U samoubilačkom napadu ispred suda u Islamabadu poginulo je 12 ljudi, a najmanje 27 je povrijeđeno, saopštio je danas ministar unutrašnjih poslova Pakistana Mohsin Nakvi.
Nakvi je naveo da je bombaš planirao napad na zgradu okružnog suda, ali nije uspio da uđe unutra, prenosi BiBiSi (BBC).
Istakao je da će vlast dati prioritet identifikaciji bombaša i da će oni koji su umiješani biti izvedeni pred lice pravde.
Pakistanski premijer Šehbaz Šarif rekao je da su u napad umiješane ekstremističke grupe „koje aktivno podržava Indija“.
Šarif je rekao da su „teroristički napadi na nenaoružane građane Pakistana koji su organizovali indijski posrednici za osudu“.
Portparol indijske vlade je to negirao, rekavši da je riječ o „neosnovanim optužbama“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

U samoubilačkom napadu ispred suda u Islamabadu 12 mrtvih, a 27 povrijeđenih

Najmanje 12 osoba poginulo je u samoubilačkom napadu koji se danas dogodio ispred okružnog suda u Islamabadu, dok je 27 povrijeđeno, saopštili su pakistanski zvaničnici.
Kako prenosi AP, napadač je aktivirao eksploziv pored policijskog automobila, a nijedna grupa još nije preuzela odgovornost za eksploziju.&nbsp;
Eksplozija, koja se čula kilometrima daleko, dogodila se u doba dana kada je prostor ispred suda obično prepun stotinama ljudi koji prisustvuju ročištima.
Ministar unutrašnjih poslova Pakistana, Mohsin Nakvi, kazao je da je napadač pokušao da uđe u zgradu suda, ali da je, kada u tome nije uspio, napao policijsko vozilo.
On je dodao da vlasti istražuju sve aspekte eksplozije.
Vlasti Pakistana se posljednjih mjeseci suočavaju sa ponovnim jačanjem Talibana u toj državi.

Pakistan: U samoubilačkom napadu poginulo najmanje 12 osoba

Ovog četvrtka 6. novembra trebalo bi da počne nova runda mirovnih pregovora između Pakistana i Avganistana u Istanbulu. Nakon najtežih sukoba između susjednih zemalja od povratka talibana na vlast u Avganistanu 2021. godine, obje strane, uz posredovanje Turske i Katara, pokušavaju da postignu mirovni sporazum.
Devetog oktobra u avganistanskoj prijestonici Kabulu odjeknule su eksplozije. Talibani su za to okrivili Pakistan. Taj incident potom je prerastao u vojni sukob između dvije zemlje. Prema navodima talibana, pakistanska vojska bombardovala je više ciljeva, pa i u Kabulu.
<h2>Duboko nepovjerenje</h2>
Do posredovanja Turske i Katara sredinom oktobra, kada je dogovoreno primirje, poginulo je više od 70 ljudi, a stotine su ranjene.&nbsp;
- Sve strane su pristale na nastavak primirja - saopštilo je prošle nedjelje tursko Ministarstvo spoljnih poslova.&nbsp;
Pored toga navedeno je da bi trebalo da se uspostavi mehanizam nadzora kako bi se obezbijedio mir i sprečila kršenja sporazuma.
- Međutim, još su mnoga tehnička pitanja otvorena - kaže Omar Samad, stručnjak iz vašingtonskog trusta mozgova Fondacija Nova Amerika (New America Foundation). Taj bivši diplomata bio je avganistanski ambasador u Kanadi i Francuskoj (2004–2011).
Za njega je ključno pitanje ko bi trebalo da nadzire poštovanje primirja – treća zemlja ili međunarodna organizacija. Pregovore, kako ocjenjuje, dodatno otežavaju duboko nepovjerenje između Kabula i Islamabada, istorijski granični sukobi i različita tumačenja pojma terorizma.
<h2>Više napada u Pakistanu</h2>
Odnosi između nekadašnjih saveznika, koji dijele granicu dugu 2.600 kilometara, poslednjih godina su se znatno pogoršali. Islamabad optužuje Kabul da pruža utočište terorističkoj grupi Tehrik-i-Taliban Pakistan (TTP) – ogranku talibana u Pakistanu. Talibanske vlasti u Kabulu to negiraju.
Od povratka talibana na vlast u Avganistanu broj navodno islamistički motivisanih napada u Pakistanu je porastao. Kako bi izvršio pritisak na talibanske vlasti, Pakistan od prošle godine izvodi vazdušne napade preko granice na navodna skrovišta TTP-a na istoku Avganistana.
Krajem decembra 2024, u napadima borbenim avionima i dronovima poginulo je najmanje 46 ljudi, među njima žene i djeca, tvrde talibani.
- Ako pregovori propadnu, prijeti sveobuhvatan rat između dvije zemlje - upozorava avganistanski politički analitičar Ahmad Said. Istovremeno, ukazuje na složenost situacije.
- Talibani TTP ne smatraju teroristima. Oni su se zakleli na vjernost talibanskom vođi u Avganistanu i dele zajedničku ideologiju - navodi Said.
Talibani, međutim, tvrde da su borci TTP-a protivnici pakistanske vlade i da nemaju veze s njima.
U avgustu 2021. godine političko rukovodstvo u Pakistanu isprva je pozdravilo povratak talibana na vlast u Avganistanu. U talibanima su vidjeli potencijalnog strateškog saveznika u regionu. Ali oduševljenje nije dugo trajalo.
- Pakistan se nadao da će nakon preuzimanja vlasti talibana u Avganistanu moći da proširi svoj uticaj. Talibani, međutim, teže suverenosti i priznanju od drugih zemalja i sila u regionu, poput Indije. A TTP, s čijim su borcima zajedno ratovali protiv Amerikanaca i Republike Avganistan, neće nazvati teroristima - objašnjava Said.
<h2>Avganistanski migranti žive u strahu</h2>
U međuvremenu se pritisak na Avganistance u Pakistanu znatno povećao. Policijske racije protiv prodavnica i stanova koje drže ili iznajmljuju Avganistanci sve su češće – ne samo u pograničnim oblastima, već i u Islamabadu i drugim velikim gradovima.
- Živimo skriveni, naše porodice su razdvojene, jer se iz straha od hapšenja i policijskog nasilja ne možemo zadržati na jednom mjestu. Naši poslovi stoje, djeca više ne idu u školu. Ne znamo šta će biti dalje - rekao je početkom sedmice za Dojče vele jedan avganistanski migrant koji je želio da ostane anoniman.
Mnogi se boje stvarnih posljedica, poput neobnavljanja ugovora o zakupu ili poteškoća s viznim postupcima, koji su ionako skupi, nesigurni i često dugotrajni.
Granica između Avganistana i Pakistana zatvorena je već više od dvije sedmice i otvara se samo za deportaciju avganistanskih migranata. Prema talibanskim vlastima, tokom vikenda je 8.000 avganistanskih migranata deportovano preko graničnog prelaza Spin Boldak u pokrajinu Kandahar.

