Bivši lideri OVK Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići zatražili su danas od specijalnog suda u Hagu da ih oslobodi optužbi za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99.
Prethodno je oslobađanje zatražio i prvooptuženi Hašim Tači, tvrdeći da je „potpuno nevin“.
Obraćanjem optuženih sudijama okončano je suđenje koje je pred Specijalizovanim vijećima Kosova u Hagu počelo u aprilu 2023.
Sud će presudu izreći u roku od 90 dana ili, ako sudijama bude potrebno više vremena, u dodatnom roku od 60 dana.
Tužioci su prošle sedmice tvrdili da su dokazali krivicu optuženih i zahtijevali da budu osuđeni na po 45 godina zatvora.
Obraćajući se danas sudijama, trećeoptuženi Seljimi ocijenio je da je tok suđenja dokazao da su optužbe protiv njih potpuno neosnovane i nepravedne.
- Naš rat bio je pravedan, a optužbe tužilaštva ne stoje- rekao je Seljimi.
Drugooptuženi Veselji, bivši prvi obavještajac OVK, rekao je da nema dokaza da je počinio bilo koje krivično djelo niti nezakonitu radnju.
- Moji postupci su bili humani i zakoniti, a moja savjest je čista- kazao je Veselji.
Četvrtooptuženi Krasnići tvrdio je da nikada nikome nije nanio nepravdu niti ugrozio bilo čiji život i da su mu petogodišnjim pritvorom u Hagu prekršena ljudska prava.
- Ja nijesam imao moć, komandu niti funkcije koje mi se pripisuju u ovom predmetu- rekao je Krasnići, koji je bio portparol i, nakratko, zamjenik komandanta OVK.
Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići optuženi su za zlodjela nad Srbima, Romima i Albancima „kolaboracionistima“ u više od 40 pritvora na Kosovu i na sjeveru Albanije. Svi su bili vodeći članovi Glavnog štaba OVK.
Trećeoptuženi Seljimi tvrdio je danas da je tužilaštvo, služeći se neistinitim optužbama, „uporno pokušavalo da baci ljagu na oslobodilački rat“ OVK. Na meti tužilaca, po Seljimijevim riječima, bio je Glavni štab OVK, „kao i nezavisnost Kosova“.
- Povremeno se činilo da se i sama nezavisnost Kosova tretira kao udruženi zločinački poduhvat- ocijenio je optuženi.
Seljimi je tvrdio i da je tužilaštvo željelo da „izjednači OVK sa zločinima koje je počinila Srbija“, što je nazvao „pokušajem ponovnog pisanja istorije“ pomoću „optužnice zasnovane na iskrivljenim tvrdnjama“.
On je izjavio da mu je „čast što je bio saborac Adema Jašarija i jedan od osnivača OVK“, koja je bila „dobrovoljačka vojska sastavljena od civila koji nijesu imali drugog izbora do da se brane od nasilja srpskih vlasti“.
- OVK nije imala drugi cilj osim slobode. Nije imala planove da napada civile i političke protivnike- odbacio je Seljimi navode optužnice o udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio preuzimanje kontrole nad Kosovom zločinima nad svim „protivnicima“ OVK.
Nasuprot tome, po Seljimiju, „Srbija nikada nije krila svoj cilj prema Albancima“.
Kao dokaz za to naveo je svjedočenje generala Veslija Klarka (Wesley Clark), bivšeg komandanta NATO-a, da mu je predsjednik Srbije Slobodan Milošević 1998. godine rekao: „Znamo mi kako da postupimo s Albancima. Njih sve treba pobiti“.
- Znali smo to i mi. Šta je trebalo da radimo? Da čekamo da nas ubiju? Ne, morali smo da pružimo otpor, Kosovo je moralo da se brani- izjavio je Seljimi.
