Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je Skupštinu Crne Gore i njen Administrativni odbor da ozbiljno i odgovorno pristupe najavi Osnovnog suda u Pljevljima da će zatražiti ukidanje imuniteta novopostavljenom poslaniku Milanu Lekiću, kako bi se omogućio nastavak krivičnog postupka koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je u pijanom stanju izazvao saobraćajnu nezgodu.
U CDT-u podsjećaju da je Lekić mandat poslanika dobio nakon što je Marko Kovačević podnio ostavku zbog nespojivosti funkcija.&nbsp;
- Nadamo se da nije naslijedio i imunitet koji je njegov prethodnik koristio kao zaklon od odgovornosti, jer takva praksa obesmišljava samu svrhu postojanja ovog instituta - navedeno je u saopštenju CDT-a.
Podsjećaju da je javnost svjedočila kako je Skupština devet mjeseci ignorisala zahtjev Višeg državnog tužilaštva da se Kovačeviću ukine imunitet radi omogućavanja krivičnog gonjenja zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.&nbsp;
Administrativni odbor nikada nije ni razmotrio ovaj zahtjev, a Kovačević je u međuvremenu napustio poslaničku funkciju. U CDT-u kažu da je parlament time poslao poruku da je imunitet pojedinaca važniji od pravne države i javnog interesa.
- Institucija parlamentarnog imuniteta ne postoji da bi se štitili politički podobni od zakona, već da bi se obezbijedila nezavisnost izabranih predstavnika u vršenju njihovih funkcija, posebno u kontekstu mogućih politički motivisanih progona. Međutim, pokušaji da se imunitet zloupotrijebi za izbjegavanje odgovornosti za postupke koji nijesu povezani s obavljanjem poslaničke funkcije predstavljaju direktan udar na ugled i funkciju Skupštine kao temeljnog stuba demokratije - napomenuli su u saopštenju.
Zato su ponovo apelovali na parlament da vrate dostojanstvo ovoj instituciji, ističući da odbijanje da se odlučuje o ovakvim slučajevima nije neutralan čin, već aktivna odluka da se zaštite privilegije, a ne principi.
- Skupština ne smije biti utočište za izbjegavanje odgovornosti - poručuju iz CDT-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftuzilastvo-konacno-reagovalo-na-zloupotrebe-bivseg-direktora-ru-pljevlja-milana-lekica-nalozeno-ekonomsko-vjestacenje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CDT: Nadamo se da Lekić od Kovačevića nije naslijedio imunitet kao zaklon od odgovornosti

Osnovni sud u Pljevljima uskoro će tražiti od Skupštine da funkcioneru Nove srpske demokratije Milanu Lekiću ukine poslanički imunitet, kako bi moglo da se nastavi krivično gonjenje tog parlamentarca zbog udesa koji je prošle godine izazvao u pijanom stanju. 
 
Vijestima su to rekli iz pljevaljskog suda, pred kojim se vodi postupak protiv Lekića. 
 
Iz pljevaljskog Osnovnog suda su kazali da im je Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima podnijelo 8. maja optužni predlog protiv Lekića, zbog krivičnog djela ugrožavanje javnog saobraćaja. 
 
- Sud će, kao nadležni organ, dostaviti Skupštini Crne Gore u najkraćem roku zahtjev za odobrenje da se pokrene krivični postupak prema okrivljenom- naveli su iz Osnovnog suda. 
 
Zbog izazivanja udesa, Lekića je sudija bjelopoljskog Prekršajnog suda kaznio 750 EUR, tri kaznena boda i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca, a on je tada podnio ostavku na mjesto predsjednika Odbora direktora RUP-a. 
 
Na pitanje da li će kolege iz vlasti pozvati da mu ukinu imunitet, Lekić je Vijestima rekao da se neće pozivati na imunitet i da očekuje oslobađajuću presudu. 
 
- Mislim da sam ispravan. Istina je da sam napravio grešku. Bio sam u pripitom stanju te noći, imao sam 1,22 promila- kazao je Lekić. 
 
On je naveo da nije kriv što se tiče uzroka saobraćajne nezgode. 
 
Lekić je rekao da se neće pozivati na imunitet, ali i da lično neće tražiti ukidanje imuniteta. 
 
- Čini mi se da, u svakom slučaju, sud i tužilaštvo mogu po određenim stvarima da vode ovaj postupak, do onog momenta dok se poslanik ne pozove na imunitet. Kad bude došlo do te faze, neću se pozvati na imunitet - pustiću. I čak sam zainteresovan da se to što prije riješi, zato što sam siguran da nijesam kriv- naveo je Lekić. 
 
