<p>U narednoj godini će za otplatu duga iz prethodnog perioda biti neophodno obezbijediti milijardu eura, saopštio je ministar finansija, <b>Novica Vuković</b>.</p>
<p>- Najveći dio se odnosi na isplatu eurobonda iz 2018. godine na nivou pola milijarde eura, kao i svih dugova pojedinačno - rekao je Vuković u Skupštini odgovarajući na pitanje poslanika Građanskog pokreta URA, Miloša Konatara.</p>
<p>Vuković je rekao da dug nije nešto što treba da se prezentuje na način propasti, već je poenta zbog čega se to radi.</p>
<p>Konatara je zanimalo koliko danas iznosi javni dug Cme Gore i koliko se Vlada premijera <b>Milojka Spajića</b> ukupno zadužila i pod kojim uslovima, za godinu, odnosno od kada je izabrana do danas.</p>
<p>Vuković je kazao da je javni dug Crne Gore na 30. septembar ove godine iznosio 4,4 milijarde eura, odnosno 61,33 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).</p>
<p>Uzimajući u obzir depozite Ministarstva finansija, u iznosu od 617 miliona eura, neto javni dug Crne Gore iznosio je 3,8 milijardi eura, odnosno 52,84 odsto BDP-a.</p>
<p>Vuković je kazao da je 31. oktobra prošle godine, kada je 44. Vlada počela sa radom, zatekao zabrinjavajuće stanje u budžetu.</p>
<p>To je iziskivalo hitnu potrebu za zaduženjem, kada je Ministarstvo finansija na domaćem tržištu obezbjedilo 159 miliona eura i to iznos od 109 miliona kroz kredite sa komercijalnim bankama po ponderisanoj kamatnoj stopi od 6,55 odsto fiksno na godisnjem nivou, sa prosječnim rokom dospijeća 54 mjeseca.</p>
<p>Iznos od 50 miliona eura obezbijeđen je kroz državne zapise, uz prosječnu ponderisanu kamatnu stopu od 3,7 odsto.</p>
<p>- Ministarstvo je u priodu od godinu, odnosno od kraja oktobra prošle do kraja oktobra ove godine, uspješno obezbijedilo redovno servisiranje svih obaveza u ukupnom iznosu od oko 654 miliona eura - precizirao je Vuković.</p>
<p>U prethodnoj godini rada Vlade, ukupno zaduženje države iznosi 846,76 miliona eura. Izmirene obaveze po osnovu duga iznose oko 654 miliona, dok je stanje depozita 600 miliona.</p>
<p>- To govori u prilog tome da smo veliki dio obaveza servisirali iz redovnih prihoda države i stvorili fiskalnu rezervu za obaveze po osnovu otpate duga u narednom periodu - saopštio je Vuković.</p>
<p>Ministarstvo je, kako je podsjetio, u martu ove godine, u saradnji sa četiri renomirane banke, realizovalo transakciju emisije obveznica na medunarodnom trzistu u iznosu od 750 miliona dolara, odnosno nakon realizacije hedzing transakcije iznos je bio 687 miliona eura.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: Za otplatu duga u narednoj godini milijardu eura

<p>Sudija za istragu Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević odredio je pritvor do 30 dana Budvaninu Jovu Mitroviću zbog napada na predsjednika Opštine Budva Nikolu Jovanovića.</p>
<p>To je za ETV potvrdio portparol Osnovnog suda, sudija Veljko Bulatović.</p>
<p>Bulatović je kazao da su pred sudijom za istragu saslušani i Vidak i Milorad Mitrović, te da je prihvaćen predlog osnovnog državnog tužioca u Kotoru te im je određena mjera zabrane prilaska Jovanoviću.</p>
<p>Jovo Mitrović upućen je u spuški Istražni zatvor.</p>

Jovu Mitroviću mjesec pritvora zbog napada na Nikolu Jovanovića, Vidaku i Miloradu Mitroviću zabrana prilaska

