Savremena američka spoljna politika kombinuje elemente kontinuiteta i promjene u odnosu na prvu administraciju Donalda Trampa, uz redefinisanje odnosa sa saveznicima, dok Evropa mora da pokaže veću odgovornost i relevantnost u suočavanju sa bezbjednosnim izazovima, posebno na Balkanu. To je ocijenjeno na panelu “Paradoks moći: Saveznici, autonomija i novi kompas Amerike“, u okviru 2BS Foruma.
Gordana Grgić, viša istraživačica i vršiteljka dužnosti šefice Tima za švajcarsku i evroatlantsku bezbjednost u Centru za studije bezbjednosti ETH Cirih, istakla je da današnja američka spoljna politika nije potpuni raskid sa prošlošću, već kombinacija kontinuiteta i novih prioriteta u odnosu na prvu administraciju Donalda Trampa.
Grgić je naglasila da je, prije nego što se uđe u raspravu o izazovima, važno postaviti dijagnozu trenutnih trendova. Prema njenim riječima, dešavanja u posljednjih devet mjeseci pokazuju nastavak određenih obrazaca iz Trampovog prvog mandata, ali i značajne pomake i pojačanja pojedinih trendova.
Kao prvu veliku promjenu Grgić je izdvojila preusmjeravanje američkih strateških prioriteta iz Evrope ka Indo-Pacifiku, uz veći naglasak na unutrašnju bezbjednost.
- To je bilo jasno već iz privremenih smjernica odbrambene strategije koje su procurile početkom godine, a biće dodatno potvrđeno u predstojećim strateškim dokumentima SAD-a. Sjedinjene Države su spremne da preuzmu određene troškove u Evropi kako bi mogle da se fokusiraju na regione gdje smatraju da je pažnja najpotrebnija- objasnila je Grgić.
Govoreći o američkom pristupu saveznicima, Grgić je naglasila da je uočljiva reorijentacija u načinu na koji Vašington tretira svoje saveze.
- Umjesto tradicionalnog naglašavanja zajedničkih vrijednosti i ideala, sve je prisutniji pragmatični, gotovo transakcioniji pristup. Saveznici se sada posmatraju prvenstveno kao instrumenti američke strategije, što je značajan odmak od tradicionalne spoljne politike SAD-a- istakla je ona.
Treći važan aspekt koji je Grgić pomenula odnosi se na unutrašnje izvore američke spoljne politike i reorganizaciju ključnih institucija.
Prema njenim riječima, „sve ono što smo do sada znali o američkoj spoljnopolitičkoj birokratiji procesima, organizacijama, institucijama, normama i pravilima polako se razgrađuje. Grgić je podsjetila da su institucije poput USAID-a, nekada ključne u američkoj projekciji moći, izgubile raniju ulogu ili su u procesu transformacije. Takođe je istakla da je nedavni fokus na letalnosti američkih oružanih snaga, demonstriran u bazi Kvantiko, znak promjene retorike.
- Promjene u američkoj spoljnoj politici nijesu rezultat samo međunarodnih okolnosti, već i dubokih unutrašnjih transformacija političkih prioriteta i institucija- zaključila je Grgić.
Edvard P. Džozef, predavač i viši saradnik, Škola za napredne međunarodne studije (SAIS), Univerzitet Džons Hopkins kazao je da je ključno pitanje za Evropu kako da pokaže svoju relevantnost u međunarodnim odnosima, s obzirom na različita i često zahtjevna očekivanja iz Vašingtona.
- Najvažnija tačka, na koju se stalno vraćamo, jesu očekivanja. Ključno pitanje koje lebdi nad ovom konferencijom jeste: kako Evropa može da učini sebe relevantnom u svjetlu veoma čvrstih i često drugačijih očekivanja iz Vašingtona- rekao je Džozef.
Džozef je naglasio da odgovor leži u tome da Evropa konačno preuzme odgovornost za Balkan.
- To je najizvodljiviji zadatak. Evropa nije sposobna da sama riješi najveći bezbjednosni izazov agresivnu politiku Rusije jer su za to neophodni kapaciteti SAD i NATO-a, prije svega američki. Ali Evropa može da se suoči sa izazovima na Balkanu. To do sada nije učinila, i to je nešto što od nje očekuju ne samo sadašnja američka administracija, već i sve prethodne administracije još od devedesetih godina- naglasio je on.
Džozef je istakao da je Evropa u prošlosti propuštala šanse, posebno zbog neodlučnosti u pogledu proširenja i oklevanja da se suoči sa političkim problemima u regionu.
