Papa Lav XIV prvi put u svom pontifikatu poziva kardinale iz cijelog svijeta u Vatikan u srijedu i četvrtak, kao odgovor na zahtjeve za kolegijalnijim upravljanjem Katoličkom crkvom.
Sva 245 kardinala, bilo da borave u Rimu ili dolaze s nekog od pet kontinenata na kojima djeluju, pozvana su da učestvuju na ovom dvodnevnom zatvorenom sastanku.
Ovaj „vanredni konzistorij“ odgovor je na zahtjeve kardinala iznesene prije izbora Lava XIV u maju, da se uvede veća horizontalnost u upravljanje Crkvom, rekli su vatikanski izvori za AFP.
<h3>Novi stil upravljanja nakon pape Franja</h3>
Tokom svog dvanaestogodišnjeg pontifikata papa Franjo suočavao se s kritikama zbog načina upravljanja, koji se ponekad smatrao previše individualnim, pa čak i autoritarnim. Ovaj argentinski papa sazvao je samo jedan izvanredni konzistorij, dok se u ostalom periodu oslanjao na „Vijeće kardinala“, koje je brojalo svega desetak članova.
Godina 2025. bila je godina tranzicije papinstva, obilježena nastavkom velikih projekata koje je započeo njegov prethodnik. Posebno se to odnosi na Jubilej, odnosno „Svetu godinu“ Katoličke crkve, koja je završena u utorak, a ovaj konzistorij smatra se preuzimanjem direktnog upravljanja pape Lava XIV.
<h3>Zajedništvo i dijalog kao temelji novog pristupa</h3>
- Vijeće će obilježiti trenuci zajedništva i bratstva, kao i vrijeme posvećeno razmišljanju, dijeljenju i molitvi- naveo je Vatikan u decembru, ne otkrivajući teme koje će se naći na dnevnom redu.
Cilj ovih susreta biće podsticanje zajedničkog razlučivanja, kao i pružanje podrške i savjeta Svetom Ocu u obavljanju visoke i zahtjevne dužnosti na čelu univerzalne Crkve.
Poglavar Katoličke crkve ima ovlašćenje da saziva redovne javne konzistorije, čiji je osnovni cilj imenovanje novih kardinala, kao i izvanredne konzistorije — skupštine koje okupljaju cio Kardinalski zbor radi rasprave o pitanjima od posebnog značaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Papa Lav poziva sve kardinale svijeta na vanredni sastanak u Vatikan

Papa Lav XIV je u prvoj božićnoj propovijedi u četvrtak osudio uslove u kojima žive Palestinci u Pojasu Gaze, što predstavlja neuobičajeno direktnu poruku tokom svečane mise, kada hrišćani širom svijeta obilježavaju rođenje Isusa Hrista. Lav, prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država, kazao je da priča o Isusovom rođenju u štali pokazuje da je Bog „podigao svoj krhki šator“ među ljudima svijeta.
- Kako onda da ne mislimo na šatore u Gazi, koji su sedmicama izloženi kiši, vjetru i hladnoći - upitao je papa.
Lav, koji obilježava svoj prvi Božić otkako su ga svjetski kardinali u maju izabrali da naslijedi pokojnog papu Franja, ima diplomatskiji stil od svog prethodnika i u pravilu se uzdržava od političkih komentara u svojim propovijedima.
Ipak, novi papa je u više navrata u posljednje vrijeme izrazio zabrinutost zbog životnih uslova Palestinaca u Gazi, a novinarima je prošlog mjeseca poručio da rješenje višedecenijskih sukoba i patnje civila širom svijeta mora biti zasnovano na miru i pravdi.
Tokom mise u četvrtak, kojoj su prisustvovale hiljade vjernika u Bazilici Svetog Petra, Lav se osvrnuo i na uslove u kojima žive beskućnici širom svijeta, kao i na razaranja izazvana ratovima.
- Krhko je tijelo bespomoćnog stanovništva, izmučenog tolikim ratovima, onima koji su u toku ili su završeni, a koji za sobom ostavljaju ruševine i otvorene rane. Krhki su umovi i životi mladih ljudi prisiljenih da uzmu oružje u ruke, koji na ratištima osjećaju besmisao onoga što se od njih traži i neistine kojima su ispunjeni pompezni govori onih koji ih šalju u smrt - poručio je Papa Lav XIV.
Papa će kasnije u četvrtak uputiti tradicionalnu božićnu poruku i blagoslov „Urbi et Orbi“ (gradu i svijetu), koji se uobičajeno odnose na globalne sukobe i stanje u svijetu.

