Policija Srbije uhapsila je Avnija Ćenaja, rođenog 1973. godine, zbog sumnje da je tokom rata na Kosovu, kao pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), učestvovao u organizovanju grupe i podsticanju na genocid i ratne zločine, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije.
Ćenaj je, kako se navodi, 1998. pristupio lokalnom štabu OVK u selu Romaja kod Prizrena i učestvovao u napadu na karaulu Košare 1999. godine. Po nalogu javnog tužioca za ratne zločine, određen mu je pritvor do 48 časova, nakon čega će biti sproveden u nadležno tužilaštvo.
Gazmend Sulja, potpredsjednik Organizacije veterana OVK, potvrdio je hapšenje i naveo da je Ćenaj ranije više puta prolazio kroz Srbiju bez problema.
Ministarstvo spoljnih poslova i dijaspore Kosova obratilo se Kancelariji za vezu Kosova sa Srbijom radi potvrde hapšenja i obavijestilo Delegaciju Evropske unije u Srbiji, tražeći nadzor nad transparentnošću postupka. Takođe je upućena diplomatska nota zemljama KVINTE u Srbiji radi zaštite prava i bezbjednosti državljanina Kosova.
Bitka na Košarama, koja se odigrala od 9. aprila do 14. juna 1999. godine, bila je sukob Vojske Savezne Republike Jugoslavije i OVK-a na granici sa Albanijom tokom NATO bombardovanja SRJ. U njoj je poginulo 108 pripadnika jugoslovenske vojske, a prema podacima Prištine, 114 članova OVK.
Tokom devedesetih, Srbija je OVK smatrala terorističkom organizacijom, dok Kosovo smatra OVK svojim oslobodilačkim pokretom koji je branio lokalno stanovništvo i doprinio sticanju nezavisnosti pokrajine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Srbija uhapsila bivšeg pripadnika OVK-a zbog sumnje za ratne zločine

Hiljade Albanaca okupile su se danas u Hagu, kako bi iskazali podršku liderima nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova i demonstrirali protiv Međunarodnog tribunala za ratne zločine.
Kako prenose tamošnji mediji, oni demonstriraju sa zastavama, uzvikujući razne slogane, pri čemu pojedini nose i uniforme.
Sve se dešava dan uoči predstavljanja dokaza protiv nekadašnjih lidera OVK Hašima Tačija, Jakupa Kradnićija, Kadrija Veseljija i Redžepa Seljimija.
Podsjetimo, oni se nalaze u pritvoru u Hagu od novembra 2020. godine, a osumnjičeni su za ratne i zločine protiv čovječnosti.
Zanimljivo je i kako je albanski premijer Edi Rama iskazao podršku skupu, navodeći kako žali što i sam ne može biti u Hagu.

1084x550

Hag: Hiljade Albanaca demonstriraju i pružaju podršku liderima OVK, Rama iskazao žaljenje što nije tamo

Tužilaštvo Specijalnog suda u Hagu danas je saopštilo da je zvanično okončalo dokazni postupak protiv bivšeg vođe OVK Hašima Tačija i saoptuženih za zločina protiv čovječnosti i ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99.
Za zlodjela, koja uključuju više od 100 ubistava i mučenje, nad Albancima, Srbima i Romima u 40 ilegalnih pritvora OVK optuženi su, zajedno sa Tačijem, još Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići.
Tokom rata na Kosovu, svi optuženi bili su vodeći članovi Glavnog štaba OVK, a od februara 1999. i samoproglašene Privremene vlade Kosova.
Suđenje Tačiju i saoptuženima pred Specijalizovanim vijećima Kosova u Hagu počelo je 3. aprila 2023. godine.
Raspravno vijeće, kojim predsjedava američki sudija Čarls Smit (Charles Smith), od tada je u sudnici saslušalo iskaze 125 svjedoka optužbe.
Izjave desetina drugih svjedoka, tužioci su kao dokaze uveli u pisanom obliku.
Dokazni materijal tužilaštva čini i 3.000 dokumenata na albanskom, srpskom i engleskom jeziku.
U procesu učestvuje više od 150 žrtava, koje imaju pravo na odštetu ukoliko optuženi budu proglašeni krivim i osuđeni.
Pravila suda predviđaju da, po okončanju izvođenja dokaza tužilaštva, optuženi imaju pravo da podnesu zahtjev za oslobađanje na polovini suđenja, zasnovan na ocjeni da tužioci nijesu dokazali njihovu krivicu.
Ukoliko sudije odbiju taj zahtjev, uslijediće izvođenje dokaza odbrane četvorice optuženih.
Sljedeću fazu postupka, sudsko vijeće će sa tužiocima i braniocima razmotriti na zasijedanju zakazanom za 23. april.
Glavna tužiteljka Kimberli Vest (Kimberly West) odala je, u današnjoj pisanoj izjavi, priznanje svjedocima i žrtvama koje su svjedočile na suđenju u protekle dvije godine.
- Spremnost svjedoka da svjedoče je bila izuzetno važna i ja im odajem priznanje zbog hrabrosti da svjedoče u sudnici - naglasila je Vest.
Tužiteljka je podvukla da se „zločinima poput ubistva i mučenja mora stati na put“.
- Od suštinske važnosti za Kosovo je da se poštuju vladavina prava i pravosudni proces pred ovim sudom kako bi se očuvali integritet i pravičnost postupka i utvrdila istina - izjavila je Vest.
Specijalizovana veća Kosova osnovala je 2015. Skupština Kosova pod međunarodnim pritiskom izazvanim izvještajem izvjestioca Savjeta Evrope Dika Martija o zločinima OVK na Kosovu i u Albaniji, objavljenim 2011.
Sud je formalno dio pravosudnog sistema Kosova, ali radi u Hagu. U presudama i drugim dokumentima, sud je utvrdio da na Kosovu vlada uporna klima zastrašivanja i uznemiravanja svjedoka protiv optuženih pripadnika nekadašnje OVK.
Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija (56), Veseljija (57), Seljimija (53) i Krasnićija (74) za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dvije tačke) i ubistva (dvije tačke).
Navedene zločine, pripadnici OVK pod komandom optuženih počinili su, po optužnici, nad Albancima, proglašenim za „kolaboracioniste“, Srbima i Romima u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji.
Pripadnici OVK počinili su zločine nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999, piše u optužnici.
U optužnici je identifikovano 75 žrtava – 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.
Šest tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Kransićija za zločine protiv čovječnosti, a četiri tačke za ratne zločine.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad cijelim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala „protivnicima“.
Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sujelman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.
Svi optuženi izjavili su da nijesu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hapšenja na Kosovu u novembru 2020.

Tužilaštvo u Hagu okončalo dokazni postupak protiv Tačija i saoptuženih

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: ovk