Slučaj koji je u novembru uznemirio crnogorsku javnost i otvorio ozbiljna pitanja o zaštiti životinja i institucionalnoj odgovornosti i dalje je bez jasnog epiloga. Ruski državljanin A. V. (37), osumnjičen za seksualno zlostavljanje psa u Podgorici, pušten je da se brani sa slobode, dok nadležni organi nemaju precizan odgovor da li će, kako je ranije najavljeno, biti protjeran iz Crne Gore nakon okončanja postupka. 
U međuvremenu, organizacije za zaštitu životinja i građanski aktivisti najavljuju izlazak na ulicu, upozoravajući da tišina i odugovlačenje institucija dodatno produbljuju osjećaj nepovjerenja u sistem.
Oni su pozvali javnost na protest „Zaštitimo životinje, zaštitimo društvo“ u subotu 20. decembra u 17 sati ispred zgrade Vlade u Podgorici. 
Okupljanje organizuju NVO „Kuća životinja“ Daliborka Rešetar, Milica Leković i građanski aktivista Nikola Jočić, a protest je uredno prijavljen nadležnim institucijama i biće miran, dostojanstven i u skladu sa zakonom.
<h2>Prijava, hapšenje, puštanje na slobodu</h2>
Upravo Jočić i udruženje „Kuća životinja“ u novembru su prijavili seksualno zlostavljanje psa u Podgorici, za koje se sumnjiči ruski državljanin. Protiv njega je tada podnijeta krivična prijava Osnovnom državnom tužilaštvu i Upravi policije, nakon čega je uhapšen, ali je potom pušten da se brani sa slobode.
Iako je iz Uprave policije bilo najavljeno da će, nakon okončanja krivičnog postupka, strani državljanin biti udaljen sa teritorije Crne Gore, više od mjesec od prijave postupak još traje. 
U međuvremenu, građani tvrde da osumnjičenog i dalje srijeću na ulicama Podgorice, zbog čega se postavlja pitanje toka i ishoda ovog slučaja.
<h2>Milanovć: Ako bude kriv prvo će morati izdržati kaznu</h2>
Tim povodom, Portal Analitika obratio se tužilaštvu koje je preuzelo vođenje slučaja, radi detaljnijeg i preciznijeg informisanja javnosti.
- Nije deportovan, ukinut mu je pritvor, ali se protiv njega i dalje vodi postupak - kazao je za Analitiku Duško Milanović iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.
Na pitanje da li će nakon završetka postupka ovo lice biti protjerano iz Crne Gore, kako je ranije i najavljeno, iz ODT-a nijesu mogli dati precizan odgovor.
- To ne znam, ali ukoliko nakon okončanja postupka bude oglašen krivim, prvo će morati izdržati kaznu - rekao je Milanović Analitici.
<h2>Pas oduzet i smješten u azil, sudbina drugih nepoznata</h2>
U međuvremenu i veterinarska inspekcija je izvršila kontrolu na adresi na kojoj je bio prijavljen A. V. i tom prilikom je pas, koji je zatečen u tom stanu, oduzet. 
Kako je za Portal Analitika kazala Marta Darmanović iz podgoričkog skloništa za napuštene životinje, pas je nakon toga smješten u azil.
Međutim, Daramanović posebno ističe da nije poznato gdje se nalaze ostali psi koji se vide na eksplicitnim fotografijama i snimcima koje je osumnjičeni dijelio putem mreže Telegram i da je upravo to ono što posebno zabrinjava, te da se postavlja pitanje – da li se nadležni organi uopšte bave njihovim nalaženjem.
<h2>Policija ranije najavila deportaciju</h2>
Podsjetimo, nakon prijave slučaja i hapšenja osumnjičenog, iz Uprave policije je saopšteno da će ovo lice biti udaljeno sa teritorije Crne Gore.
- Nakon okončanja krivičnog postupka u vezi sa navedenim krivičnim djelom, Policija će prema A. V. preduzeti mjere i radnje shodno Zakonu o strancima u cilju udaljenja lica sa teritorije Crne Gore, odnosno njegovog protjerivanja - saopštili su tada iz policije.
<h2>Organizatori protesta: Nasilje nad životinjama ne smije biti tolerisano</h2>
S druge strane, inicijatori ističu da protest organizuju upravo zbog, kako navode, sporog i neadekvatnog institucionalnog odgovora.
 - Naš zahtjev je jasan: hitna i odgovorna reakcija institucija, odgovornost za počinjeno nasilje nad životinjama i adekvatno procesuiranje ruskog državljanina koji je pušten da se brani sa slobode - poručili su organizatori.
Oni su pozvali građane da se pridruže skupu i, kako su naveli, zajedno pokažu da nasilje nad životinjama ne smije biti tolerisano u crnogorskom društvu.
- Tišina je saučesništvo - poručili su.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