Papa Lav na božićnoj propovijedi: Kako da ne mislimo na šatore u Gazi?

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je danas od pape Lava XIV da Vatikan zvanično prizna nezavisnost Kosova. 
 
Ona je, nakon sastanka održanog u subotu, u video-poruci objavljenoj na Fejsbuku, rekla da je to bio važan dan za odnose između Kosova i Vatikana.
Istakla je da je, osim susreta sa papom, razgovorala i sa državnim sekretarom Vatikana, kardinalom Pietrom Parolinom.
- Na sastanku sa njegovom svetošću iznijela sam nadu i vjeru cijelog naroda Kosova da će Vatikan konačno donijeti dugo očekivanu odluku o priznanju Republike Kosovo, priznajući i dugotrajna stradanja našeg naroda u nastojanju da živi slobodno i nezavisno- izjavila je Osmani.
Ona je naglasila da bi takva odluka imala pozitivan uticaj ne samo na Kosovo, već i na mir, stabilnost i blagostanje u regionu.
Osmani je takođe istakla istorijske veze Kosova sa hrišćanstvom, naglasivši da je „dardanska zemlja“ svijetu podarila istaknute ličnosti poput Đorđa Kastriota – Skenderbega, Svete Majke Tereze, cara Konstantina i Justinijana, kao i druge važne ličnosti za istoriju humanizma i evropske civilizacije.
U sjedištu Posebne misije Kosova pri Svetoj Stolici, Osmani će organizovati novogodišnji prijem za predstavnike Vatikana, diplomate i druge ličnosti.
Kako je saopšteno, kosovska predsjednica će tokom posjete realizovati i niz drugih aktivnosti, s ciljem produbljivanja odnosa Kosova i Svete Stolice.

Vjosa Osmani od pape zatražiila priznanje nezavisnosti Kosova

Papa Lav XIV pomolio se danas sa duhovnim poglavarom svjetskih pravoslavnih hrišćana, patrijarhom Vartolomejem, u patrijaršijskoj crkvi Svetog Đorđa u Istanbulu, tokom svoje prve inostrane posjete Turskoj.
U crkvi su zajedno izmolili doksologiju, himnu hvale i slave Bogu, i potpisali zajedničku deklaraciju u kojoj se obavezuju da će preduzeti hrabre korake na putu ka jedinstvu, uključujući i pronalaženje zajedničkog datuma za Uskrs.
Takođe su izrazili duboku zabrinutost zbog stanja u svijetu i odlučnost da ne izgube nadu.
Istočne i zapadne crkve razišle su se tokom Velikog raskola 1054. godine, podjele koja je u velikoj mjeri proistekla iz neslaganja oko primata pape.
Iako su odnosi otopljeni, podjele i dalje postoje, a formirani su i drugi raskoli.
- Naša je zajednička želja da nastavimo proces pronalaženja mogućeg rješenja za zajedničko obilježavanje Praznika nad praznicima svake godine - navodi se u zajedničkom saopštenju, misleći na Uskrs.
Lav je ukazao na narednu Svetu godinu koju će hrišćani obilježiti 2033, na godišnjicu Hristovog raspeća, i pozvao da krenu u Jerusalim na „putovanje koje vodi ka potpunom jedinstvu“.
Lavov posljednji događaj u Istanbulu bila je katolička misa u Volkswagen areni za katoličku zajednicu u Turskoj, koja broji 33.000 vjernika u zemlji od preko 85 miliona stanovnika, od kojih su većina sunitski muslimani.
Papa Lav je planirao da u nedjelju popodne iz Istanbula otputuje u Bejrut, Liban, na drugu etapu svoje inauguracione posjete kao poglavar Katoličke crkve.

