Najmanje deset ljudi, uključujući devetoro djece, ubijeno je tokom prethodne noći u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan, saopštila je talibanska vlada u Kabulu, usred pojačanih tenzija između dva susjeda.
- U provinciji Host, pakistanske snage bombardovale su kuću jednog civila. Devetoro djece (pet dječaka i četiri djevojčice) i jedna žena su poginuli - napisao je portparol vlade Zabihulah Mudžahid na platformi X.
On je dodao da je bilo drugih vazdušnih napada u pograničnim regionima Kunar i Paktika, u kojima su ranjene četiri osobe.
Ti napadi se dešavaju usred tenzija sa Islamabadom i dan poslije samoubilačkog bombaškog napada na sjedište pakistanskih snaga bezbjednosti u provinciji koja se graniči sa Avganistanom.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Najmanje 10 mrtvih u pakistanskim vazdušnim napadima na Avganistan

Tri pripadnika pakistanskih graničnih bezbjednosnih snaga ubijena su rano jutros u samoubilačkom napadu na njihov štab u Pešavaru, u provinciji koja se graniči sa Avganistanom, saopštila je policija.
- Jutros u 8.10 po lokalnom vremenu, tri osobe su izvršile samoubilački napad na štab granične policije. Ubijena su tri pripadnika bezbjednosnih snaga koji su čuvali ulaz, dok su tri osobe povrijeđene- rekao je šef policije Pešavara Mijan Said za AFP.
On je dodao da su dva napadača uspjela da uđu u prostorije, kao i da „brzo neutralisani“.
Novinar AFP-a na mjestu napada vidio je tijela osumnjičenih napadača, mrlje krvi na putu i ​​kapiju štaba izrešetanu mecima.
- Napad je završen i u toku je operacija čišćenja kako bi se osiguralo da nema neeksplodiranih bojnih sredstava- rekao je generalni inspektor policije Pešavara Zulfikar Hamid.
Akteri napada, za koji još niko nije preuzeo odgovornost, „biće pronađeni i kažnjeni“, rekao je premijer Šehbaz Šarif ponavljajući posvećenost iskorjenjivanju terorizma.
Islamabad, suočen sa ponovnim porastom napada na svoje bezbjednosne snage, optužuje avganistanskog susjeda da „skriva terorističke“ grupe, među kojima su glavni pakistanski talibani (TTP), dok tu optužbu Kabul negira.
U bombaškom napadu 11. novembra ispred suda u Islamabadu ubijeno je 12 osoba, a nekoliko desetina je povrijeđeno.
Odgovornost za napad preuzela je tada frakcija pakistanskih talibana. Taj napad je organizovan iz Avganistana, prema Islamabadu, koji je saopštio i da je uhapsio četiri osumnjičene osobe.

610x380

500x500

Tri samoubilačka napada u Pakistanu

U samoubilačkom napadu ispred suda u Islamabadu poginulo je 12 ljudi, a najmanje 27 je povrijeđeno, saopštio je danas ministar unutrašnjih poslova Pakistana Mohsin Nakvi.
Nakvi je naveo da je bombaš planirao napad na zgradu okružnog suda, ali nije uspio da uđe unutra, prenosi BiBiSi (BBC).
Istakao je da će vlast dati prioritet identifikaciji bombaša i da će oni koji su umiješani biti izvedeni pred lice pravde.
Pakistanski premijer Šehbaz Šarif rekao je da su u napad umiješane ekstremističke grupe „koje aktivno podržava Indija“.
Šarif je rekao da su „teroristički napadi na nenaoružane građane Pakistana koji su organizovali indijski posrednici za osudu“.
Portparol indijske vlade je to negirao, rekavši da je riječ o „neosnovanim optužbama“.

