Više od dvije sedmice nakon smrti pape Franja, 133 kardinala okupiće se danas u Sikstinskoj kapeli na konklavi koja bi mogli da traje satima, danima ili čak mjesecima.
Sa kardinalima iz 70 zemalja sa pet kontinenata, ova konklava je najveća ikada organizovana.
Kardinali su se zakleli na tajnost, pod kaznom ekskomunikacije ako otkriju što se dešava na konklavi. Zabranjeno im je da komuniciraju sa spoljnim svijetom dok ne izaberu novog poglavara.
Vatikan je juče saopštio da će prekinuti telefonski signal tokom konklave unutar zgrada, ali ne na Trgu Svetog Petra. Kardinali, koji će morati da ostave svoje mobilne telefone na početku konklave, obavijestiće svijet o svom radu paljenjem glasačkih listića kako bi pustili dim, crni ako nema odluke, bijeli ako je izabran novi papa.
Ljekari, vozači, kuvari i čistači položili su takođe zakletvu o obavezi držanja tajnosti.
Osim gašenja signala, tehničari u Vatikanu su već isključili i kamere kao i senzore koji se koriste na području Vatikana.
<h2>Favoriti</h2>
Italijan Pjetro Parolin i Filipinac Luis Antonio Tagle, najizgledniji su kandidati za sljedećeg poglavara Rimokatoličke crkve, smatraju analitičari i kladioničari, prenosi Index.
Kardinal Pjetro Parolin, iskusan diplomata koji je 12 godina radio sa papom Franjom, dobro je poznat u Rimu i inostranstvu i ozbiljan je kandidat za sljedećeg papu.
Sedamdesetogodišnji Italijan je tokom skoro cijelog pontifikata pape Franje obavljao funkciju državnog sekretara, druge najviše pozicije u Vatikanu, i bio je njegov najvidljiviji predstavnik na svjetskoj sceni.
Favorit za novog papu iz Azije, filipinski kardinal Luis Antonio Tagle je harizmatični umjereni čovjek koga često nazivaju „Franciskom Azijskim“.
Šezdesetsedmogodišnji Tagle, koji sa Franjom dijeli istoriju zalaganja za siromašne, migrante i druge marginalizovane grupe, poznat je po svom misionarskom duhu i pastirskom fokusu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Danas počinje konklava za izbor novog pape

Italijanski kardinal Anđelo Beču, koji je osuđen zbog pronevjere, saopštio je da neće učestvovati u konklavi za izbor novog pape.
Beču, najviši zvaničnik Katoličke crkve ikada optužen i osuđen pred vatikanskim krivičnim sudom, rekao je da se povlači iz učešća u konklavi, prenio je Rojters.
U decembru 2023. godine, Beču je osuđen na 5,5 godina zatvora zbog pronevjere, međutim, on je negirao sve optužbe i trenutno na slobodi čeka apelaciju.
- Sa pažnjom prema dobrobiti Crkve... odlučio sam da poslušam, kao i uvijek, volju pape Franja i da ne uđem u konklavu, ostajući ubjeđen u svoju nevinost - naveo je Beču u saopštenju.
Papa Franjo, koji je preminuo 21. aprila, smijenio je Beču sa visoke vatikanske pozicije 2020. godine i optužio ga za malverzacije.
Iako mu je omogućeno da zadrži svoje crkveno zvanje i vatikanski apartman, Beču je izgubio, prema rečima Vatikana, "prava koja dolaze sa kardinalskim zvanjem".
Ta formulacija ostavila je nejasnoće u vezi sa tim da li Beču ima pravo da učestvuje u konklavi za izbor novog pape.
Kardinali Katoličke crkve, koji se ove sedmice okupljaju kako bi razgovarali o pitanjima koja se tiču globalne crkve prije nego što počne glasanje za novog papu, diskutovali su o Bečuovom slučaju.
Konklava će početi 7. maja.

1084x550

Kardinal osuđen zbog pronevjere povukao prijavu za učešće u konklavi

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović osudio je činjenicu da Televizija Crne Gore juče nije prenosila ceremoniju sahrane pape Franja.
Vuksanović, koji je kao član delegacije Skupštine Crne Gore prisustvovao u Vatikanu sahrani pape, kaže da je za njih to uvreda.
- To što javni servis Crne Gore, svih građana u Crnoj Gori, nije prenosio sahranu pape Franje je jedan neprimjeren odnos, ne samo prema katoličkoj zajednici u Crnoj Gori, već i puno šire, jer svjedoci smo da papa Franjo nije stekao simpatije samo katolika diljem svijeta, već i brojnih drugih ljudi - kazao je Vuksanović.&nbsp;
On je dodao i da je papa Franjo zaslužio to svojom duhovnom blizinom i svojom emocijom prema marginaliziranim skupinama u društvu i zbog toga, dodaje, ovo doživljavamo kao uvredu.

TVCG propustila prenos sahrane pape Franja; Vuksanović: To je uvreda

Papa Franjo, koji je preminuo u ponedjeljak ujutru u 88. godini, biće sahranjen danas u Rimu.&nbsp;
Očekuje se da sahrani prisusutvuju delegacije iz 170 država svijeta, uključujući i Crnu Goru, i desetine hiljada vjernika. Prisustvo su najavili svjetski lideri poput Donalda Trampa, Emanuela Makrona, Volodimira Zelenskog, Kira Starmera i princa Vilijama. U ime Crne Gore, sahrani će prisustvovati predsjednik države Jakov Milatović sa suprugom i minstar Maraš Dukaj, kao predstavnik Vlade.
Ceremonija sahrane počeće na Trgu Svetog Petra u Rimu u 10 sati po lokalnom vremenu, a predvodiće je kardinal Đovani Batista Re. Pogrebna povorka kretaće se centralnim ulicama Rima u procesiji koja bi trebalo da traje oko sat.
Zbog sahrane pape Franja Italija je pojačala mjere bezbjednosti te uvedela zabranu letjenja. U Rimu su prisutni protivdron sistemi i više od 4.000 policajaca, uz dodatnu pomoć saobraćajne policije i specijalnih jedinica. Do sinoć se od pape oprostilo 250.000 vjernika, a očekuje se da će sahrani prisustvovati oko 200.000 ljudi, javlja Ansa.
Papa Franjo je želio jednostavnu sahranu, bez raskoši. Biće sahranjen u običnom drvenom kovčegu, a ne u tradicionalna tri. Time je nastavio svoju praksu jednostavnosti i skromnosti. Papa je testamentom prekršio još jednu vjekovnu tradiciju – umjesto u grobnicama ispod Bazilike Svetog Petra, Franjo će biti sahranjen u Bazilici Santa Marija Mađore, van Vatikana, koja mu je, kako je sam tvrdio, bila posebno draga.
 