<p>Ova Vlada se pomirila sa prodajom brodova, zato mora da preuzme najveću odgovornost za bankrot Crnogorske plovidbe - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.</p>
<p>Odgovornost vlasti je, podvlači on, u tome da saopšti ime i prezime svakoga ko je svojim potpisom, ćutanjem ili nemarom gurnuo Crnogorsku plovidbu u bankrot.</p>
<p>- Država se ne vodi tako da ono što generacije grade - trenutna vlast rasproda. Crna Gora više ne smije biti talac partijskih eksperimenata, nesposobnih direktora i loših odluka Vlade koje plaćaju građani. Crnogorska plovidba je pred gašenjem, a njeni brodovi se prodaju. To je posljedica godina nemara, partijskog uhljebljenja i javašluka koji su ovu firmu pretvorili u simbol propalog upravljanja - naveo je Milatović.</p>
<p>Zato je, kaže on, važno da bude jasno: čak i ako je prodaja brodova sada iznuđena, to nije dovoljno.&nbsp;</p>
<p>- Odluke koje su loše morale su se spriječiti na vrijeme, a oni koji su ih donosili moraju odgovarati. Ovo je poruka svima koji misle da je državna imovina ničija, nije ničija, nego svih nas, i mora se čuvati kao što se čuva porodična kuća. Ako neko misli da će decenije partijskog upravljanja ostati bez odgovornosti, vara se - poručio je Milatović.</p>
<p>Crnoj Gori su, ističe on, potrebne firme koje imaju profit, a ne firme koje odlaze u bankrot.</p>
<p>- Obećane su promjene i pravda, ali to političari nijesu ispunili. Promjene su donijele samo druge ljude u istim foteljama. Građani Crne Gore odlučili su da se preuzima odgovornost, a ne samo fotelje. Zato, potrebno je utvrditi punu odgovornost svih koji su upravljali Crnogorskom plovidbom. Zahtijevamo domaćinsko upravljanje svakim javnim preduzećem i tražimo ukidanje partijskih feuda koji uništavaju sve čega se dotaknu - zaključio je Milatović.</p>

Milatović: Ova Vlada se pomirila sa prodajom brodova, zato mora da preuzme najveću odgovornost za bankrot Crnogorske plovidbe

