Studenti su na današnjem protestu proglasili Željezničku stanicu za memorijalni centar i postavili tablu koja podsjeća na tragični 1. novembar 2024. godine, kada je prilikom pada nadstrešnice na novosadskoj Željezničkoj stanici stradalo 16 osoba.
- &nbsp;Kao što je Generalštab u Beogradu podsjednik na stradanje i žrtvu jednog naroda, tako i zgrada Željezničke stanice mora stajati kao podsjetnik na ono što se dogodi jednom narodu kada se korupcija uvuče u sve pore društva i kada korupcija otme državu- poručio je student.
Naveo je da „ljudski život i sloboda, pravda, čast i Srbija – nijesu na prodaju“.
- Opet svjedočimo nasilju, opet svjedočimo represiji, danas smo svjedočili nasilju kod Futoške pijace. Želimo da otvoreno pitamo sve policajce – kome ste se zakleli da ćete odgovorno i savjesno služiti? Građanima Srbije ili nekom drugom?- obratio se student okupljenima na protestu u Novom Sadu.
Podsjetio je da se već 6 mjeseci narod bori za život bez straha, za pravdu bez izuzetka i državu bez korupcije.&nbsp;
- Već pola godine pričaju da smo mi lažna elita, da smo izdali Srbiju, da mrzimo Srbiju. Svi vi koji ste ovdje i koji se borite, koji ne pristajete na ucjene (…) – vi ste elita i ponos Srbije- rekao je student okupljenima.
On je dodao da su svi ratni veterani koji su uz studente prethodnih mjeseci – ponos Srbije. Studenti su se zahvalili i bajkerima koji obezbjeđuju skupove.
- Mi nijesmo vlasništvo korumpirane elite koja razara Srbiju. Država je vlasništvo naroda, a Srbija je naša zemlja- rekao je on. 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Studenti poručuju: Željeznička stanica kao podsjetnik na ono šta se dogodi kada korupcija otme državu

Menadžerka za razvoj investicija AD „Infrastruktura Železnica Srbije“ Slobodanka Katanić, predsjednik Komisije za tehnički pregled Milutin Savović i članica te Komisije Biljana Krstić, protiv kojih je Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo optužnicu za korupciju u slučaju pada nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu, pušteni su da se brane sa slobode, prenosi N1.
Njima je danas Apelacioni sud u Beogradu ukinuo pritvor.
Slobodanki Katanić je ukinut kućni pritvor, a ostalima je ukinut pritvor i pušteni su na slobodu.
Portal N1 podsjeća da je posebno odeljenje za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu podiglo početkom marta optužnicu protiv Slobodanke Katanić, menadžera za razvoj investicija AD „Infrastruktura Železnica Srbije“ sa sjedištem u Beogradu, kao i predsjednika Komisije za tehnički pregled Željezničke stanice u Novom Sadu Milutina S. i člana te Komisije Biljane K, a u vezi sa izvršenjem nekoliko krivičnih djela sa koruptivnim elementom, koja su imala za posljedicu pad nadstrešnice na toj Željezničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi, a dvoje teško tjelesno povrijeđeno.
Slobodanki Katanić optužnicom se na teret stavlja krivično djelo Zloupotreba službenog položaja i krivično djelo Teško djelo protiv opšte sigurnosti.
Milutin Savić i Biljana Krstić optužnicom se terete za krivično djelo Nesavjesan rad u službi i krivično djelo Teško djelo protiv opšte sigurnosti.
Kako je ranije pisala nova.rs, ova istraga izazvala je brojne kontroverze u javnosti zato što je bila treća po redu koja je pokrenuta u slučaju pada nadstrešnice.
Zanimljivo je i da je optužnica podnijeta poslije samo sedam dana od pokretanja istrage, kao i nakon što je vrhovna tužiteljka Zagorka Dolovac Nenadu Stefanoviću naložila da predmet proslijedi JTOK-u.

500x500

Ukinut pritvor za troje optuženih za korupciju u slučaju pada nadstrešnice u Novom Sadu

Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin proglasio je 23. mart Danom žalosti u tom gradu zbog smrti mladića koji je podlegao povredama zadobijenim prilikom tragične nesreće na željezničkoj stanici 1. novembra. 
 