&nbsp;

Danas sahrana pape Franja: Predsjednik Milatović, ministar Dukaj i potpredsjednik skupštine Camaj prisustvuju u ime Crne Gore

Vlada je danas na 78. sjednici odredila ministra javne uprave Maraša Đukaja da u ime Vlade prisustvuje sahrani pape Franja u Vatikanu 26. aprila.&nbsp;
Podsjetimo, ranije je saopšteno da će predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa suprugom prisustvovati sjutra sahrani Njegove Svetosti pape Franja.&nbsp;
U delegaciji koju predvodi predsjednik Milatović biće i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVladaCG%2Fstatus%2F1915764801382318282%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1915764801382318282%7Ctwgr%5E70ddcc32d384c0a5e2b890ea1f59da8236ee588d%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

Dukaj će u ime Vlade prisustvovati sahrani pape Franja

Oko 50 šefova država i deset vladajućih monarha do sada je potvrdilo prisustvo na sahrani poglavara Rimokatoličke crkve, pape Franja, koja će biti u subotu na Trgu Svetog Petra u Rimu, saopštio je danas Vatikan.
- Za sada je potvrđen dolazak 130 (stranih) delegacija na sahranu pape Franje - navodi se u saopštenju.
Sahrani će prisustvovati, između ostalih, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp, francuski predsjednik Emanuel Makron, kao i kralj i kraljica Španije.
Papa je preminuo u ponedeljak u 89. godini.

Oko 50 šefova država i deset monarha potvrdilo prisustvo na sahrani pape Franja

Pravoslavna crkva Crne Gore oplakuje upokojenje Svetog Oca Franja, velikog apostola za jedinstvo hrišćana i za odbranu tvorevine, naveo je u pismu saučešća arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo Dedeić, povodom smrti pape Franja. 
- Neka ga Gospod primi u svoju slavu i da nama snage da slijedimo Njegov sveti primjer - kazao je on.

Mitropolit Mihailo uputio pismo saučešća povodom smrti pape Franja

Italijanska vlada proglasila je petodnevnu žalost zbog smrti pape Franja.
Period žalosti će trajati do subote, kada će papa biti sahranjen u Bazilici Santa Maria Mađore u Rimu.
Kovčeg pape Franja biće izložen od srijede u 7.00 u Bazilici Svetog Petra u Rimu.
Ceremonija sahrane pape Franja će početi u subotu u 10.00 sati po lokalnom vremenu, &nbsp;na Trgu Svetog Petra, saopštio je Vatikan.
Kovčeg će potom biti prebačen u Baziliku Santa Maria Mađore u centru Rima, gdje će papa biti sahranjen, navodi se u saopštenju.

