Rješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ministarstvo vanjskih poslova, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem. Jedan dio rješava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mješovitih odbora.
<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ibrahimovic-ipak-na-celu-buduce-komisije-za-razgranicenje-sa-hrvatskom">Ovo je Pobjedi odgovoreno iz MVP-a</a> na pitanja o sastavu radnih tijela i aktivnostima koje ona sprovode u okviru bilateralnih pregovora naše zemlje sa nama susjednom članicom Evropske unije.
Nakon što je ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) prošle sedmice izjavio kako će biti na čelu komisije koja će sa Hrvatskom pregovarati o budućnosti broda „Jadran“, Pobjeda je zatražila potvrdu ove informacije iz Vlade i iz MVP-a. Iz Vlade nam je tada pojašnjeno da, s obzirom na to da su bilateralni odnosi u nadležnosti resora diplomatije, odgovore na ova pitanja možemo dobiti iz tog ministarstva, ali i naveli da trenutno postoji više radnih tijela.
Poslije više od sedmice, Pobjeda je juče konačno dobila odgovore MVP o dinamici rješavanja otvorenih pitanja sa Hrvatskom.
<h2>Pomaci</h2>
- Cjelokupan proces rješavanja otvorenih pitanja sa Republikom Hrvatskom koordinira MVP, na čelu sa potpredsjednikom Vlade za međunarodne odnose i ministrom vanjskih poslova mr Ervinom Ibrahimovićem (Bošnjačka stranka), u čemu se ostvaruje intenzivna saradnja sa drugim nadležnim resorima i tijelima, a posebno vodeći računa o propisanim nadležnostima. U pogledu planirane dinamike za ovu godinu, očekuje se nastavak snažnog dijaloga sa susjednom Hrvatskom, koji će nesumnjivo dati doprinos ukupnom napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija, uključujući i zatvaranje Poglavlja 31, za što su još ranije ispunjena završna mjerila – naveli su iz tog ministarstva.
Oni su podsjetili na veoma značajnu činjenicu kako su dvije zemlje tokom prošle godine zabilježile „vidan napredak u unapređenju bilateralnih odnosa i rješavanju otvorenih pitanja“. Kako su dodali, to je bio rezultat „kontinuirane i konstruktivne komunikacije na visokom i najvišem nivou, zasnovan na principima ravnopravnosti, otvorenosti i savezništva“.
- Iako je još mnogo posla pred nama, ostvareni pomaci, kojima je domaća javnost svjedočila, više su nego vidljivi. Napredak je prepoznat i od evropskih partnera, koji pozitivno gledaju na odgovoran pristup Crne Gore u ovom procesu, a što je i konstatovano u izvještaju Evropske komisije – istakli su iz MVP.
Osnovni mehanizam koordinacije rješavanja otvorenih pitanja su, kako su naveli, bilateralne političke konsultacije između Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske.
- Oni služe kao osnova za dogovor o njihovoj dinamici, uz jasno opredjeljenje da se svakom od njih pristupi temeljno i sa dužnom pažnjom, imajući u vidu njihovu kompleksnost i osjetljivost. Jedan dio ovih pitanja rješava se kroz kontinuirane aktivnosti resora u čijoj su nadležnosti, dok drugi dio, zbog specifičnosti i kompleksnosti određene materije, podrazumijeva formiranje specijalizovanih tijela, poput komisija i mješovitih odbora – precizirali su iz resora kojim rukovodi Ibrahimović.
Dalje su podsjetili kako je, nakon sedam godina pauze, obnovljen rad Međuvladinog mješovitog odbora za sprovođenje Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske manjine u Hrvatskoj. Njega čine predstavnici resora i manjina obje države.
Intenziviran je i rad Vladine komisije za nestala lica, formirane 13. decembra 2024. godine. U njenoj su nadležnosti pitanja koja se odnose na nestale sa teritorije Crne Gore u oružanim sukobima na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. I ova tema biće predmet daljih razgovora sa hrvatskom stranom.
- Imajući u vidu suprotna stanovišta u odnosu na dato pitanje, u narednom periodu očekuje se i formiranje komisije koja će se baviti razmjenom argumentacije o Školskom brodu „Jadran“, na čijem će čelu biti ministar odbrane Krapović, a čiji će sastav biti dogovoren u komunikaciji resornog ministra sa potpredsjednikom Vlade Ibrahimovićem – naveli su iz MVP.