- Ovo nijesu problemi kakve predstavlja Rusija nijedna zemlja na Balkanu nema nuklearno oružje niti je energetska supersila. To su problemi koji se mogu riješiti. Evropa mora da preuzme odgovornost- naglasio je.
Džozef je ukazao da je važno razlikovati trajna očekivanja Vašingtona od onih koja su bila „dramatična i često nepredvidiva“ u periodu Trampove administracije.
Podsjetio je da je uz snažno rukovodstvo generalnog sekretara NATO-a i saradnju sa Trampovom administracijom ostvaren značajan napredak ka cilju od dva odsto BDP-a za odbranu.
Džozef je takođe istakao i sporazum iz jula između predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i SAD-a o kupovini američkih energetskih proizvoda u vrijednosti od 750 milijardi dolara, kao i ulaganje od 600 milijardi dolara u Sjedinjenim Državama, što je, kako je kazao, korak ka pravednijem odnosu sa Vašingtonom.
Momčilo Radulović, predsjednik, Evropski pokret u Crnoj Gori, kazao je da je Evropska unija komplikovana, prespora i neefikasna.
- Godine 2013. osnovali su ATIB bazu za odbrambenu industriju, i za to su izdvojili nula sredstava. Godine 2016. napravili su globalnu strategiju. Tek do decembra 2017, kada je, čini mi se, pokrenut prvi projekat, stvari su počele da se pomjeraju. Trebalo im je pet godina da počnu da ulažu novac- rekao je Radulović.
Upitan da li misli da jje pristup administracije u Vašingtonu za vrijeme Donalda Trampa zapravo bio dobar za Evropu, rekao je da je došlo do buđenja Evrope.
Dakle, pozitivna stvar je što je to probudiloo Evropu na način da je rekao: „Ljudi, ne možemo da plaćamo umjesto vas. Morate nešto da uradite. Ne možete spavati.“ A Evropa je zaista spavala veoma dugo, ocijenio je Radulović. Kazao je da je Evropi trebalo 12 godina da počnu da definišu i izdvajaju ozbiljne količine novca za odbranu.
- Čak ni ti ozbiljniji iznosi nisu dovoljni: od 2023. do 2024. predviđa se da će izdvajanja porasti za dodatnih 30–40 miliona eura ove godine, ali su imali 341 milijardu u 2024, što je otprilike jednako ukupnim izdvajanjima svih država članica. Dakle, čak i kada se ujedine, evropske zemlje su drugi najveći potrošač u oblasti odbrane, ali to i dalje nije dovoljno- naveo je Radulović.
Valbona Zeneli, nerezidentna viša saradnica u Atlantskom savjetu kazala je da moramo prihvatiti stratešku činjenicu, a to je da živimo u eri poremećaja u Evropi.
- Tokom rata, sa toliko kriza, sa rastom cijena, sa prijetnjama koje su postale šireg obima i prirode, s novim disruptivnim tehnologijama, klimatskim promjenama sve to možete nabrojati Evropa se pretvorila iz „prstena prijatelja“ u „prsten vatre“- ocijenila je Zeneli.
U takvim uslovima je, kaže Zeneli, partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, koje je najduže i najvažnije partnerstvo, ključno i ono, prema njenom mišljenju, mora biti strateški imperativ u našim razgovorima.
- Mislim da je nakon druge ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. došlo do buđenja evropskih država i Evropske unije, jer je bezbjednosna arhitektura Evrope koja je, uprošćeno rečeno, počivala na tri glavna stuba dovedena u pitanje- navela je ona.
Prvi stub bila je, kaže Zeneli, odbrana koju smo dobijali od Sjedinjenih Država i pitanje podjele tereta. Drugi stub bila je energija, a treći stub je ekonomija i tržišta.
- &nbsp;Znamo da je veliki izazov Kina kada govorimo o preplavljivanju naših tržišta svojim viškovima kapaciteta, a često zanemarujemo značaj transatlantske ekonomije. Skloni smo da gledamo samo na trgovinu i na naporne pregovore o trgovini koji jesu bili važni, ali trgovina nije najvažniji element transatlantske saradnje. To su međusobne investicije- kazala je ona.
Smatra da je glavni problem za Evropu nedostatak konkurentnosti u budućnosti, kako u poređenju sa Sjedinjenim Državama, tako i sa Kinom.
- Zato vjerujem da je još važnije održati strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Državama- zaključila je Zeneli.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Džozef: Evropa nesposobna da bez pomoći NATO-a i SAD-a suzbije agresivnu politiku Rusije, ali mora da preuzme odgovornost na Balkanu

