Pljevljaku Dž.I. (28) određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je počinio krivična djela nedozvoljene polne radnje i protivpravno lišenje slobode.
Dž.I. (28) se sumnjiči da je namamio maloljetnicu u svoje vozilo, nakon čega ju je neprikladno dodirivao. Uprkos njenom insistiranju da napusti vozilo, osumnjičeni joj to nije dozvolio, već ju je protiv njene volje određeni vremenski period zadržavao u automobilu.
- Pritvor je određen jer postoje okolnosti koje ukazuju da bi osumnjičeni ostajanjem na slobodi mogao uticati na svjedoke - saopšteno je iz Osnovnog suda u Pljevljima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pljevljaku pritvor do 30 dana: Namamio maloljetnicu u vozilo i dodirivao je

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je Skupštinu Crne Gore i njen Administrativni odbor da ozbiljno i odgovorno pristupe najavi Osnovnog suda u Pljevljima da će zatražiti ukidanje imuniteta novopostavljenom poslaniku Milanu Lekiću, kako bi se omogućio nastavak krivičnog postupka koji se protiv njega vodi zbog sumnje da je u pijanom stanju izazvao saobraćajnu nezgodu.
U CDT-u podsjećaju da je Lekić mandat poslanika dobio nakon što je Marko Kovačević podnio ostavku zbog nespojivosti funkcija.&nbsp;
- Nadamo se da nije naslijedio i imunitet koji je njegov prethodnik koristio kao zaklon od odgovornosti, jer takva praksa obesmišljava samu svrhu postojanja ovog instituta - navedeno je u saopštenju CDT-a.
Podsjećaju da je javnost svjedočila kako je Skupština devet mjeseci ignorisala zahtjev Višeg državnog tužilaštva da se Kovačeviću ukine imunitet radi omogućavanja krivičnog gonjenja zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.&nbsp;
Administrativni odbor nikada nije ni razmotrio ovaj zahtjev, a Kovačević je u međuvremenu napustio poslaničku funkciju. U CDT-u kažu da je parlament time poslao poruku da je imunitet pojedinaca važniji od pravne države i javnog interesa.
- Institucija parlamentarnog imuniteta ne postoji da bi se štitili politički podobni od zakona, već da bi se obezbijedila nezavisnost izabranih predstavnika u vršenju njihovih funkcija, posebno u kontekstu mogućih politički motivisanih progona. Međutim, pokušaji da se imunitet zloupotrijebi za izbjegavanje odgovornosti za postupke koji nijesu povezani s obavljanjem poslaničke funkcije predstavljaju direktan udar na ugled i funkciju Skupštine kao temeljnog stuba demokratije - napomenuli su u saopštenju.
Zato su ponovo apelovali na parlament da vrate dostojanstvo ovoj instituciji, ističući da odbijanje da se odlučuje o ovakvim slučajevima nije neutralan čin, već aktivna odluka da se zaštite privilegije, a ne principi.
- Skupština ne smije biti utočište za izbjegavanje odgovornosti - poručuju iz CDT-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftuzilastvo-konacno-reagovalo-na-zloupotrebe-bivseg-direktora-ru-pljevlja-milana-lekica-nalozeno-ekonomsko-vjestacenje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

CDT: Nadamo se da Lekić od Kovačevića nije naslijedio imunitet kao zaklon od odgovornosti

Osnovni sud u Pljevljima uskoro će tražiti od Skupštine da funkcioneru Nove srpske demokratije Milanu Lekiću ukine poslanički imunitet, kako bi moglo da se nastavi krivično gonjenje tog parlamentarca zbog udesa koji je prošle godine izazvao u pijanom stanju. 
 
Vijestima su to rekli iz pljevaljskog suda, pred kojim se vodi postupak protiv Lekića. 
 