On je rekao da je “platio ceh” zbog udesa i podnio ostavku na funkciju u RUP-u. 
 
- Da sam sebe maltene kaznim. Osjećao sam se, kako se kaže, odgovornim, ozbiljnim čovjekom. To je malo ko uradio u Crnoj Gori, za tako sitnu, po meni, stvar. Tu nije bilo štete. Ajde, zvanično to. Ali ono auto, da sam ga uništio - ono može danas na tržištu ništa više nego da se kupi za pet, šest hiljada EUR. Ljudi su uništavali i uništavaju, i svjesno i nesvjesno- naveo je on. 
 
Tvrdi da su ga mediji okrivili prije suđenja. 
 
- Ali ne smeta meni - ja idem na dugu stazu. Siguran sam u sebe, da znam da postupam pravilno i da će to sve biti dobro- poručio je Lekić. 
 
Prema Ustavu, protiv poslanika se ne može pokrenuti krivični postupak, niti mu se može odrediti pritvor bez odobrenja najvišeg zakonodavnog doma, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.

Osnovni sud u Pljevljima tražiće skidanje imuniteta Lekiću

Osnovni sud u Pljevljima odredio je pritvor od 30 dana J.D. iz Žabljaka zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajdenici.
- Pritvor je određen jer postoje okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ukoliko se nađe na slobodi ponoviti krivično djelo - saoptšeno je iz Osnovnog suda u Pljevljima.

Žabljačanin završio iza rešetaka zbog nasilja u porodici

Osnovni sud u Pljevljima odredio je pritvor od 30 dana T.B. iz tog grada zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
- Pritvor je određen jer postoje okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ukoliko se nađe na slobodi ponoviti krivično djelo - navedeno je u saopštenju Osnovnog suda u Pljevljima.

Pljevljak u pritvoru zbog nasilja u porodici, sud procijenio da bi na slobodi mogao ponoviti djelo

Osnovnom sudu u Pljevljima u 2024. godini podnijeto je 13 optužnih prijedloga i tri optužnice protiv 19 osoba zbog krivičnih djela ugrožavanje javnog saobraćaja i teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.
Uslijed navedenih krivičnih djela preminule su dvije osobe, teško je povrijeđeno šest, a lakše osam osoba.
U 13 predmeta donijeta je pravosnažna presuda. U 13 pravosnažnih predmeta uslovna osoda je izrečena za devet osoba, vaspitna mjera posebne obaveze-plaćanje novčanog iznosa u korist javne ustanove izrečena je prema mlađoj punoljetnoj osobi koja nije navršila 21 godinu, dok je jedna osoba osuđena na dva mjeseca, a dvije na tri mjeseca kućnog zatvora.
Kako je saopšteno iz pljevaljskog suda, jedna osoba je osuđena na jedinstvenu kaznu zatvora od tri mjeseca zbog krivičnog djela teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja u vezi sa krivičnim djelom ugrožavanje javnog saobraćaja, a u sticaju sa krivičnim djelom nepružanje pomoći licu povrijeđenom u saobraćajnoj nezgodi. 
Od 14 optuženih prema kojima je pravosnažno izrečena krivična sankcija dvoje su krivično djelo izvršili pod dejstvom alkohola.
U tri predmeta postupak je u toku.

U Pljevljima 19 osoba optuženo za saobraćajke u kojima su dvije osobe izgubile život, a 14 zadobile povrede

Pljevljaku B.S. određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
- Pritvor je određen jer postoje okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ukoliko se nađe na slobodi ponoviti krivično djelo ili izvršiti krivično djelo kojim prijeti - saopšteno je iz Osnovnog suda u Pljevljima.

Pljevljak u pritvoru zbog nasilja u porodici

Sudija za istragu Osnovnog suda u Pljevljima odredio je pritvor do 30 dana Pljevljaku G.G. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Njemu se na teret stavlja i ugrožavanje sigurnosti.
- Pritvor je određen jer postoje okolnosti koje ukazuju na to da će osumnjičeni ponoviti krivično djelo ili učiniti krivično djelo kojim prijeti - saopšteno je iz Osnovnog suda u Pljevljima.