ODT ne zna da li će Rus koji je seksualno zlostavljao psa u Podgorici biti protjeran: Organizacije i aktivisti u subotu izlaze na ulicu

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 časa licu S.B. zbog osnova sumnje da je izvršio krivično djelo protivpravno lišenje slobode, u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljene polne radnje, kao i krivičnim djelom zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio zapisa ili zapisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem, saošteno je iz ODT-a.
- Naime, postoji osnov sumnje da je S.B. krajem mjeseca novembra zaustavio svoje vozilo i primorao oštećenu M.A. koja se kretala pješke da uđe u isto, nakon čega je zaključao vrata od vozila i odvezao je na za sada nepoznatu lokaciju. Na tom mjestu je, kako se sumnja, u unutrašnjosti vozila skinuo odjeću sa oštećene i nedozvoljeno je dodirivao po tijelu. Takođe, postoji osnov sumnje da je S.B. snimak seksualno eksplicitnog sadržaja, koji mu je oštećena prethodno poslala, neovlašćeno proslijedio njenom suprugu, čime je ostvario obilježja drugog krivičnog djela za koje se tereti- navodi se u saopštenju.
Kako ističu iz ODT-a, osumnjičeni je zadržan zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva, ponavljanja krivičnog djela, kao i mogućeg uticaja na svjedoke.

ODT: Podgoričanin osumnjičen za protivpravno lišenje slobode, nedozvoljene polne radnje i zloupotrebu tuđeg snimka

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv službenika Uprave policije S.P, zbog sumnje da je počinio krivično djelo zlostavljanje.
S.P. se stavlja na teret da je u noćnim satima, 13. jula ove godine, u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, prilikom izvršavanja službenih radnji, fizički napao uhapšenog V.C. postupajući na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo. 
- Oštećeni je tom prilikom zadobio laku tjelesnu povredu - saopšteno je iz ODT-a Podgorica.

1250x600

1084x550

Optužni prijedlog protiv policajca: U OB Podgorica nasrnuo na uhapšenog

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 časa državljaninu Srbije E.H. i državljaninu Sjeverne Makedonije B.S. zbog sumnje da su, tokom novembra na teritoriji Podgorice, izvršili više teških krađa, provaljivanjem u ugostiteljske, trgovačke i druge poslovne objekte.&nbsp;
E.H. se sumnjiči da je ulazio u objekte i krao novac, dok je B.S. obezbjeđivao okolinu, nakon čega su protivpravno pribavljenu imovinsku korist dijelili.
Takođe, protiv E.H. se vodi postupak i zbog sumnje u falsifikovanje isprave. On je, prilikom hapšenja, posjedovao važeću ličnu dokumentaciju Srbije, kao i sumnjiva strana dokumenta. Ujedno je utvrđeno da je za njim raspisana međunarodna potjernica.
- Oba osumnjičena zadržana su zbog postojanja opasnosti od bjekstva - kazali su iz ODT Podgorica.

Državljani Srbije i S. Makedonije zadržani zbog više krađa u Podgorici: Jedan provaljivao u poslovne objekte, drugi držao stražu

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni predlog protiv N.K. zbog osnovane sumnje na neovlašćenu eksploataciju rječnog nanosa.
- Prema navodima iz optužnog predloga, N.K. se tereti da je u oktobru 2025. godine, na području Zete, bez potrebnih odobrenja i suprotno Zakonu o vodama, vršio nezakonitu eksploataciju rječnog nanosa iz korita rijeke Morače, koristeći radnu mašinu i vozilo za transport materijala - naveli su u podgoričkom ODT-u.
Policijski službenici su ga zatekli na mjestu događaja.

