Kardinal Robert Francis Prevost, iz Sjedinjenih Američkih Država, izabran je danas za 267. poglavara Rimokatoličke crkve.
Izbor Prevosta predstavlja istorijski trenutak, jer je prvi Amerikanac koji preuzima ovu ulogu. Njegova umjerena stajališta i bogato iskustvo, uključujući misionarski rad u Peruu i službu u Dikasteriju za biskupe, vjerovatno su doprinijeli njegovom izboru, prenosi Klix.ba.
Robert Francis Prevost je američki kardinal i član Reda svetog Augustina (O.S.A.), rođen 14. septembra 1955. u Čikagu.
Prevost je diplomirao matematičke nauke na Univerzitetu Viljanova, a zatim stekao magisterij iz teologije na "Catholic Theological Union" u Čikagu. Nakon toga, doktorirao je kanonsko pravo na Papinskom univerzitetu Svetog Tome Akvinskog u Rimu. Pridružio se Redu svetog Augustina 1977. godine, a 1981. položio svečane zavjete.
Godine 1985. godine Prevost je poslat u Peru kao misionar, gdje je služio kao vikar katedrale u Čulukanasu i kancelar teritorijalne prelature. Kasnije je predvodio augustinski seminar u Trujilju i predavao kanonsko pravo. Njegovo duboko razumijevanje lokalne zajednice i tečno govorenje španskog jezika omogućili su mu snažnu povezanost s vjernicima.
Prevost je 1999. godine izabran za provincijala svoje provincije u Čikagu, a 2001. postao je generalni prior Reda svetog Augustina, funkciju koju je obavljao do 2013. godine 2014, imenovan je biskupom Čiklaja u Peruu, a 2023. postao je prefekt Dikasterija za biskupe, ključne institucije za imenovanje biskupa širom svijeta.
U septembru iste godine, papa Franjo ga je imenovao za kardinala.
Prevost tečno govori engleski, španski, italijanski, francuski i portugalski, a može čitati latinski i njemački.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Umjerena stajališta i bogato iskustvo: Ko je novi papa Lav XIV?

Trenutak kad je iz Sikstinske kapele pušten bijeli dim izazvao je veliko oduševljenje na Trgu svetog Petra u Vatikanu.
Bijeli dim je oko 18:10 sati izašao iz dimnjaka Sikstinske kapele, prenosi Tportal.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.7492%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fizabran-je-novi-papa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U četvrtom krugu glasanja izabran je 267. papa u istoriji Katoličke crkve.
Ovo je izazvalo veliko oduševljenje hiljada vjernika, a na Trg Svetog Petra u Vatikanu pristiže sve veći broj vjernika kako bi čuli prvo obraćanje novog pape.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnexta_tv%2Fstatus%2F1920512007431762348%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1920512007431762348%7Ctwgr%5Efe8245f0ffabdd166a67957230a28ac98f870a52%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

VIDEO: Reakcija vjernika na bijeli dim u Vatikanu

Iznad Sikstinske kapele ukazao se bijeli dim, što znači da je 133 kardinala koliko učestvuje u konklavi izabralo novog papu.
Nakon smrti pape Franja sredinom aprila, zakazana je konklava koja je počela 7. maja, a sada je donesena odluka o novom lideru Katoličke crkve, prenosi Klix.ba.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJ6MqpK91bEA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Nakon što je pušten bijeli dim, krenulo je veliko oduševljenje na Trgu svetog Petra u Vatikanu. Čula su se i zvona.
Očekuje se da će uskoro kardinal Kevin Farel, kamerlengo Svete stolice, pročitati ime novog pape koji je dobio podršku najmanje dvije trećine kardinala koji su učestvovali u konklavi.
Novi papa će takođe izabrati i svoje ime, a običaj je da se izabere ime koje je nosio jedan od prijašnjih lidera Katoličke crkve.
Ovo je bila 76. konklava, koju je kao sistem izbora novog pape uspostavio Grgur X 1274. godine. 
 
Papa Franjo umro je 21. aprila nakon što je 12 godina vladao crkvom od 1,4 milijarde članova. 
 