Pljevljaku pritvor zbog nasilja u porodici

Osnovnom sudu u Pljevljima u 2024. godine podnijeto je 16 optužnih prijedloga protiv šesnaest fizičkih i jednog pravnog lica zbog krivičnog djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije.
U 12 pravosnažnih predmeta prema jedanaest fizičkih i jednom pravnom licu izrečena je uslovna osuda. Jedna osoba je osuđena na kaznu zatvora koja će se izvršiti izdžavanjem u prostorijama u kojima stanuje.
U tri predmeta presuda nije pravosnažna, a u jednom je postupak u toku.
Iz Osnovnog suda u Pljevljima su kazali da je, u odnosu na 2023. godinu kada im je podnijeto devet optužnih prijedloga zbog krivičnog djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, u 2024. podnijeto sedam optužnih prijedloga više zbog istog krivičnog djela.
&nbsp;

Pljevlja: Zbog nelegalne gradnje 16 optužnih prijedloga, jedna osoba u kućnom zatvoru

Osnovnom sudu u Pljevljima u 2024. godini je podnijeto 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
U šest predmeta je donijeta pravosnažna odluka. U tri pravosnažna predmeta izrečene su kazne zatvora u ukupnom trajanju od 365 dana. 
U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom predmetu izrečena je uslovna osuda i u jednom predmetu optužba je odbijena uslijed odustanka ODT od krivičnog gonjenja.
- U odnosu na 2023.godinu kada je Osnovnom sudu u Pljevljima podnijeto devet optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, u 2024.godini je podnijet 21 optužni prijedlog više zbog istog krivičnog djela - saopšteno je iz tog suda.

Osnovni sud u Pljevljima: U tri predmeta izrečeno 365 dana zatvora zbog nasilja u porodici

Pljevljaku B.M. određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
- Pritvor je određen jer postoje okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ostankom na slobodi ponoviti krivično djelo i okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na svjedoke - saopšteno je iz Osnovnog suda u Pljevljima.

Miloradu Dodiku, predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska zvanično je prestao mandat, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine odbio žalbu Dodikovog advokata na odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojom mu se oduzima mandat na ovu funkciju.
Odluka Suda je konačna, saopšteno je iz ove pravosudne institucije, 18. avgusta.
Prema Izbornom zakonu BiH, CIK treba da raspiše prijevremene izbore za predsjednika RS, koji moraju da budu održani u roku od 90 dana. Mandat tako izabranog predsjednika RS trajao bi do opštih izbora planiranih u oktobru iduće godine.
Prethodno je CIK BiH donio odluku o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku, nekoliko dana nakon što je Sud BiH početkom avgusta objavio da je Dodik pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija u BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Žalbom, u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid, pravni tim Milorada Dodika osporava retroaktivnu primjenu prestanka mandata, jer je datum prestanka određen 12. jun, dok je odluka o prestanku mandata donesena 6. avgusta.
Osporeno je i učešće članice CIK-a Vanje Bjelica Prutina u glasanju o prestanku mandata, jer je u parničnom postupku s Dodikom.
Po njenoj tužbi za klevetu protiv Dodika, pred Osnovnim sudom u Sokocu vodi se parnični postupak. Ovaj sud je donio prvostepenu presudu u oktobru 2024. godine kojom je odbijen tužbeni zahtjev, a Vanja Bjelica Prutina je podnijela žalbu protiv prvostepene presude.
Dodik je odbacio i pravosnažnu presudu Suda BiH i odluku CIK-a, te najavio održavanje referenduma u Republici Srpskoj za kraj septembra.
Dodikov advokatski tim tražio je i od Ustavnog suda BiH privremenu mjeru zabrane izvršavanja presude do konačne odluke Ustavnog suda, iako Dodik javno ne priznaje ovaj sud.
Iz Dodikovog pravnog tima su ranije saopštili kako je obraćanje Ustavnom sudu pretpostavka da se obrate Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Prema pravosnažnoj presudi Suda BiH Dodik je osuđen, jer je potpisao objavljivanje zakona, koje je prethodno poništio visoki predstavnik Kristijan Šmit, o nesprovođenju odluka Ustavnog suda i Ureda visokog predstavnika na teritoriji RS-a.
Ranije je advokatski tim Milorada Dodika zatražio od Suda BiH da kaznu zatvora od godinu dana preinači u novčanu kaznu, što je mogućnost koju predviđa Krivični zakon BiH. Sud BiH je prihvatio ovaj zahtjev.
Na ovaj način Dodik će za godinu dana platiti oko 36.500 maraka (nešto više od 18.000 eura), odnosno 100 maraka (50 eura) po danu u zatvoru.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fu-konsulotacijama-sa-dodikom-predsjednik-bh-entiteta-rs-podnio-ostavku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sud BiH odlučio: Milorad Dodik više nije predsjednik Republike Srpske

