<p>Britanski <b>kralj Čarls i papa Lav</b> zajedno su se danas molili u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, u prvoj zajedničkoj službi engleskog monarha i katoličkog poglavara od kada se kralj Henri VIII proglasio poglavarom Crkve Engleske, odvojivši se od papskog autoriteta Rimokatoličke crkve 1534 godine.</p>
<p>Latinski napevi i engleske molitve odjekivali su kroz kapelu, gdje je prije šest mjeseci Lav izabran za prvog američkog papu, prenosi Gardijan.</p>
<p>Kralj Čarls, vrhovni guverner Crkve Engleske, sjedio je sa papine lijeve strane blizu oltara kapele dok su papa Lav i anglikanski nadbiskup Stiven Kotrel vodili službu u kojoj su učestvovali hor Sikstinske kapele i dva kraljevska hora.</p>
<p>Iako se Čarls sastao sa posljednje tri pape, od kojih su Jovan Pavle II i Benedikt XVI posjetili Britaniju, njihovi prethodni susreti nikada nisu uključivali zajedničke molitve.</p>
<p>Kralj Čarls i kraljica Kamila, koji su ranije ove godine posjetili Vatikan kako bi vidjeli papu Franju, takođe su jutros imali privatnu audijenciju kod pape Lava XIV.</p>
<p>Britanski kralj će popodne otputovati u rimsku baziliku Svetog Pavla van zidina, jednu od četiri najpoštovanije crkve katoličanstva, gdje će mu biti dodijeljena titula "kraljevskog konfrata" ili člana bratstva.</p>
<p>Zauzvrat, uz odobrenje kralja, dekana i kanonika koledža Svetog Đorđa u Vindzoru, papi Lavu XIV je ponuđeno da postane "papski konfrater" kapele Svetog Đorđa u zamku Vindzor, što je papa prihvatio.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Prvi put poslije 500 godina: Britanski kralj se molio sa papom

<p>Kardinal <b>Robert Francis Prevost</b>, iz Sjedinjenih Američkih Država, izabran je danas za 267. poglavara Rimokatoličke crkve.</p>
<p>Izbor Prevosta predstavlja istorijski trenutak, jer je prvi Amerikanac koji preuzima ovu ulogu. Njegova umjerena stajališta i bogato iskustvo, uključujući misionarski rad u Peruu i službu u Dikasteriju za biskupe, vjerovatno su doprinijeli njegovom izboru, prenosi Klix.ba.</p>
<p>Robert Francis Prevost je američki kardinal i član Reda svetog Augustina (O.S.A.), rođen 14. septembra 1955. u Čikagu.</p>
<p>Prevost je diplomirao matematičke nauke na Univerzitetu Viljanova, a zatim stekao magisterij iz teologije na "Catholic Theological Union" u Čikagu. Nakon toga, doktorirao je kanonsko pravo na Papinskom univerzitetu Svetog Tome Akvinskog u Rimu. Pridružio se Redu svetog Augustina 1977. godine, a 1981. položio svečane zavjete.</p>
<p>Godine 1985. godine Prevost je poslat u Peru kao misionar, gdje je služio kao vikar katedrale u Čulukanasu i kancelar teritorijalne prelature. Kasnije je predvodio augustinski seminar u Trujilju i predavao kanonsko pravo. Njegovo duboko razumijevanje lokalne zajednice i tečno govorenje španskog jezika omogućili su mu snažnu povezanost s vjernicima.</p>
<p>Prevost je 1999. godine izabran za provincijala svoje provincije u Čikagu, a 2001. postao je generalni prior Reda svetog Augustina, funkciju koju je obavljao do 2013. godine 2014, imenovan je biskupom Čiklaja u Peruu, a 2023. postao je prefekt Dikasterija za biskupe, ključne institucije za imenovanje biskupa širom svijeta.</p>
<p>U septembru iste godine, papa Franjo ga je imenovao za kardinala.</p>
<p>Prevost tečno govori engleski, španski, italijanski, francuski i portugalski, a može čitati latinski i njemački.</p>

1084x550

Umjerena stajališta i bogato iskustvo: Ko je novi papa Lav XIV?