Mirovni pregovori između Pakistana i Avganistana ulaze u novu rundu

Pregovori o trajnom primirju između Afganistana i Pakistana su propali, izjavio je 29. oktobra pakistanski ministar informisanja Ataulah Tarar nakon četiri dana pregovora koje su posredovali Katar i Turska.
- Afganistanska strana je stalno odstupala od suštinskog pitanja, izbjegavajući ključnu tačku na kojoj je pokrenut proces dijaloga - rekao je Tarar na mreži Iks (X).
Umjesto da, kako je rekao, prihvate bilo kakvu odgovornost, "afganistanski talibani su pribjegli igri prebacivanja krivice, skretanju pažnje i lukavstvima".&nbsp;
- Dijalog stoga nije uspio donijeti nikakvo održivo rješenje - naveo je Tarar.
Pakistan i Afganistan vode razgovore u Istanbulu s ciljem osiguranja mira nakon što je više od 70 ljudi ubijeno ranije ovog mjeseca u graničnim sukobima. Nedavno nasilje, u kojem su ranjene i stotine ljudi, bilo je najgore otkako su talibani preuzeli vlast u Kabulu 2021. godine.
Nasilje je izbilo nakon eksplozija u Kabulu 9. oktobra za koje su talibanske vlasti okrivile Pakistan.
Tarar je rekao da se Pakistan angažovao s Afganistanom u duhu mira, ali je optužio Kabul za "nesmanjenu podršku antipakistanskim teroristima".
- Nastavićemo preduzimati sve moguće mjere potrebne za zaštitu našeg naroda od prijetnje terorizma - dodao je Tarar, obećavajući da će "desetkovati teroriste, njihova utočišta, njihove pomagače i pristalice".
Nije bilo neposrednih komentara iz Afganistana.
Odnosi između nekadašnjih saveznika, koji dijele granicu od 2.600 kilometara, pogoršali su se posljednjih godina zbog optužbi iz Islamabada da Afganistan utočište ima militantne grupe, uključujući Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP).
Pakistan optužuje talibanske vlasti da dozvoljavaju TTP-u da koristi afganistansku teritoriju kao bazu za obuku i logističku bazu za terorističke aktivnosti u Pakistanu, prema Tararovoj izjavi.
Talibanska vlada je negirala optužbe.
Pakistanska vojska je 26. oktobra saopštila da je pet pakistanskih vojnika i 25 militanata iz TTP-a ubijeno dan ranije, čak i dok su se diplomate sastajale.
Pakistanski ministar odbrane Kavaja Asif upozorio je 25. oktobra da bi neuspjeh u postizanju dogovora u pregovorima mogao dovesti do "otvorenog rata".
Abdul Mati Kuani, portparol afganistanskog Ministarstva unutrašnjih poslova, izjavio je 28. oktobra da će na svaki napad uslijediti odgovor "koji će poslužiti kao lekcija za Pakistan i poruka za druge".

