<p>Dvije osobe poginule su u padu manjeg aviona kod Mančestera, potvrdila je policija.</p>
<p>Letjelica, za koju se vjeruje da je tipa "cirus" srušila se u poljoprivrednoj zoni nakon što je poletjela iz Birmingema, prenosi Srna.</p>
<p>Službe za hitne slučajeve vjeruju da su dvoje poginulih bili sami u avionu, prenosi portal "Baha".</p>
<p>Odjeljenje za istragu vazdušnih nesreća (AAIB) istražuje pad aviona.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Britanska policija potvrdila: U padu aviona poginule dvije osobe

<p>Indijski premijer <b>Narendra Modi </b>obišao je mjesto pada aviona Er Indije koji se juče srušio u sjeverozapadnom indijskom gradu Ahmedabadu, neposredno poslije polijetanja za London.</p>
<p>Samo jedan putnik od 242 osobe u avionu je preživio, kada se Boing 787-8 Er Indije srušio u stambenu četvrtu u Ahmedabadu ubrzo poslije polijetanja.</p>
<p>Još se ne zna koliko je ljudi na zemlji poginulo, a jedan zvaničnik je rekao za BiBiSi (BBC) da je potvrđena smrt osam ljudi koji nisu bili u avionu.</p>
<p>Policija je juče javila da je oko 19 ljudi poginulo kada se avion koji je prevozio 242 osobe srušio na hostel za medicinsko osoblje.&nbsp;</p>
<p>Indijski premijer Modi je posjetio i bolnicu gdje su povrijeđeni zbrinuti. Nije davao izjave novinarima.</p>
<p>Jedini preživjeli iz udesa aviona britanski državljanin <b>Višvaškumar Rameš</b>, koji je sjedio na mjestu 11A, oporavlja se u bolnici, a njegov brat kaže da on "uopšte ne zna kako je preživio".</p>
<p>Posmrtni ostaci poginulih u udesu još se izvlače sa mjesta pada aviona.</p>
<p>Uzrok udesa je i dalje nepoznat i istražitelji i dalje tragaju za dvije crne kutije koje će dati više detalja.</p>
<p>Porodice su počele da daju DNK uzorke da pomognu identifikaciju nekih od žrtava dok čekaju da preuzmu posmrtne ostatke svojih bližnjih.</p>
<p>Radi se o jednoj od najgorih avio-katastrofa u Indiji u posljednjih nekoliko decenija. Video snimak pada prikazuje avion sa nosom okrenutim nagore, kako tone ka zemlji prije nego što je udario u zemlju.</p>

1250x600

Indijski premijer obišao mjesto pada aviona, još se traga za crnim kutijama

<p>Avion kompanije Er India sa 242 putnika, koji je letio ka Londonu, srušio se u Meghaninagaru, u blizini aerodroma u Ahmedabadu, potvrdila je Državna policijska kontrolna služba, prenosi novinska agencija ANI.</p>
<p>Na aerodromu su viđene ambulantna vozila i nosila. Snimci sa lica mjesta prikazuju gust oblak sivog dima koji se uzdiže sa tla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FABPNews%2Fstatus%2F1933080233554690370%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1933080233554690370%7Ctwgr%5E021fecc990e33f40fd5b8032a61e81da8b320041%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Zvaničnici još nijesu dali detalje o tipu letilice. Incident se dogodio između 13 i 14 sati.</p>
<p>Policija je preusmjerila saobraćaj iz tog područja. Vlasti još nisu potvrdile da li je riječ o putničkom ili teretnom avionu, prenosi NDTV.</p>

