Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović oslobođena je u slučaju utaje poreza i doprinosa prikikom prodaje stana od 87 kvadrata na Cetinju koji je prethodno dobila po povoljnim uslovima kao sudija Osnovnog suda.
U obrazloženju presude koju je jutros izrekla sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Dragana Lubarda navodi se da se iz dokaza koji su predloženi optužbom, Perović jeste prodala stan koji je dobila, koji joj je dodijeljen odlukom Sudskog savjeta da nepokretnost (stan u izgradnji) može kupiti pod povoljnim uslovima.
- Iz dokaza koji su provedeni, a to su prije svega vještačenja geodestske struke, vještačenja ekonomsko-finansijske struke, sud je utvrdio da je Jelena Perović u tom periodu samo imala tu nepokretnost kojom je raspolagala i kojom je imala pravo da raspolaže. Shodno Zakonu o porezu, Perović nije imala obavezu plaćanja ove vrste poreza, s obzirom da je na taj način riješila svoje stambeno pitanje i nije imala drugih nepokretnosti upisanih na svoje ime kojima bi u tom periodu raspolagala. Ovakav zaključak proiziazi i od stava Poreske uprave koja je u ranijem postupku tj. inspekcijskom nadzoru izjasnila da nije postojala nijedna njena poreska obaveza - objasnila je sutkinja Lubarda.
Podsjećamo, Osnovni sud je prethodnog ljeta donio odluku prema kojoj je Perović dužna da vrati državi 58.539,7 eura, uz zatezne kamate, jer je prodala stan od 87 metara kvadratnih koji je dobila po povoljnim uslovima, a nije ispunila obavezu i ostala pet godina na sudijskoj funkciji. Riječ je o stambenom prostoru od 87 metara kvadratnih, koji je bivša direktorica ASK kupila po povoljnim uslovima za nepunih 32.000 eura, pa prodala za 73.000.
U prvostepenoj presudi, konstatovano je da je “teza tužene strane bila je i da je ugovor o prodaji po povoljnim uslovima po svojoj sadržini predugovor”.
- Da predmetni predugovor ne proizvodi pravno dejstvo bez zaključenja glavnog ugovora, kako to navodi tužena, postavlja se pitanje kako bi onda ona mogla isti taj stan da ustupi trećem licu i da prenese prava i obaveze na to lice, odnosno da saglasnost da se kupac može uknjižiti u katastar nepokretnosti, te konačno, da stoji taj pravni rezon tužene, postavlja se pitanje - kako bi onda tužena od kupca naplatila kupoprodajnu cijenu - stoji u prvostepenoj presudi.
Osnovno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv nekadašnje direktorice Agencije pokrenula nakon inicijative Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), krajem novembra 2022.
MANS je tada apelovao na instituciju Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da u ime države zatraži naknadu štete zbog neispunjavanja ugovorene obaveze prilikom kupovine stana po povoljnim uslovima.
Osnovni sud je prošlog ljeta donio odluku prema kojoj je Perović dužna da vrati državi 58.539,7 eura, uz zatezne kamate, jer je prodala stan od 87 metara kvadratnih koji je dobila po povoljnim uslovima, a nije ispunila obavezu i ostala pet godina na sudijskoj funkciji. Martinović je od Višeg suda tražio da poništi tu odluku Osnovnog. Radi se o stambenom prostoru od 87 metara kvadratnih, koji je bivša direktorica ASK kupila po povoljnim uslovima za nepunih 32.000 eura, pa prodala za 73.000.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Jelena Perović oslobođena optužbi u slučaju utaje poreza