<p>Trenutak kad je iz Sikstinske kapele pušten bijeli dim izazvao je veliko oduševljenje na Trgu svetog Petra u Vatikanu.</p>
<p>Bijeli dim je oko 18:10 sati izašao iz dimnjaka Sikstinske kapele, prenosi Tportal.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.7492%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizabran-je-novi-papa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>U četvrtom krugu glasanja izabran je 267. papa u istoriji Katoličke crkve.</p>
<p>Ovo je izazvalo veliko oduševljenje hiljada vjernika, a na Trg Svetog Petra u Vatikanu pristiže sve veći broj vjernika kako bi čuli prvo obraćanje novog pape.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnexta_tv%2Fstatus%2F1920512007431762348%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1920512007431762348%7Ctwgr%5Efe8245f0ffabdd166a67957230a28ac98f870a52%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO: Reakcija vjernika na bijeli dim u Vatikanu

<p>Iznad Sikstinske kapele ukazao se bijeli dim, što znači da je 133 kardinala koliko učestvuje u konklavi izabralo novog papu.</p>
<p>Nakon smrti pape Franja sredinom aprila, zakazana je konklava koja je počela 7. maja, a sada je donesena odluka o novom lideru Katoličke crkve, prenosi Klix.ba.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJ6MqpK91bEA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Nakon što je pušten bijeli dim, krenulo je veliko oduševljenje na Trgu svetog Petra u Vatikanu. Čula su se i zvona.</p>
<p>Očekuje se da će uskoro kardinal <b>Kevin Farel</b>, kamerlengo Svete stolice, pročitati ime novog pape koji je dobio podršku najmanje dvije trećine kardinala koji su učestvovali u konklavi.</p>
<p>Novi papa će takođe izabrati i svoje ime, a običaj je da se izabere ime koje je nosio jedan od prijašnjih lidera Katoličke crkve.</p>
<p>Ovo je bila 76. konklava, koju je kao sistem izbora novog pape uspostavio Grgur X 1274. godine.<br/>
<br/>
Papa Franjo umro je 21. aprila nakon što je 12 godina vladao crkvom od 1,4 milijarde članova.<br/>
<br/>
Kardinali su u srijedu uveče održali početno glasanje bez konačnog rezultata, a jutros su uslijedila još dva.<br/>
<br/>
Oni su se vratili u Sikstinsku kapelu u 16 sati, a u 18 sati i osam minuta pojavio se bijeli dim.<br/>
<br/>
Tokom konklave, kardinali su bili odvojeni od svijeta i zakleli se na tajnost, njihovi telefoni i kompjuteri su oduzeti, dok su ih prebacivali između Sikstinske kapele za glasanje i dva vatikanska pansiona za spavanje i večeru.<br/>
<br/>
Tokom konklave njihova jedina komunikacija s vanjskim svijetom bila je kroz dim koji je izlazio iz dimnjaka – crni da papa nije izabran, a bijeli za novog papu izabranog većinom od najmanje dvije trećine.</p>

VIDEO: Izabran novi papa

<p>Iz dimnjaka postavljenog na Sikstinskoj kapeli pojavio se crni dim, jasan znak da kardinali još nisu postigli dogovor oko novog poglavara Katoličke crkve.</p>
<p>Podsjećamo, juče je počeo izbor novog pape i prvi krug glasanja nije bio uspješan, mada se nije ni očekivalo da bi novi papa mogao biti izabran već prvog dana konklave.</p>
<p>Crni dim pojavio se i juče na dimnjaku Sikstinske kapele, što znači da kardinali nisu uspjeli da izaberu novog papu odmah na početku.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4978%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvatikan-ko-su-favoriti-za-novog-papu-i-zasto-je-sinoc-kasnio-crni-dim-na-sikstinskoj-kapeli&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Drugi dan konklave: Ponovo crni dim iz Sikstinske kapele, papa još nije izabran