Drama u Indiji: Srušio se avion sa oko 200 putnika

<p>Teška nesreća dogodila se jutros u gradu Koršenbrojhu u saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija kada se mali avion srušio na stambenu kuću, izvještava Fenix.</p>
<p>Prema prvim informacijama, avion je pao u prednje dvorište kuće i tom prilikom okrznuo fasadu, što je izazvalo požar i značajna oštećenja na objektu.</p>
<p>Prema informacijama lista BILD, pilot je poginuo. U nesreći je stradala još jedna osoba. </p>
<p>Pilot aviona je prije nesreće prijavio problem s motorom, piše Bild, a letilica je trebalo da sleti na aerodrom u Menhengladbahu.</p>
<p>Nije poznato šta je tačno uzrokovalo pad, ali nesreća se dogodila ubrzo nakon prijavljenih tehničkih problema.</p>
<p>Na licu mjesta intervenisale su brojne hitne službe – vatrogasci, policija i hitna pomoć. Požar se proširio i na susjednu radionicu koja je takođe izgorjela. Istraga je u toku, prenosi Index.hr.</p>

Tragedija u Njemačkoj: Avion se srušio na kuću, ima poginulih

<p>Vijeće Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo (ICAO) zaključilo je danas da je Rusija odgovorna za rušenje putničkog aviona MH17 u julu 2014. godine.</p>
<p>Let MH17, Boing 777 Malezija erlajnza, poletio je 17. jula 2014. sa amsterdamskog aerodroma Šipol prema Kuala Lumpuru.</p>
<p>Tri sata nakon polijetanja pogođen je iznad ukrajinske Donjecke oblasti projektilom zemlja-vazduh Buk, koji su ispalile proruske separatističke snage.</p>
<p>Svi putnici i članovi posade, ukupno 298 osoba, među njima 196 holandskih državljana, poginuli su.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqjySlZUHNso&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<h2>Rusija širila teorije zavjere</h2>
<p>Iako Rusija nikada nije preuzela odgovornost za taj napad, sistemski je širila teorije zavjere kako bi odgovornost prebacila na druge.</p>
<p>Prema saopštenju holandskog Ministarstva vanjskih poslova, "velika većina" članica ICAO-a glasala je u korist Holandije i Australije, koje su 2022. godine pokrenule postupak protiv Rusije pred ovom međunarodnom organizacijom.</p>
<p>U presudi se navodi da je Rusija "odgovorna za rušenje leta MH17", te da su njene akcije "prekršile Konvenciju o međunarodnom civilnom vazduhoplovstvu, poznatu kao Čikaška konvencija".</p>
<p>- U narednim sedmicama ICAO-ovo Vijeće razmotriće koji oblik reparacije je primjeren. U tom kontekstu Holandija i Australija traže da ICAO naloži Rusiji početak pregovora s obje zemlje, te da posreduje u tom procesu - izjavio je holandski ministar vanjskih poslova <b>Kaspar Veldkamp</b>.</p>
<h2>Porodice žrtava i ranije tražile rusko priznanje</h2>
<p>Porodice žrtava MH17 i ranije su tražile da rusko priznanje odgovornosti bude sastavni dio svakog budućeg mirovnog dogovora o okončanju ruske invazije na Ukrajinu, podsjeća Evropska Pravda.</p>
<p>Ambasadorka Ukrajine u Kanadi i predstavnica Kijeva pri ICAO-u, <b>Julija Kovaliv</b>, rekla je za Evropsku Pravdu da ova odluka predstavlja "još jedan važan korak prema pozivanju Rusije na odgovornost".</p>
<p>- Civilno vazduhoplovstvo je bolna tema za Rusiju, i nastavićemo da radimo na tome da se svi koji krše Čikašku konvenciju, uključujući Rusiju i Iran, pozovu na odgovornost - dodala je Kovaliv.</p>
<h2>Dvojica optužena na doživotni zatvor u odsustvu</h2>
<p>U novembru 2022. Okružni sud u Hagu osudio je dvojicu ruskih i jednog ukrajinskog državljanina na doživotni zatvor u odsustvu zbog njihove uloge u rušenju MH17. Četvrti optuženi, takođe ruski državljanin, oslobođen je zbog nedostatka dokaza.</p>
<p>U još jednom incidentu, 25. decembra prošle godine, projektil iz ruskog sistema protivvazdušne odbrane Pantsir vjerovatno je uzrokovao pad aviona Azerbejdžan erlajnza iznad ruskog vazdušnog prostora. U padu je poginulo 38 od 67 ljudi na letu. Baku je optužio Moskvu da je greškom oborila avion i zatražio zvanično priznanje krivice i odštetu.</p>

