U okviru akcije „Stranac“ jedan stranac prinudno je udaljen, boravak je otkazan za njih 16, a donijeto je i 19 rješenja o njhovom povratku.
Iz Uprave policije je saopšteno i da su izdata 64 prekršajna naloga, te da je iniciran prestanak privremenog boravka za troje stranih državljana.
- Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 14.036 mjera u okviru kojih je: podnijeto 9.212 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, donijeto 1.436 rješenja o povratku lica, prinudno je udaljeno 186 lica, dok su 164 strana državljanina protjerana iz Crne Gore - naglasili su u Upravi policije.
Boravak je, kako su dodali, otkazan za 1.711 osoba, dok je za 1.327 iniciran prestanak privremenog boravka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Boravak otkazan za 16 stranaca, jedan prinudno udaljen

U okviru akcije „Stranac“ u protekla 24 sata otkazan je boravak za 73 stranca, kontrolisano njih 4.567 i realizovano 329 mjera.
- U akciji je kontrolisano 4.567 stranih državljana sa boravkom u Crnoj Gori, 127 privrednih subjekata, 99 objekata za smještaj, 210 ugostiteljkih objekata, kladionica i noćnih klubova, 109 gradilišta i 6.457 vozila – saopšteno je iz Uprave policije.
Realizovano je 329 represivnih mjera prema strancima u okviru kojih je otkazan boravak za 73 strana državljanina, iniciran prestanak privremenog boravka za njih 12, a prinudno su udaljena dva strana državljanina i protjerana dva.
- Podnijeto je 214 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, a donijeto je i 26 rješenja o povratku lica. Donijeta su tri rješenja o zabrani ulaska u Crnu Goru na graničnim prelazima – dodali su u policiji.
Službenici Sektora granične policije su, prema njihovim riječima, u postupku odlučivanja po zahtjevima stranaca dali 79 negativnih mišljenja za odobrenje, odnosno produženje privremenog boravka.
- Od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac donijeto je 13.888 mjera u okviru kojih je: podnijeta 9.121 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto je 1.407 rješenja o povratku lica, prinudno je udaljeno 183 lica, dok su 162 strana državljanina protjerana iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 1.689 lica, dok je za 1.322 lica iniciran prestanak privremenog boravka – naveli su u saopštenju.
U Upravi policije poručuju da će njihovi službenici kroz međusektorsku i međuagencijsku saradnju, zajedno sa drugim organima i službama, nastaviti sa sprovođenjem lokalnih i nacionalnih akcija kontrole kretanja, boravka i radnog angažmana stranih državljana na teritoriji cijele države.

Akcija „Stranac“: Otkazan boravak za 73 osobe, kontrolisano njih 4.567

U okviru akcije Stranac juče je otkazan boravak za 19 stranih državljana, dok je njih šestoro protjerano, a 90 prekršajno procesuirano.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, njihovi službenici su realizovali 143 represivne mjere u okviru kontrole zakonitosti kretanja, boravka i radnog angažmana stranih državljana na teritoriji cijele države.
- U okviru ovih aktivnosti je podnijeto 90 prekršajnih prijava, odnosno izdato naloga, donijeta su 23 rješenja o povratku lica, tri su prinudno udaljena iz zemlje, dok su tri protjerana. Otkazan je boravak za 19 stranih državljana, a iniciran je prestanak privremenog boravka za pet - navodi se u saopštenju policije.
Prema njihovim riječima, od početka 2025. godine, u okviru akcije Stranac su podnijete 8.672 prekršajne prijave, odnosno izdato naloga, donijeto je 1.333 rješenja o povratku, prinudno je udaljeno njih 170, dok je 149 stranih državljana protjerano iz Crne Gore. Boravak je, ističu oni, otkazan za 1.576 osoba, dok je za 1.302 iniciran prestanak privremenog boravka.