Novitet je i to što će se kroz posebno radno tijelo definisati i pitanje granica, koje su bile definisane posebnim bilateralnim sporazumom, odnosno Protokolom o privremenom graničnom režimu, potpisanim još 2002. godine.
- Uzevši u obzir nadležnosti propisane Zakonom o vanjskim poslovima, inicirano je formiranje komisije za obavljanje poslova razgraničenja i utvrđivanja državne granice, i za pripreme za zaključivanje međunarodnih ugovora o državnoj granici, na čijem čelu će - shodno odgovarajućem Zaključku Vlade - biti predstavnik MVP – rečeno je Pobjedi iz resora Ibrahimovića.
<h2>Otvorena pitanja</h2>
Podsjećamo, hrvatska vlada formirala je sredinom decembra komisiju za povrat broda „Jadran“ i sukcesiju vojne imovine, što smatraju jednim od preduslova da bi zatvorili Poglavlje 31, koje je Hrvatska našoj zemlji zaustavila još u decembru 2024. godine. U dokumentu o formiranju ovog radnog tijela navodi se i da je pitanje sukcesije vojne imovine, a naročito povrata broda „Jadran“, u skladu sa Ugovorom o pitanjima vojne sukcesije i da je to jedno od otvorenih pitanja o kojima se razgovara u bilateralnom dijalogu.
S obzirom na ovakvu poziciju Hrvatske, mnogi su najavu da će na čelu te komisije u našoj zemlji biti Krapović, komentarisali kao (ne)svjesno izazivanje novih nevolja.
S obzirom na brojne provokativne poteze kojima se Krapović „okitio“ u proteklih godinu i po, teško da se on može smatrati dobronamjernim. Njegove ekstremne aktivnosti su intenzivirane nakon što su šefovi diplomatija Crne Gore i Hrvatske, Ibrahimović i Gordan Grlić Radman 21. juna prošle godine potpisali dokument kojim je ozvaničena predaja objekta Doma kulture „Josip Marković“ hrvatskoj manjini u Tivtu. Prvo je Ministarstvo odbrane izdalo specijalne značke sa siluetom broda „Jadran“ i pokušalo da ih dijeli čak i na sjednici Vlade. Zatim je Krapović najavio da će ovaj brod biti zaštićen kao crnogorsko kulturno dobro (što se i pokušalo krajem prošle godine). Konačno, ministar vojni je „prijetio“ i uklanjanjem spomen-ploče na ulazu u nekadašnji logor u Morinju.
Da je Hrvatska spremna snažno diplomatski da odgovori na takve poteze, poznato je još od sredine 2024. godine, kada je u Skupštini Crne Gore usvojena Rezolucija o genocidu u Jasenovcu. Tada je Hrvatska odredila status „persona non grata“ liderima tri stranke vladajuće većine: predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću (Nova srpska demokratija), potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću (Demokrate) i Milanu Kneževiću (Demokratska narodna partija).
Krajem iste godine, stigao je i non-pejper Hrvatske, kojim se Crna Gora poziva da obezbijedi „pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zarobljeni u logorima u Crnoj Gori tokom Domovinskog rata. Traženo je da se potvrdi vlasništvo Hrvatske nad Školskim brodom „Jadran“, uključujući njegov povratak susjedima.
Kao tačka sporenja naveden je i odnos prema hrvatskoj nacionalnoj manjini u Crnoj Gori, uključujući prava na obrazovanje i povrat imovine. Od Crne Gore se očekuje „otklanjanje problema koji sprečavaju pomirenje i opstruiraju dobru saradnju dvije države“, jer je godinama izostajalo procesuiranje ratnih zločinaca od strane Crne Gore. Hapšenje Milorada Kovačevića u Zeti krajem prošle godine mogao bi se tumačiti kao dobar napredak u toj oblasti.
Nadalje, Hrvatska traži da se sazna sudbina njenih 14 nestalih građana, da logor u Morinju (i dalje) bude vidno obilježen, te da se razmotri promjena imena bazena u Kotoru, koji sada nosi ime Zorana Džimija Gopčevića, nekadašnjeg upravnika pomenutog logora.