Papa Lav i patrijarh Vartolomej potpisali deklaraciju o jedinstvu, uključujući pronalaženje zajedničkog datuma za Uskrs

Britanski kralj Čarls i papa Lav molili su se u četvrtak u vatikanskoj Sikstinskoj kapeli, u prvom zajedničkom bogoslužju engleskog monarha i katoličkog pape otkako se kralj Henrik VIII. odvojio od Rima 1534. godine.
Latinski napjevi i engleske molitve odjekivale su kapelom, gdje su katolički kardinali svijeta prije šest mjeseci izabrali Lava za prvog američkog papu ispred Mikelanđelovih freski koje prikazuju Hrista kako iznosi Posljednji sud.
Čarls, vrhovni upravitelj Engleske crkve, sjedio je s papine lijeve strane blizu oltara kapele dok su Lav i anglikanski nadbiskup Stiven Kotrel vodili službu u kojoj su učestvovali zbor Sikstinske kapele i dva kraljevska zbora.
Iako se Čarls susreo s posljednjom trojicom papa, a pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. putovali su u Britaniju, njihovi prethodni susreti nikada nisu uključivali zajedničke molitve.
Kralj i kraljica Kamila nalaze se u državnoj posjeti Vatikanu obilježavajući bliže veze između Katoličke crkve i Anglikanske zajednice, pet vjekova nakon njihovog turbulentnog razdvajanja.
- Postoji snažan osjećaj da ovaj trenutak u izvanrednom okruženju Sikstinske kapele nudi svojevrsno iscjeljenje istorije. To bi bilo nemoguće prije samo jedne generacije. To predstavlja koliko su naše crkve napredovale u posljednjih 60 godina dijaloga - rekao je za Rojters anglikanski sveštenik Džejms Havki, kanonski teolog Vestminsterske opatije.
Kotrel, anglikanski nadbiskup Jorka, zamijenio je Saru Mulali na službi u Sikstinskoj kapeli. Nedavno je proglašena prvom ženom koja će služiti kao nadbiskup Kanterburija, duhovni poglavar Anglikanske zajednice, ali tu ulogu neće preuzeti do sljedeće godine.
Razdvajanje Katoličke crkve i Engleske crkve formalizirano je 1534. godine, nakon što je papa Klement VII. odbio poništiti brak kralja Henrika VIII. s Katarinom Aragonskom.
Henrikova želja za muškim nasljednikom i novom suprugom koja bi mu ga mogla pružiti, bila je neposredni katalizator, ali i drugi faktori bili su prisutni, uključujući zapljenu crkvene imovine od engleske krune i rast protestantskih ideja u Engleskoj.
Dok se Engleska kolebala između katoličanstva i protestantizma za vrijeme vladavine Henrikovih kćeri Marije I. i Elizabete I, stotine katolika i protestanata pogubljene su zbog svoje vjere, često spaljene na lomači.
Čarls i Kamila, koji su ranije ove godine posjetili Vatikan kako bi vidjeli papu Franju, takođe su u četvrtak ujutro imali privatni sastanak s Lavom. Kod kuće u Britaniji, Čarlsov osramoćeni brat, princ Endru, uhvaćen je u sve dublju krizu zbog optužbi za zlostavljanje i njegovih veza sa seksualnim prijestupnikom Džefrijem Epstinom.
Kralj će poslijepodne otputovati u rimsku baziliku sv. Pavla izvan zidina, jednu od četiri najpoštovanije crkve katoličanstva, gdje je Lav odobrio da mu se dodijeli nova titula "Kraljevski sufrater" ili brat, u povezanoj opatiji.
Karlu će takođr biti darovano posebno mjesto u apsidi bazilike. Drvena stolica, koja će u budućnosti biti rezervirana samo za britanske monarhe, ukrašena je kraljevskim grbom i ekumenskim geslom "Ut unum sint" (Da budu jedno).
Biskup Enthoni Bal, službeni anglikanski predstavnik u Vatikanu, rekao je da počasti "pokazuju predanost koju obje naše Crkve imaju radu na zajedničkoj budućnosti".
Bakingemska palača objavila je u četvrtak da je Čarls takođe odobrio dva britanska priznanja za Lava: imenovanje "Papinskim sufraterom" kapele sv. Jurja u dvorcu Vindzor i dodjeljivanje mu Viteškog velikog križa Reda kupelji.
Anglikanska crkva jedna je od 46 autonomnih crkava u oko 165 zemalja koje zajedno čine Anglikansku zajednicu.
Katolička crkva, koja ima 1,4 milijarde članova, i Anglikanska zajednica, s 85 miliona članova, poboljšavaju svoje veze od 1960-ih.
Učenja dviju tradicija slažu se u mnogim važnim pitanjima, ali Katolička crkva ne zaređuje žene i generalno ne dopušta sveštenicima da se žene.