ODT podnijelo optužni prijedlog za neovlašćenu eksploataciju rječnog nanosa

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni prijedlog protiv pravnog lica „V. M.“ iz Podgorice i odgovornog lica X. G. zbog toga što na gradilištu, na kom je 11. septembra 2023. pao A. T. i zadobio teške tjelesne povrede, nisu obezbijedili advekatnu zaštitnu opremu i uređaje.
X. G. je, kako se navodi, djelujući u ime i za račun pravnog lica, prema navodima optužnog prijedloga, postupao suprotno propisima iz oblasti zaštite i zdravlja na radu.
- Okrivljenima se stavlja na teret da su 11. septembra 2023. godine, ne preduzimajući propisane mjere bezbjednosti na gradilištu u Podgorici, omogućili nastanak opasne situacije u kojoj je došlo do pada radnika A. T. i njegovog zadobijanja teške tjelesne povrede. Na ovaj način su izvršili krivično djelo teška djela protiv opšte sigurnosti - navodi se u saopštenju.
Prema navodima optužnog prijedloga, odgovorno lice nije obezbijedilo adekvatnu zaštitnu opremu i odgovarajuće zaštitne uređaje na mjestu izvođenja radova, što je dovelo do opasnosti po život ili tijelo ljudi.

Nisu obezbijedili adekvatnu zaštitnu opremu i uređaje na gradilištu

Skupština Glavnog grada imenovala je juče Dragana Radovića za direktora Muzeja i galerija Podgorice u punom mandatu, iako se za njega vezuje nerazjašnjena afera nestanka 150 eksponata iz Arheološke zbirke ove ustanove u periodu dok je on upravljao zbirkom, a ona je pod njegovim ingerencijama bila čak dvije decenije - od 2002. do 2022. godine. Tokom rasprave opozicija je ukazala na ovu činjenicu, ali predstavnici većine bili su kategorični da se krivični postupak ne vodi protiv Radovića, već da je krivična prijava podnešena protiv NN osobe. <h2>ISTRAGA U TOKU</h2> Krajem oktobra Portal ETV uputio je pitanja Osnovnom tužilaštvu o toku istrage u slučaju krivične prijave Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice podnešene u decembru 2022. godine protiv NN osobe zbog krađe 150 muzejskih predmeta koji imaju izuzetno visoku kulturno-umjetničku, istorijsku i materijalnu vrijednost. Kratak odgovor stigao je 30. oktobra. - U vezi Vaših pitanja, obavještavamo Vas da se predmet Vašeg interesovanja nalazi u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka, za sada ne možemo saopštiti više detalja – bilo je sve što su saopštili. Proizilazi da Osnovno državno tužilaštvo ni skoro tri godine od kada im je stigla krivična prijava nije okončalo istragu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT Podgorica"><figcaption>ISTRAGA TRAJE SKORO TRI GODINE: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici(Photo: ODT Podgorica)</figcaption></figure>  Portal ETV krajem oktobra pitanja je uputio i Radoviću, ali on do danas nije odgovorio. Opozicija juče nije podržala njegovo imenovanje za direktora Muzeja i galerija Podgorica, odbornik Pokreta Preokret Mirza Krnić negodovao je i što Radović nije bio u sali tokom rasprave, jer je, kako je kazao, htio, pored ostalog, da ga pita da li je tačno da su određeni eksponati kojima raspolaže muzej nestali, da li su korišćeni za privatne izložbe, kao i da li su neki oštećeni ili nijesu vraćeni. Odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković ocijenio je da je imenovanje Radovića dio političkog aranžmana Pokreta za Podgoricu i istakao da nije dobro što se ne zna ishod postupka za nestanak eksponata, te da ne bi bilo dobro „dići ruke za nekoga u čijem je mandatu nestalo 150 eksponata“. Odbornik Preokreta Srđan Perić bio je kategoričan da je i te kako važno pitanje kako će upravljati Muzejima i galerijama čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje su nestali eksponati. Odbornik liste „Za bolju Podgoricu“ Miloš Krstović kazao je da se protiv Radovića ne vodi krivični postupak. - Krivična prijava je podnešena protiv NN lica. Targetirate veliki broj zaposlenih unutar Muzeja i galerija. Dragan Radović je jedan od boljih kadrova kojeg ćemo izabrati, po mom ličnom mišljenju i najbolji. Čovjek koji ima 25 godina kao kustos u Muzejima i galerijama - kazao je Krstović. Istakao je i da je Radović ranije u lokalnom parlamentu saopštio da nema nikakve veze sa nestankom eksponata iz Arheološke zbirke. <h2>ZAPISNIK IZ 2002.