<p>- Sudija u Danilovgradu mi je rekao da ne treba da me interesuje ko mi je advokat. Pet mjeseci me već ne obavještavaju šta je sa tim postupkom, samo mi kažu ‘bićete pozvani’. Baš sam razočarana, presporo to sve ide…- ispričala je za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore i Akciju za ljudska prava (CIN-CG/HRA) svoje iskustvo, jedna od 13 intervjuisanih korisnica besplatne pravne pomoći (BPP), objašnjavajući da još nije upoznala svog advokata, te da ne zna ni ko je zastupa u postupku po prijavi porodičnog nasilja.</p> <p>Besplatnu pravnu pomoć mogu koristiti osobe slabog imovnog stanja, ali i sve žrtve torture, porodičnog nasilja, djeca bez roditeljskog staranja, lica sa invaliditetom, … Izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći iz prošle godine, uveden je specijalizovani pristup u pružanju pravne pomoći posebno ranjivim grupama. Žrtvama torture i krivičnih djela protiv polne slobode, kao i djeci u postupcima za zaštitu njihovih prava, omogućeno je da ostvaruju pravo na BPP bez obzira na materijalno stanje. Proširen je i obim i vrsta pravnih radnji koje se mogu pružati putem te vrste pomoći. </p> <p>Međutim, u izvještaju HRA „Besplatna pravna pomoć u Crnoj Gori: Napredak, izazovi i prepreke” ukazuje se da ni posljednjim izmjenama nijesu prepoznati srodnici nestalih tokom oružanih sukoba kao posebna kategorija korisnika, uprkos preporuci Komiteta za prinudne nestanke UN iz 2018.</p> <p>- Propisano je da u postupcima koji se odnose na djecu, žrtve porodičnog nasilja i žrtve krivičnih djela protiv polne slobode, mogu biti angažovani samo advokati sa tri godine radnog iskustva u advokaturi i koji su prošli posebnu obuku u Centru za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu - piše u izvještaju HRA, koji je nedavno predstavljen na konferenciji te nevladine organizacije.</p> <p>Izvještaj HRA se bavi i primjenom preporuka koje je Specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija za nezavisnost sudija i advokata <b>Margaret Satervejt</b> uputila Crnoj Gori u svom izvještaju iz 2024. godine, neposredno prije stupanja na snagu izmjena zakona. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719110756_bf2eafab370090b1f5f67b77b5ffbb1b51fed0dcef3e4abe9f96ae4da4f331f4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250719110756_bf2eafab370090b1f5f67b77b5ffbb1b51fed0dcef3e4abe9f96ae4da4f331f4" data-rendition-name="original" width="646" height="717" loading="lazy" alt="Margaret Satervejt"><figcaption>Margaret Satervejt<span></span></figcaption></figure>  <p>Satervejt je preporučila, između ostalog, obaveznu specijalizaciju advokata za osjetljive predmete, posebno one koji se odnose na žrtve porodičnog ili partnerskog nasilja, uspostavljanje mehanizama nadzora i profesionalnih standarda prilikom pružanja BPP u saradnji s Advokatskom komorom, i uvođenje suspenzije advokata sa spiska pružalaca te vrste pomoći ako ne ispunjavaju propisane standarde.</p> <p>- Iako zakon eksplicitno predviđa formiranje posebnih lista advokata za specijalizovano zastupanje žrtava nasilja, trgovine ljudima, krivičnih djela protiv polne slobode i djece, ta zakonska obaveza u praksi još nije ostvarena. Sudovi se i dalje oslanjaju na jedinstvenu listu Advokatske komore, na kojoj se nalaze svi advokati koji su zainteresovani za pružanje BPP, bez evidencije o specijalizovanim znanjima tih advokata - jedan je od zaključaka izvještaja HRA.</p> <p>Sudeći i po izjavama korisnica BPP, ali i stručnjaka sa konferencije, izmjene zakona, kao i brojne preporuke Satervejt, još nijesu ispunjene.</p> <p>Prema iskustvima korisnica, dodijeljeni advokati, u većini slučajeva odugovlače ove procese ili nijesu senzibilisani i upućeni u slučajeve na kojima treba da rade. </p> <p>Međutim, izvještaj HRA pokazuje i da je vrlo mali broj zahtjeva za zamjenu advokata, svega 1.25 odsto, te da se problemi u komunikaciji sa advokatima zapravo rijetko prijavljuju službama nadležnim za BPP u osnovnim sudovima. </p> <p>Intervjuisane korisnice BPP kažu, u većini slučajeva, da se ustežu da traže promjenu advokata, jer ni ne znaju koji advokati su dobri ili se nadaju da će ipak dobiti kakvu takvu pomoć, imajući u vidu da nemaju novca da same plate advokata.