Četvorica od osam optuženih za krivično djelo “napad na službeno lice u vršenju službene radnje i sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje“ negirali su danas krivicu pred Osnovnim sudom na Cetinju. Suđenje se vodi zbog događaja prilikom predstavljanja tadašnjeg predsjedničkog kandidata Jakova Milatovića na Cetinju, prenosi Cetinjski list.
Incident se dogodio ispred Sportskog centra na Cetinju, gdje su građani prije dvije godine protestovali zbog navodne izjave Jakova Milatovića.
Okupljeni su nosili transparente na kojima je, između ostalog, pisalo: “Pa što ako pogine deset Crnogoraca”, što je, prema tvrdnjama demonstranata, Milatović izgovorio tokom nemira 5. septembra 2021. godine na Cetinju, prilikom ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Srpske pravoslavne crkve, Joanikija.
Optuženi Budimir Latković, koji je danas prvi saslušan, tereti se za napad na službeno lice u vršenju službene radnje. On je pred sutkinjom Marijom Ćupić izjavio da ne priznaje krivicu i ne prihvata krivično-pravnu odgovornost. Takođe, naglasio je da fizički nije napao policijskog službenika Vlajka Ljumovića, ističući da to odgovorno tvrdi.
“Nijesam ga uhvatio za gornji dio uniforme šakama, nijesam ga gurao šakama niti sam imao s njim bilo kakav kontakt. Nisam mu uputio psovke, već sam mu rekao: “Kad skineš uniformu, naći ćemo se ja i ti”. Ja ni u jednom trenutku tom rečenicom nisam mislio da mu fizički prijetim, jer nisam takav čovjek da bilo kome prijetim fizički, već sam htio da popričam s njim o tome kako se ponio prema meni, jer nije imao bilo kakvog razloga za to. Na snimku se vidi da sam i ja odgurnut i rekao sam Ljumoviću: “Mene udari neko od vaših.” Ne smatram da sam počinio krivično djelo koje mi se stavlja na teret”, izjavio je Latković.
Nikola Latković, koji se takođe tereti za napad na službeno lice u vršenju službene radnje, izjavio je da nije tačno da je učinio krivično djelo za koje je okrivljen.
- Reagovao sam iz razloga što su napali mog strica Budimira. Taj policijski službenik nije imao bilo kakvo obilježje, bio je obučen u crno, pa nisam mogao da znam da je službeno lice niti me upozorio da je policajac jer ga ja u tom slučaju ne bih napao. Mislio sam da se moj stric ”zakačio” sa nekim od prisutnih građana. Samo sam ga odgurnuo rukom u predjelu ramena. Nakon toga sam se vratio nazad - kazao je Nikola Latković.
Danas je pred Osnovnim sudom na Cetinju saslušan i Dejan Jablan koji se tereti za sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje.
Jablan je takođe negirao krivicu navodeći da nije napao policijske službenike.
- Ja nijesam sa namjerom gurao bilo koga, a pod pritiskom mase moguće da sam se oslonio na nekoga, s obzirom na to da nisu imali tom prilikom službeno obilježje, nisam ih mogao razlikovati od građana, a nisu imali neki megafon ili slično kako bi čuli neka upozorenja. Atmosfera prije dolaska Jakova Milatovića bila je prijateljska, bez bilo kakvih naznaka incidenta. Nisam sprečavao nikoga da obavlja svoj posao - izjavio je Jablan.
Tokom današnjeg pretresa saslušan je i Tomo Borilović, optužen za krivično djelo sprječavanje službenog lica u vršenju službene radnje. Negirao je krivicu, navodeći da nije napao bilo kojeg policijskog službenika.
- Prvo policijsko upozorenje da se udaljimo nijesam čuo. Drugo upozorenje sam čuo i nakon toga sam se udaljio. Do sada nisam nikada osuđivan, ni kažnjavan prekršajno i ostajem pri odbrani da nijesam počinio krivično djelo, da nijesam odgurnuo bilo koga - kazao je Borilović.
Na pitanje tužioca Miloša Petrovića, u kom momentu su se uskomešali građani, Borilović je odgovorio da ne zna, te da je bilo veliko nevrijeme, padala je kiša i svi su bili zbijeni.
- Pitao sam jednog policijskog službenika da li mogu da priđem bliže, stajali smo jedan blizu drugog, pa sam čak i njega zaklanjao kišobranom - saopštio je Borilović.
Tokom današnjeg pretresa advokati optuženih su se usprotivili čitanju iskaza policijskih službenika koji nisu prisustvovali suđenju, a advokati su se takođe usprotivili i čitanju iskaza preostale četvorice optuženih koji iz opravdanih razloga nisu prisustvovali današnjem ročištu.
Sljedeći pretres biće održan 2. aprila, a kako je kazala sutkinja Marija Ćupić, biće pozvani preostali optuženi Sreten Vujović, Stefan Vuletić, Filip Martinović i Vido Jovanović, kao i policijski službenici koji su u optužnici označeni kao oštećeni – Vlajko Ljumović, Boban Petrović, Miloš Marinović, Ratko Radulović, Vladimir Leković, Bojan Beloica, Pavle Dragović i Darko Pajović.