On je kazao da je „uvjeren da je uradio pravu stvar“ i da bi „isto uradio i sada“.
Četvrtooptuženi Krasnići ocijenio je da se „nepravedne“ optužbe „protiv nas i OVK“ temelje na narativima Miloševićeve vlasti, koja je povela „mnoge ratove“ u bivšoj Jugoslaviji i počinila teške zločine nad kosovskim Albancima.
Krasnići je naveo da mu je optužnica pripisala „uloge, ovlašćenja i odgovornosti koje nije imao“.
- U pitanju je izmišljotina. Lice koje je opisalo tužilaštvo nije čovjek koji stoji pred vama- rekao je Krasnići.
Po optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići individualno su krivično odgovorni za zlodjela pripadnika OVK počinjena tokom nemeđunarodnog oružanog sukoba u okviru „širokih i sistematskih napada na osobe osumnjičene da su se protivile OVK“.
Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dvije tačke) i ubistva (dvije tačke).
Pripadnici OVK počinili su zločine nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999. godine, piše u optužnici.
U optužnici je identifikovano 75 žrtava – 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.
Šest tačaka optužnice tereti Tačija (57), Veseljija (58), Seljimija (54) i Krasnićija (75) za zločine protiv čovječnosti, a četiri tačke za ratne zločine.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili su učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad cijelim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala „protivnicima“.
Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sulejman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.
Svi optuženi izjavili su da nijesu krivi. U pritvoru u Hagu nalaze se od hapšenja na Kosovu, 4. i 5. novembra 2020. godine.
Suđenje Tačiju i saoptuženima počelo je pred sudom u Hagu 3. aprila 2023, a tužioci su svoj dokazni postupak okončali 15. aprila ove godine.
U haškoj sudnici svjedočilo je 125 svjedoka optužbe, a izjave desetina drugih svjedoka tužioci su kao dokaze uveli u pisanom obliku.
Dokazni materijal tužilaštva čini i 3.000 dokumenata na albanskom, srpskom i engleskom jeziku.
U odbranu Tačija svjedočilo je sedam bivših međunarodnih zvaničnika.
Krasnići je iskaze svjedoka odbrane sudu dostavio u pisanom obliku.
Smatrajući da tužioci nijesu dokazali njihovu krivicu, drugooptuženi Veselji i trećeoptuženi Seljimi nijesu izvodili svjedoke odbrane.
Na suđenju Tačiju i saoptuženima učestvuje i više od 150 žrtava zločina iz optužnice.
Sud je tokom procesa saslušao izvještaje dvojice vještaka za materijalnu, fizičku i mentalnu štetu koju su žrtve pretrpjele.
Ukoliko Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići budu proglašeni krivim, sve žrtve koje učestvuju na suđenju imaće pravo na obeštećenje.
Specijalizovana vijeća Kosova, kako se sud zvanično zove, osnovala je 2015. godine Skupština Kosova pod međunarodnim pritiskom izazvanim izvještajem Dika Martija o zločinima OVK na Kosovu i u Albaniji, objavljenim 2011.
Sud je formalno dio pravosudnog sistema Kosova, ali radi u Hagu. U presudama i drugim dokumentima sud je utvrdio da na Kosovu vlada uporna klima zastrašivanja i uznemiravanja svjedoka protiv optuženih pripadnika nekadašnje OVK.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