</h2> A Radović je Arheološku zbirku preuzeo u maju 2002. godine i njom upravljao čak dvije decemije – do 2022. kada je otkriveno da fali 150 eksponata. Prema zapisniku o primopredaji Arheološke zbirke između dipl. arheologa Vere Drecun, savjetnika konzervatora i dipl. istoričara umjetnosti Dragana Radovića, tadašnjeg kustosa Muzeja i galerija Podgorice u maju 2002. godine, u koji Portal ETV ima uvid, eksponati su bili podijeljeni u više zasebnih grupa prema mjestu nalaza. U dokumentu se precizno navodi koliko ima eksponata i sa kojih nalazišta, koliko ih je falilo tokom ranijih primopredaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3" data-rendition-name="original" width="1030" height="1422" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8" data-rendition-name="original" width="1052" height="1600" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  - Arheološka zbirka broji ukupno 984 eksponata – piše u dokumentu. Javnost je o nestanku eksponata obaviještena tek u avgustu 2023. kada je urednik u dnevnim novinama Pobjeda Jovan Nikitović otkrio u istraživačkom tekstu da je uprava Muzeja i galerija Podgorica podnijela krivičnu prijavu, a tadašnji direktor ustanove Vučić Ćetković objasnio da su nestali predmeti pripadali Arheološkoj zbirci. - Među predmetima koji nedostaju su omega ukosnice, fibule, određeni keramički predmeti, balsamarijumi, ungventarijumi (duguljasta posuda/bočica, nap. aut.), fragmenti keramike, veći broj komada starog rimskog novca… - kazao je on novinaru Pobjede. Više izvora potvrdilo je tada listu i da je među nestalim predmetima i kamena urna, staklena čaša, keramčki tanjir, kockice za igru (sve sa Duklje), zatim srebrni prsten sa profilisanom glavom, gvozdeni nož, pa čak i fragmenti keramike iz Vavilona, koje je Muzeju poklonio M. Uskoković. Što se tiče numizmatike, objavila je Pobjeda, nestalo je ukupno 125 starih rimskih novčića. Nestanak eksponata, kako je tada rekao Ćetković, utvrđen je prilikom primopredaje dijela Arheološke zbirke između dva kustosa, odnosno prilikom identifikacije i popisa predmeta koji su bili sastavni dio zapisnika o ranijoj primopredaji iz 2002. godine. Na osnovu tog zapisnika, kako je kazao Ćetković, zaključuje se da su nestali predmeti bili na spisku, a samim tim i u depou, 2002. godine kada je obavljena posljednja primopredaja, prije one koja je uslijedila dvije decenije kasnije - 2022. godine. <h2>IZJAŠNJENJE RADOVIĆA</h2> Tokom interne kontrole kada je ustanovljena krađa 150 eksponata, kako je pisala Pobjeda, Radović je u pisanom izjašnjenju objasnio da se dio predmeta iz Arheološke zbirke, koju je preuzeo 2002. godine, nalazi izložen u stalnoj postavci od njenog otvaranja dok je, veći dio, tokom prethodne dvije decenije bio smješten u metalnim ormarima koji su zadovoljavali standarde fizičke zaštite i zaštite od spoljnih negativnih uticaja i hazarda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4" data-rendition-name="original" width="899" height="599" loading="lazy" alt="NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice"><figcaption>NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice(Photo: Facebook/Muzeji i galerije Podgorice)</figcaption></figure>  - Njihovo kretanje je bilo uslovljeno samo kretanjem cijele institucije prilikom nekoliko seljenja početom prvih godina prošle dekade. U tom periodu, i pored neuslovnog smještaja i nestandardnog transporta, svi predmeti su sačuvani i obezbijeđeni po svim muzejskim standardima i nije se desilo da bilo koji predmet bude oštećen ili nedostaje – napisao je Radović. Na kraju dopisa, kako je prenijela Pobjeda, istakao je da se „situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem pomenutih predmeta drastično promijenila prilikom opremanja depoa, u kojem su smješteni, novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare“. - Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – napisao je Radović u izjašnjenju tadašnjem direktoru Ćetkoviću. U okviru tužilačke istrage o krađi eksponata iz Arheološke zbirke saslušan je i Radović, ali nije poznato što je saopštio.