<p>Sva 133 kardinala mlađa od 80 godina, koji će učestvovati u izboru novog pape na konklavi koja počinje u srijedu, stigli su u Rim, saopšteno je iz Vatikana.&nbsp;</p>
<p>Kardinali će se u srijedu u 16.30 okupiti u Sikstinskoj kapeli i početi glasanje koje će trajati sve dok jedan od njih ne dobije dvotrećinsku većinu i postane novi poglavar 1,4 milijarde katolika u svetu, piše agencija Frans pres.</p>
<p>Kardinalima su dodijeljene sobe u Svetoj Marti, rezidenciji u kojoj je svoje papinstvo proveo nedavno preminuli Franja. Vatikan je saopštio da će kardinali tokom boravka morati da predaju svoje mobilne telefone.</p>
<p>Kuhinja Svete Marte dobila je uputstva da tokom konklave priprema samo lagana jela, piše Rojters.</p>
<p>Papa Franjo je preminuo u ponedjeljak, drugog dana Uskrsa u 88. godini.</p>
<p>Najviši crkveni velikodostojnici će se povući u Sikstinsku kapelu, gdje im neće biti dozvoljen kontakt sa spoljnim svijetom. Dvotrećinska većina potrebna je kako bi se izabrao Franjov nasljednik u postupku koji bi mogao da potraje danima ili čak nedjeljama.</p>
<p>Najduža konklava u novije vrijeme održana je 1831. na kojoj je Grgur XVI izabran poslije više od 50 dana. Najduža u 20. vijeku trajala je samo pet dana i 14 rundi glasanja, kada je Pije XI izabran 1922. godine.</p>
<p>Prethodne dvije konklave, održane 2005. i 2013. godine, trajale su samo dva dana. Benedikt XVI izabran je u četvrtom, a Franjo u petom krugu glasanja.</p>
<p>U tajnom izjašnjavanju mogu učestvovati samo kardinali mlađi od 80 godina. Poslije uspješnog dvotrećinskog glasanja, kardinali pitaju novog papu da li prihvata dužnost i koje ime želi da uzme.</p>
<p>Svijet saznaje da je papa izabran kada zvaničnik posebnim hemikalijama spali glasačke listiće i bijeli dim izađe iz dimnjaka kapele. Druga mješavina se koristi kako bi nastao crni dim koji znači da papa nije izabran.</p>
<p>Pošto papa bude izabran visokopozicionirani kardinal izlazi na centralni balkon bazilike svetog Petra kako bi objavio „Habemus Papam“ (Imamo papu).</p>
<p>Novi papa se potom pojavljuje na balkonu i blagosilja vjernike na trgu ispred bazilike.</p>

Svi kardinali stigli na konklavu: Morali da predaju telefone, određeno šta će moći da jedu