Veselji, Seljimi i Krasnići zatražili oslobađanje na kraju haškog suđenja vođama OVK

Policija Srbije uhapsila je Avnija Ćenaja, rođenog 1973. godine, zbog sumnje da je tokom rata na Kosovu, kao pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), učestvovao u organizovanju grupe i podsticanju na genocid i ratne zločine, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije.
Ćenaj je, kako se navodi, 1998. pristupio lokalnom štabu OVK u selu Romaja kod Prizrena i učestvovao u napadu na karaulu Košare 1999. godine. Po nalogu javnog tužioca za ratne zločine, određen mu je pritvor do 48 časova, nakon čega će biti sproveden u nadležno tužilaštvo.
Gazmend Sulja, potpredsjednik Organizacije veterana OVK, potvrdio je hapšenje i naveo da je Ćenaj ranije više puta prolazio kroz Srbiju bez problema.
Ministarstvo spoljnih poslova i dijaspore Kosova obratilo se Kancelariji za vezu Kosova sa Srbijom radi potvrde hapšenja i obavijestilo Delegaciju Evropske unije u Srbiji, tražeći nadzor nad transparentnošću postupka. Takođe je upućena diplomatska nota zemljama KVINTE u Srbiji radi zaštite prava i bezbjednosti državljanina Kosova.
Bitka na Košarama, koja se odigrala od 9. aprila do 14. juna 1999. godine, bila je sukob Vojske Savezne Republike Jugoslavije i OVK-a na granici sa Albanijom tokom NATO bombardovanja SRJ. U njoj je poginulo 108 pripadnika jugoslovenske vojske, a prema podacima Prištine, 114 članova OVK.
Tokom devedesetih, Srbija je OVK smatrala terorističkom organizacijom, dok Kosovo smatra OVK svojim oslobodilačkim pokretom koji je branio lokalno stanovništvo i doprinio sticanju nezavisnosti pokrajine.

610x380

500x500

400x240

400x203

Srbija uhapsila bivšeg pripadnika OVK-a zbog sumnje za ratne zločine

Hiljade Albanaca okupile su se danas u Hagu, kako bi iskazali podršku liderima nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova i demonstrirali protiv Međunarodnog tribunala za ratne zločine.
Kako prenose tamošnji mediji, oni demonstriraju sa zastavama, uzvikujući razne slogane, pri čemu pojedini nose i uniforme.
Sve se dešava dan uoči predstavljanja dokaza protiv nekadašnjih lidera OVK Hašima Tačija, Jakupa Kradnićija, Kadrija Veseljija i Redžepa Seljimija.
Podsjetimo, oni se nalaze u pritvoru u Hagu od novembra 2020. godine, a osumnjičeni su za ratne i zločine protiv čovječnosti.
Zanimljivo je i kako je albanski premijer Edi Rama iskazao podršku skupu, navodeći kako žali što i sam ne može biti u Hagu.

1084x550

Hag: Hiljade Albanaca demonstriraju i pružaju podršku liderima OVK, Rama iskazao žaljenje što nije tamo

Tužilaštvo Specijalnog suda u Hagu danas je saopštilo da je zvanično okončalo dokazni postupak protiv bivšeg vođe OVK Hašima Tačija i saoptuženih za zločina protiv čovječnosti i ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99.
Za zlodjela, koja uključuju više od 100 ubistava i mučenje, nad Albancima, Srbima i Romima u 40 ilegalnih pritvora OVK optuženi su, zajedno sa Tačijem, još Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići.
Tokom rata na Kosovu, svi optuženi bili su vodeći članovi Glavnog štaba OVK, a od februara 1999. i samoproglašene Privremene vlade Kosova.
Suđenje Tačiju i saoptuženima pred Specijalizovanim vijećima Kosova u Hagu počelo je 3. aprila 2023. godine.
Raspravno vijeće, kojim predsjedava američki sudija Čarls Smit (Charles Smith), od tada je u sudnici saslušalo iskaze 125 svjedoka optužbe.
Izjave desetina drugih svjedoka, tužioci su kao dokaze uveli u pisanom obliku.
Dokazni materijal tužilaštva čini i 3.000 dokumenata na albanskom, srpskom i engleskom jeziku.
U procesu učestvuje više od 150 žrtava, koje imaju pravo na odštetu ukoliko optuženi budu proglašeni krivim i osuđeni.
Pravila suda predviđaju da, po okončanju izvođenja dokaza tužilaštva, optuženi imaju pravo da podnesu zahtjev za oslobađanje na polovini suđenja, zasnovan na ocjeni da tužioci nijesu dokazali njihovu krivicu.
Ukoliko sudije odbiju taj zahtjev, uslijediće izvođenje dokaza odbrane četvorice optuženih.
Sljedeću fazu postupka, sudsko vijeće će sa tužiocima i braniocima razmotriti na zasijedanju zakazanom za 23. april.
Glavna tužiteljka Kimberli Vest (Kimberly West) odala je, u današnjoj pisanoj izjavi, priznanje svjedocima i žrtvama koje su svjedočile na suđenju u protekle dvije godine.
- Spremnost svjedoka da svjedoče je bila izuzetno važna i ja im odajem priznanje zbog hrabrosti da svjedoče u sudnici - naglasila je Vest.
Tužiteljka je podvukla da se „zločinima poput ubistva i mučenja mora stati na put“.
- Od suštinske važnosti za Kosovo je da se poštuju vladavina prava i pravosudni proces pred ovim sudom kako bi se očuvali integritet i pravičnost postupka i utvrdila istina - izjavila je Vest.
Specijalizovana veća Kosova osnovala je 2015. Skupština Kosova pod međunarodnim pritiskom izazvanim izvještajem izvjestioca Savjeta Evrope Dika Martija o zločinima OVK na Kosovu i u Albaniji, objavljenim 2011.
Sud je formalno dio pravosudnog sistema Kosova, ali radi u Hagu. U presudama i drugim dokumentima, sud je utvrdio da na Kosovu vlada uporna klima zastrašivanja i uznemiravanja svjedoka protiv optuženih pripadnika nekadašnje OVK.
Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija (56), Veseljija (57), Seljimija (53) i Krasnićija (74) za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dvije tačke) i ubistva (dvije tačke).
Navedene zločine, pripadnici OVK pod komandom optuženih počinili su, po optužnici, nad Albancima, proglašenim za „kolaboracioniste“, Srbima i Romima u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji.
Pripadnici OVK počinili su zločine nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999, piše u optužnici.
U optužnici je identifikovano 75 žrtava – 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.
Šest tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Kransićija za zločine protiv čovječnosti, a četiri tačke za ratne zločine.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad cijelim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala „protivnicima“.
Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sujelman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.
Svi optuženi izjavili su da nijesu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hapšenja na Kosovu u novembru 2020.