Petodnevna žalost u Italiji nakon smrti pape

Odnosi s Vatikanom važni su svakoj državi svijeta bez obzira na to koja je vjeroispovijest u njoj dominantna. Ogroman uticaj i vrhunska diplomatija Svete Stolice posebno se izučavaju. U diplomatiji se vrhuncem karijere ne smatra ambasadorsko mjesto u SAD, UK, Rusiji ili Kini. Nego pri Svetoj Stolici. Crna Gora je konkordat, dakle međudržavni ugovor s Vatikanom, zaključila još 1886, nakon osmogodišnjih pregovora. Odnosi su se razvijali uspješno sve vrijeme postojanja države Crne Gore. Nestankom naše zemlje 1918. i njenom obnovom formiranjem federativne države nakon II Svjetskog rata ti odnosi bili dio odnosa tadašnje Jugosavije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130452_ae2d18edeb6eadf877f153857cae136b5d57c30096c873863da14eb677a23056.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250422130452_ae2d18edeb6eadf877f153857cae136b5d57c30096c873863da14eb677a23056" data-rendition-name="original" width="639" height="430" loading="lazy" alt="Vatikan, 29. mart 1971. Josip Broz Tito i papa Pavle VI nakon obnove odnosa Jugoslavije i Svete Stolice"> <figcaption>Vatikan, 29. mart 1971. Josip Broz Tito i papa Pavle VI nakon obnove odnosa Jugoslavije i Svete StoliceStandard</figcaption> </figure>  Obnovom nezavisnosti steki su se uslovi da Crna Gora ponovo sama razvija odnose sa Svetom Stolicom u skladu sa svojim interesima. Ti odnosi su napredovali među ostalim i zaključenjem Temeljnog ugovora Crne Gore i Vatikana kojim je 2011. uređen položaj Katoličke crkve u našoj zemlji. U godinama koje su uslijedile odnosi su produbljivani dok se najzad nijesu stekli uslovi da se razmišlja o posjeti Pape Crnoj Gori. Posjete poglavara Katoličke crkve i vatikanske države nijesu samo posjete jednog vjerskog poglavara. One imaju daleko dublji, politički i društveni značaj što je potvrđeno stotinama puta, od Jovana Pavla II u Poljskoj 1979, do Franja u Jordanu, Izraelu i Palestini 2014. i Kubi 2015. Papa Franjo, koji je u Katoličku crkvu unio revolucionarne promjene očito je bio prava ličnost u pravom vremenu. Bio je dobar poznavalac Crne Gore zahvaljujući slučajnosti da ga je zaredio argentinski nadbiskup Emilo Ognjanović, crnogorkog porijekla, što je rado isticao u razgovorima s našim zvaničnicima. Delikatni odnosi Crne Gore sa Crkvom Srbije usovljavali su da se posjeta Pape Crnoj Gori planira i priprema diskretno. Tim prije što je Papa u prošloj deceniji prihvatio prijedlog Crkve Srbije da s Hrvatskom biskupskom konferencijom formira „mješovitu komisiju“ za razmatranje proglašenja svetim zagrebačkog nadbiskupa Alozija Stepinca, jer se Crkva Srbije tome izričito protivila. Prema analizama poznavalaca situacije Papa je na ovaj prijedlog pristao vjerovatno želeći da napravi most prema Ruskoj pravoslavnoj crkvi, ali je „mješovita komisija“ okončala rad nakon šest sastanaka bez ikakvog rezultata. No, veze s Crkvom Srbije su ostale.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130452_28efde2198c4ddbdfff74ad849ba94357a2ab25d8af86257468ac52ec2f68b84.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250422130452_28efde2198c4ddbdfff74ad849ba94357a2ab25d8af86257468ac52ec2f68b84" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Podgorica, 27. jun 2018: Kardijal Pjetro Parolin i premijer Duško Marković"> <figcaption>Podgorica, 27. jun 2018: Kardijal Pjetro Parolin i premijer Duško MarkovićGov.me</figcaption> </figure>  U skladu sa uobičajenim pravilima prvi formalni korak pripreme Papinog dolaska u Crnu Goru bila je posjeta druge po rangu ličnosti Vatikana našoj zemlji. Državni sekretar Svete Stolice, kardinal Pjetro Parolin doputovao je 27. juna 2018. u zvaničnu posjetu Crnoj Gori. Čelnik izvršne vlasti Svete Stolice je tokom višednevne posjete razgovarao s najvišim crnogorskim zvaničnicima i služio svete mise u Podgorici, Baru i Kotoru. Crkva Srbije, koja je s Vatikanom održavala odnose preko više posrednika, ovu posjetu nije mogla osujetiti, ali je pokušala relativizovati. Zatraženo je da se kardinal Parolin tokom zvanične posjete Crnoj Gori sastane i s najvišim velikodostojnikom Crkve Srbije u Crnoj Gori, mitropolitom Amfilohijem Radovićem. Sastanak bi potvrdio na djelu tezu Crkve Srbije i zvaničnog Beograda da Crna Gora ne može razvijati odnose sa Svetom Stolicom (ni sa drugim vjerskim zajednicama) mimo znanja i odobrenja Beogradske patrijaršije. Namjera je osujećena samo zahvaljujući renomeu i konekcijama tadašnjeg ambasadora Crne Gore pri Svetoj Stolici Miodraga Vlahovića koji je direktno kazao kardinalu Parolinu da takav eventualni razvoj događaja domaćin ne bi smatrao adekvatnim.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250422130452_6f130cee3980b38319586bb8ae7dd394ae02c0a7dd506f078bc9387749b7aa4f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250422130452_6f130cee3980b38319586bb8ae7dd394ae02c0a7dd506f078bc9387749b7aa4f" data-rendition-name="original" width="800" height="511" loading="lazy" alt="Cetinje, 28. jun 2018: Miodrag Vlahović, Pjetro Parolin, Aleksandar Bogdanović"> <figcaption>Cetinje, 28. jun 2018: Miodrag Vlahović, Pjetro Parolin, Aleksandar BogdanovićBojana Cupic</figcaption> </figure>  Posjeta Državnog sekretara Svete Stolice završena je veoma uspješno, te je neposredno nakon toga počela priprema sljedećeg koraka – posljednjeg pred dolazak Pape u Crnu Goru – zvanične posjete Predsjednika Vlade Crne Gore Svetoj Stolici. Duško Marković je bio u Vatikanu sredinom decembra 2019. Crkva Srbije je posjetu pokušala osujetiti najprije nizom tekstova plasiranih preko njemačko-austrijskih kanala unutar informativne službe Katoličke crkve, a kada to nije uspjeo onda i tvrdnjama da Crna Gora uvodi po vjerske zajednice diskriminirajući zakon izrečenim u pismu tadašnjeg patrijarha Irineja papi Franju objavljenom dva dana pred posjetu. No, posjeta je uprkos ovim naporima Beograda bila uspješna. Štoviše, tom prilikom je papa Franjo direktno saopštio premijeru Markoviću da planira da naredne godine posjeti Crnu Goru. Kardinal Parolin je najavio otvaranje Papske nuncijature, dakle rezidentnog predstavništva, Svete Stolice u našoj zemlji. To bi i praktično i formalno bila negacija teze zvaničnog Beograda i Crkve Srbije da se ona mora pitati za svako djelovanje Vatikana u Crnoj Gori. Nije bilo medija u regionu koji nije na naslovnici objavio vijest da Papa planira da posjetu našu zemlju. Poneki beogradski paradržavni tabloid je zavrištao naslovom poput „Milo ignoriše Irineja, a Papu oduševljeno dočekuje“, ali je stvar očito i u Beogradu smatrana dogovorenom. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FVladaCG%2Fstatus%2F1205807628997279744%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1205807628997279744%7Ctwgr%5Eeb55d90e2d13655b71b2ae20bd9d4caf4ce06f82%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Međutim, 2020. godina planirane posjete, bila je godina corona virusa. Papa je više puta izjavljivao da se nosi s koronom, ali da mu nedostaju kontakti s ljudima i putovanja. U Crnoj Gori su u međuvremenu počele povorke protesta protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti koje je organizovala Crkva Srbije. Papa Franjo se jednom oglasio na temu Zakona rekavši novinarima da Crna Gora ima pravo da donese takav zakon i da on tu ne vidi ništa sporno. Kada je pandemija prošla i kada više nije bilo zdravstvenih prepreka za putovanja, u Crnoj Gori nije ništa više bilo isto. Na vlast je zasjelo militantno svetosavlje na čelu s Vladom koju je skrojila Crkva Srbije. Sveta Stolica je posjetu Pape Crnoj Gori stavila ad-acta. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović bio je u Vatikanu marta 2024. Objavio je da je pozvao papu Franja da posjeti Crnu Goru. Ni slova nije objavljeno o stavu Svete Stolice o tome. U kontaktima koji su uslijedili sa zvaničnicima nove vlasti govori se ponovo o otvaranju Nuncijature, što je već dogovoreno i što je Vatikan najavio još prije šest godina. Posjeta se više, očito, ne razmatra. <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1771254940553359402%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1771254940553359402%7Ctwgr%5Eeb55d90e2d13655b71b2ae20bd9d4caf4ce06f82%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zašto papa Franjo nije posjetio Crnu Goru?