Rusija proglašena krivom za rušenje putničkog aviona u kojem je poginulo 298 ljudi

<p>Hitne službe istražuju incident na međunarodnom aerodromu Pirson u Torontu, Kanada, koji se dogodio prilikom slijetanja aviona Delta erlajnza, koji je dolazio iz Mineapolisa.</p>
<p>Regionalna bolnička služba Pil u Torontu saopštila je da je 15 ljudi povrijeđeno u incidentu. Od toga su jedno dijete i dvije odrasle osobe teško povrijeđene, navodi se.</p>
<p>Američka Federalna uprava za avijaciju (FAA) je izvijestila da je svih 80 ljudi iz aviona evakuisano.</p>
<p>Dodaju da će za istragu biti zadužen Odbor za sigurnost transporta Kanade.</p>
<p>Policija navodi da još ne zna kako je došlo do nesreće.</p>

U Torontu 15 povrijeđenih u padu i prevrtanju aviona pri slijetanju

<p>Više ljudi je povrijeđeno nakon pada aviona na međunarodnom aerodromu Toronto Pirson, saopštili su bolničari, a javio kanadski<i> </i>CTV News.</p>
<p>Bolničari su za CP24 potvrdili da je povrijeđeno do osam ljudi, dodajući da nijesu sigurni u stepen povreda, navodi ovaj medij.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FOyuluPatrick%2Fstatus%2F1891584602734530908%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1891584602734530908%7Ctwgr%5E2b9471181fcc14eb27db973a813e8f96d64b217f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Aerodrom je izdao saopštenje o incidentu.</p>
<p>- Aerodrom Toronto Pirson je svjestan incidenta koji se dogodio prilikom slijetanja aviona Delta Erlajnsa koji je dolazio iz Mineapolisa. Ekipe Hitne pomoći su na terenu. Svi putnici i članovi posade su pronađeni i bezbjedni - navodi se u njihovoj objavi na plaftormi društvenoj mreži X (bivši Tviter).</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTorontoPearson%2Fstatus%2F1891577633747386756%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1891577633747386756%7Ctwgr%5E2b9471181fcc14eb27db973a813e8f96d64b217f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Toronto: Više povrijeđenih u padu aviona na aerodromu