Pakistan tvrdi da su mirovni pregovori s o "održivom miru" s Afganistanom propali

Pakistanska vojska saopštila je da su vojnici i militanti poginuli u sukobima u blizini afganistanske granice, dok su se diplomate obje zemlje sastale kako bi spriječile ponovno izbijanje nasilja nakon najgorih borbi u posljednjih nekoliko godina.
Pet pakistanskih vojnika i 25 militanata iz ekstremističke grupe Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP) ubijeni su 25. oktobra, saopštila je pakistanska Međuresorna služba za odnose s javnošću (ISPR) 26. oktobra.
ISPR je dodao da su se sukobi dogodili kada su militanti pokušali ući u okruge Kuram i Sjeverni Vaziristan duž sjeverozapadne granice s Afganistanom.
Dok se talibani još nisu oglasili o situaciji, ISPR je rekao da su infiltracije na pakistansku teritoriju pokrenule pitanja o namjerama talibanske vlade da se uhvati u koštac s terorizmom koji potiče s njihovog tla.
<h2>Afganistansko-pakistanski mirovni pregovori</h2>
Pakistanska i afganistanska delegacija sastale su se u Istanbulu 25. oktobra, istog dana kada su prijavljeni novi sukobi, kako bi se sproveo prekid vatre između dvije zemlje, uz posredovanje Katara i Turske u Dohi prošle sedmice.
Nedavno nasilje između Pakistana i Afganistana najgore je otkako su talibani preuzeli vlast u Kabulu 2021. godine. Vazdušni napadi i kopneni sukobi ostavili su desetine mrtvih na obje strane.
Borbe između nekadašnjih saveznika izazvane su nakon što je Islamabad zahtijevao da Kabul obuzda militante koji su pojačali napade u Pakistanu, rekavši da djeluju iz utočišta u Afganistanu.
Talibani su negirali da skrivaju militante za napad na Pakistan i optužili su pakistansku vojsku da širi dezinformacije o Afganistanu i skriva militante povezane s Islamskom državom.
U televizijskom obraćanju 25. oktobra, pakistanski ministar odbrane Kavaja Muhamad Asif rekao je da vjeruje da Afganistan traži mir, ali je upozorio da bi neuspjeh u postizanju sporazuma tokom pregovora u Turskoj rezultirao "otvorenim ratom".
Posjećujući Maleziju radi potpisivanja mirovnog sporazuma između Tajlanda i Kambodže, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da bi se "uskoro" mogao uključiti u rješavanje sukoba između Pakistana i Afganistana.
- Čuo sam da su se Pakistan i Afganistan pokrenuli, ali ću to vrlo brzo riješiti - dodao je Tramp, ne dajući daljnje informacije.

Pakistanska vojska izvještava o novim sukobima na granici usred pregovora u Istanbulu

Pakistanski ministar odbrane Kavadža Asif izjavio je danas da vjeruje kako Avganistan želi mir, ali da bi neuspjeh u postizanju dogovora tokom pregovora u Istanbulu značio otvoreni rat.
Prije nekoliko dana su obje strane u Dohi pristale na prekid vatre, poslije smrtonosnih sukoba na granici, piše Rojters.
Pregovori u Istanbulu, koji su počeli danas i očekuje se da se nastave sjutra, su najnoviji pokušaj Pakistana i Avganistana da spriječe ponovno nasilje, nakon najtežih graničnih sukoba od talibanskog preuzimanja Kabula 2021. godine.
Cilj razgovora je uspostavljanje mehanizma za dugoročno sprovođenje prekida vatre postignutog u Dohi.
Asif je izjavio da od tada nije bilo incidenata i da obje strane poštuju primirje.
- Ako ne bude postignut dogovor, slijedi nam otvoreni rat s njima. Ali vidio sam da oni žele mir - rekao je Asif u televizijskom obraćanju iz Pakistana.
Sukobi su izbili ranije ovog mjeseca nakon što je Islamabad zatražio od talibana da obuzdaju militante za koje Pakistan tvrdi da napadaju iz utočišta unutar Avganistana.
Pakistan je potom izveo vazdušne napade preko granice, a obje strane razmijenile su žestoku vatru, pri čemu je poginulo više desetina ljudi, a ključni prelazi su zatvoreni.
Islamabad optužuje Kabul da pruža utočište militantima koji napadaju pakistanske snage, dok talibani odbacuju te tvrdnje i tvrde da pakistanske vojne operacije narušavaju suverenitet Avganistana.