Juče otkazan boravak za 19 stranih državljana, šestoro protjerano, 90 prekršajno procesuirano

Dana 27. februara 1993. godine popodnevni časovi donijeli su tamu koju nije donijelo vrijeme nego mržnja (ne)ljudi. Ozloglašeni pripadnici Višegradske brigade Vojske Republike Srpske poznatiji kao horde zla ulaze bahato u voz 671 uvjereni da je sve njihovo. U njihovim rukama tog dana nalazili su se i život i smrt nedužnih putnika. Štrpci postaju mjesto koje zvuči kao bezdan ljudskog zla i moralnog sunovrata. Zlostavljanje počinje odmah, bez riječi, bez milosti i bez ikakvog ljudskog obzira. Ljudi se izvode iz voza, vezuju im ruke iza leđa i ponižavaju pred drugima. Put od stanice pretvara se u hod prema sigurnoj smrti bez nade i spasa. Njihov jedini grijeh bilo je bošnjačko ime i prezime koje su nosili. Zločin nije bio slučajan nego planski pripremljen i unaprijed osmišljen. Vapaji, upozorenja i informacije upućeni su Ministarstvu odbrane SRJ, ali bez reakcije.
Užički korpus Vojske Jugoslavije i drugi nadležni ostaju nijemi pred onim što slijedi. Dvadeset civila pogubljeno je sadistički, mučenički i uz krajnje poniženje ljudskog dostojanstva. Ubijani su pucnjem u potiljak, a jednoj žrtvi prerezan je vrat. Prije smrti opljačkani su i ostavljeni bez svega što su nosili sa sobom. Najmlađa žrtva bio je Senad Đečević, mladić od samo sedamnaest godina. Teško je zamisliti da je tako mlad i krhak život oduzet na tako brutalan način. Milosti nije bilo ni za koga, ni za starije ni za mlađe. Država je ponovo pala na ispitu suočavanja sa zločinima nad Bošnjacima.
Državna bezbjednost ostaje simbol nemoći ili bolje rečeno saučesničkog ćutanja tog vremena. Zločin je decenijama ostao slabo prisutan u javnom prostoru i kolektivnom pamćenju. Komemoracije su uglavnom bile lokalne i bez šire društvene podrške. U Prijepolju stoji spomenik sa imenima stradalih kao nijemi svjedok tragedije. Mnogi odgovorni nikada nijesu procesuirani niti izvedeni pred lice pravde. Godine 1993. i 2026. nijesu se približile ni istini ni pravdi. Najmanje su se približile bolu koji porodice nose svakog dana. Posljednja stanica života postala je njihova konačna stanica smrti. Tamo su velikosrpski nacionalisti pokazali svoje pravo lice i razmjere zla. Neko je izgubio sina, neko oca, neko supruga, brat ili ujak više se nikada nijesu vratili. Bol je ostao velik, i duboko ljudski, bez mogućnosti zaborava. Sjećajući se stanice Štrpci sjećamo se svakog imena i svake nedužne žrtve. Kajanje i bol ostaju kao jedino što je preostalo živima.
Moja, ali moja Crna Gora ni danas nije bliža moralnoj odgovornosti nego tada. Nije bliža ni pravdi, ni saosjećanju, ni iskrenom suočavanju sa prošlošću. Zato moramo govoriti i pisati o Štrpcima bez straha i bez zaborava. Kultura sjećanja je dug prema mrtvima i obaveza prema živima. Zlo mora biti imenovano jer ćutanje i prečutkivanje rađa novo zlo. Ovo zlo imalo je ne samo ime nego i konkretna imena počinilaca.
Nebojša Ranisavljević osuđen je na petnaest godina zatvora koje je odslužio. Mićo Jovičić osuđen je na pet godina zatvora za učešće u zločinu. Sud Bosne i Hercegovine osudio je osmoricu pripadnika VRS na kazne od trinaest do petnaest godina. Luka Dragičević oslobođen je zbog nedostatka dokaza uprkos sumnjama. Milan Lukić optužen je za ovaj zločin, ali već izdržava doživotnu kaznu za druge zločine. Presuda u Beogradu iz 2023. godine donijela je dodatne kazne za izvršioce. Gojko Lukić, Duško Vasiljević i Jovan Lipovac osuđeni su na po deset godina zatvora. Dragana Đekić osuđena je na pet godina zatvora za učešće u zločinu. Apelacioni sud u Beogradu je 30. novembra 2023. godine ukinuo prvostepenu presudu i predmet vratio na ponovno suđenje, koje je započelo početkom 2024. godine. U ponovljenom postupku izrečena je nova prvostepena presuda u oktobru 2025. godine, ali pravosnažna odluka još uvijek nije donesena.
Ovaj zločin ostaje otvorena rana savjesti i trajna opomena ljudskom rodu. U mjesecu Ramazana, mjesecu milosti i oprosta, uputite dove za nevino ubijene čija je jedina krivica bila ime koje su nosili. Njihova smrt nije kraj nego svjedočanstvo koje obavezuje nas žive. Uzvišeni kaže: „I dosudi nam dobro na ovom svijetu i na onom svijetu - mi se uistinu, vraćamo Tebi. A milost Moja obuhvata sve.“ (Kur’an, El-A‘raf, 156) sjećanje na njih je čin pravde, a zaborav bi bio drugo ubistvo.
VOZ 671 - ŠTRPCI
Senadu Đečeviću
Sedamnaest proljeća stalo je pred pragom života
voz 671 tog dana odvezao je djetinjstvo bez povratne karte
taj vagon bio je pun nevinosti koja nije slutila zlo
u njega je ušla smrt u ljudskom obliku.
Ruke su svezane kao da i nevinost treba kazniti
pognute glave nosile su jaram tuđeg bezumlja
oči su lutale tražeći lice koje bi obećalo spas
suza je niz pogled padala nad dvadeset ljiljana tog dana istrgnutih i odvedenih dželatima
koraci su nestajali u pravcu iz kojeg se niko nije vraćao.
Njihovi mezari stoje kroz magle na putevima tame
dlanovi su uzdignuti ka Gospodaru koji jedini zna istinu
Ramazan je i molim se sada za one koje je noć odnijela u tamu bez povratka
ne mogu oprostiti krvnicima koji su izabrali zlo umjesto čovječnosti.