<p>Kandidati za nasljednika pape Franje dolaze sa svih kontinenata. Oni kojima se pripisuju najveće šanse potiču iz Azije, Afrike, Sjeverne Amerike i Evrope.</p>
<p>Pape se biraju u tajanstvenom i strogo ritualizovanom procesu zvanom konklava, koja se održava u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu.</p>
<p>Pravo glasa imaju samo kardinali mlađi od 80 godina, a u glasanju učestvuje oko 120 kardinala.</p>
<p>Evo nekih od najozbiljnijih kandidata:</p>
<h2><b>Kardinal Luis Antonio Tagle (67, Filipini, načelnik vatikanske kancelarije za evangelizaciju)</b></h2>
<p>Nazivan je „azijskim Franjom“ zbog svog fokusa na socijalnu pravdu, Tagle se u nekim krugovima smatra favoritom i mogao bi postati prvi papa iz Azije - kao što je Franjo bio prvi papa iz Amerike. Na papiru, Tagle ima sve kvalifikacije za papu.</p>
<p>Ipak, njegove šanse mogle bi biti umanjene zbog optužbi za nasilničko ponašanje u organizaciji <i>Karitas internacionalis</i>, globalnoj katoličkoj humanitarnoj mreži, kojom je rukovodio godinama. Sveta stolica ga je smijenila sa te funkcije 2022. godine.</p>
<h2><b>Kardinal Pjetro Parolin (70, Italija, državni sekretar Vatikana)</b></h2>
<p>Potencijalni most između različitih frakcija u Crkvi, Parolin je Franjin državni sekretar od 2013. godine i jedan je od vodećih kandidata za papu. Njegova funkcija je druga po rangu u hijerarhiji, odmah poslije pape. Konzervativci su ga kritikovali zbog uloge koju je imao u sklapanju sporazuma s Pekingom o imenovanju biskupa u komunističkoj Kini. Njegov izbor vratio bi papstvo Italiji, nakon tri pape koji nisu bili Italijani.</p>
<h2><b>Kardinal Piter Turkson (76, Gana, vatikanski zvaničnik i diplomata)</b></h2>
<p>Potencijalno prvi papa iz subsaharske Afrike. Turkson radi u Gani kao pastor, ali ima i diplomatske vještine i iskustvo u rukovođenju unutar Vatikana. Papa Franja ga je slao u Južni Sudan kao specijalnog izaslanika za mir. Njegova spretnost u komunikaciji, kao i činjenica da dolazi iz regiona gdje crkva ima najveći porast članstva, dok u Evropi blijedi, dodatno pojačavaju njegov profil.</p>
<h2><b>Kardinal Mark Uele (79, Kanada, bivši načelnik vatikanske biskupske kancelarije)</b></h2>
<p>Kao veteran vatikanskih struktura sa međunarodnim iskustvom, Uele se dugo smatra jednim od glavnih kandidata za papu. Teološki je konzervativan i zato ga tradicionalisti posebno cijene. Posljednjih godina našao se na meti optužbi za nedolično ponašanje, ali su one odbačene.</p>
<h2><b>Kardinal Fridolin Ambongo Besungu (65, Kongo, nadbiskup Kinšase)</b></h2>
<p>Nova zvijezda iz Afrike. Ambongo kombinuje čvrste tradicionalne stavove sa zalaganjem za socijalnu pravdu. On je važan glas afričke crkve u snažnom usponu. Njegovo otvoreno protivljenje blagosiljanju istopolnih parova podiglo je njegov međunarodni ugled među konzervativcima.</p>
<h2><b>Mateo Cupi (69, Italija, nadbiskup Bolonje)</b></h2>
<p>Često zvan „italijanski Bergoljo“ zbog sličnosti sa papom Franjom, Cupi je „sveštenik sa ulice“ koji se zalaže za siromašne i migrante i izbkegava luksuz - ponekad koristi bicikl umkesto službenog automobila. Konzervativne crkvene struje ga možda neće podržati jer je poznat po progresivnim stavovima.</p>
<h2><b>Žan-Mark Avelin (66, Francuska, nadbiskup Marselja)</b></h2>
<p>Poznat je po smislu za humor i bliskom odnosu sa Franjom, naročito u vezi sa imigracijom i muslimansko-hrišćanskim odnosima. Ako bude izabran, Avelin bi bio prvi francuski papa još od 14. vijeka i najmlađi nakon Jovana Pavla II. Razume italijanski, ali ga ne govori tečno - što može predstavljati problem jer bi ujedno bio i biskup Rima.</p>
<h2><b>Kardinal Peter Erdo (72, Mađarska, nadbiskup Estergom-Budimpešte)</b></h2>
<p>Snažan zagovornik tradicionalnog katoličkog učenja, koji je ipak uspio da izgradi mostove sa Franjinim progresivnim okruženjem. Bio je jedan od kandidata i tokom konklave 2013. godine. Govori više jezika, uključujući italijanski, iako ga ne smatraju naročito harizmatičnim, mogao bi privući one koji žele stabilno papstvo.</p>
<h2><b>Kardinal Mario Grek (68, Malta, generalni sekretar Biskupskog sinoda)</b></h2>
<p>Na početku karijere bio je konzervativac, a potom je postao vodeći zagovornik Franjinih reformi. Još 2014. godine pozvao je na tolerantniji stav prema LGBTQ+ katolicima - u poznatom govoru koji je i papa pohvalio. Njegova visoka pozicija u Vatikanu i dobre veze sa različitim strujama čine ga ozbiljnim kandidatom.</p>
<h2><b>Kardinal Huan Hose Omelja (79, Španija, nadbiskup Barselone)</b></h2>
<p>Blizak papi Franji, Omelja vodi skroman život uprkos visokoj crkvenoj funkciji. Postao je kardinal 2016. godine, a 2023. se pridružio devetočlanom savjetodavnom tijelu pape. Njegova bliskost s Franjom može biti prepreka ukoliko konklava poželi promjenu pravca.</p>
<h2><b>Kardinal Džozef Tobin (72, SAD, nadbiskup Njuarka)</b></h2>
<p>Iako je malo vjerovatno da će papa biti iz SAD, Tobin je najrealniji kandidat među Amerikancima. Rođen u Detroitu, tečno govori italijanski, španski, francuski i portugalski. Hvaljen je zbog načina na koji je upravljao ozbiljnim skandalom sa seksualnim zlostavljanjem. Poznat je i po otvorenosti prema LGBTQ+ osobama.</p>
<h2><b>Kardinal Anđelo Skola (83, Italija, bivši nadbiskup Milana)</b></h2>
<p>U konklavi 2013. godine, Skola je bio jedan od favorita. Njegove pristalice hvale njegovu teološku oštrinu i dobar ugled među onima koji se zalažu za centralizovaniju crkvu. Međutim, on je premašio gornju starosnu granicu od 80 godina za glasanje u konklavi. Iako je tehnički moguće izabrati papu van izbornog tijela, to je rijetkost u modernom dobu.</p>
<p>Ne treba zaboraviti ni staru izreku: „Mladi kardinali biraju stare pape.“</p>
<p>Taj cinični aforizam odražava tradicionalni obrazac u konklavama, sugeriše da mlađi, ambiciozni kardinali radije biraju starijeg papu, nekoga čija vladavina neće trajati predugo.</p>