Hrvatska očekuje onemogućavanje „pokušaja zloupotrebe hrvatske kulture i identiteta“, referirajući na kampanju uoči popisa 2023. godine kada su se pojavili bilbordi na kojima su brojne osobe iz Hrvatske prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori. Nezaobilazna stavka je i definisanje granice dvije države na moru, pošto je i dalje na snazi pomenuti Protokol iz 2002. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rješavanje svih otvorenih pitanja sa Hrvatskom koordinira Ibrahimović

Bilateralni susret premijera Crne Gore Milojka Spajića i njegovog hrvatskog kolege Andreja Plenkovića, održan uoči početka Bledskog strateškog foruma u Sloveniji, završen je bez konkretnog dogovora o otvorenim pitanjima između dvije države, saznaje M portal.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.8969%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fplenkovic-sa-spajicem-hrvatska-zeli-da-rjesava-otvorena-pitanja-sa-crnom-gorom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Izvori M portala tvrde da je Spajić Plenkoviću obećao isporučivanje rezultata po svim pitanjima koja su i dalje otvorena između dvije države, ali sa hrvatske strane i dalje postoji sumnja u Spajićeve riječi, jer su ih već čuli nekoliko puta ranije, bez konkretnih rezultata.
Sastanku su, prema riječima izvora M portala, prisustvovali i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, čije su se uloge znatno razlikovale.&nbsp;
Naime, izvori M portala tvrde da je premijer Spajić najveći dio krivice za neizvršavanje zadataka i nezatvaranje otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske pokušavao da svali na resor kojim rukovodi Ibrahimović, dok je Grlić Radman oštro kritikovao generalnu politiku crnogorske Vlade prema susjedima i EU.
Sastanku Spajića i Plenkovića prisustvovao je i Spajićev najbliži saradnik, šef kabineta Branko Krvavac, koji je od Plenkovićevog savjetnika za vanjske poslove Dina Mihanovića tražio da se dva premijerska kabineta direktnije i bliže povežu. Diplomatski, ovaj potez Krvavca je čudan ako se ima u vidu da su Spajić i on na trenutnim funkcijama već dvije godine, a da nijesu uspostavili blisku komunikaciju sa kabinetima predsjednika vlada iz najbližeg okruženja.
Nakon sastanka, Plenković je na društvenoj mreži X objavio da "Hrvatska želi rješavati otvorena pitanja u dobrosusjedskom ozračju, o čemu vodimo redovit dijalog na ministarskoj razini".
- Drago nam je da je riješen status Doma kulture u Donjoj Lastvi, što je važno za hrvatsku manjinu u Crnoj Gori. Očekujemo daljnje iskorake oko nestalih osoba, obeštećenja hrvatskih logoraša, graničnih pitanja i drugih otvorenih bilateralnih tema.
Razgovarali smo o intenziviranju gospodarske suradnje i o dinamici europskog puta Crne Gore, koji podupiremo. Izrazio sam žaljenje zbog velikih požara koji su pogodili Crnu Goru tijekom ljeta. Hrvatska je pružila pomoć u gašenju požara slanjem kanadera Ministarstva odbrane Republike Hrvatske - naveo je Plenković.
Susret Spajića i Plenkovića održan je u atmosferi zategnutih odnosa Crne Gore i Hrvatske, uzrokovanih nekonzistentnom spoljnom politikom crnogorske strane kada je riječ o evropskim integracijama i dobrosusjedskim odnosima.
Hrvatska je krajem prošle godine blokirala Crnoj Gori privremeno zatvaranje jednog pregovaračkog poglavlja, nakon što je crnogorska Skupština na čelu sa Andrijom Mandićem, usvojila rezoluciju o genocidu u Jasenovcu, a potom je otvoren i čitav niz drugih pitanja, poput vlasništva nad školskim brodom "Jadran", doma kulture u Tivtu, spomen ploči u nekadašnjem logoru Morinj, odštete bivšim logorašima, promjene imena bazena u Kotoru...
Prvi odgovor Hrvatske bio je da predsjednika Skupštine Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i poslanika DNP Milana Kneževića proglasi personama non grata u Hrvatskoj, a uslijedilo je i blokiranje privremenog zatvaranja jednog pregovaračkog poglavlja sa EU.
Nakon posljednjih provokacija koje je Hrvatskoj uputio crnogorski ministar odbrane Dragan Krapović, izradom specijalnih značaka za posadu broda "Jadran", a koje i sam nosi u javnim nastupima mada nije član posade, u diplomatskim krugovima se spekuliše da bi upravo on mogao biti naredna persona non grata u Hrvatskoj.