<p>Ruski predsednik <b>Vladimir Putin</b> izvinio se predsjedniku Azerbejdžana <b>Ilhamu Alijevu</b>, zbog pada putničkog aviona azerbejdžanske aviokompanije ranije ove nedjelje kod Aktaua u Kazahstanu.</p>
<p>U nesreći je poginulo 38 putnika.</p>
<p>Putin je rekao da su ruski protivvazdušni sistemi odbijali navodni ukrajinski napad dronovima, ali nije direktno naveo da je projektil oborio avion.</p>
<p>Avion je pao kod grada Aktaua u Kazahstanu.</p>
<p>Avion je trebalo da sleti u Grozni u Čečeniji prije nego što je preusmjeren preko Kaspijskog mora.</p>
<p>Azerbejdžanski poslanik <b>Hikmat Babaoglu</b> rekao je 27. decembra za Radio Slobodna Evropa da postoji "veoma jaka" mogućnost da je avion oštećen ruskom raketom protivvazdušne odbrane.</p>
<p>Rekao je da "posmatranja i zaključci do sada podržavaju ideju da je avion oboren".</p>
<p>Istog dana, portparol Bijele kuće <b>Džon Kirbi </b>rekao je da američki stručnjaci "imaju rane indikacije koje ukazuju na mogućnost da je avion oboren ruskim protivvazdušnim sistemom".</p>
<p>Dokazi uključuju snimke iz aviona prije pada, slike oštećenog repnog dijela nakon nesreće, izjave preživjelih i navode o napadu dronom u trenutku kada je avion pokušao da sleti u Grozni.</p>
<p>Rojters je, pozivajući se izvor upoznat sa istragom, prenio da su rezultati pokazali da je avion pogođen sistemom "Pancir-S" - ruskim samohodnim protivavionskim i raketnim sistemom.</p>
<p>Nesreća je poremetila vazdušni saobraćaj u Kavkazu i šire, a azerbejdžanska aviokompanija privremeno je obustavila letove ka nekoliko ruskih gradova.</p>
<h2>Zbog nesreće poremećen avio saobraćaj</h2>
<p>Avion kompanije Azerbaijan Airlines ka ruskom banjskom gradu Mineralnje Vodi, nedaleko od Groznog, poletio je iz Bakua 27. decembra, ali se naglo vratio nakon što je primio obavještenje o zatvaranju ruskog vazdušnog prostora kroz koji je trebalo da prođe.</p>
<p>Azerbaijan Airlines je kasnije saopštio da obustavlja letove ka nekoliko ruskih gradova, uključujući Mineralnje Vodi, Soči, Volgograd, Ufu, Samaru, Grozni i Mahačkalu.</p>
<p>Turkmenistan Airlines je 28. decembra objavio da otkazuje sve letove između glavnog grada Ašgabata i Moskve od 30. decembra do 31. januara, ne navodeći razloge za ovu odluku.</p>
<p>Turkmenistan se graniči sa Kazahstanom na istočnoj obali Kaspijskog mora.</p>
<p>Takođe, 28. decembra, ruska avijacijska uprava Rosaviacija saopštila je da su privremena ograničenja uvedena na rad aerodroma u glavnom gradu Tatarstana, Kazanju, kako bi se obezbijedila sigurnost letova, a medijski izvještaji navode da su svi polasci i dolasci bili obustavljeni.</p>