Kardinali su u srijedu uveče održali početno glasanje bez konačnog rezultata, a jutros su uslijedila još dva. 
 
Oni su se vratili u Sikstinsku kapelu u 16 sati, a u 18 sati i osam minuta pojavio se bijeli dim. 
 
Tokom konklave, kardinali su bili odvojeni od svijeta i zakleli se na tajnost, njihovi telefoni i kompjuteri su oduzeti, dok su ih prebacivali između Sikstinske kapele za glasanje i dva vatikanska pansiona za spavanje i večeru. 
 
Tokom konklave njihova jedina komunikacija s vanjskim svijetom bila je kroz dim koji je izlazio iz dimnjaka – crni da papa nije izabran, a bijeli za novog papu izabranog većinom od najmanje dvije trećine.

VIDEO: Izabran novi papa

Iz dimnjaka postavljenog na Sikstinskoj kapeli pojavio se crni dim, jasan znak da kardinali još nisu postigli dogovor oko novog poglavara Katoličke crkve.
Podsjećamo, juče je počeo izbor novog pape i prvi krug glasanja nije bio uspješan, mada se nije ni očekivalo da bi novi papa mogao biti izabran već prvog dana konklave.
Crni dim pojavio se i juče na dimnjaku Sikstinske kapele, što znači da kardinali nisu uspjeli da izaberu novog papu odmah na početku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.4978%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fvatikan-ko-su-favoriti-za-novog-papu-i-zasto-je-sinoc-kasnio-crni-dim-na-sikstinskoj-kapeli&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Drugi dan konklave: Ponovo crni dim iz Sikstinske kapele, papa još nije izabran

Sva 133 kardinala mlađa od 80 godina, koji će učestvovati u izboru novog pape na konklavi koja počinje u srijedu, stigli su u Rim, saopšteno je iz Vatikana.&nbsp;
Kardinali će se u srijedu u 16.30 okupiti u Sikstinskoj kapeli i početi glasanje koje će trajati sve dok jedan od njih ne dobije dvotrećinsku većinu i postane novi poglavar 1,4 milijarde katolika u svetu, piše agencija Frans pres.
Kardinalima su dodijeljene sobe u Svetoj Marti, rezidenciji u kojoj je svoje papinstvo proveo nedavno preminuli Franja. Vatikan je saopštio da će kardinali tokom boravka morati da predaju svoje mobilne telefone.
Kuhinja Svete Marte dobila je uputstva da tokom konklave priprema samo lagana jela, piše Rojters.
Papa Franjo je preminuo u ponedjeljak, drugog dana Uskrsa u 88. godini.
Najviši crkveni velikodostojnici će se povući u Sikstinsku kapelu, gdje im neće biti dozvoljen kontakt sa spoljnim svijetom. Dvotrećinska većina potrebna je kako bi se izabrao Franjov nasljednik u postupku koji bi mogao da potraje danima ili čak nedjeljama.
Najduža konklava u novije vrijeme održana je 1831. na kojoj je Grgur XVI izabran poslije više od 50 dana. Najduža u 20. vijeku trajala je samo pet dana i 14 rundi glasanja, kada je Pije XI izabran 1922. godine.
Prethodne dvije konklave, održane 2005. i 2013. godine, trajale su samo dva dana. Benedikt XVI izabran je u četvrtom, a Franjo u petom krugu glasanja.
U tajnom izjašnjavanju mogu učestvovati samo kardinali mlađi od 80 godina. Poslije uspješnog dvotrećinskog glasanja, kardinali pitaju novog papu da li prihvata dužnost i koje ime želi da uzme.
Svijet saznaje da je papa izabran kada zvaničnik posebnim hemikalijama spali glasačke listiće i bijeli dim izađe iz dimnjaka kapele. Druga mješavina se koristi kako bi nastao crni dim koji znači da papa nije izabran.
Pošto papa bude izabran visokopozicionirani kardinal izlazi na centralni balkon bazilike svetog Petra kako bi objavio „Habemus Papam“ (Imamo papu).
Novi papa se potom pojavljuje na balkonu i blagosilja vjernike na trgu ispred bazilike.