Ovogodišnji jubilarni 20. Bledski strateški forum donosi kuriozitet kada je Crna Gora u pitanju. Naime, prvi put će se na ovom događaju pojaviti dvije delegacije iz Crne Gore, jer je naknadno, pred sam početak Foruma, i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odlučio da bude učesnik.
Prema nezvaničnim informacijama M portala, Milatović je svoje učešće najavio prije nekoliko dana, što je organizatorima stvorilo ozbiljne probleme s obzirom na to da se Bledski strateški forum priprema mjesecima unaprijed.

Susret Spajića i Plenkovića bez konkretnog dogovora

Hrvatska želi da rješava otvorena pitanja u dobrosusjedskom ambijentu - saopštio je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković nakon sastanka sa premijerom Milojkom Spajićem uoči Međunarodne konferencije Bledskog strateškog foruma.
O tome, kaže, vodimo redovan dijalog na ministarskom nivou.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrejPlenkovic%2Fstatus%2F1962472166189945287%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1962472166189945287%7Ctwgr%5E00c8ccb7cb205baf4580e167c4c223dce0bd59d7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Drago mu je, kaže, da je riješen status Doma kulture u Donjoj Lastvi - što je važno za hrvatsku manjinu u Crnoj Gori.
- Očekujemo daljnje iskorake oko nestalih osoba, obeštećenja hrvatskih logoraša, graničnih pitanja i drugih otvorenih bilateralnih tema - poručio je Plenković.
Naveo je da je sa Spajićem razgovarao i o intenziviranju privredne saradnje i o dinamici evropskog puta Crne Gore, koji Hrvatska podupire.
- Izrazio sam žaljenje zbog velikih požara koji su pogodili Crnu Goru tijekom ljeta. Hrvatska je pružila pomoć u gašenju požara slanjem kanadera - napisao je Plenković.

Plenković sa Spajićem: Hrvatska želi da rješava otvorena pitanja u dobrosusjedskom ambijentu

Predstavnici Nacionalnog udruženja proizvođača ribe sastaće se u ponedjeljak sa predstavnicima ambasade Evropske unije u Crnoj Gori. &nbsp;Od ambasade očekuju da utiče na resorno ministarstvo i Vladu kako bi što prije bila oformljena radna grupa za ribarstvo. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković u novembru 2025. je kazao da radna grupa neće biti formirana do Nove godine.
Predsjednik nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore Marko Kise naveo je da hoće da sa ministarstvom poljoprivrede i Vladom započnu rješavanje višegodišnjih problema u ribarstvu. Prema njegovim riječima, Udruženju se pridružilo još 70 ribara.
- Ribari iz Ulcinja, koji nas nisu podržali prvi put, iz njima poznatih razloga, pozvali su nas i sa nama potpisali memorandum prije neki dan u Budvi, gdje su bili naši i njihovi predstavnici. Sa svih 70 ribara su nas podržali i sada nas ima 189 - navodi on.
Kise kaže da će na sastanak sa Delegacijom EU &nbsp;ići devet predstavnika Nacionalnog udruženja proizvođača ribe.
- Ne čekamo mi da nam Evropska unija to rješava. Mi očekujemo da predstavnici ambasade Evropske unije na neki način uslove ministra Jokovića i predsjednika Vlade Spajića da ispoštuju radu grupu, koja mora biti formirana za 10 dana. Odluka Vlade je od 11. seprembra, a dan danas, poslije pet mjeseci, radne grupe i dalje nema - kazao je Kise.
Formiranje radne grupe, kako podsjeća Kise, dogovoreno je na sastanku sa Ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, nakon što su ribari prijetili blokadama na moru.
- Mi samo tražimo da ih na neki način uslove Poglavljem 13, koje je zatvoreno, a ništa ribarima nije riješeno, da počni riješavati probleme, da ne bi u Evropsku uniju ulazili bosi, goli, gladni, žedni, bez osnovnih uslova, koje imaju evropski ribari. Naravno, mi u toj situaciji ne možemo voditi jaku ribarsku utakmicu sa Evropom - smatra Kise.