Posljednja stanica života- Štrpci (1993-2026)

Bivša generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković kazala je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/pajkovic-umjesto-zastite-dozivjela-sam-institucionalni-pritisak">Pobjedu</a> da je očekivala da će Tužilaštvo odbaciti krivičnu prijavu protiv nje za prinudu na štetu nekadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejana Vukšića.
Policija je krajem januara ove godine podnijela krivičnu prijavu protiv Pajković, zbog sumnje da je u oktobru 2024. godine, bez saglasnosti Vukšića, uzela njegov mobilni telefon i sa njega poslala više uvredljivih fotografija i poruka osobama iz njegovog okruženja, čime je, narušila njegov ugled i privatnost.
Iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici juče je saopšteno da ne postoji osnovana sumnja da je Pajković izvršila ni to, ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
- Sve to dodatno baca sumnju da se radilo o pokušaju zloupotrebe institucije koju je Vukšić, kroz autoritet koji je u tom trenutku obnašao kao bivši čelnik ANB i prvi čovjek predsjednika države, očigledno koristio. Njegove tvrdnje i riječi bile su više vrednovane nego što bi bile riječi običnog građanina - saopštila je Pajković za Pobjedu.
Iako je, kako navodi, očekivala ovakvu odluku ODT-a, smatra da je cijeli slučaj poslao poruku nepovjerenja u instituciju Uprave policije. Podsjeća da je u trenutku kada je ona pokrenula krivične prijave protiv Vukšića objavljeno da Uprava policije nju tereti za krađu telefona, što je, kako kaže, bilo „nedopustivo, suvislo i lažno“.
– Prije svega, moram da kažem da je ta krivična prijava podnešena negdje u maju 2025. godine, a koju ja tumačim kao mehanizam zastrašivanja i prinude mene lično, na ponašanje koje je tom čovjeku u tom trenutku odgovaralo i što nema apsolutno nikakve veze sa onim što je on predstavio u krivičnoj prijavi – istakla je ona.
Simptomatično je, kako je kazala, što je ta krivična prijava „stajala“ u Upravi policije sve do trenutka kada je ona krajem prošle godine podnijela krivične prijave protiv Vukšića.
- Razmatrana je jedna suvisla krivična prijava koja nema nikakav osnov. U njoj se navodi da je njemu stigla neka anonimna poruka – ne znam na koji način, da li preko aplikacije ‘Signal’ ili drugačije – koju je on protumačio kao prinudu. Ta poruka uopšte ne sadrži elemente prinude, pa je sve vrlo simptomatično u pogledu pokušaja institucionalne zloupotrebe - ponovila je Pajković.
Ona je dodatno problematizovala navode da je ukrala telefon koji, kako tvrdi, nikada nije bio u njenom posjedu, ocjenjujući da se radi o nepoznavanju i kršenju zakona.
- Razumijem da je nekada teško kvalifikovati savremenija krivična djela, ali da tadašnji načelnik Goran Jokić, koji je vodio predmet, ne zna elemente krivičnog djela krađe – to zaista ne mogu da pripišem samo neznanju. To kod mene ostavlja ozbiljnu sumnju da se pokušalo izaći u susret riječima čovjeka koji je u tom trenutku imao državni autoritet - istakla je Pajković.
Govoreći o odluci ODT-a da naloži vještačenje kako bi se utvrdilo ko se pojavljuje na eksplicitnim snimcima, Pajković navodi da to doživljava kao dodatnu traumatizaciju u svojstvu oštećene.
- Fokus ne treba da bude na vještačenju sadržaja sa snimaka i fotografija, već na neovlašćenoj distribuciji. Pristala sam na takvo vještačenje, ali smatram da će ono dodatno opteretiti i usporiti postupak. Izostala je blagovremena reakcija policije i tužilaštva, koji su trebali da rade na suzbijanju neovlašćenog dijeljenja sadržaja - smatra ona.
Ukazuje i na, kako kaže, nejednak pristup pravnoj zaštiti.
- Korišćena je međunarodna pravna pomoć zbog navodne krađe telefona na štetu Vukšića, a ne koristi se u mom slučaju, gdje je došlo do ekstremnog kršenja prava na privatnost. Gotovo da nema države u regionu, pa i šire, u kojoj nijesu neovlašćeno dijeljeni sadržaji koji se tiču moje privatnosti. Čak i ako je riječ o lažnom ili ‘deep fake’ sadržaju, šteta je nanesena meni – zloupotrijebljeno je moje ime, prezime, lik i tijelo - zaključila je Pajković.
Podsjetimo, Pajković je ranije podnijela tri krivične prijave protiv Dejana Vukšića, zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja – fotografije na kojoj se nalazi ona.
S druge strane, Vukšić tvrdi da nema nikakve veze sa spornim eksplicitnim sadržajem koji je dospio u javnost i da je „te sadržaje prvi put vidio kada su počeli nezakonito da kruže društvenim mrežama“.