U saopštenju Kabineta gradonačelnika navodi se da je to odlučeno nakon smrti Vukašina Crnčevića (19), koji je 16. žrtva pada nadstrešnice. 
 
- Povodom smrti Crnčevića, koji je podlegao povredama zadobijenim prilikom tragične nesreće na Železničkoj stanici u Novom Sadu, odlukom Mićina, 23. mart se proglašava Danom žalosti na teritoriji grada Novog Sada - navodi se u saopštenju, prenosi N1. 
 
Crnčević je preminuo u petak u Vojnomedicinskoj akademiji (VMA) gdje je primljen 29. januara nakon liječenja u Kliničkom centru Vojvodine. 
 
- Uprkos svim preduzetim mjerama liječenja i maksimalne posvećenosti osoblja VMA, pacijent je podlegao kompleksnim povredama i nastalim komlikacijama - saopšteno je ranije iz VMA.
Juče je održana komemorativna šetnja više desetina hiljada građana i studenata u Novom Sadu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fnovi-sad-komemorativna-setnja-i-odavanje-poste-za-16-zrtava-tragedije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Pred početak komemorativne šetnje studenti i građani su se okupili u kampusu Univerziteta u Novom Sadu. Komemorativna šetnja je krenula nešto poslije 19 sati, a studenti su zamolili okupljene da sve protekne u potpunoj tišini.
Građani su stigli do Željezničke stanice gdje su ostavljali cvijeće i palili svijeće nastradalima 1. novembra 2024. godine.

1250x600

1084x550

U Novom Sadu sjutra Dan žalosti zbog mladića koji je podlegao povredama od pada nadstrešnice

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Više stotina studenata i građana Niša blokiralo je danas oko 13 sati naplatnu rampu „Niš-sever“ na auto-putu Niš-Beograd.
Studenti i građani su se prije toga okupili na Bulevaru Nikole Tesle i Bulevaru 12. februara i petnaestominutnim ćutanjem odali poštu nastradalima u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
Studenti su najavili da će blokirati naplatnu rampu do 21 sat, ali postoji mogućnost produžetka blokade za još tri sata ukoliko se takva odluka izglasa na građanskom plenumu, koji će u toku dana biti održan.
Niški visokoškolci došli su na naplatnu rampu kompletno opremljeni za višesatnu blokadu. Postavili su šatore i prostirke za sjedjenje, a imaju i rezerve hrane, sokova i vode.
Blokada rampe i protest organizovani su pod nazivom „Došlo je na naplat(n)u“.

„Došlo je na naplat(n)u“: Studeni i građani blokirali naplatnu rampu na autoputu Niš - Beograd

Studenti beogradskih fakulteta u blokadi krenuće danas u šetnju od Beograda do Novog Sada s ciljem da podrže novosadske kolege u blokiranju sva tri mosta u tom gradu, povodom tri mjeseca od tragedije na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i pogibije 15 osoba.
Talas studentskih protesta, koji traže odgovornost za pad nadstrešnice 1. novembra u Novom Sadu, kada je i dvoje ljudi teško povrijeđeno, konstantno se širi duže od dva mjeseca.
Studenti u blokadi pozvali su i danas građane koji su zainteresovani da im se pridruže, uz sopstvenu organizaciju neophodnih resursa.
Studentkinja Isidora koja je među okupljenim studentima pred šetnju ispred FDU za N1 kaže da je spremna na dugu šetnju od 80 kilometara.
- Meni lično motiv je to što se bližimo tromjesečnici tragedije. Studenti iz Novog Sada su nas pozvali i to je i znak studenste solidarnosti i podrške. Studenti iz Novog Sada često dolaze u Beograd i mi sad idemo kod njih da pokažemo koliko smo ozbiljni i istrajni. Spremni smo da dugo hodamo za pravdu u ispunjenje naših zahtjeva - kaže Isidora.
Ona ističe da je kupila nove patike specijalno za ovu priliku, a ponijela je i stare za svaki slučaj.
Tu su i šator i vreća za spavanje, pošto je predviđeno da studenti prespavaju na fudbalskom terenu u Inđiji.
Studenti su se dobro organizovali, pa će tako iza kolone ići studenti koji voze automobile i drugi vozači koji su htjeli da im pomognu, a u automobilima će biti hrana, voda i lekovi ako nekom zatrebaju.
Inicijalno okupljanje studenata je u 8:30 ispred Fakulteta dramskih umjetnosti.
Sat kasnije, u 9:30 sati, planiran je polazak, a u 11:15 pauza i 15 minuta tišine kod Kriminalističko-policijskog univerziteta.
Studenti zatim kreću ka Batajnici, gdje će u 14:45 sati napraviti kratku pauzu.
Oko 16:15 sati trebalo bi da budu u Novoj Pazovi, gdje će takođe napraviti kraću pauzu, a odatle se uputiti ka Staroj Pazovi, i tu duže odmoriti.
U 21:30 sati najavili su dolazak u Inđiju, gdje će prenoćiti.