Broj žrtava ruskog napada na stambenu zgradu u ukrajinskom gradu Harkovu porastao je na 10, saopštili su ukrajinski zvaničnici, nakon što je ranije danas gradonačelnik Igor Terehov izvijestio o napadu, prvobitno navodeći da su poginule tri osobe, a zatim da je broj stradalih sedam.
U napadu, koji je izazvao požar i urušavanje objekta, prema riječima šefa regionalne vojne uprave, povrije]eno je još najmanje 23 ljudi.
Među poginulima u napadu su bila i djevojčica od 18 mjeseci i dječak od 16 godina, saopštila je ranije vojna uprava.
U međuvremenu, broj povrijeđenih u napadu balističkom raketom na grad Zaporižja porastao je na 17, prema lokalnom zvaničniku.
Drugdje u regionu Zaporižja, dječak od 15 godina je poginuo kada je bomba pala na kuću u selu Novojakovlivka, rekao je šef regionalne vojne uprave Ivan Fedorov. Brat, sestra i roditelji dječaka su takođe povrijeđeni.
Ranije je saopšteno da je ruski vazdušni napad tokom noći na stambeno područje u Harkovu usmrtio je tri osobe, među kojima i malo dijete, i ranio 17, saopštile su jutros ukrajinske vlasti, dok Sjedinjene Države vrše pritisak na Kijev da brzo postigne dogovor za okončanje rata koji je Moskva započela.
Napad dronom ubio je dvogodišnjeg dječaka u drugom po veličini ukrajinskom gradu rano jutros, nakon udara balističkom raketom prethodne noći, saopštio je Oleg Sinegubov, guverner šire oblasti Harkov, na aplikaciji Telegram.
Broj ranjenih u napadu na Harkov "stalno raste", dodao je Sinegubov.
Na Telegramu je gradonačelnik Igor Teregov rekao da su u oba napada poginule još dvije osobe i ranjeno 17, među njima šestoro djece starosti od šest do 17 godina.
"Žena je upravo izvučena iz ruševina: živa je", napisao je Teregov u objavi rano jutros, upozoravajući da bi još ljudi moglo biti zarobljeno ispod ruševina.
Harkov, na sjeveroistoku Ukrajine, blizu granice sa Rusijom, bio je cilj redovnih ruskih napada dronovima i raketama od kako je Moskva pokrenula svoju punu invaziju u februaru 2022.
Prethodni udar balističkom raketom na grad razbio je oko 1.000 prozora, rekao je Sinegubov. Neki stanovnici su morali biti evakuisani, saopštila je ukrajinska državna služba za vanredne situacije na Telegramu.
Reutersovi svjedoci vidjeli su medicinsko osoblje kako pomaže stanovnicima na ulici i spasioca koji pregledaju oštećenja u stambenim zgradama.
Dvije osobe su ranjene u ruskim napadima na susjednu oblast Sumi, koji su takođe oštetili najmanje desetak kuća i obrazovnu ustanovu, saopštile su vlasti.
"Neprijatelj nastavlja namjerno da pogađa civilnu infrastrukturu u oblasti Sumi – podlo, noću", naveo je Oleg Grihorov, šef regionalne administracije, na Telegramu.
Reuters nije mogao nezavisno da potvrdi oružje koje je koristila Rusija. Moskva nije odmah komentarisala. Obje strane poriču da ciljaju civile u svojim udarima, ali hiljade ljudi je poginulo, većina njih Ukrajinaca.
Predsjednik SAD Donald Tramp, koji je u petak ugostio predsjednika Vladimira Putina na Aljasci radi razgovora o okončanju rata, pozvao je Kijev da postigne dogovor sa Moskvom, navodeći: "Rusija je vrlo velika sila, a oni nijesu".