Kaćuša Krsmanović

Čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje je nestalo 150 eksponata, sada će upravljati Muzejima i galerijama

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv Z.M. iz Podgorice zbog sumnje da je izvršio krivično djelo neovlašćena eksploatacija rječnog nanosa.
Prema navodima iz optužnog predloga, okrivljeni je 30. septembra 2025. godine, na području Grbavaca, bez potrebnih odobrenja i saglasnosti nadležnih organa, vršio eksploataciju rječnog nanosa upotrebom građevinske mehanizacije.
- Nakon sprovedene istrage i prikupljenih dokaza, tužilaštvo je predložilo da se pred nadležnim sudom zakaže glavni pretres i u postupku utvrdi odgovornost okrivljenog - saopšteno je iz ODT-a Podgorica.

Optužni prijedlog protiv Podgoričanina zbog nelegalne eksploatacije šljunka

Viši sud u Podgorici uvažio je žalbu Osnovnog državnog tužilaštva i ukinuo prvostepenu presudu kojom su zamjenik direktora "Aerodroma Crne Gore" (ACG) Petar Radulović i direktor kompanije "Wir metaloprerada" Darko Đondović oslobođeni optužbe da su pri dostavljanju dokumentacije za radno mjesto zamjenika izvršnog direktora ACG-a, falsifikovali ispravu.
Time je predmet vraćen na na ponovno suđenje.
- Viši sud je uvažio žalbene navode ovog tužilaštva, ocjenjujući da je prvostepena presuda donesena uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka i da su razlozi presude nerazumljivi i protivrječni sadržini dokaza izvedenih tokom glavnog pretresa - navedeno je u saopštenju ODT-a.
Prvostepenu oslobađajuću presudu krajem 2024. godine donio je sudija Osnovnog suda Borko Lončar.

Ponovo će se suditi Raduloviću i Đondoviću za falsifikovanje isprave

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici podnijelo je optužni prijedlog Osnovnom sudu u Podgorici protiv okrivljenog K. A. i pravnog lica „M.“ zbog produženog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa u iznosu od 36.386 eura.
Ovo krivično djelo je, kako se navodi u saopštenju, učinjeno na način što okrivljeni K. A. nije izvršio obaveznu prijavu poreza na lična primanja fizičkih lica i obavezu plaćanja prireza porezu po osnovu ličnih primanja fizičkih lica.
- Pa djelujući u svojstvu odgovornog lica u pravnom licu ove obaveze nije obračunavao, obustavljao i uplaćivao prilikom isplate novčanih sredstava sa žiro računa pravnog lica „M.“ na svoj lični žiro račun, te je tako oštetio budžet Crne Gore za ukupan iznos od 36.386 eura - navodi se u saopštenju.

Podnijet optužni prijedlog zbog utaje poreza i doprinosa u iznosu od oko 36.000 eura