Aleksandar Vučić je „Berlinski zid zapadnog Balkana“ koji ima svoje oružane odrede, bili su danas kritični pripadnici srbijanske i crnogorske opozicije iz redova evropskih socijalista i demokrata (S&amp;D), ustvrdivši da za nisku podršku članstvu u EU u Srbiji odgovornost snosi i sam savez zbog svog odnosa prema predsjedniku Srbije.
Evropski socijalisti i demokrate (S&amp;D), druga najveća politička grupacija unutar Evropske unije, ove nedjelje su se okupili u Rijeci i Opatiji. Danas je na njihovom skupu održan panel o evropskoj perspektivi zapadnog Balkana, a raspravom je dominirala tema režima u Beogradu koji „izvozi“ nestabilnost u cijeli region.
- Proširenje EU-a bez demokratije, medijskih sloboda i vladavine prava prijeti uvozom nestabilnosti umjesto konsolidacijom blagostanja - rekao je hrvatski europoslanik Tonino Picula, naglasivši da evropske reforme moraju biti „iskrene, a ne kozmetičke“, te da EU nije samo trgovinski, nego i savez vrijednosti.
<h2>Ozbiljne optužbe na račun Vučićevog režima</h2>
- U Srbiji imamo izuzetno opasan režim koji predstavlja prepreku normalnom razvoju ne samo Srbije, nego i čitavog Balkana - rekao je Srđan Milivojević, predsjednik srbijanske Demokratske stranke (DS).
- Ono što je za Evropu predstavljao Berlinski zid, to danas za zapadni Balkan predstavlja Aleksandar Vučić - kazao je Milivojević, dodavši da "temelji tog zida nažalost dosežu do Pekinga i Kremlja".
Predsjednik DS-a potkrijepio je svoje tvrdnje nizom primjera – ruskom obukom 140 plaćenika iz Moldavije na teritoriji Srbije radi izazivanja nereda na dan izbora, hapšenjem dvojice kineskih špijuna u Srbiji na zahtjev SAD-a koji su potom samo stavljeni u kućni pritvor, pa nestali, kao i hapšenjem grupe ljudi u Srbiji koja je u Parizu i Berlinu postavljala svinjske glave ispred islamskih objekata, a na sinagoge bacala zelenu boju.
Marinika Tepić, predsjednica poslaničkog kluba Stranke slobode i pravde (SSP) u srbijanskom parlamentu, rekla je da su u Srbiji na vlasti „loši đaci“.
- Najgori su na vlasti. Jer niko normalan i pristojan neće potpisivati koruptivne ugovore i raditi kriminalne stvari - kazala je Tepić.
<h2>Upozorenja o mogućim neredima</h2>
Tepić je upozorila na „nezvanične informacije“ da će se 1. novembra, na godišnjicu tragedije u Novom Sadu kada je u padu nadstrešnice život izgubilo 16 ljudi, izazvati neredi.
- Nismo slučajno spominjali ruske kampove - kazala je poslanica i izrazila bojazan od „fatalnih posljedica“.
- Nije nikakva tajna da Vučić ima svoje oružane odrede sastavljene i obučene od kriminalaca, finansirane trgovinom drogom - kazala je, poredeći ih sa nacističkim odredima.
Tepić smatra da su Srbija i Balkan danas taoci „ekstremističkih i nacionalističkih politika koje su tokom devedesetih zavile hiljade ljudi u crno, kao i cijeli region koji se i dalje nije oporavio“.
- Nažalost, imamo i jednu vrlo snažnu struju u Srbiji koja je protiv Vučića, ne zato što je protiv njegove politike etničkog čišćenja i sukoba, nego zato što ona nije bila uspješna - kazala je ona.
<h2>Kritike evropskim političarima</h2>
I Tepić i Milivojević upozorili su okupljene socijaliste i demokrate, kojima su zahvalili na ranoj podršci srbijanskoj opoziciji i pritisku na režim, da odgovornost za Vučićevu moć leži i na evropskim političarima.
Evropa je između stabilokratije i demokratije u Srbiji birala stabilokratiju, a sada „nemamo ni jedno ni drugo“, rekao je Milivojević, pa dodao da „krvave ruke ne otvaraju evropska poglavlja“.
Pozdravio je što se na nivou Evropske narodne partije razmatra isključenje vladajuće Srpske napredne stranke iz njenih redova, pa naglasio da je „Evropi dovoljan jedan Lukašenko“.
Tepić je naglasila da su najviše razočarani proevropski birači.
- Kad dođete i tapšate Vučića i imate "okej" razgovore s njim, to se ne shvata kako treba, nego kao podrška njemu, a to je ono što ruši povjerenje, što rezultira apatijom i osjećajem bespomoćnosti - konstatovala je ona.
I ona i Picula kritikovali su politiku bivše njemačke kancelarke Angele Merkel koja je bila blaga prema Vučiću. Srbijanska poslanica kazala je da je ona „otupila Brisel na sve uzbune“ iz Beograda, a hrvatski europoslanik govorio je o „ambivalentnoj politici“ koja je dugo vremena „tetošila“ režim u Srbiji.
- Bivša kancelarka vjerovala je da će se pojačanom trgovinom s Putinovom Rusijom mijenjati i Rusija, što se pokazalo katastrofalnom greškom, a isto je ponovila u pristupu prema Srbiji - rekao je Picula.
<h2>Pad podrške eurointegracijama</h2>
Tepić je na panelu upozorila da podrška eurointegracijama u Srbiji drastično opada, te je po nekim anketama samo na 33 odsto.
No, rekla je poslanica SSP-a za Hinu, takva niska podrška nije „organska“, nego posljedica dugogodišnje propagande u medijskom okruženju gdje su sve televizije s nacionalnom frekvencijom prirežimske, a dominiraju tabloidi.
Ta propaganda govori o „zloj Evropi koja stalno od nas nešto traži, stalno nam postavlja neke uslove, a mi smo mnogo bolji od drugih i oni nas ustvari mrze jer smo mi toliko dobri“.
Stoga Tepić vjeruje da se podrška EU-u može brzo povećati ako se „oslobode“ mediji.
- Niko se u Briselu, Berlinu, Parizu, pa ni u Zagrebu i Sarajevu, ne budi s mišlju – što da danas radim Srbima - dodao je Milivojević.
Milivojević je Hini rekao da je Vučić „podlom i podmuklom propagandom“ uništio ideju Evropske unije u Srbiji, dodavši da se to može lako promijeniti „smjenom mafijaškog režima“.
- Ovo što se događa u Srbiji je antropološki fenomen. Vučić je uspio da promijeni svijest ljudi, ubjeđujući ih da je njegova propaganda apsolutna istina - ocijenio je Milivojević.
<h2>Uticaj Beograda na Crnu Goru</h2>
Na negativan uticaj režima u Beogradu upozorili su i crnogorski učesnici panela.
Danijel Živković, predsjednik crnogorske Demokratske partije socijalista (DPS), naglasio je da je reformska agenda Podgorice „zaustavljena aktuelnom parlamentarnom većinom“ koja svojim djelovanjem želi zakočiti eurointegracije, što pokazuju i sporovi koje vodi s Hrvatskom.
- U Crnoj Gori postoje političke strukture koje još uvijek nijesu riješile dilemu oko toga da li se u Srebrenici dogodio genocid ili ne, koje tvrde da je Putin njihov predsjednik i da upravo ruski interes treba zavladati konkretno u Crnoj Gori i na zapadnom Balkanu. Te političke strukture danas čine mejnstrim naše političke većine - rekao je Živković.
Milivojević mu je zahvalio što je „politički suzdržan“ te nije direktno rekao da se radi o uticaju Beograda, pa potvrdio da iza ekstremističkih crnogorskih političara stoji upravo Vučićev režim.
Ivan Vujović, predsjednik SDP-a Crne Gore, rekao je da je pred zapadnim Balkanom danas izbor između „ekspanzionističke i nacionalističke ili evropske i građanske“ politike.
Vujović je naglasio da najveći neprijatelji eurointegracijama u Crnoj Gori nijesu oni koji se otvoreno protive EU-u, nego oni koji glume da potpuno zagovaraju evropski put, a paralelno sabotiraju integraciju i time uspješno „varaju“ Brisel.