Pakistanski ministar odbrane upozorio na mogućnost otvorenog rata sa Avganistanom

Turska će sjutra biti domaćin drugog kruga pregovora između Pakistana i Avganistana u Istanbulu, objavilo je pakistansko Ministarstvo vanjskih poslova.
Portparol Ministarstva Tahir Husein Andrabi rekao je novinarima u Islamabadu da je cilj sjutrašnjeg sastanka uspostavljanje konkretnog i provjerljivog mehanizma praćenja za suzbijanje prekograničnog terorizma, prenosi Anadolija.
- Pozdravljamo sporazum između Pakistana i Avganistana koji je finalizovan u Dohi 19. oktobra kao prvi korak u osiguravanju regionalnog mira i stabilnosti - rekao je Andrabi.
On je dodao da se Pakistan raduje uspostavljanju konkretnog i provjerljivog mehanizma praćenja na sljedećem sastanku, kojem će Turska biti domaćin, kako bi se riješila prijetnja terorizma koja dolazi s avganistanskog tla prema Pakistanu i spriječili dalji gubici života Pakistanaca.
Nakon višednevnih smrtonosnih graničnih sukoba, prošle sedmice Doha je bila domaćin pregovora između Islamabada i Kabula, uz posredovanje Katara i Turske, a dvije strane su postigle primirje koje je trenutno na snazi.
Kabul još nije objavio saopštenje o subotnjem sastanku.

Istanbul sjutra domaćin pregovora između Pakistana i Avganistana

Avganistan i Pakistan dogovorili su u srijedu privremeni prekid vatre pošto su smrtonosni vazdušni udari i kopnene borbe izazvali strah od opšteg sukoba između dvije susjedne zemlje.
Pakistan je u srijedu izveo vazdušne udare u južnoj avganistanskoj pokrajini Kandahar, u kojima je bilo više žrtava, rekli su tamošnji stanovnici za Radio Azadi (Avganistanski servis RSE).
Eksplozije su se čule i u Kabulu, prema riječima stanovnika grada koji su govorili za Radio Azadi. Neprovjereni snimci na društvenim mrežama prikazuju stubove dima kako se dižu u nebo u avganistanskoj prestonici. Uzrok eksplozija nije odmah bio poznat.
Kopnene borbe su izbile i duž granice dve zemalje duge 2.600 kilometara, u kojima je poginulo više ljudi s obje strane.
U saopštenju objavljenom kasnije u srijedu, pakistansko Ministarstvo spoljnih poslova navelo je da su se strane saglasile oko "privremenog prekida vatre u narednih 48 sati" počev od 18 sati po lokalnom vremenu u Pakistanu.
Posljednji napadi su uslijedili pošto su 11. i 12. oktobra izbile žestoke borbe između boraca avganistanskih talibana i pakistanskih snaga bezbjednosti, u kojima su desetine ljudi poginule, poslije čega su zatvoreni ključni granični prelazi. To je najsmrtonosniji sukob između te dvije strane.
Granični sukobi uslijedili su samo nekoliko dana pošto je Pakistan izveo napade dronovima u centru Kabula, kao i vazdušne napade na istoku Avganistana.
Nasilje je izazvalo strah od opšteg rata između Pakistana i avganistanskih talibana, dugogodišnjih saveznika čiji su se odnosi pogoršali.
Islamabad optužuje avganistanske talibane da pružaju utočište ekstremističkoj grupi Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP), koja vodi pobunu u Pakistanu. Avganistanski talibani, koji su preuzeli vlast 2021. godine, poriču te optužbe.
Civili sa obje strane granice rekli su da su nedavne borbe primorale neke od njih da napuste svoje domove usled straha od šireg rata.
- Mnogi ljudi sa obje strane granice napustili su svoje kuće i pobjegli iz područja u potrazi za bezbjednijim lokacijama, plašeći se da bi se borbe mogle proširiti - rekao je Muhamed Naim, lokalni novinar u pograničnom gradu Čamanu, za Radio Mašal (Pakistanski servis RSE).
Stanovnici Spin Boldaka, okruga u avganistanskom pokrajini Kandahar koji se graniči s Čamanom, rekli su da su pakistanski vojni helikopteri bombardovali pijacu.
- Pogođeni su civilni automobili i kuće. Mnogo civila je ubijeno i povrijeđeno - rekao je jedan stanovnik koji je govorio pod uslovom da mu se ne objavljuje ime.&nbsp;
Talibanska vlada u Kabulu saopštila je da je 12 civila ubijeno u napadu u Spin Boldaku.
Nedavni talas nasilja doveo je do zatvaranja graničnih prelaza, što je uticalo na lokalna preduzeća i kretanje ljudi.