Svi kardinali stigli na konklavu: Morali da predaju telefone, određeno šta će moći da jedu

Kandidati za nasljednika pape Franje dolaze sa svih kontinenata. Oni kojima se pripisuju najveće šanse potiču iz Azije, Afrike, Sjeverne Amerike i Evrope.
Pape se biraju u tajanstvenom i strogo ritualizovanom procesu zvanom konklava, koja se održava u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu.
Pravo glasa imaju samo kardinali mlađi od 80 godina, a u glasanju učestvuje oko 120 kardinala.
Evo nekih od najozbiljnijih kandidata:
<h2>Kardinal Luis Antonio Tagle (67, Filipini, načelnik vatikanske kancelarije za evangelizaciju)</h2>
Nazivan je „azijskim Franjom“ zbog svog fokusa na socijalnu pravdu, Tagle se u nekim krugovima smatra favoritom i mogao bi postati prvi papa iz Azije - kao što je Franjo bio prvi papa iz Amerike. Na papiru, Tagle ima sve kvalifikacije za papu.
Ipak, njegove šanse mogle bi biti umanjene zbog optužbi za nasilničko ponašanje u organizaciji Karitas internacionalis, globalnoj katoličkoj humanitarnoj mreži, kojom je rukovodio godinama. Sveta stolica ga je smijenila sa te funkcije 2022. godine.
<h2>Kardinal Pjetro Parolin (70, Italija, državni sekretar Vatikana)</h2>
Potencijalni most između različitih frakcija u Crkvi, Parolin je Franjin državni sekretar od 2013. godine i jedan je od vodećih kandidata za papu. Njegova funkcija je druga po rangu u hijerarhiji, odmah poslije pape. Konzervativci su ga kritikovali zbog uloge koju je imao u sklapanju sporazuma s Pekingom o imenovanju biskupa u komunističkoj Kini. Njegov izbor vratio bi papstvo Italiji, nakon tri pape koji nisu bili Italijani.
<h2>Kardinal Piter Turkson (76, Gana, vatikanski zvaničnik i diplomata)</h2>
Potencijalno prvi papa iz subsaharske Afrike. Turkson radi u Gani kao pastor, ali ima i diplomatske vještine i iskustvo u rukovođenju unutar Vatikana. Papa Franja ga je slao u Južni Sudan kao specijalnog izaslanika za mir. Njegova spretnost u komunikaciji, kao i činjenica da dolazi iz regiona gdje crkva ima najveći porast članstva, dok u Evropi blijedi, dodatno pojačavaju njegov profil.
<h2>Kardinal Mark Uele (79, Kanada, bivši načelnik vatikanske biskupske kancelarije)</h2>
Kao veteran vatikanskih struktura sa međunarodnim iskustvom, Uele se dugo smatra jednim od glavnih kandidata za papu. Teološki je konzervativan i zato ga tradicionalisti posebno cijene. Posljednjih godina našao se na meti optužbi za nedolično ponašanje, ali su one odbačene.
<h2>Kardinal Fridolin Ambongo Besungu (65, Kongo, nadbiskup Kinšase)</h2>
Nova zvijezda iz Afrike. Ambongo kombinuje čvrste tradicionalne stavove sa zalaganjem za socijalnu pravdu. On je važan glas afričke crkve u snažnom usponu. Njegovo otvoreno protivljenje blagosiljanju istopolnih parova podiglo je njegov međunarodni ugled među konzervativcima.
<h2>Mateo Cupi (69, Italija, nadbiskup Bolonje)</h2>