Milivojević: Iza ekstremističkih crnogorskih političara stoji Vučićev režim; Živković: Aktuelna većina zaustavila reformsku agendu

Neformalna građanska asocijacija STEGA, nastala 2024. godine potpisivanjem Deklaracije o izradi Strategije za evropsku i građansku Crnu Goru od strane 65 akademika, profesora, advokata, privrednika i drugih uglednih građana, pokreće seriju panel diskusija o temama od posebnog društvenog značaja.
Prva panel diskusija iz ovog ciklusa biće održana u Petrovcu, 30. juna u zgradi Crvene komune, s početkom u 19 časova. Tema događaja je „Crna Gora između sekularizma i klerikalizma“, a učestvovaće istaknuti profesori, istoričari, pravnici, politikolozi, ekonomisti i kulturni radnici, s ciljem analize savremenih društvenih izazova u ovoj oblasti.
Skup će otvoriti Vladimir Nikpaljević u ime asocijacije STEGA, dok će u nastavku govornici izložiti svoje uvide kroz sljedeće teme:
Prof. dr Čedomir Čupić – Potraga za društvenim balansom
Prof. dr Branislav Radulović – Uporednopravna iskustva zaštite od nenaučnog revizionizma i radikalnog klerikalizma
Prof. dr Adnan Prekić – Istorijsko-pravni okvir crnogorske sekularnosti i savremeni politički izazovi
Prof. dr Miomir Jovanović – Obrazovanje u svjetlu zahtjeva za obaveznim uvođenjem vjeronauke u školski sistem
Doc. dr Nikoleta Đukanović – Klerikalizam kao otpor evropeizaciji
Doc. dr Nikola Šaranović – Sekularnost, sekularizacija, sekularizam – razlike i sličnosti
Mr Miloš Vukanović – Sekularizam i nekritički istorijski revizionizam
Mr Andro Martinović – Etika, identitet i politička instrumentalizacija
Moderator diskusije biće Ivana Brajušković.
Iz STEGA-e poručuju da je skup otvoren za javnost, te pozivaju građane i stručnu zajednicu da uzmu aktivno učešće u razgovoru o jednom od ključnih pitanja savremenog crnogorskog društva.

1084x550

Panel diskusija “Crna Gora između sekularizma i klerikalizma”

Nijesmo se suočili s našim grjehovima iz prošlosti. Zbog toga što se nijesmo suočili s onim sto je suština ratnih procesa 90-ih, može nam se desiti da nam se te ideologije ponovo dešavaju, a dešavaju se jer danas imamo iskaze kojima se revidira istorija, slave zločinačke politike i ratni zločinci, kazao je predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović.
Vujović je danas govorio na panelu na temu “Otpornost demokratija: solidarnost i participacija u vremenima izazova”, kojim je svečano obilježena stogodišnjica Fondacije Fridrih Ebert, najstarije političke fondacije u Njemačkoj.
Govoreći o izazovima sa kojima se suočavaju moderne demokratije, Vujović je istakao da je 90-ih najsnažnija ideologija bio nacionalizam, a danas, u 21.vijeku na ovim prostorima to postaje kleronacionalizam.
Vujović smatra da smo danas došli do nivoa gotove štete, zbog političke realnosti kakvu imamo.
- 2019. godine ste teško mogli da objasnite mnogim akterima, i u Crnoj Gori ali i međunarodnim partnerima, poziciju, ulogu i misiju SPC. Govorimo o organizaciji koja je najmarkantniji i najagresivniji promoter velikosrpskog nacionalizma i proruskog uticaja, svega onoga najnegativnijeg što danas Putinov sistem podrazumijeva - istakao je Vujović.
Ovi izazovi, prema njegovim riječima, datiraju od nekoliko vjekova prije ovoga sada i imaju svoje realno, čvrsto utemeljenje u javnosti.
- 1945. se desio Nirnberg, a kasnije 1995. Hag. Nirnberg je dao rezultate, a Hag ne. Zbog toga nam se dešava ovo što nam se dešava. Sve dok ne otvorimo oči i dok otvoreno ne budemo razgovarali o svemu ovome, posljedice u Crnoj Gori i u regionu mogu da budu mnogo gore, a onda se sva ta nestabilnost može prenijeti na čitav evropski prostor - zaključio je Vujović.
U diskusiji su učestvovali i Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje, Ivan Vuković, potpredsjednik Demokratske partije socijalista i prof. dr Volfgang Merkel iz Istaraživačkog centra za društvene nauke u Berlinu. Panelom je moderirala Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije Centra za građansko obrazovanje.