1250x600

1084x550

U samoubilačkom napadu ispred suda u Islamabadu 12 mrtvih, a 27 povrijeđenih

Najmanje 12 osoba poginulo je u samoubilačkom napadu koji se danas dogodio ispred okružnog suda u Islamabadu, dok je 27 povrijeđeno, saopštili su pakistanski zvaničnici.
Kako prenosi AP, napadač je aktivirao eksploziv pored policijskog automobila, a nijedna grupa još nije preuzela odgovornost za eksploziju.&nbsp;
Eksplozija, koja se čula kilometrima daleko, dogodila se u doba dana kada je prostor ispred suda obično prepun stotinama ljudi koji prisustvuju ročištima.
Ministar unutrašnjih poslova Pakistana, Mohsin Nakvi, kazao je da je napadač pokušao da uđe u zgradu suda, ali da je, kada u tome nije uspio, napao policijsko vozilo.
On je dodao da vlasti istražuju sve aspekte eksplozije.
Vlasti Pakistana se posljednjih mjeseci suočavaju sa ponovnim jačanjem Talibana u toj državi.

Pakistan: U samoubilačkom napadu poginulo najmanje 12 osoba

Ovog četvrtka 6. novembra trebalo bi da počne nova runda mirovnih pregovora između Pakistana i Avganistana u Istanbulu. Nakon najtežih sukoba između susjednih zemalja od povratka talibana na vlast u Avganistanu 2021. godine, obje strane, uz posredovanje Turske i Katara, pokušavaju da postignu mirovni sporazum.
Devetog oktobra u avganistanskoj prijestonici Kabulu odjeknule su eksplozije. Talibani su za to okrivili Pakistan. Taj incident potom je prerastao u vojni sukob između dvije zemlje. Prema navodima talibana, pakistanska vojska bombardovala je više ciljeva, pa i u Kabulu.
<h2>Duboko nepovjerenje</h2>
Do posredovanja Turske i Katara sredinom oktobra, kada je dogovoreno primirje, poginulo je više od 70 ljudi, a stotine su ranjene.&nbsp;
- Sve strane su pristale na nastavak primirja - saopštilo je prošle nedjelje tursko Ministarstvo spoljnih poslova.&nbsp;
Pored toga navedeno je da bi trebalo da se uspostavi mehanizam nadzora kako bi se obezbijedio mir i sprečila kršenja sporazuma.
- Međutim, još su mnoga tehnička pitanja otvorena - kaže Omar Samad, stručnjak iz vašingtonskog trusta mozgova Fondacija Nova Amerika (New America Foundation). Taj bivši diplomata bio je avganistanski ambasador u Kanadi i Francuskoj (2004–2011).
Za njega je ključno pitanje ko bi trebalo da nadzire poštovanje primirja – treća zemlja ili međunarodna organizacija. Pregovore, kako ocjenjuje, dodatno otežavaju duboko nepovjerenje između Kabula i Islamabada, istorijski granični sukobi i različita tumačenja pojma terorizma.
<h2>Više napada u Pakistanu</h2>
Odnosi između nekadašnjih saveznika, koji dijele granicu dugu 2.600 kilometara, poslednjih godina su se znatno pogoršali. Islamabad optužuje Kabul da pruža utočište terorističkoj grupi Tehrik-i-Taliban Pakistan (TTP) – ogranku talibana u Pakistanu. Talibanske vlasti u Kabulu to negiraju.
Od povratka talibana na vlast u Avganistanu broj navodno islamistički motivisanih napada u Pakistanu je porastao. Kako bi izvršio pritisak na talibanske vlasti, Pakistan od prošle godine izvodi vazdušne napade preko granice na navodna skrovišta TTP-a na istoku Avganistana.
Krajem decembra 2024, u napadima borbenim avionima i dronovima poginulo je najmanje 46 ljudi, među njima žene i djeca, tvrde talibani.
- Ako pregovori propadnu, prijeti sveobuhvatan rat između dvije zemlje - upozorava avganistanski politički analitičar Ahmad Said. Istovremeno, ukazuje na složenost situacije.
- Talibani TTP ne smatraju teroristima. Oni su se zakleli na vjernost talibanskom vođi u Avganistanu i dele zajedničku ideologiju - navodi Said.
Talibani, međutim, tvrde da su borci TTP-a protivnici pakistanske vlade i da nemaju veze s njima.
U avgustu 2021. godine političko rukovodstvo u Pakistanu isprva je pozdravilo povratak talibana na vlast u Avganistanu. U talibanima su vidjeli potencijalnog strateškog saveznika u regionu. Ali oduševljenje nije dugo trajalo.
- Pakistan se nadao da će nakon preuzimanja vlasti talibana u Avganistanu moći da proširi svoj uticaj. Talibani, međutim, teže suverenosti i priznanju od drugih zemalja i sila u regionu, poput Indije. A TTP, s čijim su borcima zajedno ratovali protiv Amerikanaca i Republike Avganistan, neće nazvati teroristima - objašnjava Said.
<h2>Avganistanski migranti žive u strahu</h2>
U međuvremenu se pritisak na Avganistance u Pakistanu znatno povećao. Policijske racije protiv prodavnica i stanova koje drže ili iznajmljuju Avganistanci sve su češće – ne samo u pograničnim oblastima, već i u Islamabadu i drugim velikim gradovima.
- Živimo skriveni, naše porodice su razdvojene, jer se iz straha od hapšenja i policijskog nasilja ne možemo zadržati na jednom mjestu. Naši poslovi stoje, djeca više ne idu u školu. Ne znamo šta će biti dalje - rekao je početkom sedmice za Dojče vele jedan avganistanski migrant koji je želio da ostane anoniman.
Mnogi se boje stvarnih posljedica, poput neobnavljanja ugovora o zakupu ili poteškoća s viznim postupcima, koji su ionako skupi, nesigurni i često dugotrajni.
Granica između Avganistana i Pakistana zatvorena je već više od dvije sedmice i otvara se samo za deportaciju avganistanskih migranata. Prema talibanskim vlastima, tokom vikenda je 8.000 avganistanskih migranata deportovano preko graničnog prelaza Spin Boldak u pokrajinu Kandahar.