<p>Letovi ka Kazanju iz sibirskih gradova Tomsk, Surgut i Kemerovo preusmjereni su na aerodrom u Nižnjekamsku, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS, pozivajući se na službu za odnose s javnošću aerodroma.</p>
<p>Nije dat konkretan razlog za ove mjere, koje su, prema Rosaviaciji, ukinute nekoliko sati kasnije.</p>
<p>Rusija je povremeno zatvarala aerodrome zbog navodnih napada dronovima.</p>

Putin se izvinio Azerbejdžanu zbog avionske nesreće

<p>Putnički avion koji je letio iz Azerbejdžana za Rusiju srušio se u srijedu u blizini grada Aktau u Kazahstanu sa 62 putnika i pet članova posade, saopštile su kazahstanske vlasti, rekavši da je 28 ljudi preživjelo.</p>
<p>Neprovjereni snimak pada pokazuje kako se avion, kojim je upravljala Azerbejdžanska erlajns, zapalio kada je udario u zemlju i gust crni dim koji se potom podigao.</p>
<p>Okrvavljeni i natučeni putnici mogli su se vidjeti kako posrću sa dijela trupa koji je ostao netaknut.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBigBreakingWire%2Fstatus%2F1871832008831402038%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1871832008831402038%7Ctwgr%5Edb1a1085aa6d1904fc613cb34b9fe29a87782188%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Kazahstansko Ministarstvo za vanredne situacije saopštilo je da su vatrogasne službe ugasile požar i da su preživjeli, uključujući dvoje djece, na liječenju u obližnjoj bolnici. Tijela poginulih su izvlačena.</p>
<p>Azerbejdžan erlajns saopštio je da je avion Embraer 190, sa brojem leta J2-8243, letio iz Bakua za Grozni, glavni grad ruskog regiona Čečenije, ali je bio prinuđen da prinudno sleti oko 3 kilometra (1,8 milja) od Aktaua u Kazahstanu. Grad se nalazi na suprotnoj obali Kaspijskog mora od Azerbejdžana i Rusije.</p>
<p>Vlasti u Kazahstanu su saopštile da je formirana vladina komisija koja će istražiti šta se dogodilo i da su njeni članovi naredili da odlete tamo i osiguraju da porodice poginulih i povrijeđenih dobiju pomoć koja im je potrebna.</p>
<p>Kazahstan će sarađivati sa Azerbejdžanom u istrazi, saopštila je vlada.</p>
<p>Ruska agencija za nadzor vazduhoplovstva je u saopštenju navela da preliminarne informacije sugerišu da je pilot odlučio da izvrši prinudno slijetanje nakon udara ptice.</p>
<p>Nakon nesreće, predsjednik Azerbejdžana <b>Ilham Alijev</b> vratio se kući iz Rusije gdje je trebalo da prisustvuje samitu u srijedu, javila je ruska novinska agencija RIA.</p>
<p><b>Ramzan Kadirov</b>, lider Čečenije koji podržava Kremlj, izrazio je saučešće u izjavi i rekao da su neki od onih koji se liječe u bolnici u izuzetno teškom stanju i da će se on i drugi moliti za njihov brzi oporavak.</p>