Vujović: Nijesmo se suočili s grjehovima iz prošlosti, zbog toga nam se ponavljaju ideologije 90-ih

U Crnoj Gori tržište kapitala nije dovoljno razvijeno, imamo veoma mali broj kompanija kojima se trguje na Montenegroberzi, kazao je Miljan Mijatović, direktor Direkcije za globalna tržišta i finansijske usluge. Ekonomski fakultet u Podgorici tradicionalno počinje ljetnji semestar organizovanjem serije predavanja i panel diskusija pod nazivom "The Right Start". Ova serija predstavlja jedinstvenu priliku da se studenti upoznaju sa aktuelnim temama iz svijeta ekonomije, bankarstva i finansija kroz predavanja i diskusije sa vodećim stručnjacima. Prvi panel pod nazivom "Finansijska tržišta – trendovi i prilike" održan je danas, te je bio prilika da se istraže ključni izazovi, prilike i trendovi koji oblikuju finansijska tržišta koja su srce globalne ekonomije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021915028_5b3268db9c96f5264444a7ab5184034892f312fec73846e577d8fcb24234630d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025021915028_5b3268db9c96f5264444a7ab5184034892f312fec73846e577d8fcb24234630d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa događaja na Ekonomskom fakultetu"> <figcaption>Sa događaja na Ekonomskom fakultetu(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Mijatović je pojasnio da je CKB Banka, osim tradicionalnih bankarskih usluga koje pružaju kao i ostale banke (izdavanje kredita, čuvanje depozita, platnog prometa...), uvidjela da je sve veće interesovanje klijenata za investiciono bankarstvo.&nbsp; - U Crnoj Gori imamo situaciju da tržište kapitala nije dovoljno razvijeno, imamo veoma mali broj kompanija kojima se trguje na Montenegroberzi. Imamo negativna iskustva od prije 15 godina sa samog tržišta, tako da je to stvorilo određenu zadršku kod ljudi, klijenata i investitora. Mi smo stoga prepoznali potrebu da idemo ka Ino tržištima, te smo kao dio OTP grupe poželjeli da klijentima prezentujemo mogućnost investiranja u akcije i obveznice kao osnovne instrumente i mogućnost investiranje u fondove. Predstavili smo OTP Multi asset fondove koji su povoljni za investitore iz razloga što kupovinom jedinice fonda automatski diverzifikujete svoj portfelj, ne ulažete samo u jednu akciju, jednu obveznicu, kompaniju ili državu, već ulažete automatski u sve kompanije država koje su dio investicione jedinice - saopštio je Mijatović.&nbsp; Jedan od panelista Marko Peković, direktor Sektora upravljanja bilansnim odnosima i operacijama na finansijskom tržištu istakao je da je NLB Banka a.d. Podgorica jako fokusirana na finansijska tržišta.&nbsp; - Prethodna godina je bila rekordna po pitanju neto dobiti banke i mogu reći da je četvrtina te dobiti upravo potekla iz našeg sektora i direktno sa finansijskih tržišta. Tim ljudi koji se nalazi u mom sektoru svakodnevno radi analize, pratimo likvidnu aktivu banke i nivo likvidnosnih slobodnih sredstava kako bi ih dalje plasirali sa ciljem da generišemo značajne prihode za banku. Posmatrajući likvidnu aktivu banke koja podrazumijeva gotovinu banke, koja podrazumijeva žiro račun banke, ino račun banke, obaveznu rezervu, na kraju dana sumiramo koliko imamo viška likvidnosnih sredstava i sav taj višak mi plasiramo na money market tržišta. Kada se taj višak likvidnosnih sredstava plasira na money market tržište to na godišnjem nivou budu vrlo značajni prihodi za banku - ispričao je Peković.&nbsp; Mr Marko Pešić, rukovodilac Sektora za investiciono bankarstvo saopštio je da Hipotekarna banka a.d. Podgorica nudi mogućnost trgovanja na svim svjetskim berzama za njihove klijente.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025021915028_c624717163b92d936b71ee4c50f686bae0f190b0cf3ae94cbff384f13579fafe.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025021915028_c624717163b92d936b71ee4c50f686bae0f190b0cf3ae94cbff384f13579fafe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Sa događaja na Ekonomskom fakultetu"> <figcaption>Sa događaja na Ekonomskom fakultetu(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  - Naše investicione usluge su izuzetno personalizovane, svakom klijentu pristupamo na drugačiji način. Svaki klijent se razlikuje u smislu vremenskog horizonta ulaganja, rizika koji je spreman da prihvati u smislu vrijednosti novca koji želi da uloži. Ono što doprinosi razvoju tržišta kapitala je povjerenje koje mora da postoji između klijenata i banaka. Povjerenje se oslikava u rastu aktivnosti naših klijenata po pitanju investicionih usluga i svakako rastu vrijednosti portfolija koji naši klijenti drže kod nas. Kada kupite finansijske instrumente u nekoj banci, ti instrumenti se drže na custody računima. Vrijednost tih custody računa Hipotekarne banke na današnji dan iznosi oko 370 miliona eura - naveo je Pešić.&nbsp; Admir Ademović, izvršni direktor TF Capital studentima je pojasnio da je njihova firma broker, te da za razliku od banaka njihovu finansijsku instituciju reguliše Komisija za tržište kapitala. - Broker je posrednik na tržištu gdje zainteresovane strane, odnosno klijenti, apliciraju kod nas kako bi mogli trgovati finansijskim instrumentima. Ono što nas čini posebnim je što smo prvi u Crnoj Gori donijeli mobilnu aplikaciju koja spaja naše klijente sa najveći svjetskim tržištem kapitala – američkim tržištem kapitala i berzama koje tamo funkcionišu - naveo je Ademović Ističe da je trend koji je posebno došao do izražaja nakon pandemije da su se brokeri u svijetu dominantno orijentisali na platforme.&nbsp; - Platforma daje mnogo više mogućnosti nego što bi radio jedan klasični, tradicionalni broker. Na platformi ili aplikaciji imate mnogo veći pregled i slobodu upravljanja svojim investicijama. Platforma je dostupna 24/7 sedam dana u nedjelji, a nalog i portfolio sami kreirate, kupujete, prodajete. Platforme i aplikacije dovode nešto potpuno novo, a to su algoritamska ili automatizovana trgovanja gdje vi sami možete da postavite neke parametre po kojima aplikacija trguje. Posebno bitan globalni cilj je demokratizacija tržišta, što bi značilo da svaki pojedinačni učesnik može to da doživi sa svog mobilno uređaja ili računara - ispričao je Ademović.