Studenti iz Beograda kreću za Novi Sad: Šetnja od 80 kilometara za pravdu i ispunjenje zahtjeva

Premijer Srbije Miloš Vučević najavio je danas da će vrlo brzo na sajtu Vlade Srbije biti objavljena dodatna dokumentacija sa kojom se raspolaže u vezi sa padom nadstrešnice u Novom Sadu.
Vučević je podsjetio da je na sajtu dostupno oko 600 linkova prema dokumentaciji sa nekoliko hiljada stranica, a da su poslije saopštenja Građevisnkog fakulteta razgovarali sa predsjednikom Republike o tome da treba da budu objavljeni dodatni dokumenti.
- Vrlo brzo ćemo ono s čime Vlada, Ministarstvo građevinarstva i Infrastrukture željeznica raspolažu objaviti na sajtu vlade - rekao je Vučević za Tanjug.
Vučević je dodao da ništa nije sakriveno niti uništeno.
- Nema šta da se krije. Kako je rekao predsjednik juče, tako će biti urađeno u vrlo kratkom vremenu - rekao je Vučević.

Vučević: Uskoro objavljivanje dodatne dokumentacije o padu nadstrešnice

Apelacioni sud u Novom Sadu ukinuo je rješenje Višeg suda u tom gradu, kojim je odbijen predlog za određivanje pritvora bivšem ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goranu Vesiću.
Ovaj sud je uvažio žalbu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.
Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda u Novom Sadu donijelo je 31. decembra 2024. rješenja kojima je u odnosu na okrivljenog Gorana Vesića, kao i Anitu Dimoski i Jelenu Tanasković odbijen prijedlog za određivanje pritvora, saopštio je Viši sud.
- Okrivljenim Dimoski i Tanasković je produženo trajanje mjera zabrane napuštanja stana. U odnosu na okrivljene Nebojšu Šurlana, Slobodana Naumovića, Ljiljanu Milić Marković, Marinu Gavrilović, Dejana Todorovića, Milana Jelkića, Zoricu Slavković Marjanović, Dušana Jankovića, Milana Spremića i Jasnu Stojiljković Milić usvojen je prijedlog VJT i produžen pritvor - navelo se tada u saopštenju.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je 30. decembra optužnicu protiv 13 osoba, uključujući bivšeg ministra saobraćaja Gorana Vesića i bivšu direktorku Infrastrukture željeznice Srbije Jelene Tanasković, zbog pada nadstrešnice na ulazu u Željezničku stanicu Novi Sad, u kom je poginulo 15 osoba.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo je da je povodom tragičnog događaja od 1. novembra ove godine, kada je došlo do obrušavanja nadstrešnice zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, kada je život izgubilo 15 osoba, a dvije osobe su teško povrijeđene, podiglo optužnicu protiv trinaest okrivljenih.