Predstavnici ribara u novembru su akcentovali proble koji se gomilaju godinama. Istakli su da ni aktuelna Vlada nije ponudila nova rješenja. Ključni problemi za koje se traži hitno rješavanje su:
Vezovi i pristaništa: Ovo je označen kao najveći problem. Ne postoji dovoljan broj bezbjednih vezova za ribarske brodove u Boki, Budvi i &nbsp;Baru. U Budvi praktično ne postoje namjenski vezovi, a u Baru su vezovi privremeni.
Logistika i remont: Nema mjesta za remont brodova, niti majstora i materijala, što ribarima onemogućava održavanje flote. Prodajom brodogradilišta nisu stvoreni uslovi za povlašćene cijene za ribarske brodove.
Gorivo i akcize: Iako postoji priča o povraćaju akciza, ribari moraju kupovati gorivo po punoj cijeni, kreditirajući državu po nekoliko mjeseci, što je praksa koja ne postoji u razvijenim EU zemljama.
Prebacivanje odgovornosti: Ministar Joković tvrdi da problemi poput vezova (Ministarstvo pomorstva) ili akciza (Ministarstvo finansija) nisu u njegovom resoru. Ribari naglašavaju da Ministarstvo poljoprivrede mora biti resorna adresa za sve zahtjeve, te da ono ima obavezu koordinacije sa drugim ministarstvima.
Strategija bez ribara: Kise ističe da su Strategija razvoja i Zakon o ribarstvu rađeni bez učešća predstavnika ribara, čime su stvoreni uslovi koji ne odgovaraju stvarnim potrebama.
Ribari ističu da je njihova flota zastarjela, a obučene posade nedovoljne. Zbog svih problema, mladi ne vide budućnost u ovom poslu.
Marko Kise zaključuje da se nada da će Ambasada EU pokazati ingerenciju i zaštititi crnogorske ribare.
Udruženje je krajem jula prošle godine predalo Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvu pomorstva, Ministarstvu ekonomskog razvoja, Ministarstvu finansija, Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, predsjedniku Vlade i svim partijama u Skupštini Crne Gore, dopis kojim su nastojali da skrenu pažnju na probleme u crnogorskom ribarstvu.

Predstavnici 189 ribara preko delegacije EU traže da sjednu za sto sa Jokovićem

Projekat Silver Up, koji realizuje Opština Žabljak, stavlja fokus na penzionere kao aktivne članove zajednice.
- Cilj projekta je jačanje politika regionalnog razvoja i promocija srebrne ekonomije – inovatnih rješenja i usluga za starije osobe, kako bi se unaprijedio kvalitet života, podstakao ekonomski rast i povećala privlačnost regiona pogođenih odlaskom i starenjem stanovništva - navodi se u saopštenju Opštine. &nbsp;
Opština Žabljak realizuje projekat u okviru programa Interreg Europe, u partnerstvu sa osam međunarodnih partnera iz Portugala, Belgije, Mađarske, Letonije, Poljske, Italije, Srbije i Crne Gore.&nbsp;
U okviru projekta sprovedena je anketa među stanovnicima Žabljaka, koji imaju status penzionera, različitih obrazovnih i profesionalnih profila. Rezultati ankete ukazuju na jasne potrebe, ali i na veliki neiskorišćeni potencijal starije populacije.&nbsp;
Većina ispitanika u penziju je otišla kao radnik, najčešće nakon dugog radnog vijeka u administraciji, trgovini, ugostiteljstvu, industriji, saobraćaju i javnim službama. Gotovo 95 odsto njih penzionisano je u Crnoj Gori, a starosna granica za odlazak u penziju varira - od prijevremenog penzionisanja u ranim pedesetim godinama do rada i nakon 65. godine.&nbsp;
Skoro polovina ankteriranih izjavili su da su nastavili da rade nakon odlaska u penziju, bilo kroz privatne poslove, povremeni rad, porodični biznis ili samostalne aktivnosti. To jasno pokazuje da stariji građani i dalje žele i mogu da doprinose društvu, ali često bez sistemske podrške.
- Slobodno vrijeme penzioneri najčešće provode sa porodicom, posebno sa unucima, u šetnji, kućnim poslovima, baštovanstvu ili laganim hobijima poput pletenja i ribolova. Ipak, značajan broj ispitanika ističe da im nedostaje više društvenih i kulturnih sadržaja – organizovanih okupljanja, radionica, projekcija filmova i prostora namijenjenih isključivo penzionerima - navodi se u saopštenju.