1250x600

Mijatović: Tržište kapitala nije dovoljno razvijeno, mali broj kompanija kojima se trguje na Montenegroberzi

Hamas je u srijedu izvijestio da je razmijenio listu imena izraelskih talaca i palestinskih zatvorenika koji će biti oslobođeni u okviru dogovora o razmjeni te da je optimističan u vezi s pregovorima u Egiptu o planu američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Gazi.
Palestinska grupa, kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom, dodala je da se pregovori fokusiraju na mehanizme zaustavljanja sukoba, povlačenje izraelskih snaga iz Gaze i sporazum o razmjeni, javio je Rojters.
Palestinski izvor blizak pregovorima rekao je da za sada još nije dogovoren vremenski okvir za implementaciju prve faze Trampove inicijative od 20 tačaka, tokom razgovora u egipatskom ljetovalištu Šarm el-Šeik.
Tramp je u utorak izrazio optimizam u vezi s napretkom ka postizanju dogovora, na drugu godišnjicu Hamasovog napada na Izrael koji je pokrenuo izraelski napad na Gazu.
Američki tim, uključujući specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kušnera, koji je služio kao izaslanik za Bliski istok tokom Trampovog prvog mandata, učestvovaće u pregovorima o planu koji se smatra najbližim mogućem zaustavljanju sukoba.
Međutim, zvaničnici sa svih strana pozvali su na oprez u vezi s mogućnošću brzog postizanja dogovora.
Izraelski ministar za strateške poslove Ron Dermer, inače blizak saradnik premijera Benjamina Netanjahua, trebalo bi da se pridruži pregovorima u srijedu poslijepodne, prema navodima jednog izraelskog zvaničnika.
Katarski premijer šeik Mohammed bin Abdulrahman al-Tani, ključni posrednik, kao i šef turske obavještajne službe Ibrahim Kalin, takođe će učestvovati u pregovorima o prekidu vatre u Šarm el-Šeiku u srijedu, prema izvorima upoznatim sa situacijom.
Hamas traži trajni i sveobuhvatni prekid vatre, potpuno povlačenje izraelskih snaga i trenutni početak procesa obnove pod nadzorom palestinskog "nacionalnog tehničkog tijela".
S druge strane, Izrael želi da se Hamas razoruža, što ta grupa odbacuje.
Američki zvaničnici sugerišu da se u početnoj fazi pregovora žele fokusirati na prekid borbi i logistiku oko oslobađanja izraelskih talaca u Gazi i palestinskih zatvorenika u izraelskim zatvorima.
U nedostatku prekida vatre, Izrael je nastavio svoju ofanzivu u Gazi, čime je dodatno pojačao svoju međunarodnu izolaciju.
Globalno negodovanje prema izraelskom napadu sve je veće, jer je gotovo cijelo stanovništvo Gaze interno raseljeno, a izbio je i problem gladi.
Više stručnjaka za ljudska prava, akademika i jedna UN-ova istraga tvrde da to predstavlja genocid. Izrael svoje postupke naziva samoodbranom nakon Hamasovog napada 2023. godine.
Prema podacima vlasti u Gazi, oko 67.000 ljudi je ubijeno u izraelskom napadu. Napad je uslijedio nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, kada je, prema izraelskim podacima, ubijeno 1.200 ljudi, a 251 osoba je odvedena kao talac u Gazu.