Četvorica optuženih negirali krivicu za navodni napad na službeno lice tokom protesta na Cetinju

Pretres protiv okrivljenog Miroslava Vukovića kome se na teret stavlja da je 5. septembra 202. godine, tokom razbijanja barikade koju su postavili građani na Adžića krivini, oštetio više putničkih i teretnih vozila, upravljajući bagerom kompanije ”Car invest”, odložen je za 24. februar u Osnovnom sudu na Cetinju.
Policijski službenik Milan Bojić, koji je ranije tvrdio da posjeduje video snimak sa Adžića krivine, na osnovu kojeg je zaključio da je uklanjanje vozila bilo “krvničko” - sugerišući da okrivljeni bagerista Vuković nije vodio računa o zaštiti automobila od oštećenja, danas je pred sudom izjavio da takav snimak nema u svom posjedu.
- Snimke koje sam imao dostavio sam svojoj advokatici Mileni Brnović iz Podgorice koja me je zbog tih dešavanja zastupala u građanskoj parnici, a ista mi je kazala da ni ona ne posjeduje i da se taj snimak negdje zaturio odnosno zagubio - kazao je svjedok Bojić.
Svjedok Boris Latković čije je vozilo oštećeno tokom dešavanja na Adžića krivini, naveo je da će sudu dostaviti snimak na kojem se, kako tvrdi, vide radnje okrivljenog bageriste Vukovića u vezi sa oštećenjem vozila.
Sudija Branislav Leković saopštio je Latkoviću da, ukoliko posjeduje snimke, iste može dostaviti sudu i prije narednog ročišta.
Nakon saslušanja policijskog službenika Milana Bojića i oštećenog Latkovića, sudija Branislav Leković je konstatovao da nisu ispunjeni procesni uslovi za održavanje glavnog pretresa, te je donio odluku o njegovom odlaganju. Novo ročište zakazano je za 24. februar.
Na narednom pretresu planirano je izjašnjenje okrivljenog Miroslava Vukovića i njegovog branioca, advokata Dejana Komnenovića, kao i iskazi oštećenih Radovana Adžića, Miodraga Adžića i Jovana Kaluđerovića.
Podsjetimo, okrivljeni bagerista Miroslav Vuković negirao je krivicu navodeći da je dobio usmeni nalog od Marka Bata Carevića, vlasnika firme u kojoj je godinama zaposlen, da spremi mašinu, takozvanu utovarnu lopatu kojom bi se deblokirao put Budva - Cetinje. Ukupna šteta prema navodima iz optužnog predloga je 7.925,23 eura.

Policajac ustvrdio pred sudom: Snimak sa Adžića krivine je izgubljen

Bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović po drugi put je oslobođen optužbe da je 5. septembra 2021. godine na Cetinju počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti, potvrdio je portalu ETV njegov advokat Mihailo Volkov.
Oslobađajuću presudu je u ponovljenom postuknu donio Osnovni sud na Cetinju.
Sutkinja tog suda Marija Ćupić prethodno je, u aprlu 2022. godine, donijela oslobađajuću presudu, ali je Viši sud u Podgorici ukinuo to rješenje i vratio na ponovno odlučivanje.
Volkov je ocijenio da je ova odluka cetinjskog suda zakonita i jedina moguća.
- U ponovljenom postupku su sprovođeni opet određeni dokazi koji su zajedno nedvosmisleno potvrdili tvrdnje odbrane koje su isticane tokom postupka - rekao je Volkov.
Veljović je bio osumnjičen da je to krivično djelo počinio na Dvorskom trgu na Cetinju tokom protesta protiv ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija.