Predsjednik SAD-a Donald Tramp i prva dama Melanija Tramp prisustvovaće sahrani pape Franja, objavio je predsjednik SAD-a na svojoj mreži Truth Social.
- Melanija i ja ćemo ići na sahranu pape Franja u Rim. Radujemo se što ćemo biti tamo - napisao je Tramp.
Tramp je potpisao izvršnu naredbu kojom se naređuje da se sve savezne i državne zastave vijore na pola koplja u znak sjećanja na Franja, koga je nazvao „dobrim čovjekom“ koji je „volio svijet“, prenio je The Hill.
Datum sahrane određuju kardinali, ali se obično održava između četiri dana i šest dana nakon papine smrti. Uključuje misu u bazilici Svetog Petra, gdje će kovčeg biti lociran za javno razgledanje prethodnih dana.
Sahrana pape Jovana Pavla II 2005. održana je šest dana nakon njegove smrti. Tadašnji predsjednik Džordž Buš i bivši predsjednici Klinton i Džordž H. Buš, kao i drugi američki zvaničnici, prisustvovali su sahrani.
Nakon sahrane, katolički kardinali bivaju pozvani u Rim da učestvuju u onome što je poznato kao konklava, tokom koje tajnim glasanjem biraju novog papu.&nbsp;

Tramp objavio: Melanija i ja ćemo ići na sahranu pape Franja u Rim

Crkva Srbije danas je u prijestonici, ispred Cetinjskog manastira i u Vladičinoj bašti, organizovala dvadeset četvrti Pravoslavni dječji sabor. &nbsp;
Na sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske navodi se da je tokom manifestacije, između ostalog, obilježeno 180 godina od izgradnje i vijek od obnove Njegoševe kapele.
Tim povodom dječji hor ispred Cetinjskog manastira izveo je pjesmu u kojoj se poziva na povratak kapele na Lovćenu.
- Vratimo kapelu na vrh Lovćena, tad će se radosno nasmijati Njegoševa sjena - glasi refren pomenute pjesme.
Podsjetimo, prvobitna kapela na Lovćenu bila je posvećena mitropolitu Petru I Petroviću i ona je oštećena tokom Prvog svjetskog rata.
Nakon rata, odlukom kralja Aleksandara Karađorđevića porušena je stara i napravljena nova kapela.
Umjesto crnogorskom vladici, Aleksandar ju je posvetio svetom Đorđu i rođenju svog sina prijestolonasljednika Petra II.
Sprski mitropolit Joanikije je više puta pozvao na obnovu kapele, a prošle godine to je uradio i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKonteZanovic%2Fstatus%2F1966858526313377804%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1966858526313377804%7Ctwgr%5E220e0835a1443a29bf8a3fa74205bfc71c44cebf%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Djeca na Cetinju pjevala o povratku kapele na Lovćenu

Pripadnici Posebne jedinice policije su u Budvi, Kotoru i Tivtu vršili pojačanu kontrolu osoba i vozila sa akcentom na kontrolu organizovanih kriminalnih grupa i operativno interesantnih lica, saopštila je Uprava policije.&nbsp;
Policija je na X nalogu objavila da Posebna jedinica nastavlja preventivno-represivne aktivnosti u cilju sprečavanja nasilja, izvršenja krivičnih djela i stvaranja povoljnog ambijenta za život građana.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1966890033966969316%2Fphoto%2F3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

UP: Pojačane kontrole u Budvi, Kotoru i Tivtu

Čuveni reditelj Kokan Mladenović govorio je u emisiji E uživo na Televiziji E o značaju pozorišta, pozorišnim ansamblima, položaju kulture, studentskim protestima i blokadama, ali i o prekidu projekcije filma Roda na Džada Film Festu u Podgorici.
– Prekid projekcije filma Roda je rezultat formiranja javne svijesti, a javna svijest je formirana onako kako odgovara vladajućoj eliti – rekao je Mladenović.
Politika se, kako kaže, uvukla u pozorište, nipodaštavajući kulturu, jer kada neko stavi nulu na početku budžeta, on zaista i misli da je vrijednost kulture – nula.
Od devedesetih naovamo, ističe Mladenović, ljudi se navikavaju na netoleranciju, jer je došlo vrijeme u kojem sve što je drugačije postaje neprijateljsko.
– Ja sam Titov pionir, jugoslovensko dijete, nosio sam Štafetu mladosti dva puta i to su stvari koje su nas formirale. Jugoslovenska zajednica bila je jedinstvo suprotnosti, smatrali smo da nas raznolikosti obogaćuju, a da nas ne frustriraju. A onda je došlo to neko vrijeme da sve što je drugačije postaje i neprijateljsko – rekao je Mladenović.
On smatra da se automatski diskriminiše sve što se ne uklapa u standarde politike, nacije ili estetike.
– To što se desilo u Podgorici proizilazi iz formiranja javne svijesti, a ona se formira onako kako odgovara političkim elitama. To što gledate po medijima u Srbiji... Ja predajem na fakultetu i zaljubljen sam u svoje studente, u njihovu hrabrost i pokret. Pa se profesor pita – odakle oni nama takvi kakvi jesu, kad ih od devedesetih trujemo mržnjom? Ono što im se servira u javnom životu ispunjeno je mržnjom i netolerancijom, a oni tako samorodni pokušavaju da nešto poprave i nadam se da će u tome uspjeti – istakao je Mladenović.
Političari su servis građana, podsjeća on, pa ako neko nije zadovoljan servisom – mijenja ga, a samim tim i vlast.
– Ta elita, te dahije koje mi sebi izaberemo, nametnemo i dozvolimo da vladaju našim životima – bili to obijesni popovi koji po Beogradu zidaju vile od 750.000 eura, renoviraju ih, ili milioneri, tajkunski političari kod nas – potpuno je svejedno. Mi smo dozvolili njima da zloupotrebljavaju ono što jeste demokratija – naglasio je Mladenović.
Do te mjere je, kako navodi, zlo metastaziralo u Srbiji da se može objasniti stihom iz Šekspirovog Kralja Lira: „Neka se sve promijeni, ili neka sve nestane“.
– Demokratija zapadnog tipa je demokratija neoliberalnog fašizma, a ne realna demokratija kako je zamišljamo. Crkva i religija svakako nijesu idealne da budu stožer društva. Sve u svemu, ima jako malo uporišta za građenje nekog novog svijeta i novog života. Mislim da se naše političke elite razlikuju samo po koristoljublju i po tome što zloupotrebljavaju političke programe i glasače isključivo za lično bogaćenje – tu nema razlike – zaključio je Mladenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHMRPQjkT-Iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Mladenović: Mi smo smatrali da nas raznolikosti obogaćuju, a onda je došlo vrijeme da sve što je drugačije postane neprijateljsko