Rimski papa i engleski monarh održali zajedničku molitvu nakon 500 godina

Papa Lav XIV susreo se u petak u Vatikanu sa grupom ruskih katoličkih hodočasnika, pohvalivši ih zbog njihovog putovanja u Rim.
- Vaše prisustvo ovdje svrstava vas među mnoge generacije ljudi koje su željele da dođu i posjete ova mjesta gdje kuca srce hrišćanske duše - rekao je papa Lav.
Rim je, kazao je poglavar Katoličke crkve, simbol samog ljudskog života – „mjesto gdje se ruševine prošlih iskustava, strepnji, nesigurnosti i briga prepliću sa vjerom“.
- Ali „čak i među ruševinama, uprkos grijehu i neprijateljstvima, Gospod može izgraditi obnovljeni život - poručio je papa Lav okupljenima.
Papa je blagoslovio i pomolio se sa hodočasnicima, prije nego što je sjeo sa njima da se fotografišu.
Susret pape Lava XIV sa ruskim katoličkim hodočasnicima poklopio se sa najavom da će se on sljedeće sedmice sastati sa britanskim kraljem Čarlsom III na zajedničkoj molitvi u Sikstinskoj kapeli.
Katolička crkva i Anglikanska crkva bile su podijeljene vijekovima zbog pitanja među kojima je i rukopoloženje žena za sveštenice, ali će sada napraviti istorijski korak ka jedinstvu.
Ekumenska molitva 23. oktobra, zasnovana na zajedničkoj brizi za očuvanje Božjeg stvaranja, označiće prvi put od reformacije prije oko 500 godina da se poglavari dvije hrišćanske crkve javno zajedno mole.
Bakingemska palata i Vatikan su u petak saopštili detalje dvodnevne posjete kralja Čarlsa i kraljice Kamilе, koja će se održati između 22. i 23. oktobra. Posjeta je prvobitno bila zakazana za april, ali je odložena nakon posljednje bolesti pape Franja, neposredno prije njegove smrti.

Papa Lav XIV primio ruske katoličke hodočasnike, najavio zajedničku molitvu sa kraljem Čarlsom III u Vatikanu

Papa Lav XIV sastao se u utorak u Rimu sa italijanskim predsjednikom Serđom Matarelom.
Lav je obavio obred koji prolazi svaki novi papa – putovanje kroz Rim do Kvirinalske palate, gdje je održao sastanak sa Matarelom.
U palatu je ušao u pratnji predsjedničke konjičke garde počasne straže.
Tokom sastanka, papa je zahvalio Italiji na naporima u borbi protiv trgovine ljudima, ali je pozvao zemlju da ostane otvorena za prihvatanje i integraciju migranata.
Desničarska vlada premijerke Đorđe Meloni proglasila je borbu protiv ilegalne migracije jednim od svojih prioriteta, uključujući vraćanje migranata u njihove zemlje i krivično gonjenje navodnih krijumčara ljudi.
Prije sastanka sa Matarelom, papa je pozdravio premijerku Meloni.
Na sastanku su razgovarali i o miru i saradnji između Katoličke crkve i italijanske države.