</p> <h2>NVO da se uključe u pružanje BPP, žrtve torture obuhvatiti specijalizacijom</h2> <p>U izvještaju HRA se podsjeća na preporuke Specijalne izvjestiteljke UN, i preporučuje, između ostalog, i obavezna specijalizacija advokata i za zastupanje žrtava torture, da se preciziraju mehanizmi nadzora nad pružanjem BPP kao i eventualne suspenzije advokata koji pružaju BPP u naročito osjetljivim predmetima i ublaže uslovi za dobijanje BPP za lica slabog imovnog stanja. </p> <p>Satertvejt je na panelu naglasila da bi bilo važno da se NVO uključe u pružanje BPP, jer se to pokazalo kao dobra praksa u mnogim državama. Jedna od njenih preporuka, ali i mnogih organizacija za zaštitu ljudskih prava, koja nije prihvaćena izmjenama Zakona, je da država dopusti NVO da pruža BPP.</p> <p>- NVO često predstavljaju prvi kontakt sa osobama kojima je potrebna pravna podrška, posebno među ranjivim i marginalizovanim grupama, uključujući žrtve nasilja, osobe lišene slobode, tražioce azila, Rome, osobe sa invaliditetom i druge. U tom smislu, osim širenja geografske i tematske dostupnosti usluga – naročito u sredinama u kojima državne institucije nijesu prisutne ili su teško dostupne – ova mjera bi omogućila viši stepen specijalizacije i kvaliteta u pružanju pravne pomoći, zahvaljujući ekspertizi i dugogodišnjem iskustvu nevladinih organizacija u radu sa posebno osjetljivim korisnicima - piše u izvještaju HRA.</p> <p>Specijalna izvjestiteljka UN je naglasila da je specijalizacija advokata takođe ključna za ove predmete, kao i odgovornost za kvalitetno pružanje pomoći.</p> <p>- Kod advokata koji su obučeni za rad sa ljudima koji su preživjeli traumu primjetila sam osjećaj ponosa zbog toga. Takvu obuku treba omogućiti svima, jer se nikad ne zna kad advokat može da dođe u situaciju da zastupa traumatizovanu žrtvu i mimo besplatne pravne pomoći. Obuku treba organizovati u saradnji sa NVO koje su za to specijalizovane, a uključiti i žrtve traume da govore o svom iskustvu, jer je sticanje znanja iz prve ruke nenadmašno – kazala je ona. </p> <p>Istakla je da bi bilo korisno imati podatke o tome koliko advokata izbjegava pozive da pružaju BPP, i da se uspostave kriterijumi za uklanjanje advokata sa liste.</p> <p><b>Bojana Malović</b> iz HRA je potvrdila da u praksi još nije zaživjela specijalizacija advokata za ovakve slučajeve. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719110756_6cdba617e1666b58b547644acc14ad75598ba1cda08297a28464c0b27f5c7741.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250719110756_6cdba617e1666b58b547644acc14ad75598ba1cda08297a28464c0b27f5c7741" data-rendition-name="original" width="1303" height="869" loading="lazy" alt="Bojana Malović"><figcaption>Bojana Malović<span></span></figcaption></figure>  <p>- Primjena se očekuje početkom 2026, a propust je svakako što žrtve torture nijesu obuhvaćene specijalizacijom - pojasnila je Malović. </p> <p>Dodaje i da je zabrinjavajuće da sudovi ne poštuju zakonsku obavezu da traže brisanje sa spiska advokata koji ne rade taj posao kako treba. </p> <p>- Bilo je devet odobrenih zahtjeva za promjenu advokata zbog nezadovoljstva pruženom uslugom, a nijedan nije delegiran Advokatskoj komori - ističe ona.</p> <p>Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici <b>Željka Jovović</b> je istakla da stranke često subjektivno sagledavaju postupanje advokata, te da u većini slučajeva nije riječ o objektivnoj kritici njihovog rada. Ipak, naglasila je da treba primjenjivati mjere prema onima koji svoj posao ne rade kako treba. „Insistiram na brisanju advokata koji ne žele da daju besplatnu pravnu pomoć“, poručila je Jovovićeva.</p> <p>Da je neophodno ažurirati spisak advokata koji pružaju besplatnu pravnu pomoć smatra i potpredsjednik Advokatske komore <b>Aleksandar Đurišić</b>, kojeg zabrinjavaju svjedočenja nezadovoljnih klijenata i klijentkinja. </p> <p>- Mi smo pravili spiskove advokata vjerujući u to da će se javljati oni koji su motivisani - pojasnio je Đurišić.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719110756_48acda916e6ebe0aa75ab473694574688c6dd254abb70bf20fa4727b3ca8d0d7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250719110756_48acda916e6ebe0aa75ab473694574688c6dd254abb70bf20fa4727b3ca8d0d7" data-rendition-name="original" width="1303" height="869" loading="lazy" alt="Željka Jovović i Aleksandar Đurišić"><figcaption>Željka Jovović i Aleksandar Đurišić<span></span></figcaption></figure>  <p>Neke od korisnica bi voljele da su mogle same birati advokata ili advokaticu i preko BPP, ali su sve saglasne da to ne treba da bude tek neko prvi sa spiska Komore, već neko ko je specijalizovan i ko bi imao više senzibiliteta za takve postupke. </p> <p>Advokat <b>Veselin Radulović</b> je podsjetio da je suština besplatne pravne pomoći da oštećeni dobiju kvalitetnu pravnu zaštitu. Međutim, upozorio je na potencijalne zloupotrebe ako bi korisnici besplatne pravne pomoći sami birali advokate, kao što je bilo slučajeva kada su optuženi birali advokate po službenoj dužnosti. </p> <p>- Neke kolege su podučavale klijente da im otkažu punomoćja kako ih ne bi morali lično plaćati, a potom ih upućivali da ih izaberu kao advokate po službenoj dužnosti - pojasnio je Radulović.