Građanska inicijativa „21. maj“ ocijenila je da se Crna Gora nalazi na putu da završi u ekološkom ćorsokaku, upozoravajući da bi poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, moglo postati jednako nepremostivo kao i poglavlja 23 i 24 – pravda, bezbjednost i vladavina prava.
- Od dana usvajanja obmanjujuće deklaracije o ekološkoj državi pa do danas učinjeno je sve što je moguće da se devastira prostor, deformiše urbanističko planiranje i upropasti životna sredina. Združenim snagama korumpiranih vlasti, predatorskih investitora, potplaćene struke i dobrog dijela građana ruinirani su prirodni ambijent i životni prostor - navode iz inicijative.
Kako dodaju, najveći devastatori bili su i ostali političke partije i njihovi lideri, korumpirani službenici, kapitalistički kompradori, dio sveštenstva i podmitljivi birači.
- Zato ne čudi kada danas svjedočimo prijetećem i bizarnom govoru lidera jedne provincijalno-nacionalističke stranke, usmjerenom protiv uređenja životne sredine ili razumnih stavova građanskog aktiviste Aleksandra Dragićevića. Još manje čudi kada čujemo pihtijasto mišljenje tzv. ministra ekologije koji bi u svakoj istinskoj ‘ekološkoj državi’ već bio razriješen i za kaznu poslat na višemjesečno pošumljavanje goleti i iskorjenjivanje potkornjaka - poručuju iz GI „21. maj“.

GI 21. maj: Crna Gora na pragu ekološkog ćorsokaka

,,Saznala sam da je jedna osoba iz pravosudnog sistema, bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, povezana sa slučajem šverca cigareta.” &nbsp; Ova izjava Jelene Perović, bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije, tokom jučerašnjeg iznošenja odbrane na ročištu u podgoričkom Višem sudu - uzburkala je crnogorsku javnost. &nbsp; Identitet te osobe otkrio je zviždač sa kojim se Perović ciljano sastala u Ljubljani prije dvije godine. Zanimljivo, u optužnom aktu protiv bivše direktorice ASK-a se i službeni put u Sloveniju tretira kao – zloupotreba službenog položaja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220090_b9580cfccf9981c3a12c32fce5b4ab91aae835442c36fb4a9c6126929e38fdb2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091220090_b9580cfccf9981c3a12c32fce5b4ab91aae835442c36fb4a9c6126929e38fdb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1263" loading="lazy" alt='NA UDARU ,,KOLEGA": Jelena Perović, bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije '> <figcaption>NA UDARU ,,KOLEGA": Jelena Perović, bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Na više upita Televizije E, juče i danas, Jelena Perović nije željela da otkriva ime i prezime osobe za koju ima informacije o povezanosti sa kriminalom krijumčarenja cigareta. No, prema navodima više izvora iz Uprave policije, ali i aktuelnog vrha Agencije za sprječavanje korupcije, ta – uslovno rečeno - sumnjiva osoba je aktuelni sudija, bivši tužilac, čiji identitet je poznat Televiziji E, ali ga neće, za sada, otkrivati. &nbsp;&nbsp; Prve sumnje na povezanost sa švercom cigareta nekadašnjeg tužioca, sadašnjeg sudije - pokrenute su nakon jedne policijske akcije 2017. godine kada je – tadašnji tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici - propustio da reaguje kada je zaplijenjen kamion švercovanih cigareta na putu Podgorica – Danilovgrad – Nikšić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220094_b9baaa6efa6dfc6ccb1f74ea724ea1ea1be832bd0c9b8625bfd32fb01378f138.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091220094_b9baaa6efa6dfc6ccb1f74ea724ea1ea1be832bd0c9b8625bfd32fb01378f138" data-rendition-name="original" width="750" height="500" loading="lazy" alt="DA LI JE ŠVERC CIGARETA KAŽNJIV: Cigarete iz skladišta u Luci Bar "> <figcaption>DA LI JE ŠVERC CIGARETA KAŽNJIV: Cigarete iz skladišta u Luci Bar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POLICIJSKA AKCIJA I TUŽILAČKO ,,MIROVANJE” &nbsp; Policijskim provjerama na magistralnom putu Podgorica - Danilovgrad zaustavljen je kamion za kojeg se sumnjalo da transportuje nelegalne cigarete. Nakon policijske akcije koja je obavljena maja 2017. godine obaviješten je tužilac iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici koji je kasnije tog dana konstatovao da je policija zaplijenila cigarete bez porijekla i akciznih markica markice, količine više od 300 paketa. &nbsp; Iako je bilo riječ o klasičnom švercerskom poslu, tužilac je djelo kvalifikovao kao carinski prekršaj i naložio da se cigarete prebace u carinski magacin na Ćemovskom polju. &nbsp; Tako se ispostavilo se da je uspješna policijska akcija zapljene cigareta, kojom je komandovao načelnik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marko Kalezić - bila uzaludna. Cigarete su, nakon što je plaćena kazna za carinski prekršaj, vraćene vlasnicima, odnosno švercerskoj ekipi koja je nastavila da se bavi unosnim poslom. &nbsp;&nbsp; MILJENIK STARE I NOVE VLASTI Postupanje podgoričkog tužioca nije tada bilo pod lupom vrha tužilaštva, a on je nastavio da povremeno radi u korist ljudi koji su se bavili krijumčarenjem cigareta. Nakon političkog potresa 2020. godine tužilac nije bio u nemilosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220098_ca0a0772cc0d8e55d9e233bdd9952ba145cd58581c2b94965bfd8fbeb16367a3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025091220098_ca0a0772cc0d8e55d9e233bdd9952ba145cd58581c2b94965bfd8fbeb16367a3" data-rendition-name="original" width="1009" height="638" loading="lazy" alt="PRIJATELJI SE (NE) NAPADAJU: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović"> <figcaption>PRIJATELJI SE (NE) NAPADAJU: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Naprotiv: nova ekipa u Speciijalnom tužilaštvu, posebno novoizabrani šef Vladimir Novović, pružao mu je &nbsp;punu podršku i postali su bliski prijatelji. &nbsp; Jelena Perović je na jučerašnjem ročištu u Višem sudu u Podgorici istakla da joj je zviždač u Sloveniji dao puno informacija, ali ne samo o upletenosti tužioca u krijumčarenje cigareta, več i nekim drugim nezakonitim radnjama. &nbsp; Osim ilegalnog posla sa cigaretama, tadašnja direktorica Agencije za sprječavanje korupcije dobila je informacije i o ljudima iz struktura vlasti koji su povezani sa pranjem novca u državama Balkana. &nbsp; ,,RUTA ŠVERCA” &nbsp;- Dobila sam informaciju da je Specijalno državno tužilaštvo imalo saznanja o tim aktivnostima, ali je zaštitio tu osobu. Dobila sam i rutu puta, kao i sadržaj cigareta, a dobili smo i podatke da iz Skaj komunikacije – za koju smatram da sama za sebe ne može biti dokaz nego putokaz za ozbiljna krivična djela - da su neke strukture iz vlasti povezane sa pranjem novca u zemljama regiona – tako je govorila na ročištu u četvrtak Jelena Perovi. Kakva će biti reakcija? &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220094_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025091220094_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583" data-rendition-name="original" width="768" height="552" loading="lazy" alt="NAJAVA: Portparol SDT-a Vukas Radonjić"> <figcaption>NAJAVA: Portparol SDT-a Vukas Radonjić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić je, izjavi za Televiziju E, istakao da je od Višeg suda u Podgorici zatražio zapisnik sa jučerašnjeg ročišta kako bi, citiramo, ,,razmotrilo odbranu optužene i eventualno odlučilo o formiranju posebnog predmeta”. &nbsp; Koliko će daleko Specijalno tužilaštvo htjeti da istražuje - veliko je pitanje. I nije riječ o nesposobnosti, već o mogućem nedostatku volje. &nbsp; PRIJATELJSKA PODRŠKA &nbsp; Jer do sada je upravo vrh SDT-a, odnosno glavni specijalni tužilac Novović, štitio ali i promovisao svog druga iz tužilaštva. &nbsp; &nbsp;Prvo je Novović svog prijatelja, zajedno sa još dvoje tužilaca, predložio februara 2023. godine Tužilačkom savjetu da postanu tužioci u Specijalnom državnom tužilaštvu. Promovisao je Novović svog prijatelja iz redova tužilaca iako je, godinu ranije, 2022. godine disciplinska tužiteljka Danka Ivanović-Đerić otvorila disciplinski postupak protiv tog tužioca. &nbsp; Nije to spriječilo njegovo napredovanje u karijeri. Zahvaljujući dobrim leđima u vrhu Specijalnog državnog tužilaštva, ali i u vrhu politike, specijalni tužilac – kojem, ponavljamo, Televizija E za sada neće otkrivati identitet - &nbsp;izabran je u paketu sa još četvoro pravnika, u zvanje sudije Višeg suda u Podgorici. &nbsp; Zato će biti zanimljivo gledati – da li će stvarno, kako najavljuje porparol SDT-a Radonjić, krenuti akcija Specijalnog tužilaštva ili će opet biti onoga što smo gledali tokom posljenje tri, četiri godine – specijalne, selektivnog postupanja Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Ko je nekadašnji tužilac, sadašnji sudija - povezan sa švercom cigareta?