Ko će biti sljedeći papa: 12 najozbiljnijih kandidata

<p>Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova <b>Ervin Ibrahimović</b> učestvovaće na 11. Globalnom forumu Alijanse civilizacija Ujedinjenih nacija (UNAOC), koji će sjutra biti održan u Rijadu, saopšteno je iz resornog ministarstva.</p>
<p>Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP) kazali su da se ovogodišnji Forum, kojim se obilježava dvadesetogodišnjica osnivanja Alijanse civilizacija, održava na temu „Dvije decenije dijaloga za čovječanstvo: unapređenje novog doba međusobnog poštovanja i razumijevanja u multipolarnom svijetu“.&nbsp;</p>
<p>Ibrahimović će, kako je najavljeno, učestvovati u plenarnoj sesiji – generalnoj debati, kao i na sastanku Grupe prijatelja Alijanse civilizacija na visokom nivou.</p>
<p>- To će biti prilika za dodatnu potvrdu dugogodišnje posvećenosti Crne Gore ciljevima i vrijednostima Alijanse civilizacija, multilateralizmu i saradnji u okviru sistema Ujedinjenih nacija- navodi se u saopštenju.</p>

Ibrahimović sjutra na Globalnom forumu Alijanse civilizacija UN-a u Rijadu

<p>Izraelske odbrambene snage (IDF) danas su napale grad Gazu, a meta je bio "ključni" komandant paletinskog oružanog pokreta Hamas, javlja list Tajms of Izrael.</p>
<p>Vojska Izraela je u saopštenju navela da je meta napada, na strani linije prekida vatre u Gazi pod kontrolom Hamasa, bio visoko rangirani komandant oružanog krila Hamasa <b>Rad Sad.</b></p>
<p>IDF navodi da je posljednjih mjeseci Sad učestvovao u "obnovi i proizvodnji naoružanja" Hamasa.</p>
<p>Palestinski mediji navode da su u napadu ubijene najmanje tri osobe.</p>
<p>Sad se smatra jednim od rijetkih preostalih članova vrhovnog vojnog rukovodstva Hamasa u Pojasu Gaze.</p>
<p>Ranije je bio načelnik operativnog odsjeka Hamasa.</p>
<p>IDF je u martu 2024. izvršio raciju na bolnicu Šifa u gradu Gazi, verujući da se Sad nalazi u njoj, ali je on ranije uspio da pobegne.</p>
<p>Do sada je preživio nekoliko izraelskih pokušaja atentata tokom rata, uključujući i onaj u junu 2024. godine.</p>

Vojska Izraela napala grad Gazu, meta bio komandant Hamasa

<p>Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera <b>Milojka Spajića</b> i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.</p>
<p>Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.</p>
<p>Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije <b>Ursulom fon der Lajen.</b></p>