Iz pljevaljskog Osnovnog suda su kazali da im je Osnovno državno tužilaštvo u Pljevljima podnijelo 8. maja optužni predlog protiv Lekića, zbog krivičnog djela ugrožavanje javnog saobraćaja. 
 
- Sud će, kao nadležni organ, dostaviti Skupštini Crne Gore u najkraćem roku zahtjev za odobrenje da se pokrene krivični postupak prema okrivljenom- naveli su iz Osnovnog suda. 
 
Zbog izazivanja udesa, Lekića je sudija bjelopoljskog Prekršajnog suda kaznio 750 EUR, tri kaznena boda i zaštitnu mjeru zabrane upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca, a on je tada podnio ostavku na mjesto predsjednika Odbora direktora RUP-a. 
 
Na pitanje da li će kolege iz vlasti pozvati da mu ukinu imunitet, Lekić je Vijestima rekao da se neće pozivati na imunitet i da očekuje oslobađajuću presudu. 
 
- Mislim da sam ispravan. Istina je da sam napravio grešku. Bio sam u pripitom stanju te noći, imao sam 1,22 promila- kazao je Lekić. 
 
On je naveo da nije kriv što se tiče uzroka saobraćajne nezgode. 
 
Lekić je rekao da se neće pozivati na imunitet, ali i da lično neće tražiti ukidanje imuniteta. 
 
- Čini mi se da, u svakom slučaju, sud i tužilaštvo mogu po određenim stvarima da vode ovaj postupak, do onog momenta dok se poslanik ne pozove na imunitet. Kad bude došlo do te faze, neću se pozvati na imunitet - pustiću. I čak sam zainteresovan da se to što prije riješi, zato što sam siguran da nijesam kriv- naveo je Lekić. 
 
On je rekao da je “platio ceh” zbog udesa i podnio ostavku na funkciju u RUP-u. 
 
- Da sam sebe maltene kaznim. Osjećao sam se, kako se kaže, odgovornim, ozbiljnim čovjekom. To je malo ko uradio u Crnoj Gori, za tako sitnu, po meni, stvar. Tu nije bilo štete. Ajde, zvanično to. Ali ono auto, da sam ga uništio - ono može danas na tržištu ništa više nego da se kupi za pet, šest hiljada EUR. Ljudi su uništavali i uništavaju, i svjesno i nesvjesno- naveo je on. 
 
Tvrdi da su ga mediji okrivili prije suđenja. 
 
- Ali ne smeta meni - ja idem na dugu stazu. Siguran sam u sebe, da znam da postupam pravilno i da će to sve biti dobro- poručio je Lekić. 
 
Prema Ustavu, protiv poslanika se ne može pokrenuti krivični postupak, niti mu se može odrediti pritvor bez odobrenja najvišeg zakonodavnog doma, osim ako je zatečen u vršenju krivičnog djela za koje je propisana kazna u trajanju dužem od pet godina zatvora.

Osnovni sud u Pljevljima tražiće skidanje imuniteta Lekiću

Osnovni sud u Pljevljima odredio je pritvor od 30 dana J.D. iz Žabljaka zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajdenici.
- Pritvor je određen jer postoje okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ukoliko se nađe na slobodi ponoviti krivično djelo - saoptšeno je iz Osnovnog suda u Pljevljima.

Žabljačanin završio iza rešetaka zbog nasilja u porodici

Osnovni sud u Pljevljima odredio je pritvor od 30 dana T.B. iz tog grada zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
- Pritvor je određen jer postoje okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ukoliko se nađe na slobodi ponoviti krivično djelo - navedeno je u saopštenju Osnovnog suda u Pljevljima.