Ponovo će se odlučivati o pritvoru Goranu Vesiću

Krivično vanpretresno vijeće Višeg suda u Novom Sadu odbilo je prijedlog tužioca za određivanje pritvora bivšem ministru građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goranu Vesiću, njegovom nekadašnjem pomoćniku u Ministarstvu Aniti Dimoskoj i bivšem direktoru preduzeća “Infrastruktura Železnica” Jeleni Tanasković.
Dimoskoj i Tanaskovićevoj produženo je trajanje mjera zabrane napuštanja stana, saopštio je Viši sud u Novom Sadu.
- U odnosu na okrivljene Nebojšu Šurlana, Slobodana Naumovića, Ljiljanu Milić Marković, Marinu Gavrilović, Dejana Todorovića, Milana Jelkića, Zoricu Slavković Marjanović, Dušana Jankovića, Milana Spremića i Jasnu Stojiljković Milić usvojen je predlog tužioca i njima je produžen pritvor - navodi se u saopštenju suda.
Protiv ovih rješenja Više javno tužilaštvo u Novom Sadu, okrivljeni i njihovi branioci imaju pravo žalbe Apelacionom sudu u Novom Sadu.
Sud će u daljem toku postupka odlučivati o optužnici, koja je juče podnesena protiv 13 osoba zbog pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je stradalo 15, a teško povrijeđeno dvoje ljudi, prenosi Srna.

Odbijen predlog za određivanje pritvora Vesiću, Dimoski i Tanasković

Vučiću odlazi, ruke su vam krvave - uzvikivali su brojni okupljeni protestanti na početku okupljanja na Trgu Slavija - zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u kojoj je stradalo 15 ljudi.
Okupljeni su blokirali saobraćaj, a održan je i performans studenata koji su pozvali okupljene da upale svjetla na telefonima i podignu ih u vis.
Učesnici protesta ispunili su Slaviju, ali i okolne ulice, tako da je centar Beograda paralisan.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Ftwitter.com%2Fi%2Fstatus%2F1870852789544649104&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na početku skupa, okupljeni su skandirali "Vučiću odlazi", a tokom trajanja skupa na Slaviji nije bilo internet signala.
Učesnici su održali petnaestominutno ćutanje u čast stradalih.
Srpski mediji javljaju kako su u momentu početka skupa rijeke ljudi i dalje išle prema Slaviji.
Da će uzeti učešće na protestu najavili su poljoprivrednici, glumci, ali i brojna građanska udruženja.
"Država je vlasništvo djece", "Beograd je opet svijet", "Ruke su vam krvave" neke su od parola uz koje okupljeni idu prema Slaviji.
Inače, studenti u &nbsp;Beogradu, koji organizuju protest, gotovo mjesec blokiraju rad fakulteta.

Protestanti paralisali centar Beograda, blokiran Trg Slavija: Vučiću odlazi, ruke su vam krvave

Španski premijer Pedro Sančez je danas opisao Izrael kao “genocidnu državu” i rekao da Španija “ne posluje s takvom zemljom”, što je njegova do sada najjača izjava o tom pitanju.
Tokom parlamentarne sesije pitanja i odgovora premijera u Madridu, Sanchez je odgovorio na kritike Gabriela Rufiana, katalonskog člana parlamenta, koji je optužio socijalističkog lidera da održava trgovinske veze s Izraelom uprkos ratu u Gazi.
- Želim ovdje razjasniti jednu stvar, gospodine Rufian. Mi ne poslujemo s genocidnom državom, ne poslujemo - naglasio je Sanchez.
Prema izvještaju lokalnih medija, to je bio prvi put da je Sanchez javno upotrijebio termin “genocidna država” – frazu koju često koristi njegov krajnje ljevičarski koalicioni partner stranka Sumar.
Vođa Sumara i druga zamjenica premijera Yolanda Diaz više je puta optužila Izrael za genocid i pozvala na zamrzavanje trgovinskih odnosa između Madrida i Tel Aviva.

Sančez: Španija ne posluje sa genocidnom državom

Ambasadori EU postigli su danas važan sporazum o 17. paketu sankcija protiv Rusije, saopštio je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta na društvenoj mreži Iks.
- Ambasadori EU postigli su danas važan sporazum o 17. paketu sankcija protiv Rusije, uključujući mjere za suzbijanje ruske flote iz sjenke - saopštio je on.
Kako je kazao, ovo je jak signal da Evropska unija ostaje jedinstvena u podršci građanima Ukrajine.