Tužilaštvo u Hagu okončalo dokazni postupak protiv Tačija i saoptuženih

Belgijski ministar vanjskih poslova Maksim Prevo i njemački šef diplomatije Johan Vadeful osudili su u srijedu u Berlinu mađarsku prijetnju vetom na evropski zajam Ukrajini, dan nakon četvrte godišnjice ruske invazije na tu zemlju.
Vadeful je, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim belgijskim kolegom, ponovo izrazio „zaprepašćenje“ ponašanjem Mađarske, „kojim ta zemlja izdaje sopstvenu borbu za slobodu“.
- Mađarska mora shvatiti da se strpljenje ostalih država članica brzo troši - rekao je Prevo.
Evropska unija želi da usvoji dvadeseti paket sankcija protiv Rusije od njene invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. godine, kao i evropski zajam od 90 milijardi eura za finansiranje vojnih i finansijskih potreba Ukrajine u 2026. i 2027. godini.
Međutim, bliski saveznik ruskog lidera Vladimira Putina, mađarski premijer Viktor Orban, blokira oba projekta i traži da Kijev najprije obnovi isporuke ruske nafte kroz naftovod Družba, oštećen u ruskim vazdušnim napadima u januaru.
- Svi smo svjesni osjetljivog perioda koji sa sobom donose izbori - kazao je Prevò u trenutku kada mađarski nacionalistički lider zaostaje za opozicionim kandidatom u anketama uoči parlamentarnih izbora koji će se održati 12. aprila.
Međutim, usuditi se da se sudbina i potrebe Ukrajine i njenog naroda drže kao taoci u kontekstu rata, čini mi se kao crvena linija, dodao je.
Napomenuo je da je mađarski premijer i ranije prkosio Evropskoj uniji kada je riječ o ovom pitanju.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koja je u utorak boravila u Kijevu, izjavila je da će Evropska unija odobriti zajam Ukrajini „na ovaj ili onaj način“, uprkos opstrukcijama Budimpešte.
Orban je dodatno zaoštrio retoriku prema Ukrajini i Evropskoj uniji, pokušavajući da ih prikaže kao prijetnju mađarskim nacionalnim interesima – trenutno prije svega energetskim – i tako mobiliše birače za izbore u aprilu, za koje posljednje ankete pokazuju da bi ih, kada bi se održavali sada, njegova stranka Fides uvjerljivo izgubila od mađarske opozicione stranke desnog centra Tisa.
Orban je u srijedu izjavio da Ukrajina planira da poremeti mađarski energetski sistem i čak naredio da se oko kritične infrastrukture rasporedi vojska.
Tisa je dodatno povećala svoju prednost nad Fidesom, pokazalo je u srijedu istraživanje kompanije Median, poznate po preciznim predviđanjima, uoči parlamentarnih izbora 12. aprila na kojima se nacionalistički veteran nadmeće za novi mandat.
Orban, koji je već 16 godina na vlasti i planira da je zadrži, prvi put se suočava sa snažnim protivnikom na parlamentarnim izborima, a ishod će imati velike implikacije ne samo za Mađarsku, već i za Evropu i njene krajnje desne političke snage.
Prema anketi, Fides gubi podršku, dok Tisa pridobija pristalice, uprkos brojnim mjerama koje je vlada najavila nakon tri godine ekonomske stagnacije.