Mirovni pregovori između Pakistana i Avganistana ulaze u novu rundu

Pregovori o trajnom primirju između Afganistana i Pakistana su propali, izjavio je 29. oktobra pakistanski ministar informisanja Ataulah Tarar nakon četiri dana pregovora koje su posredovali Katar i Turska.
- Afganistanska strana je stalno odstupala od suštinskog pitanja, izbjegavajući ključnu tačku na kojoj je pokrenut proces dijaloga - rekao je Tarar na mreži Iks (X).
Umjesto da, kako je rekao, prihvate bilo kakvu odgovornost, "afganistanski talibani su pribjegli igri prebacivanja krivice, skretanju pažnje i lukavstvima".&nbsp;
- Dijalog stoga nije uspio donijeti nikakvo održivo rješenje - naveo je Tarar.
Pakistan i Afganistan vode razgovore u Istanbulu s ciljem osiguranja mira nakon što je više od 70 ljudi ubijeno ranije ovog mjeseca u graničnim sukobima. Nedavno nasilje, u kojem su ranjene i stotine ljudi, bilo je najgore otkako su talibani preuzeli vlast u Kabulu 2021. godine.
Nasilje je izbilo nakon eksplozija u Kabulu 9. oktobra za koje su talibanske vlasti okrivile Pakistan.
Tarar je rekao da se Pakistan angažovao s Afganistanom u duhu mira, ali je optužio Kabul za "nesmanjenu podršku antipakistanskim teroristima".
- Nastavićemo preduzimati sve moguće mjere potrebne za zaštitu našeg naroda od prijetnje terorizma - dodao je Tarar, obećavajući da će "desetkovati teroriste, njihova utočišta, njihove pomagače i pristalice".
Nije bilo neposrednih komentara iz Afganistana.
Odnosi između nekadašnjih saveznika, koji dijele granicu od 2.600 kilometara, pogoršali su se posljednjih godina zbog optužbi iz Islamabada da Afganistan utočište ima militantne grupe, uključujući Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP).
Pakistan optužuje talibanske vlasti da dozvoljavaju TTP-u da koristi afganistansku teritoriju kao bazu za obuku i logističku bazu za terorističke aktivnosti u Pakistanu, prema Tararovoj izjavi.
Talibanska vlada je negirala optužbe.
Pakistanska vojska je 26. oktobra saopštila da je pet pakistanskih vojnika i 25 militanata iz TTP-a ubijeno dan ranije, čak i dok su se diplomate sastajale.
Pakistanski ministar odbrane Kavaja Asif upozorio je 25. oktobra da bi neuspjeh u postizanju dogovora u pregovorima mogao dovesti do "otvorenog rata".
Abdul Mati Kuani, portparol afganistanskog Ministarstva unutrašnjih poslova, izjavio je 28. oktobra da će na svaki napad uslijediti odgovor "koji će poslužiti kao lekcija za Pakistan i poruka za druge".