Košta: EU uvodi nove sankcije Rusiji, ostajemo uz Ukrajinu

Muškarac od ranije poznat policiji danas je kod mjesta Đuba nedaleko od Umaga ubio suprugu koja ga je nedavno ostavila, prenosi Indeks.
Podsjetimo, istarska policija je danas poslijepodne objavila da je kod Umaga pronašla dva mrtva tijela te da sumnja na nasilnu smrt.
Ženu je pištoljem ubio 58-godišnjak, koji je nakon toga izvršio samoubistvo istim oružjem.
Nju je ubio u automobilu pa je policija prvobitno dobila informaciju da se dogodila saobraćajna nesreća. Međutim, kad su stigli na mjesto događaja pronašli su beživotno tijelo žene s povredama od vatrenog oružja.
Nedaleko su pronašli i ubijenog muškaraca, a pored njega motocikl kojim se odvezao s mjesta na kojem je ubio suprugu.
Prema riječima poznanika, muškarac je bio od ranije poznat policiji, mahom zbog tuča i drugih prekršaja odnosno remećenja javnog reda i mira.
Kako su kazali, nikada nije prijavljivan za nasilje u porodici. Ubici je to bila druga supruga koja ga je nedavno napustila. Poznanici govore da je bila zadovoljna odlukom o napuštanju supruga.
Uviđaj je još uvijek u toku te će istraga posebno morati utvrditi je li ovaj zločin počinjen legalnim ili ilegalnim oružjem. Naime, 58-godišnjak se bavio i lovom i streljaštvom pa je zato posjedovao oružje.

Hrvatska: Ubio suprugu u autu pa izvršio samoubistvo

Ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio je sastav delegacije koja će učestvovati u sjutrašnjim pregovorima s Ukrajinom, objavili su ruski mediji.
U delegaciji su sljedeći zvaničnici:
Vladimir Medinski, Putinov savjetnik, imenovan je za šefa ruske delegacije; Mihail Galuzin, zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova; Igor Kostjukov, načelnik Glavne uprave; Glavnog stožera Oružanih snaga Rusije (bivši GRU); Aleksandr Fomin, zamjenik ministra obrane Rusije.
Odluka dolazi dan uoči mogućeg sastanka u Turskoj, na koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije pozvao Putina. Prema ovim informacijama, čini se da ruski predsjednik neće ići u Tursku.
Ruski mediji javljaju da će uz navedene u delegaciji biti i "četiri stručnjaka" za pregovore koji nisu imenovani.