Papa Lav XIV pozvao Italiju da ostane otvorena prema migrantima

Papa Lav XIV izdao je dekret s novim pravilima koja se tiču finansijskih ulaganja Rimske kurije, poništivši uredbu svog prethodnika, pape Franje.
Vatikanska banka (IOR) izgubiće svoje isključivo pravo upravljanja vatikanskim finansijskim investicijama.
Novi dekret navodi da će Sveta stolica, kao opšte pravilo, i dalje koristiti IOR za upravljanje imovinom. Međutim, nadležna tijela mogu koristiti i finansijske posrednike iz drugih država ako procijene da je to efikasnije ili povoljnije.
Finansijski posrednici, na primjer, mogu biti banke ili hedž fondovi.
Ovaj potez se smatra značajnim korakom u reorganizaciji vatikanskih finansija.
Tokom ljeta 2022. godine, papa Franjo odredio je da IOR ima isključivu odgovornost za upravljanje imovinom i da je povjerenik ukupne finansijske imovine Svete stolice i povezanih institucija.
Novi dekret pape Lava XIV slijedio je preporuke stručnjaka.
IOR upravlja imovinom oko 12.000 klijenata, među kojima su katoličke institucije, vatikanski zaposleni i ambasadori Svete stolice.
Banka se suočava sa nizom optužbi za korupciju i pranje novca, a pravilno upravljanje njenim finansijama i ulaganjima i dalje je osjetljivo pitanje unutar Vatikana.

Papa Lav poništio uredbu svog prethodnika o Vatikanskoj banci

Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trampa je ušla u verbalni sukob s papom Lavom XIV nakon njegovih komentara o odnosu prema migrantima u Americi.
Papa Lav, prvi lider Katoličke crkve iz SAD-a, rekao je da "nije uvjeren da se osobe koje se na takav način odnose prema migrantima mogu nazvati istinskim borcima protiv abortusa."
- Neko ko kaže da je protiv abortusa, ali je za smrtnu kaznu, zapravo nije istinski za život - dodao je papa Lav.
Papine izjave uslijedile su kao odgovor na pitanja novinara o planu nadbiskupije u Čikagu da dodijeli nagradu za životno djelo senatoru Diku Durbinu, demokrati koji podržava pravo na abortus i predstavlja saveznu državu Illinois, domovinu aktuelnog pape.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt je rekla da "odbacuje tvrdnje da je bilo nehumanog postupanja prema ilegalnim migrantima u SAD-u pod ovom administracijom", a zatim je kritikovala imigracione politike bivšeg predsjednika Džoa Bajdena i istakla neke od nasilnih zločina koje su počinili migranti bez dokumenata.
- Ova administracija pokušava provoditi zakone naše zemlje na što humaniji način i mi se pridržavamo zakona. To činimo u ime ljudi naše zemlje koji ovdje žive - rekla je tokom brifinga za novinare u srijedu
Sekretarka za medije, koja je odana katolkinja i redovno se moli sa svojim osobljem prije konferencija za novinare, nije direktno spomenula papu.
To nije prvi put da se Bijela kuća, koja je pokazala svoju religioznu, posebno kršćansku i katoličku, revnost kroz politiku,razišla sa Vatikanom.
Ranije ove godine, potpredsjednik JD Vance, takođe katolik, sukobio se s pokojnim papom Franjom oko tvrdih imigracionih politika administracije.

Bijela kuća u sukobu s papom Lavom zbog komentara o odnosu prema imigrantima u Americi

Holivudski glumac Arnold Švarceneger nazvao je danas poglavara Rimokatoličke crkve, papu Lava XIV "akcionim herojem", aludirajući na naziv jednog od svojih filmova, zbog mjera koje je papa preduzeo u oblasti zaštite životne sredine otkako je stupio na dužnost.
- Sjedim pored heroja, akcionog heroja - rekao je Švarceneger, govoreći na konferenciji u Kastel Gandolfu povodom desetogodišnjice enciklike "Laudato si", koju je objavio prethodnik Lava XIV, papa Franja, prenijela je italijanska novinska agencija Ansa.
Švarceneger je istovremeno pohvalio i postavljanje solarnih panela u Vatikanu čime je Sveta stolica, kako je naveo, postala jedna od prvih ''karbonski neutralnih država''.
Na Švarcenegerove pohvale, papa Lav XIV odgovorio je da nije "akcioni heroj" samo on, već svi koji rade na tom pitanju.