Tisa, na čelu sa bivšim vladinim insajderom Peterom Mađarom, povećala je svoju prednost nad Fidesom na 20 procentnih poena među odlučnim biračima, u odnosu na 12 procentnih poena prednosti u istraživanju javnog mnjenja u januaru, navela je kompanija Median, čije je rezultate prenio portal hvg.hu.
Stranka Mađara, osnovana tek 2024. godine, osvojila je podršku 55 odsto odlučnih birača, u odnosu na 51 odsto u januaru. Podrška Fidesu pala je za mjesec dana sa 39 na 35 odsto, prema anketi sprovedenoj između 18. i 23. februara.
Kada se posmatra ukupna populacija, istraživanje je pokazalo da Tisu podržava 42 odsto birača, a Fides 31 odsto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizborne-ankete-u-madarskoj-tisa-ubjedljivo-ispred-orbanovog-fidesa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Evropska poruka Orbanu: Ovo što radiš Ukrajini je crvena linija, strpljenje ostalih država članica se brzo troši

Zvaničnik libanskog militantnog pokreta Hezbolah izjavio je danas da taj pokret neće vojno intervenisati ako Sjedinjene Američke Države izvedu ograničene udare na Iran, ali je upozorio da bi bilo kakav napad na iranskog vrhovnog lidera, ajatolaha Alija Hamneija, ili pokušaj rušenja iranskog režima predstavljao „crvenu liniju”.
Kako prenosi AJ Jazeera, zvaničnik koji je želio da ostane anoniman, rekao je da „stav Hezbolaha jeste da ne interveniše vojno ako američki udari na Iran budu ograničeni”, ali je dodao da bi „ako je cilj svrgavanje iranskog režima ili napad na ajatolaha Hamneija, Hezbolah tada intervenisao”.
On je naglasio da bi napad na Hamneija bio „crvena linija koja se ne može ignorisati”, dodajući da bi rat sa ciljem rušenja iranskog režima značio da će Izrael odmah započeti rat protiv Libana.
- Intervencija Hezbolaha u tom slučaju ne bi bila ograničena, već bi bila borba za opstanak - rekao je on.&nbsp;
Zvaničnik Hezbolaha je naglasio da će odgovor pokreta na izraelske napade „imati granicu”, dodajući da „ne može da se dozvoli da izraelski napadi prolaze bez odgovora i da traju beskonačno”.
Ove izjave dolaze u trenutku kada su Sjedinjene Američke Države rasporedile vojnu silu u Persijskom zalivu i Bliskom istoku, uslijed ponovljenih prijetnji o napadu na Teheran ako pregovori između dvije strane ne budu uspješni. Istovremeno, libanske vlasti strahuju da bi Hezbolah, koji posjeduje veliki arsenal raketa, mogao biti umiješan u bilo kakvo regionalno eskaliranje, naročito u sukobu sa Izraelom.
Generalni sekretar Hezbolaha Naim Kasim upozorio je prošlog mjeseca da bi bilo koji novi rat protiv Irana mogao da „zapali region”.
Od kada je u novembru 2024. godine postignut dogovor o primirju kojim je okončan rat između Hezbolaha i Izraela, Kasim je ponovio da je Hezbolah u „odbrambenom položaju” i da podržava libansku državu, koja je pojačala prisustvo vojske na jugu zemlje, prenosi Tanjug.&nbsp;
Libanski ministar spoljnih poslova pozvao je Hezbolah da „ne ulazi u novu avanturu” i da izbjegne uvlačenje Libana u „dodatnu destrukciju”.