Svaki izborni proces, bilo da je neposredan ili se sprovodi u parlamentu, počiva na pravilima izborne matematike. Volja građana iskazuje se kroz poslaničke mandate, dok poslanici dalje biraju nosioce drugih državnih funkcija, većinama koje zavise od prirode i značaja tih funkcija.
To je uobičajena i nesporna praksa - sve dok se ne uoče nelogičnosti koje proizvode različite većine za izbor članova Sudskog i Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika. Jer tu prestaje da važi Radbruhova misao o povezanosti prava i matematike putem logike, ali i osnovna pravnička maksima da je temelj pravičnosti jednako postupanje u jednakim situacijama.
Naime, za izbor uglednih pravnika u Sudski savjet potrebna je kvalifikovana većina: dvotrećinska (54 poslanika) u prvom krugu i tropetinska (49), kao deblokirajući mehanizam, u drugom. Nasuprot tome, članovi Tužilačkog savjeta biraju se prostom većinom prisutnih poslanika koji obezbjeđuju kvorum. To znači da je minimalni broj glasova potreban za izbor članova ova dva tijela u odnosu 49, za Sudski savjet, prema 21, za Tužilački savjet.
U tom odnosu, logika i pravičnost gube svoje značenje. Potvrdu daje i nedavni izbor člana Tužilačkog savjeta sa svega 30 glasova. Takav izbor jeste legalan, ali nije legitiman, osim ako se ne prihvati stav da je „tužilačka vlada“ manje važna od „sudske vlade“.
Pored toga, ovakva razlika ne može se opravdati ni pretpostavkom da je izbor sudija složeniji i (ili) odgovorniji od izbora tužilaca, pa da, samim tim, izbor onih koji biraju tužioce treba da bude manje zahtjevan.
Takva nekonzistentnost nema uporište ni u nadležnostima ova dva tijela. I Tužilački i Sudski savjet biraju i razrješavaju tužioce/sudije, predlažu Vladi iznos sredstava za rad tužilaštava/sudova, odlučuju o disciplinskoj odgovornosti tužilaca/sudija, razmatraju pritužbe, daju mišljenja o nespojivosti obavljanja određenih poslova, kao i o nacrtima propisa koji se odnose na sudstvo, odnosno tužilaštvo. Priroda, obim i sadržaj njihovih nadležnosti su, dakle, suštinski slični.
Opravdanje za različit pristup ne može biti ni to što se u Ustavu utvrđuje da je sudstvo nezavisno, a da je tužilaštvo jedinstven i samostalan državni organ. Tijela Savjeta Evrope, kao ključni standard u izgradnji sistema zasnovanog na vladavini prava, insistiraju na visokom stepenu nezavisnosti tužilaštva. Konsultativno vijeće evropskih tužilaca u Mišljenju br. 16 (2021) jasno naglašava da nezavisnost tužilaštva treba da bude garantovana na najvišem mogućem nivou i „slična onoj koja postoji kod sudija“.
U našem sistemu to nije slučaj. Autonomija tužilaštva počinje već od načina na koji se biraju članovi Tužilačkog savjeta, odnosno od načina na koji se biraju oni koji tužioce biraju. Minimalna većina za njihov izbor nije adekvatan normativni odgovor na ove evropske standarde, niti na preporuke Venecijanske komisije da se sastav i način izbora Tužilačkog savjeta urede Ustavom.
Odsustvo takvog rješenja u praksi nije samo pravno pitanje, već i pokazatelj političke volje. Vlast ovo pitanje nikada nije problematizovala, dok je opozicija kontinuirano ukazivala na nedosljednost postojećeg modela. Rasprava je dodatno zaoštrena tokom parlamentarnog razmatranja godišnjeg izvještaja o radu tužilaštva, gdje su se mogle prepoznati ambicije za politički uticaj na tužilačku organizaciju, umjesto suštinskog nadzora nad radom.
Sve navedeno vodi preporuci: članove Tužilačkog savjeta treba birati istom kvalifikovanom većinom kao i članove Sudskog savjeta, i to kroz ustavnu normu. Time bi se spriječilo da bilo koja buduća većina zakonodavnim putem ponovo uvede rješenje “obične većine”.
Takav pristup imao bi najmanje dva pozitivna efekta: otvorio bi prostor za širi politički dijalog vlasti i opozicije i podstakao veću konkurentnost, odnosno veći broj kandidata prilikom izbora članova Tužilačkog savjeta.
U postupku ustavnih promjena, koje su u našoj političkoj zbilji, nažalost, često svedene na identitetska pitanja, neophodno je usvojiti i amandmane koji se tiču pravosuđa. Prvi bi podrazumijevao brisanje odredbe o članstvu ministra pravde u Sudskom savjetu, oko čega postoji široka saglasnost. Drugi bi uveo kvalifikovanu većinu za izbor uglednih pravnika u Tužilački savjet, oko čega tek treba izgrađivati saglasje. Uostalom, međunarodni standardi upravo tome i služe – da uspostave pravila koja uređuju sistem tako da svaki njegov segment ima puni legitimitet.