Putin neće pregovarati sa Zelenskim, šalje delegaciju

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

U Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje problemi se gomilaju, a zapošljeni u kontinuitetu upozoravaju na nezakonita postupanja predsjednika Odbora direktora u ostavci Zorana Lakušića i prošle godine nezakonito izabranog izvršnog direktora Krsta Radovića. Sada se javnosti obratio smijenjeni rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić, koji je otvoreno pismo dostavio i premijeru Milojku Spajiću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću, ombudsmanu Siniši Bjekoviću, predsjedniku Sindikata Regionalnog vodovoda Igoru Anastasovu, zahtijevajući zaštitu svojih i prava njegovih kolega iz radnog odnosa koja se, kako je istakao, u kontinuitetu ugrožavaju. <h2>Otvoreno pismo</h2> U dopisu tvrdi da od kada je za izvršnog direktora imenovan Krsto Radović počinju progon i mobing. Piše da je on tada sa funkcije rukovodioca postavljen na nižu poziciju - saradnika, dok je kolega sa mjesta šefa jedne službe „spušten“ na mjesto saradnika, a drugi kolega sa mjesta savjetnika na mjesto referenta. Da je sve to nezakonito, konstatovala je, tvrdi, Inspekcija rada. Ističe i kako se „Radović nije zaustavio na tome, već je nastavio da sprovodi svoju samovolju“ i pokrenuo „po dva montirana i izmišljenja disciplinska postupka“ protiv njega i još jednog kolege, a samo sa jednim ciljem - da im nezakonito da otkaze. On citira Radovića koji navodno komentariše: „...kad se vrate preko suda, ja svakako neću biti tu“. On od Spajića i Ćulafića traži da hitno preduzmu mjere protiv Odbora direktora ove državne kompanije i izvršnog direktora (koji formalno ne ispunjava uslove za to radno mjesto), budući da se radi o privrednom društvu koje je u vlasništvu države Crne Gore i čija aktivna vrijednost iznosi 140 miliona eura. Upozorava i da od ove kompanije zavisi ljetnja turistička sezona, kao najznačajnija privredna grana u Crnoj Gori. Smatra da je Odbor direktora nezakonito razriješio tri izvršna direktora - Gorana Jevrića, Josipa Đuraškovića i Borislava Ivankovića i nezakonito imenovao Krsta Radovića, „lice koje nema potrebno radno iskustvo od pet godina sa VII1 stepenom na rukovodećim pozicijama“. - ...zloupotreba prava i zlostavljanje zaposlenih i njihova diskriminacija od strane Krsta Radovića je iz dana u dan sve veća i gora – piše on u dopisu. Od ombudsmana Bjekovića traži da pokrene postupak zbog zloupotrebe prava izvršnog direktora prema zapošljenima. Ružičić piše kako mu je 3. maja izvršni direktor Radović dostavio Upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti broj 25-1934/2 od 23. aprila na što je on u zakonskom roku dostavio zahtjev za usmeno izjašenjenje na, kako je istakao, „sramni, montirani i nezakoniti postupak utvrđivanja odgovornosti“, konstatujući da mu je na teret stavio dvije teže povrede radne obaveze, a za koje on, kako tvrdi, ne može biti odgovoran. Radović tereti Ružičića da je napravio težu povredu radne obaveze jer se nije pojavio na rasprave održane 3. marta u kotorskom sudu, u slučaju dvije tužbe protiv Regionalnog vodovoda. Kao drugu težu povredu naveo je da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio tekst odluka o novčanim pomoćima zapošljenima koji nije u skladu sa Statutom kompanije, a nije ukazao izvršnom direktora da je za donošenje tih Odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor. U dokumentu koji je dostavio uz otvoreno pismo – Prijedlog za obustavljanje postupka i zahtjev za usmeno izajšnjenje na upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze, Ružičić je kategoričan da je Radović napravio niz nezakonitih radnji.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512210512_93aca0fcea27988f967ce7fcb84aaac589bfabdfda9876cc4371b0f830140615" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vodoizvorište Bolje sestre"><figcaption>REGIONALNI VODOVOD U OZBILJNIM PROBLEMIMA: Vodoizvorište Bolje sestre(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  <h2>„Zaboravljena“ komunikacija</h2> Prvu procesnu grešku, kako j istakao, napravio je jer mu je uz upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze dostavio i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti, ne ostavljajući mu prostor za izjašnjenje, čime je, kako ističe, povrijedio njegovo Ustavom i Evropskom konvencijom za ljudska prava, zagarantovano pravo na pretpostavku nevinosti, odnosno prekršio je načelo prezumpcije nevinosti. On je u pismu ukazao da je za prvi postupak koji je Radović pokrenuo protiv njega donio nezakonitu odluku 14. aprila, a da nije prethodno donešena odluka o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze. - ...prvi postupak je pokrenut nakon što je direktor Radović priznao izvršenje prekršaja, iako nije bilo osnova za to, pa je sakrio prekršajne naloge iz kojih