Pad aviona u Kazahstanu preživjelo 28 osoba, na mrežama objavljeni snimci spasavanja iz olupine

<p>Pravednici će kamenovati svakog ko nije stvoren po njihovom obliku. I prvi će baciti kamen, i oglušiće se o jevanđelje, jer samo onaj bez grijeha prvi nek baci kamen. Pravednici će arogancijom propalih političara kao partijski pamflet dijeliti lekcije o uzornom ponašanju. Na socijalnim platformama držaće predavanja o etici, mada im je, ispostaviće se, etika strana koliko je strana i autoru „Kritike globalne etike“. Jeste, ima nečeg istovjetnog u njima i njihovom arhineprijatelju Dritanu Abazoviću. Ima nečeg bizarnog, u njima, u njemu. Licemjerje. Laž. Buka i bijes.</p>
<p>Ne Foknerova, njihova, i Dritanova. Pravednici će odapeti svoje otrovne strijele prema profesorima, novinarima, piscima, građanskim aktivistima, ali ne i prema svojim partijskim i političkim mentorima. Njima se, tradicionalno, ništa ne zamjera. Čak i kad izgovore ili napišu isto što i mete naših strijelaca. Govor partijskih lidera interpretira se sasvim drugačije od govora profesora, novinara, pisaca, građanskih aktivista. Nijesu u pitanju dvostruki aršini. Aršina je beskonačno mnogo. Čak i kad je tekst skoro pa identičan. U slučaju političara čuvari naše savjesti njihovom tekstu pristupaju kao Kortasarovoj prozi, i čitaju je u ključu koji će poništiti sve moguće nedostatnosti.&nbsp;</p>
<p>U slučaju ovih drugih tekst čitaju kao oglas o povoljnom klanju pilića, ili svinja. A nakon čitanja isti proglašavaju jeretičkim. Jer, sve što je izvan uma čopora, jeres je. Sve na čemu nema pečata partije, jeres je. I nije da je neko zatečen tolikom količinom licemjerja. Morem licemjerja, čije su vode, zbog srdžbe božije, narasle do neba, pa ih, bojim se, ni Mojsije ne bi mogao razdvojiti. U ovoj nesretnoj zemlji svakog dana otkrivamo vulkane licemjerja, iz kojih kulja magma, i prijeti da proguta sve pred sobom.&nbsp;</p>
<p>Da, takvi su najglasniji. I ima ih svuda oko nas. Oni seire nad okovima, ali ne vide dalje od okova. Od stabla ne vide šumu, a od okova ne vide logore. Sve više ličimo na divlje pleme koje uživa u seoskom spektaklu. U cirkuskim tačkama za siromašne. Sve izvan čopora biće dočekano na nož. Na isti nož protiv kojeg se kobajagi borimo. Upiremo prst u govor mržnje, a mržnja nam se preko usana preliva.</p>
<p>Naši licemjeri pamte taman onoliko koliko im je potrebno. Ni tren duže. Klevetaju, optužuju, konfabuliraju. I sve to čine ljudima koji su se u realnom vremenu suprotstavljali zlu. O njemu govorili, pisali, onako kako su znali i umjeli. O ljudima koji ne govore i ne pišu retroaktivno. Kao, recimo, licemjeri, junaci ovog teksta. Iako nijesu poštanski službenici, iako ne poznaju ulice i bulevare, naselja, zgrade i stanare, bilo bi dobro da najglasniji i najpravedniji ne promaše baš svaki put adresu za svoje u celofan upakovane frustracije.&nbsp;</p>
<p>Ako nijesu vješti u čitanju napisanog, onda treba da uče. Kako čitati. U redu je ne poznavati pismo. No, nije u redu tvrditi da je neko nekog branio, i da neko nekog drugog nije branio. To je, prosto, laž.&nbsp;</p>
<p>Svi koji su osumnjičeni i optuženi da su branili taze hapšenu bivšu ministarku, branili su one kojima su Dritanovi replikanti posvetili možda nekoliko postova na društvenim mrežama. Optuženi su pisali tekstove. Govorili u tv i radio emisijama. I nijesu to činili zbog ordenja, ili aplauza. Već zato što vjeruju da je to njihova obaveza. Bila i jeste. Od velikih očekivanja davno su odustali. Zato danas ne mogu razočarati glasovi koji kude, jer razočara samo onaj od kojeg nešto očekuješ. Ipak, čudi buka koja se proizvodi. Čudi galama koja zaglušuje. Kolektivna hajka. Psihologija rulje.&nbsp;</p>
<p>Ne čudi licemjerje Borisa Bogdanovića, koji vapi nad zlom sudbom žena u vlasti, a ćuti na besprizoran linč žena bez vlasti. Ćuti na ogavne prijetnje silovanjem. Prijetnje koje izviru na istom izvoru s kojeg se napajaju Bogdanovićevi glasači. Ne čudi odsustvo etike autora „Kritike globalne etike“. Ipak, malčice čudi cunami licemjerja onih koji će svaki grijeh partije proglasiti vrlinom, i položiti život braneći neodbranjivo, ali će s istom strašću hitnuti kamen na ljude čije su biografije bez i mrlje od mastila. Na ljude koji ne doniraju pozamašne novce tuđoj crkvi, i na ljude koji taze uhapšenoj ministarki nijesu dali zvanje, imanje, i državljanstvo. To je, znate, učinio neko drugi.</p>
<p><a href="https://www.antenam.net/clanak/licemjeri">Preuzeto sa Portala Antena M.</a></p>