Nakon smrtonosnih vazdušnih udara i kopnenih borbi: Avganistan i Pakistan dogovorili prekid vatre

Žestoke borbe izbile su tokom noći na najmanje pet lokacija na granici između Avganistana i Pakistana. Ubijeno je više desetina vojnika sa obije strane, a Islamabad je zatvorio dva glavna granična prelaza, saopštili su zvaničnici dvije zemlje 12. oktobra, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pakistanska vojska tvrdi da su njene snage ubile više od 200 avganistanskih vojnika i dodaje da je broj ranjenih sa avganistanske strane "mnogo veći".
Vojska je u saopštenju navela i da su u najnovijim sukobima između dvije zemlje poginula 23 pakistanska vojnika, a da ih je 29 ranjeno.
Portparol vlade u Kabulu koju predvode talibani Zabihulah Mudžahid rekao je da je u razmjeni vatre ubijeno najmanje 58 pakistanskih vojnika, a oko 30 ih ranjeno.
Mudžahid je na konferenciji za novinare rekao da je devet avganistanskih vojnika takođe ubijeno, a oko 18 povrijeđeno u sukobima koji su izbili kasno uveče 11. oktobra.
Strane se međusobno optužuju za podsticanje nasilja, dok svoje operacije opisuju kao akcije odmazde.
Pakistanska vojska je saopštila da je tokom njenih napada uništeno nekoliko talibanskih graničnih prelaza u Avganistanu. Talibani su rekli da su zauzeli više od 20 pakistanskih vojnih položaja. Ove tvrdnje se nisu mogle nezavisno provjeriti.
Pakistanski premijer Šebaz Šarif i predsjednik Asif Ali Zardari osudili su nasilje, za koje su okrivili Avganistan.
- Neće biti kompromisa po pitanju odbrane Pakistana, a svaka provokacija će biti dočekana snažnim i efikasnim odgovorom- naveo je Šarif u saopštenju, optužujući talibanske vlasti u Avganistanu da dozvoljavaju da njihovu zemlju koriste "teroristički elementi".
Avganistanska talibanska vlast potvrdila je da su njihove snage sprovele "uspješne operacije odmazde duž linije Durand protiv pakistanskih bezbjednosnih snaga, kao odgovor na ponovljena kršenja vazdušnog prostora i teritorije Avganistana".
Avganistansko-pakistanska granica duga 2.600 kilometara često se naziva linijom Durand iz kolonijalnog doba, koje je postavilo međunarodnu granicu 1893. godine.
Zabihulah Mudžahid je novinarima rekao da su "operacije odmazde obustavljene sinoć na zahtjev Katara i Saudijske Arabije".
Ali je dodao da su borbe i dalje "u toku u nekoliko oblasti, uključujući Bahramču u provinciji Helmand, zbog kontinuiranih napada sa pakistanske strane".
Izveštaji iz pograničnog regiona nisu se mogli odmah potvrditi.
Islamabad optužuje talibansku administraciju da krije militante koji napadaju Pakistan, što Kabul poriče.
Pakistanski vazdušni napadi, koje Islamabad nije zvanično potvrdio, 9. oktobra bili su usmjereni na vođu militantne grupe Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP) u Kabulu, ali nije poznato da li je ubijen.
TTP se bori da svrgne vladu Islamabada i zamijeni je strogim islamskim sistemom upravljanja. Ima bliske odnose sa avganistanskim talibanima.

Desetine mrtvih u sukobima na granici Pakistana i Avganistana

Najmanje 11 pripadnika pakistanskih snaga bezbjednosti, među kojima su bila i dva oficira, poginulo je u sukobu sa militantima na sjeverozapadu države, saopštila je vojska.
U saopćenju se navodi da su bezbjednosne snage u utorak uveče izvele operaciju u okrugu Orakzai, u pokrajini Kiber Paktunkva.
Tokom operacije, pripadnici vojske su ubili 19 militanata, ali je u razmjeni vatre poginuo potpukovnik Junaid Arif (39), njegov zamjenik major Tajab Rahat (33) i još devet pripadnika snaga bezbjednosti.
U septembru je najmanje 12 pakistanskih vojnika poginulo u razmjeni vatre s militantima u okrugu Južni Vaziristan.
Pakistan je posljednjih godina suočen s porastom napada militanata, a Islamabad optužuje Kabul da ne sprečava pripadnike Tehreek-e-Taliban Pakistan (TTP) da izvode napade na teritoriji Pakistana.
Avganistan je odbacio te optužbe i poručio da neće dozvoliti korišćenje svoje teritorije za napade na susjedne države.