Hezbolah: Nećemo se miješati ako SAD „ograničeno” udare na Iran, ali postoji „crvena linija”

Američki ekonomista, nekadašnji ministar finansija za vrijeme mandata predsjednika Bila Klintona i bivši predsjednik Univerziteta Harvard Leri Samers, podnijeće ostavku na funkciju predavača na tom univerzitetu, nakon što je u dokumentima povezanim sa slučajem osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina otkriveno da je sa Epstinom imao blizak odnos.
On će ostavku podnijeti na kraju tekuće akademske godine, prenosi Njujork tajms.
Kako se navodi, u objavljenim dokumentima vidi se da su Samers i Epstin ostali u bliskim odnosima dugo nakon što je Epstin osuđen za prostituciju u slučaju koji uključuje maloljetnu osobu.
Samers je na odsustvu sa Harvarda od novembra prošle godine i neće se vratiti na predavanja prije nego što podnese ostavku.
Pored toga, Samers je podnio ostavku i na funkciju koordinatora Centra za biznis i upravljanje vladama Mosavar-Rahmani.
Samers je putem saopštenja izjavio da je donio "tešku odluku" da se penzioniše i da će "uvijek biti zahvalan hiljadama studenata i kolega", prenosi Tanjug.

Epstinova afera uzdrmala akademsku elitu: Leri Samers odlazi sa Harvarda

Bugarski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) prestaće s radom 31. marta zbog ukidanja američkog finansiranja, rekla su agenciji Frans pres dva člana osoblja, nekoliko sedmica nakon što je sličan scenario objavljen za Rumuniju.
Tim aktivno radi na rešenju koje će "nam omogućiti da nastavimo da služimo našoj publici", rekao je jedan od izvora iz RSE, tražeći anonimnost do zvanične objave.
Direktorka servisa Slobodna Evropa Rumunija Elena Vijulije Tanase takođe je najavila zatvaranje 31. marta, u objavi na Fejsbuku prije dvije neđelje, prenosi Hina.
- To su svakako loše vijesti, ne samo za moje kolege i mene - napisala je.
On je naglasila da je ostala samo "šačica profesionalnih novinara, dok ova vremena zahtijevaju naš rad na toliko mnogo frontova.
- Razumemo da je Radio Slobodna Evropa morao napraviti rezove kako bi sačuvao sve svoje aktivnosti, uključujući i emitovanje u diktaturama kao što je Rusija - rekao je za AFP direktor Reportera bez granica u Češkoj Pavol Salai.
Ta zatvaranja „će ugroziti pravo građana na pouzdane informacije - dodao je, naglašavajući da je „rizik veći u Bugarskoj koju čekaju izbori, budući da je to zemlja s ionako malo nezavisnih medija“.
Krajem novembra je najavljeno zatvaranje tog radija i u Mađarskoj, odlukom američka vlade, kako bi umirila mađarskog premijera Viktora Orbana, saveznika Donalda Trampa.
Bugarska i Rumunija bile su među prvim zemljama koje je pokrivao Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda, kada je osnovan 1950. godine.
Slobodna Evropa, koju je do sedamdesetih godina delimično finansirala CIA, igrala je ključnu ulogu u širenju informacija izvan Gvozdene zavjese, uprkos stalnim pokušajima komunističkih vlasti da ometaju njen signal.

Tag: ovk