Broj žrtava ruskog napada na Harkov porastao na 10, među njima i djeca

Predsjednik Vlade bh. entiteta Republika Srpska Radovan Višković podnio je ostavku, prenose Nezavisne.
- Nikada se nisam bolje osjećao i da je ovo dan koji je očekivao od trenutka kada je postao premijer - rekao je Višković.
Ostavku je kaže podnio u konsultacijama sa Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske i liderom SNSD-a.
- Biraće se nova vlada. Ostajem da radim, ja sam dijete SNSD-a. Tačno šest godina i osam mjeseci sam bio premijer i na to sam ponosan - naveo je on.
Višković je jutros rekao za Nezavisne novine da su njegova ostavka medijski natpisi, da bi samo dva sata kasnije podnio ostavku.
Višković je na čelu Vlade Republike Srpske bio od 2018. godine, a njegov mandat često je kritikovala opozicija zbog načina upravljanja entitetskim resursima i odnosa prema institucijama Bosne i Hercegovine.
Takođe, od jula 2023. godine, Višković se nalazi na listi sankcionisanih osoba Sjedinjenih Američkih Država zbog prijetnji Dejtonskom mirovnom sporazumu i ugrožavanja suvereniteta Bosne i Hercegovine.
Višković je, kako je tada saopšteno iz Ministarstva finansija SAD, jedan od lidera u RS, odgovoran "za podsticanje na donošenje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS, čime se opstruiše i ugrožava provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma".
Ove sankcije uključuju zabranu ulaska u SAD i zamrzavanje imovine pod njihovom jurisdikcijom.
Višković je i jedan od osumnjičenih u istrazi Tužilaštva Bosne i Hercegovine zbog krivičnog djela napad na ustavni poredak.
Osim Viškovića, za isto djelo se tereti i Milorad Dodik, predsjednik RS, te Nenad Stevandić, predsjednik entiteteskog parlamenta.

U konsultacijama sa Dodikom: Predsjednik Vlade bh. entiteta RS podnio ostavku

Hercegnovski policajci su, preduzimajući intenzivne planske preventivne i represivne aktivnosti u cilju zaštite bezbjednosti i zdravlja građana, sa fokusom na suzbijanje zloupotrebe i ulične distribucije opojnih droga, tokom prve polovine avgusta procesuirali 10 osoba.
Tri osobe su, uz krivične prijave, privedene Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, zbog sumnje da su počinile krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Protiv sedam su, nadležnom sudu za prekršaje, podnijete prekršajne prijave shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga.&nbsp;
Tokom pojedinačnih aktivnosti, službenici Jedinice za borbu protiv droge Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi pronašli su i oduzeli: 90 grama marihuane, više od 90 grama hašiša, 200 mililitara hašiša u tečnom stanju, 21 sličica LSD-a, oko 13 mililitara LSD-a u tečnom stanju, 5 grama ekstazija, manju količinu kokaina, kao i tzv. meksičke pečurke. &nbsp;
- Službenici Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi će nastaviti sprovođenje planskih aktivnosti usmjerenih na sprečavanje zloupotrebe i distribucije opojnih droga i kontinuiranog procesuiranja počinilaca krivičnih djela i prekršaja iz ove oblasti u cilju unapređenja ukupnog stanja bezbjednosti - saopšteno je iz Uprave policije.

Herceg Novi: Procesuirano deset osoba, oduzeti marihuna, hašiš, LSD...

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: osnovni-sud-u-pljevljima

CDT: Nadamo se da Lekić od Kovačevića nije naslijedio imunitet kao zaklon od odgovornosti

Osnovni sud u Pljevljima tražiće skidanje imuniteta Lekiću

Žabljačanin završio iza rešetaka zbog nasilja u porodici

Pljevljak u pritvoru zbog nasilja u porodici, sud procijenio da bi na slobodi mogao ponoviti djelo

U Pljevljima 19 osoba optuženo za saobraćajke u kojima su dvije osobe izgubile život, a 14 zadobile povrede

Pljevljak u pritvoru zbog nasilja u porodici

Pljevljaku pritvor zbog nasilja u porodici

Pljevlja: Zbog nelegalne gradnje 16 optužnih prijedloga, jedna osoba u kućnom zatvoru

Osnovni sud u Pljevljima: U tri predmeta izrečeno 365 dana zatvora zbog nasilja u porodici

Pljevljaku pritvor zbog nasilja u porodici

Sud BiH odlučio: Milorad Dodik više nije predsjednik Republike Srpske

Broj žrtava ruskog napada na Harkov porastao na 10, među njima i djeca

U konsultacijama sa Dodikom: Predsjednik Vlade bh. entiteta RS podnio ostavku

Herceg Novi: Procesuirano deset osoba, oduzeti marihuna, hašiš, LSD...

PRATITE TVe UŽIVO