Priča o vetingu u policiji, koji mjesecima sprovode Demokrate Alekse Bečića, često je korišćena za bezobzirnu ličnu osvetu. &nbsp; To pokazuju i slučajevi disciplinskih postupaka koji se vode protiv Milovana Pavićevića, Milorada Žižića, Darka Mađarića, iskusnih, višestruko nagrađivanih policijskih funkcionera koji su sada na meti takozvanog vetinga. Ili, preciznije rečeno - lične osvete i progona aktuelnog čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića! NAGRADE ZA POLICAJCE CB NIKŠIĆA Dokumenta kojima raspolaže Televizija E, kao i podaci izvora iz policije, ukazuju da je Šćepanović svoj lični odnos prema Pavićeviću, Žižiću i Mađariću, iz 2013, 2014. i 2015. godine, odnosno iz vremena zajedničkog rada u Centru bezbjednosti Nikšić, praktično preselio u operativni izvještaj kada je postao član Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; Nije poznato što su bili grijesi Pavićevića ili Žižića prema Lazaru Šćepanoviću, tadašnjem inspektoru za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. Izvjesno je da je &nbsp;Šćepanović policijski posao učio u odličnim uslovima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f" data-rendition-name="original" width="759" height="382" loading="lazy" alt='ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević'> <figcaption>ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Centar bezbjednosti Nikšić je u periodu 2013. do 2015, &nbsp;pod rukovodstvom Pavićevića, tadašnjeg načelnika CB Nikšić i njegovih prvih saradnika – Žižića, šefa nikšićke kriminalističke policije i Mađarića, komandira nikšićke policije, bio je prepoznat po uspješnom i kvalitetnom odgovoru na bezbjednosne izazove, prijetnje i rizike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801" data-rendition-name="original" width="1070" height="1245" loading="lazy" alt="DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića "> <figcaption>DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  O tome svjedoče i nagrade koje su pripadnici Centra bezbjednosti Nikšić dobili maja 2013, od tadašnjem ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića za rasvjetljavanje napada na novinarku lista ,,Dan” Lidiju Nikčević. Tada je 15 policijskih službenika dobilo novčanu nagradu u iznosu jedne prosječne mjesečne zarade. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici "> <figcaption>NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Među njima Milovan Pavićević, tadašnji načelnik CB Nikšić, Milorad Žižić, načelnik Stanice kriminalističke policije CB Nikšić, Darko Mađarić, komandir stanice policije, kao i Lazar Šćepanović, tada samostalni policijski inspektor I klase za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. &nbsp; LIČNI ANIMOZITETI I ANONIMNA PRIJAVA &nbsp; Nikšić je tih godina karaktrerisao, kako se to policijskim žargonom kaže, &nbsp;stabilan javni red i mir. Bilježen je trend pada kriminaliteta i visok procenat riješenosti teških krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata, požara, eksplozija, razbojništava i drugih teških imovinskih delikata… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt='TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić'> <figcaption>TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Lazar Šćepanović je tada bio mladi inspektor u jedinici za suzbijanje opšteg kriminaliteta i u saradnji sa svojim kolegama davao je, tvrde izvori Televizije E, značajan doprinos u rešavanju teških krivičnih djela. Šćepanoviću je, bez sumnje, &nbsp;imponovao lični uspjeh, ali mu je, ističu sagovornici naše televizije, zasmetao uspjeh kolektiva jer je smatrao da tako drugi napreduju zahvaljujući - njegovom radu. &nbsp; Zanimljivo, upravo u to vrijeme sektor Unutrašnje kontrola policije dobio je anonimnu prijavu da rukovodstvo nikšićke policije fingira rezultate rada i prikazuje da su policijske akcije uspješne, kako bi napredovali u službi. Mnogi u Centru bezbjednosti Nikšić su tada bili ubijeđeni da je autor prijave – nezadovoljni inspektor Šćepanović. &nbsp; Na osnovu te anonimne prijave službenik Unutrašnje kontrole policije Mićo Radović je sproveo istragu i zatvorio slučaj sa nikšićkim Osnovnim državnim tužilaštvom. Kosntatovano je da prilikom kontrole nijesu registrovane nepravilnosti u policijskom radu. Tu se, međutim, nije završio posredni obračun Šćepanovića sa Pavićevićem, Žižićem i Mađarićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić"> <figcaption>UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NOVE OPTUŽBE I ,,PRIVATNA KOMISIJA” &nbsp; Gotovo isti spektar optužbi iz anonimne prijave koja je predata 2014. godine pojavio se deset godina kasnije u operativnim izvještajima predatim Komisiji za bezbjednosne provjere za Milovana Pavićevića, Milorada Žižića i Darka Mađarića. &nbsp; Prethodno je Lazar Šćepanović sebe predložio za člana Komisije dok je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije. U Komisiji je bio i njegov kum Đođrije Peković, kao i dobra prijateljica Ljiljana Zejak. Na čelu Komisije je, na prijedlog ministra Danila Šaranovića bio Darko Vujović. Nakon Vujovićeve smjene Ljiljana Zejak je postala presjednica, kao osoba od ličnog povjerenja Lazara Šćepanovića i Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419" data-rendition-name="original" width="872" height="545" loading="lazy" alt="ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić"> <figcaption>ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Krajem jula Televizija E je objavila dokumenta koja su pokazala da je disciplisnki postupak protiv bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića baziran na lažnim informacijama, da su falsifikovana pojedina dokumenta i da je u svemu, osim Lazara Šćepanovića, vrlo negativnu ulogu imao Goran Jokić, načelnik regionalnog policijskog centra ,,Centar”. &nbsp; Izvori iz bezbjednosnog sektora pokazali su našoj medijskoj kući podatke da je Pavićević dobio pozitivno mišljenje ANB-a, ali da su operativnom izvještaju koji je, nezakonito, poslužio za otvaranje disciplinskog postupka - prikazane netačne informacije. &nbsp; &nbsp;Slična je situacija bila i sa Miloradom Žižićem i Darko Mađarićem, nagrađivanim policijskim službenicima protiv kojih je, po naredbi Lazara Šaranovića, pokrenut disciplinski postupak. &nbsp; PROGON PO POLITIČKOM I LIČNOM SPISKU &nbsp; Sve to ukazuje da se iza navodne akcije čišćenja policije od kiminalaca u njoj, vodi beskrupulozna politička akcija uklanjanja nepodobnih. &nbsp; Zato su Pavićević, Žižić i Mađarić psotali ključne mete u akciji kodnog imena "Značka" koju predvodi čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović a odobrava minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. &nbsp; Pitanje je, međutim, ko će sjutra, kada se nakon prijava advokata targetiranih policijskih službenika, na sudu dokažu da su procesi bili montirani – snositi krivicu: država ili Šćepanović i Šaranović kao kljčne figure besprizorne akcije političkog progona. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanovićev lični rat protiv bivših nadređenih policijskih oficira