Sudski i Tužilački savjet – ista moć, različita pravila izbora

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boravi u zvaničnoj posjeti Republici Azerbejdžan, na poziv šefa azerbejdžanske diplomatije Džejhuna Bajramova.
- Tokom boravka u Bakuu, Ibrahimović je imao niz susreta sa najvišim državnim zvaničnicima, tokom kojih je razgovarano o unapređenju političkih odnosa i jačanju ekonomske saradnje između dvije države - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp;
Na sastanku sa ministrom Bajramovom ocijenjeno je da su odnosi Crne Gore i Azerbejdžana prijateljski i stabilni, uz obostranu spremnost da se dodatno razvijaju.
- Sagovornici su istakli značaj redovnog političkog dijaloga i najavili intenziviranje kontakata na visokom nivou u narednom periodu - navode iz MVP.&nbsp;
Poseban fokus razgovora bio je na saradnji u oblasti energetike, uključujući snabdijevanje gasom i razvoj obnovljivih izvora energije.
- Razmatrane su i mogućnosti za povećanje robne razmjene i direktnih investicija, uz ocjenu da postoji značajan neiskorišćen potencijal - navode iz MVP.&nbsp;
Ibrahimović je, kako je saopšteno, zahvalio Azerbejdžanu na dosadašnjim ulaganjima u infrastrukturne projekte u Crnoj Gori, ističući da ona doprinose jačanju investicione atraktivnosti zemlje.
- Tokom posjete, ministri vanjskih poslova potpisali su Memorandum o saradnji u oblasti konzularnih poslova, kojim se unapređuje institucionalna saradnja i olakšava pružanje usluga građanima obje države - navode iz MVP.&nbsp;
Ibrahimović sastao se i sa predsjednicom Narodne skupštine Azerbejdžana Sahibom Gafarovom, sa kojom je razgovarao o jačanju parlamentarne saradnje i značaju parlamentarne diplomatije u razvoju bilateralnih odnosa.
U susretu sa premijerom Alijem Asadovim razgovarano je o konkretnim ekonomskim projektima, investicijama, energetici i infrastrukturi. Ibrahimović je poručio da Crna Gora ostaje pouzdan partner Azerbejdžanu i otvorena za dugoročnu saradnju.
- Poseban dio razgovora bio je posvećen radu Mješovite komisije za ekonomsku saradnju, o čemu je Ibrahimović razgovarao sa ministrom finansija Sahilom Babajevim. Dogovoreno je jačanje aktivnosti Komisije, uz fokus na investicije, turizam i finansije, kao i snažniju promociju Crne Gore na azerbejdžanskom turističkom tržištu - navode iz MVP.

Ibrahimović u Bakuu: Odnosi Crne Gore i Azerbejdžana prijateljski i stabilni

Zakon o unutrašnjim poslovima koji je u skupštinsku proceduru poslala Vlada Crne Gore, nije ništa drugo do kopija prijedloga zakona koji je, pred kraj proljećnjeg zasijedanja, Skupština razmatrala na prijedlog poslanika Demokrata, Duška Stjepovića, kazao je poslanik SD-a i predstavnik Evropskog saveza Nikola Zirojević.&nbsp;
Zirojević je podsjetio da je tada kolegi Stjepoviću rekao da bi mnogo bolje bilo da o zakonu razgovaraju s njegovim stvarnim autorom i inicijatorom, nego sa njim koji je samo izvođač radova.&nbsp;
- Danas ulogu izvođača radova za prljavo zakonsko rješenje kojim se pokušava legalizovati politički progon policijskih službenika preuzima direktno Vlada Crne Gore i ministar unutrašnjih poslova kao predlagač - istakao je Zirojević.&nbsp;
Prema njegovim riječima, sve ovo se radi na izuzetno perfidan način, poredeći preko stotinu policijskih službenika sa nekolicinom onih koji pred nadležnim državnim organima iščekuju završetak pokrenutih procesa.&nbsp;
- Nevini, dok se ne dokaže suprotno, shodno Ustavu Crne Gore na koji parlamentarna većina često zaboravlja. Još tada, u julu mjesecu tekuće godine, bilo je jasno da je tzv. “veting” propao, da osnova za progon najvećeg dijela policijskih službenika nema, te da je cilj navedenog zakonskog rješenja da se dodatno obesprave ovi već obespravljeni ljudi. Dodatan problem predstavlja činjenica da je dolaskom novog direktora na čelo ANB-a prestalo štancanje bezbjednosnih smetnji na zahtjev čelnika Demokratske Crne Gore - saopštio je Zirojević.&nbsp;
U konačnom, kako je dodao, navedeno zakonsko rješenje protivi se brojnim međunarodnim konvencijama, a nema ni saglasnost Evropske komisije što može biti dodatan kamen spoticanja Crne Gore na njenom EU putu.&nbsp;
- Stoga pozivam Vladu Crne Gore da navedeno zakonsko rješenje povuče iz skupštinske procedure, a ukoliko se to ne dogodi, sve kolege u Parlamentu koji se suštinski, a ne deklarativno zalažu za evropski put Crne Gore, pozivam da glasaju protiv navedenih izmjena i dopuna zakona - zaključio je Zirojević.&nbsp;