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071912070_3b19e0158ba289494ddff8536be2dc1f97d12ec97a4f659520308deae4c7be94.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025071912070_3b19e0158ba289494ddff8536be2dc1f97d12ec97a4f659520308deae4c7be94" data-rendition-name="original" width="1303" height="869" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"><figcaption>Veselin Radulović<span></span></figcaption></figure>  <p>Na slične probleme ukazuje i izvještaj HRA, u kojem se navodi da su sudovi prijavljivali kako su okrivljeni tražili samo istaknute advokate koji su često bili nedostupni ili nisu željeli da preuzmu dodatne predmete, što je izazivalo kašnjenja i nužnost ponovnih imenovanja. </p> <p> Slična dinamika u sistemu besplatne pravne pomoći narušila bi njegovu efikasnost i pravičnost, posebno ako bi ‘popularni’ advokati postali preopterećeni, dok bi drugi ostali nedovoljno angažovani - poručeno je iz Osnovnog suda u Baru.</p> <h2>Neprimjerene izjave, odugovlačenje procesa i traženje novca </h2> <p>Većina intervjuisanih korisnica je pomoć dobila jer je prijavila porodično nasilje, a više njih je reklo da su advokati, kada su razgovarale sa njima, davali neprimjerene izjave, kao recimo "ne moš’ da budeš takva, ipak je to muškarac, mnogo pričaš…".</p> <p>Pojedine korisnice mjesecima ne uspijevaju da se vide sa advokatom, a on odugovlači sastavljanje tužbe ili krivične prijave. Jedna korisnica čak tvrdi da joj advokat traži novac. Od njih 13, samo četiri su rekle da su zadovoljne dodijeljenim advokatom.</p> <p>Jedna korisnica čije je dijete žrtva vršnjačkog nasilja kaže da je advokata dobila u aprilu, ali da još nije ni sastavio tužbu, niti je uspjela da se vidi sa njim. Očekivala je da će advokat biti neko upućen, informisan, ko zna da radi takve slučajeve, međutim, od advokata je za sada dobila samo ubjeđivanje da ne treba ni da tuži.</p> <p>- Rekla sam mu da je njegov posao da sastavi tužbu i da me pozove da se vidimo da dođem do njega, međutim do toga još nije došlo - ističe ona.</p> <p>Prema podacima iz izvještaja Sudskog savjeta (SS) za prošlu godinu, od 2865 krivičnih i prekršajnih postupaka za djela nasilja u porodici, BPP je zatražilo samo 114 oštećenih - što je svega 3.9 odsto.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071912070_fc3e417de40a743347e52a27a5faa054a362cfa53ef525dba7aae0760a15e607.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025071912070_fc3e417de40a743347e52a27a5faa054a362cfa53ef525dba7aae0760a15e607" data-rendition-name="original" width="579" height="869" loading="lazy" alt="Maja Raičević"><figcaption>Maja Raičević<span></span></figcaption></figure>  <p>Direktorka Centra za ženska prava (CŽP) <b>Maja Raičević</b> istakla je da se veći broj žrtava nasilja obraća njihovoj organizaciji nego sudovima, što može značiti i veće povjerenje. Navodi da su u CŽP godinama razvijali „one stop shop“ sistem, u kojem korisnicama na jednom mjestu obezbjeđuju sve vrste usluga – od pravne i psihološke podrške, do pratnje u svojstvu povjerljivog lica i pomoći u komunikaciji sa institucijama.</p> <p>- U Centru imamo tri advokata (dvije žene i jednog muškarca) koji pružaju besplatnu pravnu pomoć, specijalizovani su i godinama obučavani za rad sa žrtvama nasilja. Kada smo organizovali prvi specijalizovani trening za advokate, prije više od 10 godina, obuku je prošlo oko 40 advokata i advokatica, ali su se nakon obuke izdvojile samo dvije advokatice sa dovoljno senzibiliteta i motivacije da zastupaju žrtve. Jednostavno, ovim pitanjima ne mogu da se bave ljudi koji imaju mizogine i patrijarhalne stavove prema ženama. Stavovi su ključni kada je u pitanju kvalitetno pružanje besplatne pravne pomoći i razumijevanje položaja i prava žrtava - naglasila je Raičević.