U Pakistanu ubijeno 11 pripadnika snaga bezbjednosti

Vaterpolisti Budućnosti One poraženi su večeras u Podgorici od Panatinaikosa 14:9, u utakmici četvrtog kola C grupe Eurokupa.
Podgorički tim upisao je četvrti poraz i bez pobjede je u debitantskoj sezoni na evropskoj sceni.
Budućnost je odigrala najbolji meč ove sezone, ali to nije bilo dovoljno da se priredi iznenađenje.
Panatinaikos, koji je dobio i prvi međusobni duel, dvadesetak minuta je &nbsp;dominiraom vodio je 8:1, pa 10:3.
Od sredine treće četvrtine Budućnost je zaigrala bolje i uspjela da ublaži poraz.
U ekipi Panatinaikosa, čiju kapicu nosi crnogorski reprezentativac Dušan Banićević, najefikasniji su bili Nikolas Kopeliadis i Aristeidis Kalivolopulos sa po četiri gola.
Isti učinak u domaćem sastavu imao je Darko Brguljan, tri je postigao Petar Brnović, a po jedan Marko Bošković i Nikola Petrović.
Budućnost će u narednom kolu, 4. decembra, biti gost Vuljagmenij.

Panatinaikos pobijedio Budućnost One

Jedna osoba povrijeđena je u padu lifta u zgradi u centru Podgorice.
To je Portalu ETV potvrdio šef Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
- Povrijeđeni je izvučen iz lifta i prebačen vozilom hitne pomoći radi pružanja medicinske pomoći - kazao nam je Bojanović.
Uzrok pada lifta još nije poznat.

Jedna osoba povrijeđena u padu lifta u centru Podgorice

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Nakon što je na društvenim mrežama objavljen video-snimak tuče dvije ženske osobe, podgorička policija ih je identifikovala i privela aktere na informativni razgovor u stanicu policije u Podgorici.
- Svi akteri su identifikovani i privedeni i u toku je njihovo ispitivanje - rečeno je Pobjedi nezvanično iz Uprave policije.
Pozvan je tužilac i čeka se klasifikacija djela.