Tamara Klikovac

Veljović ponovo oslobođen optužbi za napad na policajca

Dinamika izgradnje vjetroelektrane Gvozd je izuzetno dobra i ukoliko visoravan Krnovo u narednom periodu ne pokaže svoje ćudi, probni rad bi mogao da se desi krajem februara. Najveći dio posla je završen, predstoji postavljanje pet vjetroturbina i priključenje na mrežu, kaže za RTNK menadžer projekta Gvozd Nikola Vukotić.
- Već na proljeće može se očekivati početak izgradnje vjetroelektrane Gvozd 2, pa će Crna Gora u ovoj godini &nbsp;dobiti 210 gigavat sati električne energije, što je dovoljno da se pokriju potrebe oko 35.000 domaćinstava - kaže Vukotić.
Vjetroelektrana Gvozd jedna je od najvažnijih i najskupljih zelenih investicija u Crnoj Gori – vrijedna oko 82 miliona eura, snage 54,6 MW i s godišnjom proizvodnjom od 150 GWh.
- Postavljanjem kamena temeljca u novembru 2024. rečeno je da se nadaju da će se planirani završetak radova od 18 mjeseci desiti i ranije. I zaista, s obzirom na izuzetno dobru dinamiku, najveći dio posla je završen u rekordnom roku - stakao je Vukotić.
Izvjesno je da će vjetroviti plato Krnovske visoravni uskoro upotpuniti i vjetroelektrana Gvozd 2. što je novih 25,6 miliona eura ulaganja u obnovljive izvore energije. Kako kaže Vukotić, to je prirodan &nbsp;nastavak projekta &nbsp;Gvozd 1., &nbsp;a potpisivanjem ugovora &nbsp;sa Evropskom bankom za obnovu I razvoj je i formalizovan.

U februaru moguće puštanje u probni rad Vjetroelektrane Gvozd

Rezultati današnjih fizičko-hemijskih analiza vode iz distributivne mreže za potrošače koji se snabdijevaju sa C.S. Vučiji studenac pokazuju da su vrijednosti mutnoće smanjene i ispod propisanih graničnih vrijednosti. Svi ostali parametri su u okviru zakonom dozvoljenih granica, te je voda iz vodovodne mreže ispravna za piće, saopšteno je iz Vodovoda i kanalizacije Podgorica.
Prema kontinuiranim mjerenjima koje sprovodi Vodovod i kanalizacija d.o.o., bilježi se, navode, trend postepenog smanjivanja vrijednosti mutnoće na vodoizvorištu Mareza.
- U skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje, kao mjera predostrožnosti preporučuje se prokuvavanje vode za piće prije upotrebe, naročito za djecu, trudnice, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunim sistemom - ističe se u saopštenju.

Voda sa izvorišta Vučji studenac ispravna za piće, vodu sa Mareze prokuvati

Vodostaji rijeka i jezera u Crnoj Gori su u opadanju na većini mjernih stanica, izuzev Skadarskog jezera, rijeke Bojane i Rijeke Crnojevića, gdje je zabilježen porast, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova, na osnovu podataka Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Kako je navedeno, mjerenja izvršena danas u 11 časova, u poređenju sa jučerašnjim u 6 časova, pokazuju porast nivoa vode na Skadarskom jezeru za 24 centimetra, na rijeci Bojani za 26 centimetara i na Rijeci Crnojevića za 28 centimetara.
Za današnje ispuštanje vode iz hidroenergetskih sistema u Albaniji još se očekuju zvanične informacije nadležnih institucija.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova upozoravaju da Vranjina predstavlja kritičnu tačku pri svakom porastu vodostaja, imajući u vidu blizinu stambenih objekata i mogućnost direktnog ugrožavanja domaćinstava.
Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova, u saradnji sa lokalnim službama, kontinuirano prati situaciju na terenu i spreman je da, u skladu sa razvojem događaja, preduzme sve neophodne mjere radi zaštite stanovništva i imovine.
Građani će, kako je saopšteno, biti blagovremeno obavještavani o svim značajnim promjenama.

