
Trenutni članovi ove organizacije su Danska, Island, Norveška, Finska i Švedska. Rusija je takođe bila članica, ali su nakon početka rata u Ukrajini, druge zemlje BEAC-a najavile obustavu saradnje sa Moskvom.
Rusija je 2023. godine napustila savjet, navodeći da je njen rad faktički paralizovan "zbog krivice zapadnih učesnika", prenosi Dojče vele.
U novembru 2024, Finska je takođe najavila da će se povući iz Barencovog evro-arktičkog savjeta nakon 2025. godine, navodeći da format "više ne zadovoljava aktuelne potrebe". Helsinki je obećao da će nastaviti saradnju sa sjevernim regionima na druge načine, prenosi Tanjug.

Rusija se povukla iz sporazuma o Barencovom moru

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: oskar