Policija privela dvije maloljetnice na informativni razgovor zbog tuče

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Nikakvog incidenta 8. avgusta nije bilo u Gornjem Zaostru – tvrdnja je svjedoka koji su juče saslušani u Osnovnom sudu u Beranama na suđenju Danku Femiću iz Podgorice optuženom za dva krivična djela prinude, odnosno da je prisilio fotoreportere Vijesti i Pobjede – Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića da mu predaju fotoaparate, ljut što su fotografisali akciju uklanjanja statue četničkog zlikovca Pavla Đurišića, koja je potom sklonjena u obližnju crkvu kojom gazduje Crkva Srbije. Vjernici Crkve Srbije toga dana skinuli su Đurišićevu statuu sa postamenta, postavljenu dan ranije, kako bi spriječili da je ukloni policija i preda tužilaštvu kao dokaz u predmetu koji je formiran zbog podizanja spomenika četničkom vođi, zločincu koji je tokom Drugog svjetskog rata pobio hiljade nedužnih ljidi, listom Muslimana u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, u okviru monstruoznog plana stvaranja etnički čiste takozvane velike Srbije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_8838f2ad2f7f9f691e0a2bfe7b9de1f14c744887b15ea218df2ae0d43d8a6fda.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112007118_8838f2ad2f7f9f691e0a2bfe7b9de1f14c744887b15ea218df2ae0d43d8a6fda" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="femić"><figcaption>OTEO FOTOAPARATE: Danko Femićetv</figcaption></figure>  Svjedoci Drago Labović, Dragoljub Šćekić, Radovan Obradović, Milić Ralević i Vojislav Rmuš, osim tvrdnji da fotoreporteri nijesu bili meta bilo kakvog napada, požalili su se juče sudu i kako niko nije ni znao da su oni novinari, jer nijesu imali „nikakva obilježja“. Rekli su i da je lokalni svještenik Milenko Ralević zabranio snimanje uklanjanja statue sa postamenta, što fotoreporteri nijesu poštovali. Kazali su i da su na skupu bila dvojica policajaca u civilu, te da bi oni sigurno reagovali da se dogodio bilo kakav incident. Insistirali su i na tome da se skup odvijao na privatnom imanju. <h2>SVJEDOČENJA</h2> Svjedok Labović je, kako piše u zapisniku sa jučerašnjeg ročišta, vidio Femića, Vasiljevića „i još jednog momka“ kojeg ne zna, kako razgovaraju kod crkve u Gornjem Zaostru. - ...držali su fotoaparate u rukama i čuo je kada ih je Femić zamolio da izbrišu fotografije koje su napravili prilikom uklanjanja spomenika, nakon čega mislim da je oštećeni Stevo Vasiljević to i uradio, te mu je optuženi Femić predao opremu - fotoaparat, nakon čega su se pozdravili i u prijateljskom raspoloženju rastali maltene samo što se nijesu poljubili i nije bilo nikakvog incidenta tu – piše u zapsiniku. Rekao je i da se ne razumije u novinarstvo, ali da mu „neka logika kaže da su isti trebali da imaju neki prsluk, na kojem bi pisalo da se radi o novinarima ili neki bedž“. Novinarskim obilježjima pozabavio se i svjedok Šćekić koji je kazao kako su „svi prisutni na navedenom skupu bili ugošćeni i počašćeni, pa i ovdje prisutni oštećeni Stevo Vasiljević sa dvojicom svojih kolega, koji nijesu imali obilježja da bi znao da se radi o novinarima“. Kako piše u zapisniku, ovaj svjedok je rekao i da je „svještenik Milenko Ralević sa razglasa tri-četiri puta zamolio građane i novinare da ne fotografišu i snimaju uklanjanje spomenika, te da sjednu pod šator dok se spomenik ne ukloni“. Ustvrdio je i da bi on, jer je bio na dizalici, najbolje mogao da čuje i vidi da je bilo „kakvo guranje, ili kakvu galamu, prijetnje, psovanje i slično“. - Skup je mirno završen bez bilo kakvih tenzija, a bila je prisutna i policija – kazao je ovaj svjedok. Svjedok Obradović je posebno naglasio, kako proizilazi iz zapisnika, da je svještenik Ralević ponovio „četiri-pet puta“ da se ne snima uklanjanje spomenika i ne objavljuje na društvenim mrežama. Svjedok Ralević je kazao da je svještenik Ralević „tri puta pozvao i zamolio na ozvučenje da niko od prisutnih ne fotografiše i ne snima demontažu spomenika“. On je ispričao i da je kada je statua unijeta u crkvu, nekoliko minuta kasnije vido Femića kako prilazi „i ima dva fotoaparata oko vrata“. - ...tada su nam prišli ovdje oštećeni Stevo Vasiljević i Boris Pejović, koji su nam tom prilikom rekli da su novinari i zamolili oca Milenka da posreduje da im se vrati oprema. Otac Milenko je tada kazao da ne može da posreduje, da ne zna ljude i da ga ne zanima ono što se dešava van crkve – rekao je on. Poslije toga su, kako je ispričao, zamolili njega da pita Femića da im vrati opremu, što je ovaaj i učinio.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_316a1b85e60bdec2450ff58e9d0b98200a325ed0e6fbfd11e942654c7c95e9a6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112007118_316a1b85e60bdec2450ff58e9d0b98200a325ed0e6fbfd11e942654c7c95e9a6" data-rendition-name="original" width="892" height="527" loading="lazy" alt="vasiljević"><figcaption>RULJA GA MALTRETIRALA SAT VREMENA: Stevo Vasiljevićetv</figcaption></figure>  - Imao je dva fotoaparata, izvadio je dvije baterije i kartice iz džepa i sve stavio na haubu od vozila i oni su uzeli svako svoj aparat i njegove sastavne djelove i tada su nam se još jednom izvinili i pokazali da su izbrisali fotografije – rekao je on. Ralević je ispričao i da je zamolio fotoreportere „da idu kako ne bi došlo do eskalacije sukoba, jer nijesu ispoštovali blagoslov sveštenika“. Svjedok Rmuš je ispričao da je svještenik pozvao da se ne fotografiše, „bukvalno molio kako ne bi došlo do provokacija ili bilo kakvih drugih incidenata što je trajalo nekih 15 minuta“. - Nakon čega su ovdje oštećeni Stevo Vasiljević i sa njim još dvoje ljudi, od kojih je jedan bio mlad, počeli da fotografišu što je izazvalo reakciju kod okupljenih, što su shvatili kao prvokaciju – piše u zapisniku njegovog svjedočenja. Rekao je i da ih „niko pipnuo prstom nije, niti im je šta drugo uradio“. Sljedeće ročište zakazano je za 24. decembar. Proces vodi sudija Tomo Zečević. <h2>STRATEGIJA</h2> Upoređujući jučerašnja svjedočenja sa izjavom episkopa Metodija Ostojića koji je u avgustu saslušavan zbog događaja u Gornjem Zaostru, proizilazi da je strategija odbrane Femića da niko nije znao da su oni novinari, jer nijesu imali obilježja, da su snimali na privatnom posjedu, da su oni ti koji su izazvali incident, da se niko nije nad njima iživljavao. Ostojić je rekao kako novinari Pobjede i Vijesti nijesu imali akreditacije i „press“ prsluke.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_f1221ba0763c02ff9829e261147035c23e0ac6bd598201c784c7fe346f9742ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112007118_f1221ba0763c02ff9829e261147035c23e0ac6bd598201c784c7fe346f9742ad" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ODT Beraane"><figcaption>NAPADAČI NIJESU PROCESUIRANI: Osnovno državno tužilaštvo BeraneODT</figcaption></figure>  - Od ostalih su se razlikovali samo po tome što su nosili fotoaparate. ...Stoga, pod punom moralnom i krivičnom odgovornošću izjavljujem da sve dok sam bio prisutan u hramu i kasnije na imanju porodice Dobrašinović, nijesam vidio i koliko je meni poznato nije bilo nikakvih incidenata, niti verbalnog i fizičkog nasilja prema bilo kom prisutnom licu. ...Sveštenik je zamolio da se uklanjanje spomenika ne snima iz namjere da se ko ne sladi fotografijama velikog vojvode Pavla Đurišića dok ga skidaju sa postamenta. Lično je bio prisutan sve vrijeme i nadgledao kada su civilnim vozilom pristigli novinari, prošli na vrh puta, ušunjali se i odmah počeli da snimaju. To je izazvalo izmučeni narod i prema riječima prisutnih došlo je do komešanja. Niko nikog nije udario – ispričao je tada Ostojić. Tužilaštvo do danas nije identifikovalo napadače i pokrenulo postupak protiv aktera jednog od najbrutalnijih napada na novinare ikada zabilježen u Crnoj Gori i to naočigled dvojice službenika policije koji nijesu reagovali?! Novinar Vijesti Balša Rudović i fotoreporter Pejović ispričali su nakon događaja da ih je „bijesna masa pijanih ljudi“ sat i po psihički maltretirala i prijetila im smrću, a da je Vasiljevića tuklo više desetina osoba, da su svještenici sve posmatrali, ne reagujući na njihov poziv da im pomognu. Vasiljevića je rulja maltretirala skoro sat. Jedan od napadača, kako je ispričao, prijetio mu je nožem, jedan mu je lomio opremu, udarali su ga... Iz te rulje izvukao ga je jedan prisebni mještanin.