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

<p>Zvanična posjeta potpredsjednika Vlade Crne Gore <b>Filipa Ivanovića</b> Republici Argentini završena je svečanom inauguracijom novih prostorija ambasade Crne Gore u Buenos Ajresu, koja je upriličena u prisustvu velikog broja potomaka crnogorskih iseljenika i predstavnika crnogorske zajednice u Republici Argentini, saopšteno je iz Kabineta Ivanovića.</p>
<p>Tim povodom organizovan je prijem koji je okupio potomke iseljenika iz Buenos Ajresa, kao i iz drugih dijelova zemlje, uključujući provincije Čako, Kordoba i druge sredine u kojima živi brojna crnogorska dijaspora. Veliki odziv prisutnih još jednom je potvrdio snažnu povezanost crnogorske zajednice u Argentini sa maticom i interesovanje za jačanje odnosa sa Crnom Gorom.</p>
<p>- Obraćajući se prisutnima, potpredsjednik Ivanović uputio je riječi dobrodošlice i zahvalnosti na njegovanju tradicije i veza sa Crnom Gorom, ističući da nova ambasada treba da bude otvoren i dostupan prostor okupljanja i saradnje. Naglasio je da Crna Gora posebno cijeni doprinos svojih iseljenika i njihovih potomaka u jačanju prijateljskih odnosa između dvije države- navodi se u saopštenju,</p>
<p>Na svečanosti su se prisutnima obratili i <b>Gordan Stojović,</b> bivši ambasador Crne Gore u Republici Argentini, a sada poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Grupe prijateljstva s Argentinom, kao i otpravnik poslova u ambasadi Crne Gore u Buenos Ajresu <b>Miroslav Radojičić</b>, koji su ukazali na značaj očuvanja kontinuiteta saradnje sa crnogorskom zajednicom u Argentini i aktivne uloge ambasade u tom procesu.</p>
<p>&nbsp;- Događaj je bio prilika da se okupljeni podsjete na svoje porijeklo i istorijske veze sa Crnom Gorom, da se obnove kontakti i dodatno osnaži saradnja s ambasadom u Buenos Ajresu, sa ciljem nastavka zajedničkih aktivnosti i jačanja veza između Crne Gore i njene dijaspore u Argentini. Dodatnu simboliku ovom događaju daje činjenica da je Buenos Ajres bio prva diplomatska adresa Crne Gore na američkom kontinentu, što potvrđuje dugotrajnu povezanost dvije države i trajni značaj Argentine u crnogorskoj diplomatskoj istoriji- poručeno je iz Vlade Crne Gore.</p>

Ivanović: Inaugurisan novi prostor Ambasade Crne Gore u Buenos Ajresu

<p>Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije <b>Aleksandra Vučića</b>, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.</p>
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
<p>I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.</p>
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
<p>To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.</p>
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
<p>Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.</p>
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
<p>Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske <b>Davor Đenero</b>.</p>
<p>On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.</p>
<p>- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.</p>
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
<p>Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.</p>
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
<p>- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.</p>
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
<p>Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.</p>
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
<p>- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.</p>
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
<p>Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.</p>
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
<p>- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.</p>
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
<p>Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.</p>
<p>- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.</p>
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
<p>Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.</p>
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
<p>- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.</p>

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

<p>Predsjednik Skupštine <b>Andrija Mandić</b> stigao je na suđenje brataniću <b>Danilu Mandiću.&nbsp;</b></p>
<p>Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.</p>
<p>Na ročiste je pristupio i <b>Mihailo Čađenović</b>.</p>
<p>Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.</p>
<p>On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima <b>Darku Peroviću</b> i <b>Arisu Turkoviću</b>. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.</p>
<p>Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.</p>
<p>U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.</p>

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

<p>Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.</p>
<p>Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.</p>
<p>Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.</p>
<p>- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;</p>
<p>Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.</p>
<p>- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.</p>

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

<p>Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije <b>Nataši Asanović </b>uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla.</p> <p>Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla.</p> <p>- Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je <b>Danilo Šćepanović,</b> a ne <b>Danilo Šaranović,</b> kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: Dan<span></span><span>Dan</span></figcaption> </figure>  <p>U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom.</p> <p>- To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi.</p> <p><b>Na raspravu pozvana dva dana kasnije</b></p> <p>U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).</p>

Tag: papa