Kada je riječ o ekonomskom položaju, gotovo polovina ispitanika smatra da im se finansijska situacija pogoršala nakon odlaska u penziju. Troškovi ljekova predstavljaju poseban problem, jer mnogi ne mogu redovno da priušte terapije koje nijesu u potpunosti pokrivene zdravstvenim osiguranjem. Pojedini penzioneri navode da mjesečno izdvajaju i do 200 eura za ljekove, što ozbiljno opterećuje kućni budžet.&nbsp;
- Pored toga, zdravstveni sistem je još jedna oblast u kojoj ispitanici vide ozbiljne nedostatke. Najčešće se pominje manjak ljekara u žabljačkom Domu zdravlja, posebno specijalista, nedovoljna opremljenost. Iako većina ima formalni pristup zdravstvenim ustanovama, mnogi su prinuđeni da se liječe privatno - dodaje se u saopštenju.
Ono što je u anketi posebno vrijedno jesu predlozi koje penzioneri upućuju lokalnim samoupravama: otvaranje klubova za penzionere, organizovanje edukativnih i međugeneracijskih radionica, sajmova domaćih proizvoda, kao i uvođenje mentorskih programa u kojima bi stariji prenosili znanje i iskustvo mlađima. Time bi se, kako su naveli, poboljšao njihov kvalitet života, ali i ojačala društvena kohezija.
Rezultati ankete jasno poručuju – penzioneri ne traže samo veću materijalnu sigurnost, već i vidljivost, poštovanje i priliku da ostanu aktivni članovi zajednice. Srebrna generacija ima znanje, iskustvo i volju, a na društvu i institucijama je da te resurse prepoznaju i uključe.
- Upravo kroz projekat Silver Up imamo mogućnost da sprovedemo predloge naših penzionera, ali i omogućimo aktivno uključivanje u društvene, edukativne i tehnološke aktivnosti, unapređujući njihovu socijalnu uključenost i kvalitet života - poručili su iz Opštine Žabljak.

Bolji društveni i ekonomski položaj penzionera Žabljaka kroz Silver Up projekat

Crna Gora je, ako bude potvrđen treći izvještaj o sprovođenju Reformske agende, kroz Plan rasta za Zapadni Balkan do sada obezbijedila preko 100 miliona eura, što predstavlja snažnu poruku da reforme nijesu apstraktne, već da imaju konkretan finansijski efekat, kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Ona je rekla da Treći polugodišnji izvještaj o sprovođenju Reformske agende, koji je Vlada usvojila, pokazuje da Crna Gora ozbiljno shvata svoje obaveze i da je kontinuirano posvećena realizaciji Reformske agende. 
- Od ukupno 45 reformskih koraka koji su prispjeli za realizaciju u ovom periodu, više od polovine je u potpunosti ispunjeno, što je jasan signal da reformski proces daje konkretne rezultate - kazala je Gorčević Agenciji MINA.
Ona je navela da upravo te reforme imaju direktan finansijski efekat i donose nove investicije. 
Gorčević je ponovila da Crna Gora, ako Evropska komisija (EK) potvrdi izvještaj, može očekivati oko 55 miliona eura nove finansijske podrške, što je snažan podsticaj ekonomiji, javnim uslugama i ukupnom razvoju zemlje. 
- To je dokaz da Evropska unija (EU) prepoznaje napore Vlade i vjeruje u naš reformski pravac - istakla je Gorčević.
Na pitanje koliko je ukupno reformi ispunjeno i koliko je sredstava do sada isplaćeno Crnoj Gori, ona je odgovorila da su rezultati veoma ohrabrujući i da je, od početka sprovođenja Reformske agende do danas, Crna Gora realizovala više od 60 odsto planiranih reformi, a EU je već uplatila oko 46 miliona eura.
- Ako se potvrdi i treći izvještaj, govorimo o više od 100 miliona EUR koje će Crna Gora obezbijediti kroz EU Plan rasta za Zapadni Balkan. To je izuzetno snažna poruka – da reforme nijesu apstraktne, već da imaju vrlo konkretan finansijski efekat i da Crna Gora koristi istorijsku šansu koju joj EU nudi - naglasila je Gorčević.