Femićevi svjedoci kao i episkop Metodije Ostojić – napad je najbolja odbrana

&nbsp;Komunalna inspektorka iz Tivta Nataša Samardžić koja je na divlje u tivatskom naselju Seljanovo dogradila na prizemnoj kući sprat i visoko potkrovlje, iako je gradilište ljetos pečatirano, bez ikakvih problema završila je planirani posao, a sada je u fazi unutrašnjih radova. I niko je ne zaustavlja.
- Mašine su tu, nesmetano rade. Institucije ne reaguju. Ovo je strašno. Nevjerovatna bahatost. I ona sjutra treba nekome da izda nalog o zabrani bilo kakve gradnje. Osjećamo se nemoćno i bijesno – požalili su se mještani Portalu ETV. &nbsp;&nbsp;
Dostavili su nam i snimak sa radilišta, uz konstataciju – što bi bilo da neko od njih počne da gradi bez dozvola.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FGYeQxM0QV_g%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Komunalna inspektorka iz Tivta uređuje unutrašnjost kuće koju je dogradila „na divlje“
Portal ETV o ovom slučaju izvještava mjesecima.
Ko i zašto štiti komunalnu inspektorku Samardžić nema informacija.&nbsp;
Portal ETV obratio se Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru 2. novembra, ali do danas nijesu odgovorili na naša pitanja, pored ostalih, u kojoj fazi je postupak u slučaju komunalne inspektorke Samardžić.
- Ima ona veze svuda. Niko joj ništa ne može – konstatuju mještani koji su nam se obratili.
Komunalna inspektorka Samardžić zaprijetila je ljetos i našoj redakciji da će nas tužiti ako budemo pisali o njenom slučaju, odbijajući da odgovori na pitanja.
I dok se neki izvode pred sud zbog divlje gradnje, neki drugi, poput inspektorke Samardžić su zaštićeni i mogu da čine što hoće, bez bilo kakve sankcije.

Tag: pakistan