Često zvan „italijanski Bergoljo“ zbog sličnosti sa papom Franjom, Cupi je „sveštenik sa ulice“ koji se zalaže za siromašne i migrante i izbkegava luksuz - ponekad koristi bicikl umkesto službenog automobila. Konzervativne crkvene struje ga možda neće podržati jer je poznat po progresivnim stavovima.
<h2>Žan-Mark Avelin (66, Francuska, nadbiskup Marselja)</h2>
Poznat je po smislu za humor i bliskom odnosu sa Franjom, naročito u vezi sa imigracijom i muslimansko-hrišćanskim odnosima. Ako bude izabran, Avelin bi bio prvi francuski papa još od 14. vijeka i najmlađi nakon Jovana Pavla II. Razume italijanski, ali ga ne govori tečno - što može predstavljati problem jer bi ujedno bio i biskup Rima.
<h2>Kardinal Peter Erdo (72, Mađarska, nadbiskup Estergom-Budimpešte)</h2>
Snažan zagovornik tradicionalnog katoličkog učenja, koji je ipak uspio da izgradi mostove sa Franjinim progresivnim okruženjem. Bio je jedan od kandidata i tokom konklave 2013. godine. Govori više jezika, uključujući italijanski, iako ga ne smatraju naročito harizmatičnim, mogao bi privući one koji žele stabilno papstvo.
<h2>Kardinal Mario Grek (68, Malta, generalni sekretar Biskupskog sinoda)</h2>
Na početku karijere bio je konzervativac, a potom je postao vodeći zagovornik Franjinih reformi. Još 2014. godine pozvao je na tolerantniji stav prema LGBTQ+ katolicima - u poznatom govoru koji je i papa pohvalio. Njegova visoka pozicija u Vatikanu i dobre veze sa različitim strujama čine ga ozbiljnim kandidatom.
<h2>Kardinal Huan Hose Omelja (79, Španija, nadbiskup Barselone)</h2>
Blizak papi Franji, Omelja vodi skroman život uprkos visokoj crkvenoj funkciji. Postao je kardinal 2016. godine, a 2023. se pridružio devetočlanom savjetodavnom tijelu pape. Njegova bliskost s Franjom može biti prepreka ukoliko konklava poželi promjenu pravca.
<h2>Kardinal Džozef Tobin (72, SAD, nadbiskup Njuarka)</h2>
Iako je malo vjerovatno da će papa biti iz SAD, Tobin je najrealniji kandidat među Amerikancima. Rođen u Detroitu, tečno govori italijanski, španski, francuski i portugalski. Hvaljen je zbog načina na koji je upravljao ozbiljnim skandalom sa seksualnim zlostavljanjem. Poznat je i po otvorenosti prema LGBTQ+ osobama.
<h2>Kardinal Anđelo Skola (83, Italija, bivši nadbiskup Milana)</h2>
U konklavi 2013. godine, Skola je bio jedan od favorita. Njegove pristalice hvale njegovu teološku oštrinu i dobar ugled među onima koji se zalažu za centralizovaniju crkvu. Međutim, on je premašio gornju starosnu granicu od 80 godina za glasanje u konklavi. Iako je tehnički moguće izabrati papu van izbornog tijela, to je rijetkost u modernom dobu.
Ne treba zaboraviti ni staru izreku: „Mladi kardinali biraju stare pape.“
Taj cinični aforizam odražava tradicionalni obrazac u konklavama, sugeriše da mlađi, ambiciozni kardinali radije biraju starijeg papu, nekoga čija vladavina neće trajati predugo.