Pakistan tvrdi da su mirovni pregovori s o "održivom miru" s Afganistanom propali

Pakistanska vojska saopštila je da su vojnici i militanti poginuli u sukobima u blizini afganistanske granice, dok su se diplomate obje zemlje sastale kako bi spriječile ponovno izbijanje nasilja nakon najgorih borbi u posljednjih nekoliko godina.
Pet pakistanskih vojnika i 25 militanata iz ekstremističke grupe Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP) ubijeni su 25. oktobra, saopštila je pakistanska Međuresorna služba za odnose s javnošću (ISPR) 26. oktobra.
ISPR je dodao da su se sukobi dogodili kada su militanti pokušali ući u okruge Kuram i Sjeverni Vaziristan duž sjeverozapadne granice s Afganistanom.
Dok se talibani još nisu oglasili o situaciji, ISPR je rekao da su infiltracije na pakistansku teritoriju pokrenule pitanja o namjerama talibanske vlade da se uhvati u koštac s terorizmom koji potiče s njihovog tla.
<h2>Afganistansko-pakistanski mirovni pregovori</h2>
Pakistanska i afganistanska delegacija sastale su se u Istanbulu 25. oktobra, istog dana kada su prijavljeni novi sukobi, kako bi se sproveo prekid vatre između dvije zemlje, uz posredovanje Katara i Turske u Dohi prošle sedmice.
Nedavno nasilje između Pakistana i Afganistana najgore je otkako su talibani preuzeli vlast u Kabulu 2021. godine. Vazdušni napadi i kopneni sukobi ostavili su desetine mrtvih na obje strane.
Borbe između nekadašnjih saveznika izazvane su nakon što je Islamabad zahtijevao da Kabul obuzda militante koji su pojačali napade u Pakistanu, rekavši da djeluju iz utočišta u Afganistanu.
Talibani su negirali da skrivaju militante za napad na Pakistan i optužili su pakistansku vojsku da širi dezinformacije o Afganistanu i skriva militante povezane s Islamskom državom.
U televizijskom obraćanju 25. oktobra, pakistanski ministar odbrane Kavaja Muhamad Asif rekao je da vjeruje da Afganistan traži mir, ali je upozorio da bi neuspjeh u postizanju sporazuma tokom pregovora u Turskoj rezultirao "otvorenim ratom".
Posjećujući Maleziju radi potpisivanja mirovnog sporazuma između Tajlanda i Kambodže, američki predsjednik Donald Tramp rekao je da bi se "uskoro" mogao uključiti u rješavanje sukoba između Pakistana i Afganistana.
- Čuo sam da su se Pakistan i Afganistan pokrenuli, ali ću to vrlo brzo riješiti - dodao je Tramp, ne dajući daljnje informacije.

Pakistanska vojska izvještava o novim sukobima na granici usred pregovora u Istanbulu