Stvarni razlog službenog putovanja u Ljubljanu bio je sastanak sa zivždačem, koji mi je ukazao na korpuptivne radnje u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). To je danas tokom iznešenja odbrane pred podgoričkim Višim sudom ispričala bivša direktorica Agencije za sprječavanje korpucije (ASK) Jelena Perović.
Bivša direktorica ASK-a, negirala je krivična koja joj se stavljaju na teret.
Perović je kazala da joj je zviždač ispričao njegova saznanja da osoba iz pravosudnog sistema, a koja je bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, omogućava šverc cigareta.
“Dobila sam podatak da, pored toga što je o svemu tome SDT imalo podatke, zaštitilo je tu osobu. Takođe dobila sam rute puta i informacije o cigaretama koje su trebale da budu švercovane kao i podatak da u SKY aplikaciji postoje podaci za ozbiljna krivična djela. Takođe, dobila sam informacije da su važni ljudi iz tužilastva povezani sa pranjem novca u zemlji i okruženju. Naglašeno mi je i da SDT u radu krši administrativne propise, zbog čega sam otvorila poseban postupak. Kada sam to uradila znali smo da sam pod posebnim pritiscima bezbjednosnih struktura.”
Službenu zabilješku o tome, kaže Perović nije sastavila jer je za takve optužbe željela da sačeka materijalne dokaze koji joj još nisu dostavljeni.
Istakla je da su "varijabile određivane &nbsp;prema visini i učinku zaposlenih u ASK-u, koji su svi dali svoj maksimum u radu".&nbsp;
"Tako da su dobijali varijabilno dio pa sam smatrala da taj dio pripada i meni“, istakla je ona.
Dodala je da je svako putovanje koje je zabilježeno se i desilo.
Perović je navela da je tokom svog mandata od dijela pravosuđa doživljavala razne pritiske.
„Tužiteljka Maja Janković je rekla Aleksi Bečiću iz Demokrata da ću biti uhapšena, što je on javno objavio u 10 sati, a slobode sam lišena u 15 sati pred svojim zaposlenima“, rekla je bivša direktorica ASK-a.
Nakon toga, tužiteljka Janković je od sudije zatražila da joj se, nakon završenog ročišta, dostavi zapisnik sa današnjeg suđenja, kako bi ga proslijedila nadležnim organima.
Nastavak suđenja zakazan je za sjutra.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i njene pomoćnice Nine Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva ranije je saopšteno da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Tužilaštvo je tereti da navodno sebi i drugima nezakonito pribavila korist veću od 60.000 eura od avgusta 2020.do februara 2024. godine.