MUP: Porast vodostaja na Skadarskom jezeru, situacija se prati

Izgradnja dionice Lubnice-Jezerina, sa probijenim tunelom Klisura, koja je bila ugovorena za 34,6 miliona EUR, do jeseni prošle godine je plaćena 62,3 miliona ili 28 miliona više, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Iz te nevladine organizacije su katali da je taj magistralni pravac od Kolašina ka Beranama od petka ponovo prohodan, nakon što je prije nekoliko dana na povezanoj dionici, dijelu istog regionalnog pravca, kod Lubnica došlo do pucanja cijevi privatnih malih hidroelektrana.&nbsp;
„Cijevi je svojevremeno u trup regionalnog puta od Berana do Lubnica ugradila kompanija Bemax. Ta firma je radila i rekonstruciju, koja je ugovorena za 4,9 miliona EUR, ali su radovi na kraju koštali 6,5 miliona ili 1,6 miliona više“, naveli su iz ASP.
Oni su podsjetili da je ta dionica od oko 10,3 kilometara rekonstruisana od aprila 2013. i završena sa godinu i tri mjeseca kašnjenja, odnosno zvanično oktobra 2015. godine. &nbsp;&nbsp;
„Do danas je ostalo nepoznato ko je dozvolio da se državni posao izgradnje saobraćajnice paralelno koristi za privatni biznis malih hidroelektrana i koliko je ugradnja cijevi uticala na stabilnost saobraćajnice, u koju su ugrađene i telekomunikacione i elektro instalacije, kao i lokalni vodovod“, rekli su iz ASP-a.
Drugu dionicu od Lubnica do Jezerina, sa probijanjem Bjelasice, gradio je sarajevski Euroasfalt, a podizvođač mu je bio takođe Bemax. Ugovor o izgradnji za 34,6 miliona EUR zaključen je krajem 2016. godine, dok su radovi zvanično počeli maja 2017. godine.
„Međutim, iako je trebalo da radovi budu okončani do maja 2020, trogodišnji rok je ozbiljno probijen i put je predat na korišćenje tek u martu 2024. Izgradnja oko 14,4 kilometara puta trajala je sedam godina, otprilike koliko je građena dionica auto-puta Smokovac-Mateševo, na kojoj je probijeno 16 tunela i izgrađeno 20 mostova“, saopštili su iz ASP-a. &nbsp;
Prema podacima te nevladine organizacije, Euroasfaltu je krajem 2016. godine isplaćen avans za početak posla od nepunih 3,5 miliona EUR, a radovi su zvanično počeli tek pet mjeseci kasnije.&nbsp;
Za radove obavljene 2017. godine isplaćeno je oko 1,7 miliona, 2018. oko 2,9 miliona, 2019. oko 8,6 miliona, 2020. oko 9,5 miliona, 2021. oko 5,1 miliona, 2022. oko 7,6 miliona, 2023. oko 12 miliona, 2024. oko &nbsp;9,9 miliona, a prošle oko 1,5 miliona.
„Potvrda o preuzimanju radova za ovaj posao, obilježen brojnim kontroverzama, izdata je u martu 2024. godine. Period za prijavu nedostataka radova je 730 dana, što znači da taj rok ističe u martu, ako ne bude produžen“, rekli su iz ASP.
Ta NVO nema saznanja da li je izdata končana situacija za projekat Lubnice-Berane, što je dokument koji predstavlja konačni obračun svih izvedenih radova na projektu i prikazuje ukupnu vrijednost radova.&nbsp;

Tag: osnovni-sud-na-cetinju