Pakistanski ministar odbrane Kavadža Asif izjavio je danas da vjeruje kako Avganistan želi mir, ali da bi neuspjeh u postizanju dogovora tokom pregovora u Istanbulu značio otvoreni rat.
Prije nekoliko dana su obje strane u Dohi pristale na prekid vatre, poslije smrtonosnih sukoba na granici, piše Rojters.
Pregovori u Istanbulu, koji su počeli danas i očekuje se da se nastave sjutra, su najnoviji pokušaj Pakistana i Avganistana da spriječe ponovno nasilje, nakon najtežih graničnih sukoba od talibanskog preuzimanja Kabula 2021. godine.
Cilj razgovora je uspostavljanje mehanizma za dugoročno sprovođenje prekida vatre postignutog u Dohi.
Asif je izjavio da od tada nije bilo incidenata i da obje strane poštuju primirje.
- Ako ne bude postignut dogovor, slijedi nam otvoreni rat s njima. Ali vidio sam da oni žele mir - rekao je Asif u televizijskom obraćanju iz Pakistana.
Sukobi su izbili ranije ovog mjeseca nakon što je Islamabad zatražio od talibana da obuzdaju militante za koje Pakistan tvrdi da napadaju iz utočišta unutar Avganistana.
Pakistan je potom izveo vazdušne napade preko granice, a obje strane razmijenile su žestoku vatru, pri čemu je poginulo više desetina ljudi, a ključni prelazi su zatvoreni.
Islamabad optužuje Kabul da pruža utočište militantima koji napadaju pakistanske snage, dok talibani odbacuju te tvrdnje i tvrde da pakistanske vojne operacije narušavaju suverenitet Avganistana.

Pakistanski ministar odbrane upozorio na mogućnost otvorenog rata sa Avganistanom

Turska će sjutra biti domaćin drugog kruga pregovora između Pakistana i Avganistana u Istanbulu, objavilo je pakistansko Ministarstvo vanjskih poslova.
Portparol Ministarstva Tahir Husein Andrabi rekao je novinarima u Islamabadu da je cilj sjutrašnjeg sastanka uspostavljanje konkretnog i provjerljivog mehanizma praćenja za suzbijanje prekograničnog terorizma, prenosi Anadolija.
- Pozdravljamo sporazum između Pakistana i Avganistana koji je finalizovan u Dohi 19. oktobra kao prvi korak u osiguravanju regionalnog mira i stabilnosti - rekao je Andrabi.
On je dodao da se Pakistan raduje uspostavljanju konkretnog i provjerljivog mehanizma praćenja na sljedećem sastanku, kojem će Turska biti domaćin, kako bi se riješila prijetnja terorizma koja dolazi s avganistanskog tla prema Pakistanu i spriječili dalji gubici života Pakistanaca.
Nakon višednevnih smrtonosnih graničnih sukoba, prošle sedmice Doha je bila domaćin pregovora između Islamabada i Kabula, uz posredovanje Katara i Turske, a dvije strane su postigle primirje koje je trenutno na snazi.
Kabul još nije objavio saopštenje o subotnjem sastanku.