</p> <p>Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović ukazuje na mali broj podnošenja zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć, ali i na probleme sa angažovanjem advokata. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071912070_148b84460fa7d3b34976b0cf5be14927ced0e39d328929c6a644153a6dfb20b5.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025071912070_148b84460fa7d3b34976b0cf5be14927ced0e39d328929c6a644153a6dfb20b5" data-rendition-name="original" width="1244" height="934" loading="lazy" alt="Grafik BPP"></figure>  <p>Objašnjava da u službi već znaju koji advokati u praksi odbijaju da prihvate predmete besplatne pravne pomoći, ali ih, uprkos tome, moraju zvati zbog propisa. To stvara dodatne poteškoće, jer kada imate rok od sat vremena da odlučite o zahtjevu, a morate da pozovete desetak advokata za koje znate da neće prihvatiti predmet, procedura se nepotrebno usporava. Zbog toga Jovović smatra da bi bilo korisno da se spisak advokata pročisti i da na njemu ostanu samo oni koji zaista žele da pružaju ovu vrstu pravne pomoći.</p> <p>I Raičević smatra da na spisku advokata za BPP ne treba da budu svi, već samo oni koji zaista imaju znanja i senzibilitet za ove teme.</p> <p>- Ne treba očekivati od žrtava da traže zamjenu advokata. Nadzor nad radom advokata mora biti efikasan, ali tako da žrtve ne izlažemo dodatnim procedurama i stresu - poručila je ona.</p> <p><b>Mira Saveljić</b> iz Sigurne ženske kuće je dodala da se spiskovi advokata moraju što prije rasčistiti, te da dosta njih odbija da radi porodično nasilje. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025071912070_5fc2defef0f201dc87cd7356b4e2db40cfa38b4761c86857cc4d7079e8bce32a.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025071912070_5fc2defef0f201dc87cd7356b4e2db40cfa38b4761c86857cc4d7079e8bce32a" data-rendition-name="original" width="1303" height="869" loading="lazy" alt="Mira Saveljić"><figcaption>Mira Saveljić<span></span></figcaption></figure>  <p>Obje predstavnice ženskih organizacija su posvjedočile da su kod njih dolazile korisnice BPP koje su tvrdile da su im advokati tražili novac za pružanje te vrste pomoći koju plaća država.</p> <p>To potvrđuje i jedna od intervjuisanih korisnica BPP koja je prijavila nasilje u porodici, i navodi da joj je dodijeljeni advokat prvo rekao da on ne radi krivicu, te da joj je kasnije tražio novac.</p> <p>- Obratila sam se Službi za BPP, međutim, on je nastavio da mi traži novac - tvrdi ona.</p> <h2>Preko prijatelja, umjesto od nadležnih, saznaju za BPP</h2> <p>Od devet korisnica koje su prijavile nasilje u porodici, čak šest je reklo da im u policiji nije rečeno da imaju pravo na BPP. Korisnica iz Ulcinja tvrdi da je saznala da ima to pravo tek na suđenju. </p> <p>Takođe, većina njih nije informisana da imaju pravo na BPP i u pratećim postupcima koji najčešće slijede posle prijave nasilja, kao što su razvod, podjela imovine, nedavanje izdržavanja, pošto dobiju pravosnažnu presudu da su bile žrtve porodičnog nasilja.</p> <p>Jedna korisnica je naglasila da joj niko nije objasnio da joj je zapisnik iz policije dovoljan za podnošenje zahtjeva za BPP.</p> <p>Advokat Đurišić je predložio da na svakom Odjeljenju bezbjednosti budu na vidnom mjestu istaknute detaljne informacije o BPP, kako bi korisnici bili na vrijeme informisani.</p> <p>Ono što je pozitivno je da su gotovo sve intervjuisane korisnice pohvalile službenice u sudu i bile relativno zadovoljne brzinom kojom im je dodijeljen advokat. Jedna korisnica je navela da bi bilo dobro da ima više zaposlenih u Službi za besplatnu pravnu pomoć u Podgorici.</p> <p>Njih osam je besplatnu pravnu pomoć zatražilo u Osnovnom sudu u Podgorici. Jedna u Kotoru, dvije u Pljevljima i dvije u Ulcinju.</p> <p>Obzirom da su u pitanju socijalni slučajevi, onkološki pacijenti, lica sa invaliditetom ili žrtve nasilja, opšti utisak je da bi postupci pružanja pomoći morali biti i efikasniji, te da treba poboljšati komunikaciju između sudova, advokata i korisnika BPP, jedan je od zaključaka sa održane konferencije HRA.</p> <p>Jedna od preporuka je i osigurati da svi policijski službenici pri prvom susretu žrtvama nasilja u porodici i porodičnoj zajednici, žrtvama torture i djeci pruže informacije o pravu na besplatnu pravnu pomoć.</p> <p>Ostaje da se vidi da li će sistem zaista obezbjediti kvalitetan pristup pravdi za korisnike pravne pomoći, a posebno za ranjive i marginalizovane grupe.</p>