Iz izvještaja se vidi da dio reformskih koraka nije završen u predviđenim rokovima. Odgovarajući na pitanje da li je Crna Gora probila rokove i postoji li rizik da izgubi dio sredstava, Gorčević je kazala da EU Plan rasta za Zapadni Balkan Instrument EU predviđa jasne i fleksibilne mehanizme za situacije u kojima reformski koraci nijesu u potpunosti završeni u inicijalno planiranim rokovima.
- S obzirom na to da su ovi reformski koraci u fazi realizacije i da se njihovi rezultati očekuju u produženim rokovima, ne govorimo o gubitku sredstava, već o njihovoj isplati nakon završetka reformi - odgovorila je Gorčević.
Ona je poručila da je Vlada jasno opredijeljena da u narednom periodu intenzivira aktivnosti na reformama čiji rokovi ističu, uz pojačan nadzor, tehničku koordinaciju resora i blisku saradnju sa EK. 
- Naš cilj je jasan – da se reformski koraci ispune u predviđenim rokovima i da se ne izgubi nijedan euro koji je kroz Instrument za reforme i rast opredijeljen za Crnu Goru - istakla je Gorčević.
Odgovarajući na pitanje koji resori su se pokazali kao najuspješniji, a gdje su zabilježena najveća kašnjenja, ona je rekla da imaju vrlo jasne primjere dobrih praksi i da su resori poput prosvjete, energetike i ljudskih prava pokazali da se, uz dobru organizaciju i jasnu odgovornost, reformski ciljevi mogu ostvariti u potpunosti i u predviđenim rokovima.
Gorčević je naglasila da, iako Ministarstvo evropskih poslova ima koordinacionu ulogu, odgovornost za sprovođenje Reformske agende snose svi resori. 
- Tamo gdje bilježimo kašnjenja, u pitanju su reforme koje zahtijevaju dublje institucionalne promjene, značajna kadrovska ulaganja ili usvajanje većeg broja zakona i podzakonskih akata, uz obavezno usaglašavanje sa EK - kazala je Gorčević. 
Ona je navela da je u velikom broju slučajeva riječ o administrativnim i proceduralnim izazovima, a ne o nedostatku volje resornih ministarstava.
- Ono što je ključno jeste da Vlada ni od jedne reforme nije odustala. Upravo suprotno – u oblastima gdje postoji kašnjenje, aktivnosti se dodatno intenziviraju, koordinacija je pojačana, a fokus je na isporuci konkretnih rezultata - istakla je Gorčević.
U Reformskoj agendi za EU Plan Rasta za Zapadni Balkan kao mjera se pominje i izmjena Ustava. 
Na pitanje koje ustavne promjene EU očekuje od države do kraja pregovaračkog procesa, Gorčević je odgovorila da su pred Crnom Gorom ustavne izmjene koje Unija očekuje od svake države u završnoj fazi pristupanja, kako bi se pravno i institucionalno pripremila za punopravno članstvo.
- Jedan dio tih izmjena odnosi se na uvođenje novih ustavnih odredbi koje regulišu prava i obaveze Crne Gore u EU i prava naših državljana kao građana EU. Građani Crne Gore će imati pravo da glasaju i da se kandiduju na izborima za Evropski parlament, u kojem ćemo, kao država članica, imati šest poslanika - kazala je Gorčević.
Prema njenim riječima, očekuje se da Ustav jasno definiše pravni osnov članstva Crne Gore u EU, uključujući mogućnost povjeravanja određenih ustavnih ovlašćenja institucijama EU, kao i primat i direktnu primjenu prava EU u nacionalnom pravnom poretku. 
Time se, kako je rekla Gorčević, obezbjeđuje pravna sigurnost građana i institucija i jasno mjesto Crne Gore u evropskom pravnom sistemu.
- Pored toga, ustavne izmjene odnose se na položaj građana Crne Gore kao građana EU – pravo slobodnog kretanja i nastanjivanja, biračko pravo na lokalnim izborima u drugim državama članicama, kao i pravo na konzularnu zaštitu i pristup institucijama EU - kazala je Gorčević. 
Ona je rekla da se istovremeno, u skladu sa pravnom tekovinom EU, predviđa i ostvarivanje određenih prava građana EU u Crnoj Gori, posebno u oblasti lokalne samouprave.
- Drugi dio odnosi se na izmjene postojećih članova Ustava, posebno u oblastima biračkog prava, lokalne samouprave, kao i nezavisnosti Centralne banke kroz ustavno definisan primarni cilj stabilnosti cijena i potvrđivanje njene pune nezavisnosti, što je standard EU - navela je Gorčević. 