Istanbul sjutra domaćin pregovora između Pakistana i Avganistana

Avganistan i Pakistan dogovorili su u srijedu privremeni prekid vatre pošto su smrtonosni vazdušni udari i kopnene borbe izazvali strah od opšteg sukoba između dvije susjedne zemlje.
Pakistan je u srijedu izveo vazdušne udare u južnoj avganistanskoj pokrajini Kandahar, u kojima je bilo više žrtava, rekli su tamošnji stanovnici za Radio Azadi (Avganistanski servis RSE).
Eksplozije su se čule i u Kabulu, prema riječima stanovnika grada koji su govorili za Radio Azadi. Neprovjereni snimci na društvenim mrežama prikazuju stubove dima kako se dižu u nebo u avganistanskoj prestonici. Uzrok eksplozija nije odmah bio poznat.
Kopnene borbe su izbile i duž granice dve zemalje duge 2.600 kilometara, u kojima je poginulo više ljudi s obje strane.
U saopštenju objavljenom kasnije u srijedu, pakistansko Ministarstvo spoljnih poslova navelo je da su se strane saglasile oko "privremenog prekida vatre u narednih 48 sati" počev od 18 sati po lokalnom vremenu u Pakistanu.
Posljednji napadi su uslijedili pošto su 11. i 12. oktobra izbile žestoke borbe između boraca avganistanskih talibana i pakistanskih snaga bezbjednosti, u kojima su desetine ljudi poginule, poslije čega su zatvoreni ključni granični prelazi. To je najsmrtonosniji sukob između te dvije strane.
Granični sukobi uslijedili su samo nekoliko dana pošto je Pakistan izveo napade dronovima u centru Kabula, kao i vazdušne napade na istoku Avganistana.
Nasilje je izazvalo strah od opšteg rata između Pakistana i avganistanskih talibana, dugogodišnjih saveznika čiji su se odnosi pogoršali.
Islamabad optužuje avganistanske talibane da pružaju utočište ekstremističkoj grupi Tehrik-e-Taliban Pakistan (TTP), koja vodi pobunu u Pakistanu. Avganistanski talibani, koji su preuzeli vlast 2021. godine, poriču te optužbe.
Civili sa obje strane granice rekli su da su nedavne borbe primorale neke od njih da napuste svoje domove usled straha od šireg rata.
- Mnogi ljudi sa obje strane granice napustili su svoje kuće i pobjegli iz područja u potrazi za bezbjednijim lokacijama, plašeći se da bi se borbe mogle proširiti - rekao je Muhamed Naim, lokalni novinar u pograničnom gradu Čamanu, za Radio Mašal (Pakistanski servis RSE).
Stanovnici Spin Boldaka, okruga u avganistanskom pokrajini Kandahar koji se graniči s Čamanom, rekli su da su pakistanski vojni helikopteri bombardovali pijacu.
- Pogođeni su civilni automobili i kuće. Mnogo civila je ubijeno i povrijeđeno - rekao je jedan stanovnik koji je govorio pod uslovom da mu se ne objavljuje ime.&nbsp;
Talibanska vlada u Kabulu saopštila je da je 12 civila ubijeno u napadu u Spin Boldaku.
Nedavni talas nasilja doveo je do zatvaranja graničnih prelaza, što je uticalo na lokalna preduzeća i kretanje ljudi.

Nakon smrtonosnih vazdušnih udara i kopnenih borbi: Avganistan i Pakistan dogovorili prekid vatre

U emisiji Srećan dan – tema je kako vratiti vaspitanje u javni prostor i zašto su kultura ponašanja, poštovanje i odgovornost postali goruća tema savremenog društva?
O tome govori Milica Kojičić, osnivačica NVO Dama, uz konkretne primjere i prijedloge kako promjene mogu početi od svakog pojedinca.&nbsp;
Pogled unaprijed donosi astrologija - šta nas očekuje u 2026. godini, koje energije će dominirati i na šta bi trebalo obratiti pažnju u ličnim i kolektivnim planovima.
Muzički dio emisije obilježava nova etapa benda Simply the Band. Sa Mihom Radonjićem, osnivačem benda i Milicom Šćepanović pjevačicom, razgovaramo o novom zvuku, kreativnom pravcu i planovima koji slijede.
Gledajte Srećan dan na TV E.