Ko će biti sljedeći papa: 12 najozbiljnijih kandidata

Nakon otprilike decenije na vlasti, veterani autoritarne vladavine obično se suoče sa raskrsnicom: da li će pojačati represiju, učvrstiti krug povlašćenih tajkuna i dodatno ugušiti ono malo preostale nezavisne medijske scene, ili će se povinovati zahtjevima opozicije za reformama. &nbsp;Ovo se u više navrata ponavljalo širom svijeta u posthladnoratovskoj eri. Autokrate gotovo uvijek biraju prvi put i postaju još tvrđi. Sada, dok su protivnici vlasti na ulicama Beograda, Aleksandar Vučić nalazi se pred tim izborom.
Tokom osam godina na mjestu predsjednika, a prije toga kao premijer, Vučić je vladao sve intervencionističkijom rukom, iako još uvijek vodi više upravljanu demokratiju nego otvorenu autokratiju. Na međunarodnoj sceni održavao je lukav balans: s Moskvom je gajio korektne odnose, ali ne toliko bliske da bi razbjesnio EU i SAD; zažmurio je na izvoz srpskog oružja u Ukrajinu. U isto vrijeme, privukao je milijarde kineskih investicija u industriju i infrastrukturu.
Iako je Srbija tek kandidat za članstvo u EU, Vučić njeguje bliske veze sa liderima poput francuskog predsjednika Emanuela Makrona i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen — dijelom i preko ponude da evropske rudarske kompanije eksploatišu neiskorišćena nalazišta litijuma, što bi moglo poduprijeti evropsku potragu za energetskom nezavisnošću. Uspostavio je i dobre odnose sa bliskim saradnicima Donalda Trampa tokom njegovog prvog mandata.
Vučićeva taktika balansiranja mogla bi poslužiti kao studija za države koje se svrstavaju na više strana. Ali kod kuće, prostor mu se sužava, jer se nezadovoljstvo zbog njegove netransparentne i neodgovorne vladavine preliva na ulice. Okidač je bio krah nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu prošlog novembra, kada je poginulo 16 ljudi. Stanicu su renovirale kineske firme u okviru kineske Inicijative Pojas i put. Opozicija za tragediju krivi korupciju u vrhu države, lošu upravu i izostanak kontrole — simbole Vučićevog sistema.
Od novembra, opozicioni demonstranti povremeno izlaze na ulice u velikom broju, a u novije vrijeme traže i vanredne izbore. Prošle sedmice izbili su najnasilniji protesti do sada, sa sukobima s policijom u više gradova. Tokom godina, Vučić - ekstremni nacionalista u mladosti - koristio je pan-srpski sentiment i iredentizam u manjinskim srpskim zajednicama u Bosni i na Kosovu da bi učvrstio podršku. Ali taj adut, čini se, gubi snagu.
Vučić bi, makar u teoriji, mogao da ukloni pritisak na nezavisne medije, otvori politički prostor za opoziciju i pokrene zaista nezavisne istrage afera poput one u Novom Sadu. Takvi potezi pomogli bi i višegodišnjoj zakočenoj kandidaturi Srbije za ulazak u EU. Ali reforme nijesu autokratski put: Vučić reaguje očekivano — novim udarima i još jačom kontrolom.
EU i Britanija predugo su mu popuštale. Realpolitika se zasnivala na želji da Srbija ne sklizne potpuno u rusku orbitu. No, takav pristup više nije održiv. Vučić mora biti primoran da polaže račune i omogući zaista poštene izbore; to je uostalom preduslov svake nade u članstvo u EU. U suprotnom, Srbija bi mogla krenuti putem kojim je, nažalost, pošla Gruzija — u pravcu lažne demokratije nad kojom EU nema nikakav uticaj i čije ekscese može samo da osuđuje saopštenjima.
Amerika se, izgleda, trenutno povukla sa balkanskog terena. Ali Velika Britanija i EU nijesu. Treba da djeluju i upotrijebe svoje ekonomske poluge. Ako to ne urade, a Srbija nastavi autoritarnim putem, krivac neće biti samo Vučić, već i njegovi zapadni pokrovitelji koji su svjesno okretali glavu.
&nbsp;

Vrijeme je da se prekine sa popuštanjem autoritarnom predsjedniku Srbije

Protesti studenata i građana održavaju se sedmu noć zaredom širom Srbije, ali i na više lokacija u Beogradu. Jake policijske snage primijećene su u Valjevu gdje su raspoređena i vozila žandarmerije, javlja Nova rs.
Studenti u blokadi objavili su saopštenje u kojem navode da osnovano sumnju da se sprema scenario eskalacije uličnog nasilja. Referišući se na, kako su rekli, sramno jučerašnje obraćanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je naveo da je "pitanje dana kada će nekoga da ubiju", ističući da je to još jedno poglavlje devetomjesečnog šablona podsticanja građanskog rata.
- Gajimo osnovanu sumnju da se u narednim danima sprema scenario eskalacije uličnog nasilja, koje bi pratila formalna kriminalizacija otpora uzurpatorskom režimu i novi talas represije. Pozivamo građane da u ovim sudbonosnim danima ostanu pribrani, smireni i nenasilni, ali i pripravni i odlučni da odbrane svoj suverenitet i demokratska prava. Najmračnije je pred svitanje, vidimo se večeras na ulici - poručili su studenti.