Švarceneger: Papa Lav XIV je "akcioni heroj"

Uspostavljen je saobraćaj na putnom pravcu Kolašin-Berane preko tunela Jelovica, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore.
Podsjećamo, iz Uprave za saobraćaj juče je saopšteno da će put Kolašin - Berane, danas biti otvoren za saobraćaj.
U saopštenju su naveli da je saniran dio saobraćajnice koji je oštećen usljed pucanja cijevi u vlasništvu kompanije „Hidroenergija“.&nbsp;
- Oštećeni dio saobraćajnice, sanirala je upravo ta kompanija, u skladu sa svojom odgovornošću za nastalu štetu - kazali su iz Uprave za saobraćaj.&nbsp;

Uspostavljen saobraćaj na putu Kolašin-Berane preko Jelovice

Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“, Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja su podnijeli krivičnu prijavu protiv I.K. (44) iz Podgorice zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara, saopšteno je iz Uprave policije.
On je, kako se sumnja, lažnim prikazivanjem i prikrivanjem činjenica doveo u zabludu jedno lice starije dobi i lažno se predstavljajući naveo da mu preda novac u iznosu od 380 eura.
"I.K. se ovoj starijoj osobi, koju je sreo na ulici u Pljevljima, predstavio kao njen rođak, zatraživši od nje novac. Nakon što su otišli do stana oštećene kako bi uzela novac u iznosu od 380 eura koji je izvršilac zatražio da mu preda, on je iz njenog stana otuđio i 50 eura, pričinivši joj na taj način štetu u ukupnom iznosu od 430 eura", navodi se u saopštenju policije.
Osumnjičeni se, dodaju, trenutno nalazi u UIKS-u, takođe zbog sumnje da je izvršio isto krivično djelo na štetu drugih lica, na teritoriji nekoliko gradova u Crnoj Gori.

Pljevlja: Podgoričanin osumnjičen da je prevario stariju osobu i uzeo joj novac

I ovog jutra preporučuje se oprezna vožnja na putevima širom države.
„Upozoravamo vozače na prisustvo vode na kolovozu na pojedinim dionicama. Skrećemo pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke. Na sjeveru, ponegdje u centralnim predjelima izražena je poledica mjestimično. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu ipoštovanje pravila saobraćaja“, saopštavaju iz AMSCG.
U vremenskom periodu od 15.11.2025.godine do 01.04.2026.godine upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snijeg,led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Djurdjevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Na regionalnom putu Danilovgrad -Glava Zete, lokalitet Dobro Polje zbog izlivanja rijeke Zete u prekidu je saobraćaj na toj dionici puta.
Na putnom pravcu Kolašin-Berane preko tunela Klisura saobraćaj je u prekidu i očekuje se uspostavljanje saobraćaja u jutarnjim satima.&nbsp;
Od 09.01.2026 godine do 31.01.2026 godine odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30sati zbog izvodjenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica .
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.Za vrijeme praznika nece se izvoditi radovi.Radovi počinju 12.01.2026 god.
U periodu od 16.12.2025.godine pa do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Ridjani zbog izvodjenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvodjenja radova,kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak)u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.&nbsp;
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjenja radova I regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.&nbsp;
Odobravase promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Djurdjevica Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvodjenja radova na rekonstrukciji mosta Djurdjevica Tara na mag. putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvodjenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ od 10.11. 2025. godine vršiće se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvodjenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025.godine. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju I prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo se 8 saobraćajnihnezgoda u kojima su 2 osobe zadobile lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je gradjanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Saobraćaj otežan: Oprez zbog vode na putevima, opasnost i od odrona