bi se to dalo vidjeti. Tačnije, kao zapošljeni protiv kojeg se vodio postupak nijesam imao pravo uvida u te prekršajne naloge – napisao je Ružičić. Tvrdi i da su u prvom postupku protiv njega pribavljali dokaze nakon održane rasprave, na koje se nije mogao izjasniti, kao i da su promijenili kvalifikaciju djela nakon rasprave, što je zaključio iz odluke koju je dobio. U pismu je Ružičić decidiran da je za dva ročišta pred kotorskim osnovnim sudom, 3. marta, po tužbama Milana Janovića i Ivana Špadijera, za koje tvrdi da su Radovićevi najbliži saradnici, uputio dopis sudu da neće doći, jer je bio bolestan, za što ima i dokaze, jer je otvorio biolovanje 26. februara. Decidiran je da je o svemu bio obaviješten i lično Radović, s kojim je imao i usmenu i mejl komunikaciju, te da mu je ovaj rekao: „Nema veze odlaži sva ročišta dok Laki, tačnije advokat Lazar Armenko ne potpiše ugovor“. Ružičić je naglasio i da je na bolovanju do 30. maja, jer je u kompaniji psihički maltretiran, nezakonito raspoređen na nižu poziciju, žrtva je pokretanja montiranih disciplinskih postupaka, te mobinga. Za drugu tačku Radovićeve „optužnic“, koja se odnosi na to da je kao rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove odobrio odluke o novčanoj pomoći zapošljenima koje nijesu u skladu sa Statutom Društva i nije ukazao izvršnom direktoru da je za donošenje tih odluka nadležan Odbor direktora, a ne izvršni direktor, Ružičić, takođe, tvrdi da je neargumentovana. Upozorio je Radovića i da je povrijedio pravo zapošljenih na privatnost, a pogotovo za jednog kolegu u čijem je slučaju odluka završila na oglasnoj tabli kompanije, a pomoć je dodijeljena zbog bolesti, pa je to moglo da pročita više od stotinu ljudi koji tuda prođu, a „što je školski primjer kršenja ličnih podataka“. <h2>Probijanje rokova</h2> Ističe i da je svaku od tih odluka potpisao bivši izvršni direktor i da posljednja datira od 10. aprila prošle godine?! - Znači više od godinu dana od dana dostavljanja upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze broj 25-1934/1, a rok zastare za povrede radne obaveze je tri mjeseca, odnosno šest mjeseci shodno članu 152 Zakona o radu Crne Gore, a Zoran Lakušić kao predjsednik Odbora direktora je za sve ovo znao, jer su mu sve odluke više puta dostavljane i o istima ga je upoznavao Borislav Ivanković (bivši izvršni direktor p.a). Pri tom posebno ukazujem na to da su odluke donijete u skladu sa Kolektivnim ugovorom kod poslodavca broj 23-2798/1 od 21.06.2023. godine (u dijelu koji se odnosi na pravo poslodavca da zaposlenom da novčanu pomoć) i Granskim kolektivnim ugovorom za stambeno-komunalne djelatnosti (Sl. List CG broj 2/12, 32/12, 93/23) u dijelu visine novčane pomoći obzirom da su Granskim kolektivnim ugovorm predviđena veća prava za zapošljenog u odnosu na naš kolektivni ugovor – istakao je Ružičić u pismu. Ponovio je da je Zoran Lakušić imao sve te informacije, iako „može reći da se ne sjeća toga, isto kao što se ne sjeća sastanka koji je organizovao sa predstavnicima Exploringa DOO na koji nas je pozvao on i njegov savjetnik Željko Raičević, a o čemu postoji pisani i vjerovatno audio zapis“. - ...čak je i komisija koju je formirao Odbor direktora čiji je predsjednik bio član Odbora direktora Zdravko Čurović dala svoj stav i konstatovala da o novčanim pomoćima odlučuje izvršni direktor – piše on, pored ostalog.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>KONTINUITET NEZAKONITIH ODLUKA: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Precizira da je sve novčane pomoći zapošljenih, do potpisivanja Kolektivnog ugovora, dodjeljivao je Odbor direktora, nakon čega je to ovlašćenje prenešeno na izvršnog direktora. - ...kako može Vi znati da bivši izvršni direktor nije obaviješten o nečemu što je dobrovoljno potpisao, pri tom u dogovoru sa Zoranom Lakušićem, isto kao što sada Vi sa Zoranom Lakušićem dogovarate dodjelu pomoći fudbalskim klubovima, mjesnim zajednicama, NVO organizacijama, portalima, itd – piše Ružičić. Bura u Regionalnom vodovodu traje duže od pola godine, ali u Vladi još ne reaguju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"><figcaption>U IZVRŠNOJ VLASTI ĆUTE: Zgrada Vlade Crne Gore(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Portal ETV u kontinuitetu izvještava o dešavanjima u ovoj državnoj kompaniji, a preduzeće je bilo tema i na skupštinskom zasijedanju 16. aprila, kada je poslanik Boris Mugoša postavio pitanja ministru Ćulafiću - od nezakonitog izbora za direktora Krsta Radovića do ostavke Lakušića. I tek tada javnost je dobila potvrdu nezvanične informacije koju je Portal ETV objavio još 19. februara – da je Lakušić podnio ostavku, koja, inače, do danas nije konstativana na Vladi. Lakušić je na čelo Odbora direktora ove kompanije imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020.

Tag: pad-nadstresnice