Hamas kaže da je predao listu Izraelaca i Palestinaca za razmjenu zarobljenika

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi uslovno osuđeni,
Dakle, da vidimo šta smo sve imali ovih dana. Kratko da Vam prepričam, pa da se fokusiramo na pitanje svih pitanja – đe ste Vi i šta je s Vama?
Da krenemo od najvažnijeg – bezbjednosna situacija. Odlična, kaže Bečić. Kako je čuo, Alabar je neđe rekao da niđe tako slobodno ne može da šeta sa rolex satom kao po Portu! i nema tu ni zarez da se doda. Dalje, mag bezbjednosti smatra da ova ubistva, u kojima stradaju mladi ljudi, zapravo su izazov jer je došlo do usložnjavanja odnosa među klanovima! Uglavnom, to što ubistava ima “malo” više zapravo je, kaže Bečić, zbog strateških razlika između kriminalnih klanova. Nešto je sporno oko strategija, vizija i usmjerenja, ali to nijesam baš najbolje ukačila. I sve što se dešava je periodično i povremeno. E da, rekao je još i da su predsjednika Amerike dva puta pokušali da ubiju, pa bi valjda bilo logično da zaključimo – ako su mogli njega, mogu vala i nas. Tako da obrni–okreni, po novoj bezbjednosnoj strategiji, ako nas neko ubije, nije to ništa strašno. Uglavnom, ako ko zna da podastre presjek situacije i umiri, to je Bečić. Pretpostavljam da će u spotu, koji režira Bogdanović, sve to malo detaljnije da razradi.
Pošto, obično, uz analizu ide i sinteza, da vidimo šta smo sintetizovali u oblasti bezbjednosti? Privođenja i hapšenja. Uobičajeno, reklo bi se?! Ali, ne... Sad tu nastupa jedan twist. Ništa ovo OKG i slično, nova vrsta problema, pardon “bezbjednosnog izazova”, su mimeri, novinari i neka glasila. Oni nijesu baš simpatični “demokratski moćnim rendžerima” iz sektora bezbjednosti i našoj Upravi za ljudske resurse (čitaj Crkvi), pa je strateški gledano mudro izbrljat i popljuvat te medijske poslenike. Koliko se može i koliko dozvoljava takozvana presumpcija nevinosti. Koju, by the way, niko ne zarezuje dva posto. Ali pomenimo je, valja se zbog ovog zbrzanog puta u EU.
Pošto nas iz Javnog servisa još nema u toj inkrimisanoj grupi, šta nas briga. Ipak, mi pripadamo ovoj drugoj “struji” koja njeguje nekakvu “pravoslavnu školu novinarstva sa elementima SKY-a”, tako da nas ovaj galimatijas zapravo ne zanima. Imamo mi dosta svog posla sa sudstvom i tužilaštvom da nam tuđe muke ne trebaju. Pa, ne no je li?
E, sad da priupitam šta ima kod Vas? Ja sam čula, a nije mi milo, da Vas Boris ignoriše i da mu je sad najbolji drug i savjetodavac profesor Drekalović. Ma, je li to moguće?!
Bogami, izgleda da jeste. Evo i potvrde. Ono što se juče dogodilo u programu RTCG čvrsta je potvrda da Vi više nemate uticaja na nezakonitog Borisa. Pa, đe bi Vama palo na pamet da se od velike legende bivše nam domovine, Halida Bešlića, RTCG oprosti tako što će da dopusti Draganu Koprivici da otpjeva Halidovu pjesmu? Ono jeste Koprivica istaknuti kulturni stvaralac, dobitnik Trinaestojulske nagrade i baš lijepe ode piše Raoniću, ali đe Halidovu pjesmu? Stvarno ne ide. To je skoro kao da ste zamolili Milutina Mićovića da otpjeva nešto od Severine. Ako me razumijete šta hoću da kažem!?
Evo, iskreno, dok sam slušala Koprivicu, na mah mi se učinilo da Ivica Dačić pjeva u studiju RTCG. Je li kažnjivo ako priznam da sam pomislila – okle Ivica i što je ovako propao? A, još sam i ovo čula – kompletna smjena, svi koji su juče dežurali u studiju RTCG, završili u ORL ambulanti u KCCG. Upala srednjeg uha i probijene bubne opne. Otkud znam, tako sam čula.
Mada… Kad bolje razmislim, nije loše što Raonić forsira Koprivicu. To je zapravo način da vidimo kako malo nam za sreću treba – samo pritisneš mute i ima bog da te vidi. To je jedno tumačenje, ali ima i drugo. Grdna je to asocijacija. Svi znamo da profesor Koprivica uglavnom gostuje u ustanovama zatvorenog tipa. Tu je publika zagarantovana. Nema mrdanja. Ali, što je onda tako često kod nas? Mislim na RTCG. Po toj logici… Neću dalje. Ne mogu ni da razmišljam o tome.
I još jedna grdna asocijacija. Raonić ugradio preko sto kamera za nadzor! Kažu ljudi, koji se razumiju, više kamera za nadzor ima RTCG nego što ima UIKS!
Čula sam, a otkud znam je li tačno, naš generalni tokom radnog vremena samo sjedi i promatra djelatnike. Ne trepće! Usput ponešto i zabilježi. I, priča se, namjerno je pobrkao šifre, pa sad niko osim njega nema pristup snimljenom materijalu. Čula sam još i da Raonić dok gleda u monitore, istovremeno prati displej dva telefona i čeka poruku na kojoj bi trebalo da piše – Argentina i ono jedno srce. Kao neki lajk. U prevodu, to bi trebalo da znači – Ambasada, Argentina.
Ali, znate šta je problem. Istu poruku čeka i jedan Raonićev “drug i prijatelj” sa Fejsbuka.
Evo, svi čekamo ishod. Ko bude imao bolju telefonsku konekciju, tome će prije i poruka stići. Razumijete šta hoću da kažem?!
Neka Vam bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim!
Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa

Više kamera za nadzor ima RTCG nego što ima UIKS

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša komentarisao je izjavu poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović koja je na jučerašnoj sjednici Ustavnog odbora komentarisala jednog od predloženih kandidata za sudiju Ustavnog suda.
- Albanac islamske vjeroispovojesti - 2 u 1… To je nažalost realnost crnogorske političke scene… Suština koja ispliva ispod EU retoričkih akrobacija i floskula o građanskom karakteru određenih partija…- napisao je Mugoša na mreži X.
Mugoša je dodao kako norme u zakonima koje definišu da su predlagači dužni da vode računa o srazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica i o rodno balansiranoj zastupljenosti ne smijemo tumačiti niti nacionalistički niti antigradjanski nego civilizacijski.&nbsp;
- To znači da ako imamo kandidate istih ili sličnih referenci a u instituciji nemamo adekvatnu zastupljenost manjinskih naroda ili rodnu izbalansiranost onda princip afirmativne akcije ima prednost. Samo je važno da postoji dobra namjera odnosno demokratska i politička zrelost kod onih koji odlučuju- istakao je Mugoša.
Smatra da u slučaju kandidata za Ustavni sud, oni koji pripadaju manjinskim narodima imaju zavidne reference i kvalitetni su kandidati ne zbog, kako je rekao, nacionalne pripadnosti nego zbog profesionalnog integriteta.
- Suština problema je poriv da svako imenovanje bude proizvod međupartijskih trgovina što je nekorektno prema svim kandidatima koji su se prijavili na konkurs ali i krajnje destimulativno za sve one koji žele da se prijavljuju na buduće pozive i da svojim ličnim i profesionanim integritetom doprinesu profesionalizaciji i depolitizaciji institucija- zaključio je Mugoša. 
&nbsp;

Mugoša o izjavi Nedović: Suština ispliva ispod EU retoričkih akrobacija o građanskom karakteru određenih partija

Poslovna politika koju je gradska uprava Prijestonice Cetinje sprovodila u protekle tri godine, u kombinaciji sa stimulativnim mjerama za razvoj privrede i privlačenje novih investicija, već daje vidljive rezultate.
Na prostoru kompleksa nekadašnjeg „Oboda“ i „Košute“ otvoreno je oko 100 novih radnih mjesta, dok se uskoro očekuju i dodatna zaposlenja. Ovaj uspjeh predstavlja važan korak ka jačanju lokalne ekonomije i stvaranju kvalitetnijih uslova za život građana Cetinja.
Na posljednjoj sjednici Skupštine Prijestonice, održanoj 29. septembra, usvojene su odluke kojima će se dodatno podstaći nova investiciona ulaganja. Cilj mjera je da se privrednim subjektima obezbijede povoljniji uslovi poslovanja, čime se otvara prostor za nova zapošljavanja i stabilan ekonomski razvoj.
Već sada, zahvaljujući ovakvom pristupu, na Cetinju posluju firme poput Sferihome, specijalizovane za proizvodnju montažnih eko kućica i krovnih sistema, kao i hipermarket Hard Discount Laković. Uskoro će početi sa radom i supermarket Aroma, što će dodatno obogatiti maloprodajnu ponudu i otvoriti nova radna mjesta za građane Cetinja.
Pored toga, kompanija Dukley zakupiće jednu od hala na prostoru nekadašnjeg „Oboda“, gdje planira investiciju vrijednu najmanje 150.000 eura i otvaranje 10 novih radnih mjesta.
Gradska uprava Prijestonice Cetinje poručuje da će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem politike koja podstiče privredne aktivnosti, unapređuje poslovni ambijent i privlači investitore, kako bi Prijestonica postala još atraktivnije mjesto za ulaganja i otvaranje radnih mjesta.

Nova radna mjesta i investicije jačaju privredu Prijestonice Cetinje

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: panel