Kako je kazala, među ovim izmjenama je i ustavna izmjena koja se našla i u Reformskoj agendi. 
- Ona se odnosi na jačanje nezavisnosti pravosuđa, prije svega kroz izmjene odredbi o Sudskom savjetu. Ta izmjena je ujedno i obaveza iz IBAR zakona i ima za cilj uklanjanje političkog uticaja iz pravosuđa - rekla je Gorčević.
Te izmjene, kako je naglasila, ne zadiru u identitetska pitanja, već imaju za cilj da obezbijede pravnu sigurnost, jasnoću nadležnosti i punu spremnost države za funkcionisanje unutar pravnog i institucionalnog sistema EU. 
- One nijesu politički uslov nametnut spolja, već logičan korak države koja je ušla u završnicu evropskog integracionog procesa - kazala je Gorčević.

Gorčević: Crna Gora koristi istorijsku šansu koju joj EU nudi

IPARD predstavlja važan most između nacionalnih politika i budućeg korišćenja fondova Evropske unije, uz istovremeno jačanje administrativnih i kontrolnih mehanizama, kazao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković na ministarskom sastanku SWG održanom u okviru Globalnog foruma za hranu i poljoprivredu i Jugoistočnu Evropu, koji je juče održan u Berlinu. Sastanak je posvećen temi hrane i poljoprivrede u okviru Berlinskog procesa iz ugla povezivanja različitih oblasti i procesa proširenja EU. Sastanak je otvorio Alois Rainer, savezni ministar poljoprivrede, hrane i regionalnog identiteta Savezne Republike Njemačke, nakon čega se prisutnima obratila Elizabet Verner, generalna direktorica za poljoprivredu i ruralni razvoj Evropske komisije (DG AGRI), ukazujući na značaj jačanja saradnje u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja u kontekstu procesa proširenja Evropske unije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117120152_c4a271b47c577c43890bd84eccadf069e1089006f3f8b6da227a45b67f645ecd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260117120152_c4a271b47c577c43890bd84eccadf069e1089006f3f8b6da227a45b67f645ecd" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="sa događaja"></figure>  U svom obraćanju, ministar Joković je istakao da ovaj skup predstavlja prvi događaj u okviru predsjedavanja Crne Gore Berlinskim procesom, čime je, kako je rekao, naša država preuzela važnu ulogu u daljem unapređenju regionalne saradnje i evropske perspektive Zapadnog Balkana. Naglasio je da će tokom crnogorskog predsjedavanja poseban fokus biti stavljen na jačanje institucionalnih kapaciteta, primjenu evropskih standarda i vidljive rezultate u korist poljoprivrednih proizvođača. Joković je podsjetio na ostvareni napredak Crne Gore u oblasti evropskih integracija, ističući da su zatvorena pregovaračka poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 – Ribarstvo i akvakultura, što, kako je rekao, predstavlja značajan iskorak u usklađivanju domaćih politika sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom Evropske unije. Posebno je ukazano na značaj IPARD programa, koji je u prethodnom periodu omogućio konkretna ulaganja u modernizaciju poljoprivredne proizvodnje, unapređenje prerade, bezbjednosti hrane i konkurentnosti domaćih proizvođača.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260117120152_9e5c825856631b3870aa4c1bc3659f06bfb795b93bf39515591cca02e0e0a96f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260117120152_9e5c825856631b3870aa4c1bc3659f06bfb795b93bf39515591cca02e0e0a96f" data-rendition-name="original" width="6246" height="4170" loading="lazy" alt="sa događaja"></figure>  Govoreći o narednim koracima, ministar je naglasio da je završetak pregovora u okviru Poglavlja 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni poslovi jedan od ključnih prioriteta, te da će aktivnosti u tom pravcu biti nastavljene kroz jačanje inspekcijskih kapaciteta i unapređenje sistema kontrole u skladu sa evropskim standardima. - Učešće na ovom sastanku bilo je prilika za razmjenu stavova sa resornim ministrima iz regiona i Evropske unije o daljem unapređenju saradnje u oblasti poljoprivrede, bezbjednosti hrane i ruralnog razvoja, kao i o zajedničkim aktivnostima u narednom periodu - saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Tag: otvorena-pitanja