Perović: Bečiću tužiteljka rekla da ću biti uhapšena

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Boris reagovao je povodom izjava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića prilikom susreta sa vaseljenskim patrijarhom Vartolomejom juče u Istanbulu, navodeći da je to još jedan otvoreni udar na interese pravoslavnih Crnogoraca i na istorijski identitet Crne Gore. 
Smatra da je Milatović, umjesto da govori u ime svih građana i zastupa državne interese, izabrao je da se ponovo stavi na stranu Srpske pravoslavne crkve, hvaleći neustavni Zakon o slobodi vjeroispovijesti iz 2021. godine i štetan takozvani Temeljni ugovor koji je tadašnja Vlada sklopila sa SPC. 
- Time je poslao jasnu poruku da ne priznaje ni istorijsko ni savremeno pravo pravoslavnih Crnogoraca i Crnogorske pravoslavne crkve - ističe Boris.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-upoznao-vartolomeja-da-je-crna-gora-donijela-zakona-o-slobodi-vjeroispovijesti-i-temeljne-ugovore-sa-vjerskim-zajednicama&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Reagovanje prenosimo u cjelosti:
"Izjava kabineta predśednika Jakova Milatovića povodom njegove pośete Carigradskoj patrijaršiji predstavlja još jedan otvoreni udar na interese pravoslavnih Crnogoraca i na istorijski identitet Crne Gore. Umjesto da govori u ime svih građana i da zastupa državne interese, Milatović je izabrao da se ponovo stavi na stranu Srpske pravoslavne crkve, hvaleći neustavni Zakon o slobodi vjeroispovijesti iz 2021. godine i štetan t.z.Temeljni ugovor koji je tadašnja Vlada sklopila sa SPC. Time je poslao jasnu poruku da ne priznaje ni istorijsko ni savremeno pravo pravoslavnih Crnogoraca i Crnogorske pravoslavne crkve.
Posebno zabrinjava činjenica da predśednik Crne Gore, i to baš u Carigradskoj patrijaršiji, nije pomenuo ni jednu riječ o diskriminaciji kojoj je CPC godinama izložena. Već pune dvije godine Ministarstvo pravde, protivno zakonima i Ustavu, donosi odluke na štetu CPC. Ta rješenja dva puta je oborio Upravni sud Crne Gore, potvrđujući jasno da je riječ o nezakonitom i pristrasnom postupanju. U oba slučaja sud je presudio u korist Crnogorske pravoslavne crkve i njenog zakonito izabranog poglavara, Mitropolita Borisa, potvrđujući njegov legitimitet na mjestu poglavara CPC. I pored tih presuda, Ministarstvo pravde i dalje odbija da postupi po obavezujućim sudskim odlukama, što predstavlja skandal neviđenih razmjera i otvoreno kršenje pravnog poretka.
Ovakvo ponašanje ima i ozbiljnu krivičnopravnu dimenziju. Svako svjesno odbijanje da se sprovede odluka suda i donošenje novih nezakonitih rješenja sa ciljem pogodovanja SPC predstavlja klasičan primjer zloupotrebe službenog položaja. Ministar Bojan Božović i njegovi saradnici moraju znati da time ne samo da diskriminišu CPC i njene vjernike, već i urušavaju temelje pravne države u Crnoj Gori, što ih direktno izlaže krivičnoj odgovornosti.
Pored pravnog, ovdje je ključno i kanonsko pitanje: Po pravoslavnim pravilima, svaki narod ima pravo na svoju autokefalnu crkvu, a granice crkve prirodno se poklapaju sa granicama države. Tako danas postoje , Grčka, Bugarska, Rumunska, Gruzijska, Ukrajinska, Makedonska, Poljska, Albanska, Srpska i Ruska pravoslavna crkva. Ako svi ti narodi uživaju to pravo, po čemu se ono jedino osporava Crnogorcima?
Podśećamo da Crnogorska pravoslavna crkva nije nikakva improvizacija, već autentična naslednica Crnogorske - Cetinjske mitropolije, koja je stoljećima bila nezavisna i autokefalna. Njena autokefalnost nije ukinuta nikakvim crkvenim saborom niti kanonskim postupkom, već političkim dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića 1920. godine, kao dio okupacije i nasilne integracije Crne Gore u Kraljevinu SHS. Dakle, riječ je o klasičnom činu političke represije, a ne o crkvenom aktu.
U tom kontekstu, Milatovićeva izjava ne samo da je politički neodgovorna, već i uvredljiva za sve građane koji vjeruju u Crnu Goru kao sekularnu i pravnu državu. On se ponaša kao portparol SPC , a ne kao predśednik države.
Hvaleći rad Amfilohija Radovića da li je u to ubrojao prolivanje krvi na Petrovdan 1991.godine pred Cetinjskim manastirom, dovoćenje Arkana i njegove paravojske u manastir, zakivanje Crnogoraca na Vezirov most, negiranje genocida u Srebrenici, dovođenje raznih saradnika obavještajnih službi iz regiona, pośete Palama, skrivanja Radovana Karadzića u manastirima... sa ovim i mnogo čime nas je "zadužio" "pukovnik" -Amfilohije - Risto Radović.
 Milatović umjesto da iskoristi pośetu Carigradskoj patrijaršiji da ukaže na višegodišnju nepravdu prema CPC i da traži podršku za njenu ravnopravnost, on se stavlja u službu tuđih interesa, veličajući veleizdajnički akt Dritana Abazovića, odnosno potpisani tememeljni ugovor sa Crkvom Srbije.
Zbog svega navedenog, jasno je da predśednik Milatović nastavlja da vodi politiku potčinjavanja Crne Gore, dok njegovi saradnici u izvršnoj vlasti, predvođeni ministrom pravde, uporno gaze zakone i presude suda. Ali jedno moraju znati: svaki pokušaj ponižavanja i brisanja crnogorskog identiteta naići će na snažan i odlučan otpor pravoslavnih Crnogoraca i svih slobodnih građana Crne Gore.
Crna Gora nikada neće biti tuđa prćija, niti će crnogorski narod odustati od prava na svoju Crnogorsku Crkvu, svoj Crnogorski jezik i svoje dostojanstvo."

Tag: papa-franjo