Srećan dan na TV E: Kako vratiti vaspitanje u javni prostor

Dragoslav Šćekić, sad već bivši ministar za sport i mlade, potpisao je tokom 2024. i 2025. godine više ugovora o djelu sa nekim zaposlenim u medijskim kućama. &nbsp; Iako su ugovori o djelu sa ljudima iz crnogorske medijske zajednice sklopljeni - formalno u interesu propagiranja Ministarstva za sport i mlade - suštinski je tim ugovorima Šćekić gradio i vlastitu poziciju kod onih koji utiču na rad medija. &nbsp; POLITIČKA I LIČNA MOTIVACIJA Naročito je Šćekiću to bilo značajno nakon političkog razlaza sa Vladimirom Jokovićem, predsjednikom Socijalističke narodne partije i stvaranja novog političkog subjekta – Pokreta narodnog povjerenja. &nbsp; Televizija E raspolaže ugovorom koji su potpisali ministar Dragoslav Šćekić i predsjendik Savjeta Radio televizije Crne Gore Veselin Drljević. Shodno članovima ugovora o djelu, za svoje usluge je Drljević u 2024. godini dobio ukupni honorar od 2.340 eura. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010819018_3be35ec9699b879bb6bd96bd60178125b27b16cd07aecb9daf11f95121362776.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010819018_3be35ec9699b879bb6bd96bd60178125b27b16cd07aecb9daf11f95121362776" data-rendition-name="original" width="1080" height="765" loading="lazy" alt="DOKAZ: Potpisi Drljevića i Šćekića"> <figcaption>DOKAZ: Potpisi Drljevića i Šćekića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U potrazi za informacijom o broju ugovora o djelu koje je ministar Šćekić potpisao, Televizija E je još 23. decembra uputila pitanja Ministarstvu sporta i mladih. &nbsp; -Molimo Vas da za potrebe informativne emisije 24 sata odgovorite na sljedeća pitanja: 1. Koliko je konsultantskih ugovora i ugovora o djelu trenutno aktivno i na koji vremenski period? 3. Koliko novca se izdvaja iz Ministarstva? 4. Na koje se poslove odnose? 5. Da li su ugovori sa Veselinom Drljevićem... u periodu 01.10.2024. do 31. 12.2024. obnovljeni i da li se njime ,,kupovala” medijska naklonost – piše, između ostalog, u pitanjima &nbsp;Televizije E za Ministarstvo sporta i mladih. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010819018_45999bc8e03773557378fc6ddd2db150a85a699e7759f27f87e3a4fc0751eb83.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026010819018_45999bc8e03773557378fc6ddd2db150a85a699e7759f27f87e3a4fc0751eb83" data-rendition-name="original" width="883" height="348" loading="lazy" alt="UZALUDNI UPITI: Pitanja Televiziji E upućena Ministarstvu sporta i mladih "> <figcaption>UZALUDNI UPITI: Pitanja Televiziji E upućena Ministarstvu sporta i mladih(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,ĆUTANJE ADMINISTRACIJE" Iako je proteklo 15 dana, nije bilo odgovora iz Ministarstva sporta i mladih. Nije poznato i da li je ugovor sa Drljevićem obnovljen i tokom 2025. godine. Na upit naše Televizije, Drljević je samo lakonski odgovorio: ,,Pitajte Ministarstvo!” &nbsp; Moguće da je premor uzrok Drljevićevog odbijanje da govori za Televiziju E, jer je ugovorom predviđeno baš puno poslova za predesjednika Savjeta RTCG. &nbsp;&nbsp; Između ostalog: poslovi podizanja svijesti o značaju bavljenja sportom u školskom uzrastu kao značajnom segmentu za zdravlje djece... poslovi koji se odnose na utvrđivanje statusa, prava, obaveza sportista iz mlađih kategorija...sprovođenje postupka sufinansiranja programa za bavljenje djece sportskim aktivnostima u okviru sportskih klubova... podizanje i promocija sporta kod djece, studenata i lica sa invaliditetom, unapređenje sportske rekreacije... Sudeći prema planovima iz ugovora, ministar Dragoslav Šćekić je bezrezervno vjerovao u sposobnosti Veselina Drljevića kao sportskog radnika. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010819018_034738fb48aa021c29fd58b32df8822bbe603e005a7b8fa3ac62e2bedfb872ce.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026010819018_034738fb48aa021c29fd58b32df8822bbe603e005a7b8fa3ac62e2bedfb872ce" data-rendition-name="original" width="1205" height="1600" loading="lazy" alt='KAD NADLEŽNI ĆUTE: urgencija zaposlenih radnika RTCG u ,,slučaju Drljević"'> <figcaption>KAD NADLEŽNI ĆUTE: urgencija zaposlenih radnika RTCG u ,,slučaju Drljević"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  OPTUŽBE ZA PLAGIJAT Međutim, dostupni podaci bacaju sjenku na Drljevićevu stručnost. &nbsp; Naročito nakon objave da je više zaposlenih u Javnom servisu februara prošle godine podnijelo Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv predsjednika Savjeta Javnog servisa Veselina Drljevića, zbog krivičnog djela protiv intelektualne svojine, odnosno povrede prava autora i interpretatora. &nbsp; - Veselin Drljević se crnogorskoj javnosti predstavlja kao doktor i docent. Prostim uvidom u doktorat „PERSPEKTIVE RAZVOJA SPORTSKOG TURIZMA U CRNOJ GORI“ koji je branio na Alfa Univerzitetu u Beogradu vidi se da je prepisao 36 strana Master plana crnogorskog turizma koje je objavilo Ministarstvo turizma Crne Gore 2008. godine – piše, između ostalog u prijavi koju su podnijeli Srđan Čović, Snežana Rakonjac, Tanja Šuković, Mladen Vukčević, Vesna Banović, Slaven Knezović, Časlav Vujotić, Vesna Terić, Nataša Baranin i Žarko Božović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260108190112_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260108190112_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KOGA BRIGA ZA ZAKONITOST: Drljević i Raonić"> <figcaption>KOGA BRIGA ZA ZAKONITOST: Drljević i Raonić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U krivičnoj prijavi se precizira da je Drljević u tobožnjem „doktoratu“’ od 103-e do 138-e strane u cjelosti prenio tekst od 33 do 64 strane Master plana crnogorskog turizma. &nbsp; -Plagijator Veselin Drljević predstavio je sebe kao zaslužnog doktora nauka i sportskog radnika Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore koji ga je birao za člana, a potom predsjednika Savjeta RTCG – zapisano je u prijavi dugogodišnjih novinara i radnika Javnog servisa. &nbsp; Iako je prijava podnijeta još u februaru prošle godine Osnovno državno tužilaštvo nije reagovalo. Nije se oglašavao ni Etički odbor Univerziteta Crne Gore, niti izvršni deirektor Javnog servisa Boris Raonić. &nbsp; A kakvi su rezultati Drljevićevog rada sa mladim sportistima Crne Gore tokom oktobra, novembra i decembra 2024. godine – i to javnosti nije dostupno. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Od ministra Dragoljuba Šćekića, s ljubavlju: ugovor o djelu za predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno, u drugom dijelu dana mjestimično uglavnom slab snijeg i susnježica, a u nižim predjelima na jugu kiša. 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, krajem dana i tokom noći u južnim i centralnim predjelima očekuju se intenzivnije padavine, mjestimično pljuskovi i grmljavina. 
Na sjeveru će u nižim predjelima padati kiša i susnježica, a u višim snijeg. 
Vjetar mjestimično umjeren do jak, ponegdje na udare moguće veoma jak, južnih smjerova. 
Jutro će biti hladno, na sjeveru veoma hladno. 
Jutarnja temperatura vazduha od minus 15 do dva, najviša dnevna od minus jedan do 11 stepeni.