Pljevljak u pritvoru zbog nasilja u porodici, sud procijenio da bi na slobodi mogao ponoviti djelo

Osnovnom sudu u Pljevljima u 2024. godini podnijeto je 13 optužnih prijedloga i tri optužnice protiv 19 osoba zbog krivičnih djela ugrožavanje javnog saobraćaja i teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja.
Uslijed navedenih krivičnih djela preminule su dvije osobe, teško je povrijeđeno šest, a lakše osam osoba.
U 13 predmeta donijeta je pravosnažna presuda. U 13 pravosnažnih predmeta uslovna osoda je izrečena za devet osoba, vaspitna mjera posebne obaveze-plaćanje novčanog iznosa u korist javne ustanove izrečena je prema mlađoj punoljetnoj osobi koja nije navršila 21 godinu, dok je jedna osoba osuđena na dva mjeseca, a dvije na tri mjeseca kućnog zatvora.
Kako je saopšteno iz pljevaljskog suda, jedna osoba je osuđena na jedinstvenu kaznu zatvora od tri mjeseca zbog krivičnog djela teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja u vezi sa krivičnim djelom ugrožavanje javnog saobraćaja, a u sticaju sa krivičnim djelom nepružanje pomoći licu povrijeđenom u saobraćajnoj nezgodi. 
Od 14 optuženih prema kojima je pravosnažno izrečena krivična sankcija dvoje su krivično djelo izvršili pod dejstvom alkohola.
U tri predmeta postupak je u toku.

U Pljevljima 19 osoba optuženo za saobraćajke u kojima su dvije osobe izgubile život, a 14 zadobile povrede

Pljevljaku B.S. određen je pritvor do 30 dana zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
- Pritvor je određen jer postoje okolnosti koje ukazuju da će osumnjičeni ukoliko se nađe na slobodi ponoviti krivično djelo ili izvršiti krivično djelo kojim prijeti - saopšteno je iz Osnovnog suda u Pljevljima.

Pljevljak u pritvoru zbog nasilja u porodici

Sudija za istragu Osnovnog suda u Pljevljima odredio je pritvor do 30 dana Pljevljaku G.G. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
Njemu se na teret stavlja i ugrožavanje sigurnosti.
- Pritvor je određen jer postoje okolnosti koje ukazuju na to da će osumnjičeni ponoviti krivično djelo ili učiniti krivično djelo kojim prijeti - saopšteno je iz Osnovnog suda u Pljevljima.

Pljevljaku pritvor zbog nasilja u porodici

Osnovnom sudu u Pljevljima u 2024. godine podnijeto je 16 optužnih prijedloga protiv šesnaest fizičkih i jednog pravnog lica zbog krivičnog djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije.
U 12 pravosnažnih predmeta prema jedanaest fizičkih i jednom pravnom licu izrečena je uslovna osuda. Jedna osoba je osuđena na kaznu zatvora koja će se izvršiti izdžavanjem u prostorijama u kojima stanuje.
U tri predmeta presuda nije pravosnažna, a u jednom je postupak u toku.
Iz Osnovnog suda u Pljevljima su kazali da je, u odnosu na 2023. godinu kada im je podnijeto devet optužnih prijedloga zbog krivičnog djela građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, u 2024. podnijeto sedam optužnih prijedloga više zbog istog krivičnog djela.
&nbsp;

Pljevlja: Zbog nelegalne gradnje 16 optužnih prijedloga, jedna osoba u kućnom zatvoru

Osnovnom sudu u Pljevljima u 2024. godini je podnijeto 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.
U šest predmeta je donijeta pravosnažna odluka. U tri pravosnažna predmeta izrečene su kazne zatvora u ukupnom trajanju od 365 dana. 
U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom predmetu izrečena je uslovna osuda i u jednom predmetu optužba je odbijena uslijed odustanka ODT od krivičnog gonjenja.
- U odnosu na 2023.godinu kada je Osnovnom sudu u Pljevljima podnijeto devet optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, u 2024.godini je podnijet 21 optužni prijedlog više zbog istog krivičnog djela - saopšteno je iz tog suda.

Osnovni sud u Pljevljima: U tri predmeta izrečeno 365 dana zatvora zbog nasilja u porodici

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: osnovni-sud-u-pljevljima