Studenti u blokadi: Najmračnije je pred svitanje, vidimo se večeras na ulici

U južnim oblastima Crne Gore sjutra će biti sunčano, uz slab lokalni razvoj oblačnosti.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, u sjevernim oblastima biće malo do umjereno oblačno sa dužim periodima sunčanog vremena.
Vjetar će biti uglavnom slab, promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha devet do 23, a najviša dnevna od 21 do 35 stepeni.

Sjutra sunčano, do 35 stepeni

Sastanak predsjednika SAD Donalda Trampa i ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog u Bijeloj kući završen je nakon nešto manje od pola sata.
Na pitanje novinara šta očekuje od nedavnog samita sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, Tramp je izjavio da je „upravo indirektno razgovarao s predsjednikom Putinom“ i da će sa njim imati telefonski razgovor odmah nakon sastanaka u Vašingtonu.
– Možda ćemo imati trilateralni sastanak – a možda i ne. Ako ga ne bude, borbe se nastavljaju. Ako ga bude, mislim da imamo dobre šanse da se rat završi. On očekuje moj poziv čim završimo ovaj sastanak – poručio je Tramp.
Zelenski je tokom razgovora potvrdio da je spreman za trilateralni susret sa Trampom i Putinom, ističući da bi to bio važan korak ka okončanju rata.
Američki predsjednik naglasio je da vjeruje da i Putin želi završetak sukoba. – Rat će se završiti. Ovaj gospodin (Zelenski) ga želi završiti, Vladimir Putin ga želi završiti, cijelom svijetu je dosta i mislim da ćemo uspjeti – rekao je Tramp.
Dodao je da je tokom mandata „okončao šest ratova“, ali da se pokazalo da ukrajinski konflikt nije „najlakši“, kako je ranije očekivao.
Tramp je najavio da će Ukrajina dobiti „značajnu pomoć u oblasti bezbjednosti“, ali nije precizirao da li to uključuje američke trupe. – Oni su prva linija odbrane jer su tamo, ali i mi ćemo biti uključeni kada dođe vrijeme – kazao je.
Zelenski je zahvalio Trampu i njegovoj supruzi Melaniji, otkrivši da je prva dama SAD potpisala pismo koje je predato Putinu, a tiče se ukrajinske djece deportovane u Rusiju. – Naš glavni cilj je pouzdan i trajan mir za Ukrajinu i Evropu. Potreban nam je mir – poručio je Zelenski.
Sastanak dvojice lidera održan je šest mjeseci nakon njihove burne rasprave u februaru, a dolazi u trenutku kada se Tramp sprema za razgovore sa evropskim zvaničnicima o mogućnostima za prekid rata između Kijeva i Moskve.
Njemački kancelar Fridrih Merc nakon sastanka saopštio je da je „otvoren put“ za održavanje ozbiljnijih pregovora o sukobu između Rusije i Ukrajine, nakon susreta sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.
Merc je naglasio da je upravo Tramp, svojim nedavnim sastankom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci, omogućio početak nove faze pregovora. „Sada je put otvoren za komplikovane pregovore“, izjavio je njemački kancelar, dodajući da evropski lideri očekuju da se prije nastavka razgovora postigne primirje. „Ne mogu da zamislim da će se naredni sastanak održati bez primirja. Zato hajde da radimo na tome“, poručio je Merc.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute ocijenio je da Trampova ponuda sigurnosnih garancija za Ukrajinu predstavlja „proboj“ u mirovnim pregovorima. „To što ste rekli ‘spreman sam da učestvujem u sigurnosnim garancijama’ veliki je korak, pravi proboj i pravi svu razliku. Zato vam hvala na tome“, istakao je Rute, naglasivši da je američki predsjednik uspješno prekinuo „pat-poziciju“ i doveo Putina za sto za pregovore.
U Bijelu kuću ranije su stigli predsjednica EK Ursula fon der Lajen, britanski premijer Kir Starmer, italijanska premijerka Đorđa Meloni i generalni sekretar NATO-a Mark Rute.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkA9iawPiGIo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tramp: Putin očekuje moj poziv – možda i trilateralni sastanak sa Zelenskim

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: papa