Godinu dana nakon što je otvoren, na predmetu neustavnog obilježavanja dana entiteta Republika Srpska, rade dva tužitelja državnog tužilaštva BiH.
Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine za Radio Slobodna Evropa kažu da se poduzimaju radnje s ciljem donošenja tužilačke odluke, odnosno pokretanja istrage ili podizanja optužnice.
U međuvremenu, vlasti u Republici Srpskoj još jednom obilježavaju 9. januar kao dan tog entiteta, usprkos činjenici da je Ustavni sud dva puta osporio ovaj datum, vjerski praznik Sveti Stefan, kao dan RS-a.
Iako Krivični zakon BiH, odlukom visokog predstavnika u BiH, propisuje kazne za svaku osobu koja je uključena u organiziranje neustavnog dana RS-a, jer je riječ o nepoštovanju odluka Ustavnog suda, dosad niko nije kažnjen niti je krivično odgovarao zbog proslave 9. januara.
Kristijan Šmit je odlukom 2023. godine unio izmjene u Krivični zakon BiH u vezi s nepoštovanjem odluka Ustavnog suda, čime je omogućeno da odgovorne osobe budu kažnjene kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina, kao i izricanjem mjera zabrane vršenja službe.
Organizatore proslave 9. januara 2026. ne ometa ni činjenica da je Narodna skupština RS-a u oktobru poništila zakon koji je prethodno usvojila o nepoštovanju odluka Ustavnog suda BiH, a koji je prvobitno ništavnim proglasio i Ustavni sud.
Poništavanje ovih zakona uslijedilo je nakon što su Sjedinjene Američke Države s liste sankcioniranih osoba skinule bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika i članove njegove porodice, kao i članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović i druge visoke zvaničnike iz entiteta RS.
S liste sankcioniranih skinuti su u oktobru prošle godine i organizatori proslave 9. januara, među kojima i Siniša Karan, kandidat Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za predsjednika RS-a.
Stejt Department je tada poteze Skupštine RS-a u vezi s ukidanjem zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i drugih spornih zakona ocijenio kao konstruktivne akcije koje bi trebale poboljšati stabilnost u BiH. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije, čelnici RS-a proslavljaju neustavni dan u Banjoj Luci, defileom policije i drugim manifestacijama.
Iz Stejt Departmenta nisu odgovorili na upit RSE za komentar najavljenog obilježavanja neustavnog praznika entiteta.
Dan uoči 9. januara, Milorad Dodik, koji je pravosnažno osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH, zbog čega je i prekinut njegov mandat predsjednika RS-a, je na društvenoj mreži X napisao da će RS nastaviti obilježavati 9. januar.
Pomenuo je i američkog predsjednika Donalda Trampa, odnosno administraciju SAD-a koja je samo nekoliko mjeseci ranije pozdravila ukidanje secesionističkih i antidejtonskih zakona u Skupštini RS-a, a koje je mjesecima ranije zagovarao Dodik.
"Primjećujemo i promjene u svijetu, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je administracija predsjednika Donalda Trampa jasno odbacila politike koje su pokušavale da brišu historiju, zabrane obilježavanja i ponište nacionalni i regionalni identitet u ime lažne političke korektnosti. Dijeleći te ideje, nastavićemo da 9. januar obilježavamo mirno, ponosno i odgovorno", napisao je, između ostalog, Dodik.
Šta se zna o ovogodišnjem obilježavanju 9. januara?
Polovinom decembra prošle godine započele su pripreme za obilježavanje 9. januara, nakon što je Narodna skupština RS-a zadužila Odbor za njegovanje tradicije Vlade RS-a da započne organizaciju.
Za 9. januar najavljen je svečani defile u Banjoj Luci, uz učestvovanje pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a i oko 2.000 sudionika iz civilnog sektora.
Osim toga, organizirani su različiti događaji od 5. do 10. januara.
Program uključuje polaganje vijenaca, vjerske obrede i svečane akademije širom RS-a.
Dan uoči 9. januara u Banjoj Luci boravi i premijer Srbije Đuro Macut, koji je rekao da u RS-u boravi kako bi "u ime građana Srbije zajedno za braćom iz Republike Srpske, sa dubokim pijetetom odao počast palim borcima i njihovim porodicama, uz jasnu poruku - da se bilo kakve žrtve nikada više ne ponove".
Ovogodišnji slogan obilježavanja 9. januara glasi "Živjeće ognjište" i biće istaknut na informativnim portalima iznad autoputeva u RS-u, a istaknute su i zastave entiteta, ali i Srbije.
Za razliku od prethodnih godina, nisu javno dostupni podaci i tome koliko će koštati organizacija obilježavanja neustavnog praznika.

Tag: papa-lav-xiv