Zirojević: Vlada preuzela ulogu "izvođača radova" za politički progon policajaca

Crna Gora nije obaviještena da je Albanija odustala od zajedničke izgradnje mosta na Bojani, kazali su za Portal ETV u resoru Ministarstva saobraćaja, kojim rukovodi ministarka Maja Vukićević.
- Zvanično nijesmo dobili informaciju da je albanska strana odustala od ovog projekta - kratko su odgovorili Portalu ETV.
Pojedini albanski mediji pišu da je Albanija odustala od ovog projekta. Kako navode, u posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoju, više ne postoji. Tamošnja Vlada uklonila je projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe.
Još 2022. godine tadašnji premijer Dritan Abazović najavio je izgradnju mosta na rijeci Bojani – projekta vrijednog 20 miliona eura, koji bi spojio Ulcinj i albansku Velipoju. Udaljenost između dva turistička mjesta, koja danas iznosi 73 kilometra, trebalo je da bude smanjena na svega jedan kilometar. Najave su bile velike, a obećanja još veća. No, tri godine kasnije – ni traga od mosta.
U januaru 2023. godine potpisan je i međudržavni sporazum između Crne Gore i Albanije o izgradnji mosta, što je ujedno bio i posljednji konkretan korak. Danas gradilišta nema, početak radova nije ni najavljen, a iz Albanije stižu informacije, kako to pišu pojedini tamošnji mediji, da od projekta neće biti ništa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Falbanski-mediji-most-preko-bojane-odnijela-reka-projekat-koji-su-sa-velikom-pompom-lansirali-abazovic-i-rama-vlada-ponistava%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Crna Gora nije obaviještena da je Albanija odustala od mosta na Bojani

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zbog transparenta na Gorici policija tražila podatke, Boljević poručuje: Ovo je dno dna, ne bojimo ih se!

Pod izgovorom „volonterskog rada“ planira se da popovi Crkve Srbije i njihovi učenici dobiju pristup najvažnijim državnim dokumentima - saopštila je grupa građana sa Cetinja navodeći da se radi o direktnom i opasnom nasrtaju na Državni arhiv Crne Gore i Nacionalnu biblioteku „Đurđe Crnojević“.
To, kako su podvukli, nije pomoć - nego pokušaj kontrole, falsifikovanja i otuđivanja crnogorske istorije.
Oni čekaju ishod razgovora NVO Centar za građanska prava s direktorom Državnoga arhiva. Od toga ishoda, poručuju, zavisiće njihova dalja i odlučna reakcija.
- Jasno i glasno poručujemo: Neće se dozvoliti da oni koji su 5. septembra 2021. godine došli na Cetinje brutalnim nasiljem danas slobodno vršljaju po crnogorskome kulturnom blagu i nastavljaju ono što tada nijesu uspjeli - brisanje crnogorskog identiteta - naglasili su u saopštenju.
Posebnu odgovornost, smatraju, snosi direktor Arhiva, gospodin Mrvaljević koji, prema njihovim riječima, kroz lične ustupke popovima Crkve Srbije pokušava otvoriti vrata institucije koja mora biti bedem kulturne baštine crnogorske države.
- Ako im treba obuka - neka svoje ljude šalju van Crne Gore, đe im je matica. Ako im treba znanje - neka direktor ide kod njih u Bogosloviju i drži im predavanja. Ali u crnogorski Arhiv i biblioteku - neće ući - decidni su oni.
Cetinje, kažu, ima svoju đecu, školovanu, nezapošljenu i sposobnu da čuva ono što je naše.
- A koja nije imala šanse ni da volontira. I izvan Cetinja i na Cetinju Crna Gora ima svoje stručnjake, one koji Crnu Goru vide kao hiljadugodišnju državu a ne kao srpski izlaz na more. Ne damo arhivsku građu, ne damo istoriju, ne damo budućnost. Ako nadležne institucije ne reaguju, građani Cetinja hoće. U svojoj kući, branićemo Crnu Goru - zaključeno je u saopštenju grupe građana Cetinja.

Tag: osnovno-drzavno-tuzilastvo-u-podgorici