Crna Gora prošle godine unaprijedila Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, ali ga još ne primjenjuje na pravi način

<p>Vlada Sirije predvođena islamistima saopštila je da su se njene snage unutrašnje bezbjednosti u subotu počele raspoređivati u Sveidi, dok je predsjedništvo pozvalo sve strane da poštuju primirje nakon krvoprolića u području pretežno naseljenom Druzima u kojem su stotine ljudi poginule.</p>
<p>Sirijsko predsjedništvo objavilo je trenutni i sveobuhvatni prekid vatre i pozvalo sve strane da se obavežu na njega i odmah prekinu neprijateljstva u svim područjima.</p>
<p>Iz Ministarstva unutrašnjih poslova ranije danas kazali su da su se snage unutrašnje bezbjednosti počele raspoređivati u Sveidi, pokrajini na jugu zemlje, prenosi Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>Izrael je intervenisao u sukobu ranije ove sedmice, pogodivši vladine snage i zgradu ministarstva odbrane u Damasku u znaku podrške Druzima.</p>
<p>Američki ambasador u Turskoj i izaslanik Vašingtona za Siriju, Tom Barak, rekao je da su se dvije zemlje dogovorile o prekidu vatre koji podržavaju Turska, Jordan i komšije.</p>
<p>Sirijsku pokrajinu Sveidu je zahvatilo nasilje koje je započelo sukobima između beduinskih boraca i frakcija Druza, prije nego što su se uključile vladine snage bezbjednosti koje je Damask poslao u to područje.</p>
<p>Barak je pozvao Druze, beduine i sunite da polože oružje i „zajedno s drugim manjinama izgrade novi i ujedinjeni sirijski identitet“.</p>
<p>Izrael tvrdi da mu je cilj zaštititi sirijsku manjinu Druze, i da želi da područja uz južnu granicu Sirije ostanu demilitarizovana.</p>
<p>Privremeni predsjednik Ahmed al-Šara optužio je Izrael da želi posijati podjele među Sirijcima.</p>
<p>Izraelski zvaničnik rekao je u petak da je Izrael pristao da dopusti sirijskim snagama ograničen pristup području Sveide u naredna dva dana.</p>

Sirijsko predsjedništvo tvrdi da je na snazi primirje nakon sukoba na jugu zemlje

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: otplata

Vuković: Za otplatu duga u narednoj godini milijardu eura

Jovu Mitroviću mjesec pritvora zbog napada na Nikolu Jovanovića, Vidaku i Miloradu Mitroviću zabrana prilaska

Milatović: Ova Vlada se pomirila sa prodajom brodova, zato mora da preuzme najveću odgovornost za bankrot Crnogorske plovidbe

Crna Gora prošle godine unaprijedila Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, ali ga još ne primjenjuje na pravi način

Sirijsko predsjedništvo tvrdi da je na snazi primirje nakon sukoba na jugu zemlje

PRATITE TVe UŽIVO