Sjutra oblačno, krajem dana intenzivnije padavine

Na graničnim prelazima u Herceg Novom tokom prazničnih dana u periodu od 20. decembra do 5. januara zabilježen je oko 20 odsto manji promet nego prošle godine.
Načelnik stanice Granične policije Herceg Novi Dejan Janković kazao je da je u ovom periodu kontrolisano 181,94 hiljade putnika i 60,04 hiljade vozila, a najprometniji je bio Granični prelaz Debeli brijeg.
- Na graničnom prelazu Debeli brijeg kontrolisali smo 111,45 hiljada putnika, što je oko 23 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. Ovi podaci govore da je nastavljen trend iz prethodne turističke sezone, kada je dio tranzita putnika iz zemalja Evropske unije, koji tradicionalno provode praznike u zemljama regiona, preusmjeren na neke druge granične prelaze - rekao je Janković, prenosi portal RTHN. 
To je, kako je ocijenio, doprinijelo i smanjenju gužvi i nije bilo višečasovnih zadržavanja kao prethodne godine. 
- Najveći broj putnika, oko deset hiljada, zabilježeno je na ulazu u Crnu Goru 21. decembra prošle godine - kazao je Janković.
Na zajedničkom prelazu Sitnica – Zupci zabilježen je pad od oko 17 odsto u odnosu na prošlu godinu.
- U novogodišnjoj noći 31. decembra na ulazu u Crnu Goru kontrolisano je oko 3,6 hiljada putnika. Tokom Praznika mimoze očekujemo veći promet na ovom graničnom prelazu. Povećaćemo broj službenika, kao što je bilo i tokom novogodišnjih praznika - najavio je Janković.

Tag: pakistan