Licemjeri

<p>Rukometašice OTP Group Budućnost igraće danas protiv Debrecin utakmicu posljendjeg, 14. kola EHF Lige šampiona.</p>
<p>Podgorički tim ranije je ostao bez šansi za plasman u nokaut fazu i bez obzira na ishod posljednjeg meča takmičenje u grupi završiće na posljednjem mjestu.</p>
<p>Debrecin je u dosadašnjem dijelu takmičenja osvojio deset bodova i ima obezbijeđen plasman u nokaut fazu.</p>
<p>Početak nedjeljnog duela zakazan je za 14 sati.</p>

OTP Group Budućnost u Debrecinu

"Svijet je u opasnosti": Šef za bezbjednost napustio AI kompaniju uz upozorenje na manipulaciju čatbotovima

<p>Objavljen je novi dvobroj Almanaha (97–98) u kom je dat tematski raznovrstan i sadržajno bogat korpus tekstova iz oblasti kulturne baštine, istorije, književnosti, savremenih društvenih pitanja i kritičke recepcije književnih djela.</p>
<p>Rubrika Baština posvećena je proučavanju usmenog stvaralaštva, tradicijske kulture i humanističke misli.&nbsp;</p>
<p>- Elbisa Ustamujić analizira herojske tragedije mladih junaka u bošnjačkom usmenom stvaranju, ukazujući na njihove etičke i simboličke dimenzije. Nirha Efendić bavi se podgoričkom usmenom baladom o Gazi Husrev-begu, sagledavajući njenu poetsku strukturu i kulturno-istorijski kontekst. Esko Muratović, član redakcije, razmatra savremene refleksije o duhovnim horizontima i misaonim dometima humanističke filozofije Abdulaha Šarčevića. Faruk Dizdarević istražuje predstavljanje žene u stihovima zbirke Stare narodne pjesme, s fokusom na motivske i simboličke slojeve. Redžep Škrijelj piše o ćilimarstvu i vunoprerađivačkoj radinosti na Pešteru kao živom dijelu kulturnog nasljeđa - navodi se u saopštenju.</p>
<p>U rubrici Istorija predstavljeni su radovi koji se bave važnim događajima i izvorima prošlosti.&nbsp;</p>
<p>- Zilha Mastalić Košuta daje istorijski osvrt na događaje u i oko Srebrenice u periodu od 1992. do 1995. godine. Safet Bandžović analizira pojavu istorijskog revizionizma u kontekstu ideološko-vrijednosnih sistema. Admir Adrović, član redakcije, &nbsp;razmatra muhimme deftere kao izvor za proučavanje osmanske uprave u Crnoj Gori krajem XVI vijeka - precizirano je u saopštenju.</p>
<p>Rubrika Dokumenti donosi vrijedan arhivski prilog Saita Šabotića, člana redakcije, &nbsp;koji kroz jedan dokument iz istorije vakufa u Nikšiću osvjetljava kontinuitet institucionalnog i kulturnog života muslimanske zajednice na tom prostoru, dok u rubrici Aktuelnosti Enver Halilović razmatra konceptualizaciju bosanske nacije, sagledavajući savremene teorijske i društvene aspekte ovog pitanja.</p>
<p>- Rubrika In memoriam posvećena je sjećanju na istaknute stvaraoce. Objavljeni su prilozi posvećeni Rasimu Ćelahmetoviću (1945–2025) i obilježavanju deset godina od smrti Zaima Azemovića (1935–2015). U okviru ove rubrike objavljena su i dva teksta Zaima Azemovića: studija o osobenostima bošnjačke epske poezije i pjevača iz Sandžaka, kao i odlomak iz proznog djela Tajnovid - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Rubrika Portret donosi prikaz stvaralaštva akademskog slikara Senada Pepića, dok Književnost okuplja poeziju i prozu savremenih autora – od poetskih glasova Dina Burdžovića, Velije Murića, Avdije Avdića i Edina Zahirovića, do proznih ostvarenja Faiza Softića i Sanela Biberovića.</p>
<p>- Rubrika Prikazi donosi kritičke i interpretativne tekstove u kojima autori predstavljaju i tumače knjige drugih autora, približavajući ih čitaocima. Ferid Muhić piše o zbirci poezije Smrt u Gazi Miraša Martinovića. Enver Halilović prikazuje knjigu Zekkum i nesanica Murata Baltića. Vanja Kovačević analizira zbirku poezije El Fatiha za legitimni vojni cilj Dina Burdžovića. Olga Vojičić-Komatina piše o knjizi Nakon tačke – pobuna čitalaca Kemala Musića. Kemal Musić prikazuje rječnik Novopazarski zapisi Sima Budmanija, koji je priredio Elijas Rebronja. Dušan D. Živić piše o knjizi Rifat Dina Burdžovića. Sait Šabotić donosi prikaz knjige Bijela knjiga od IX koljena Ćamila Ramdedovića. Braho Adrović piše o zbirci Divan Safeta Hadrovića Vrbičkog. Azra Glavatović prikazuje knjigu Ajšino čevre Senade Đešević - istaknuto je u saopštenju.</p>
<p>Dvobroj potvrđuje dugotrajnu uredničku orijentaciju časopisa: dosljedno njegovanje naučne utemeljenosti, književne vrijednosti i odgovornog odnosa prema kulturnom i istorijskom pamćenju.&nbsp;</p>
<p>- Time časopis nastavlja svoju ulogu pouzdanog orijentira u prostoru kulture, nauke i književnosti. Urednik izdanja je Zuvdija Hodžić, a kao direktor je potpisan Atvija Kerović. Objavljivanje časopisa podržao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore - piše u saopštenju.</p>

Tag: pad-aviona