Pajković: Umjesto zaštite, doživjela sam institucionalni pritisak

Na putevima u Crnoj Gori jutros su povoljni uslovi za vožnju, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore (AMSCG).&nbsp;
&nbsp;Oni su upozorili da na putevima kroz usjeke i doline ima odrona i savjetovali opreznu vožnju.
&nbsp;Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.&nbsp;
&nbsp;Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimskegume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
&nbsp;Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
&nbsp;Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
&nbsp;Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
&nbsp;Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.&nbsp;
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, vozilasaobraćaju jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
&nbsp;Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.&nbsp;
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.&nbsp;
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
&nbsp;Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.&nbsp;
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

AMSCG: Povoljni uslovi za vožnju

Stalni izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec predstaviće danas u Odboru za vanjske poslove (AFET) Evropskog parlamenta nacrt izvještaja o napretku Crne Gore, u kojem se potvrđuje da je naša zemlja najnapredniji kandidat za učlanjenje u Evropsku uniju.
Očekuje se zatvaranje pregovora do kraja 2026. godine, ali istovremeno jasno upozorava da su odlučniji rezultati u borbi protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, jačanje nezavisnosti pravosuđa, zaštita medija i suzbijanje stranog malignog uticaja presudni kako bi se taj cilj ostvario bez zastoja.
Dokument, kako je navedeno, odražava sveobuhvatnu procjenu Evropskog parlamenta o napretku Crne Gore u ispunjavanju uslova za pristupanje EU tokom parlamentarnog mandata 2024–2029.
Ipak, Šarec je juče upozorio da je neophodno pojačati napore u istragama i procesuiranju korupcije na visokom nivou, kao i jačanje pravosudnih i antikorupcijskih tijela. Preporučuju se sveobuhvatne politike integriteta radi zaštite organa za sprovođenje zakona i pravosudnih institucija od korupcije i organizovanog kriminala, posebno pranja novca. Crna Gora se takođe poziva da u potpunosti uskladi viznu politiku sa politikom EU, naročito u odnosu na zemlje koje predstavljaju bezbjednosni rizik, kako je predviđeno u okviru poglavlja 24.
U izvještaju se traži brže, zaslugama zasnovano i transparentno naimenovanje u pravosuđu, uključujući Ustavni sud i Sudski i Tužilački savjet.
Konstatuje se politika nulte tolerancije Crne Gore prema nasilju nad novinarima. Osuđuju se verbalni napadi javnih funkcionera na predstavnike medija i civilnog društva i traži se hitna primjena zakona. Ističe se značaj slobodnih i pluralističkih medija, kao i nezavisnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Tag: otkazan-boravak