Papa Lav XIV uputio je u danas jedan od svojih najsnažnijih apela za mir u Ukrajini, dok se ta zemlja priprema da obilježi četiri godine od ruske invazije.
- Koliko žrtava, koliko uništenih života i porodica! Koliko razaranja, koliko neizrecive patnje - poručio je papa obraćajući se vjernicima okupljenim na Trgu Svetog Petra tokom sedmične molitve Anđeo Gospodnji.
On je poručio i da se mir ne može odlagati.&nbsp;
- Mir je hitna potreba koja mora naći mjesto u srcima i biti pretočena u odgovorne odluke - kazao je poglavar Rimokatoličke crkve, prenosi Asošiejted pres (AP)
Ranije tokom dana, Lav je posjetio jednu lokalnu parohiju u Rimu, đe je služio jutarnju misu.
Crkva se nalazi preko puta glavne rimske željezničke stanice Termini i pruža podršku migrantima i beskućnicima koji se okupljaju u tom području.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Papa Lav: Mir u Ukrajini ne može da se odloži

Poglavar Rimokatoličke crkve, Lav XIV, &nbsp;smatra da bi Ujedinjene nacije trebalo da upravljaju međunarodnim krizama a ne da se njihov rad potkopava na ovaj način, te stoga neće učestvovati u „Odboru za mir“ za Gazu američkog predsjednika Donalda Trampa, kazao je njegov najbliži saradnik
Sveta Stolica je krajem januara dobila poziv da se pridruži odboru, ali ga je odbila „zbog njegove posebne prirode, koja očigledno nije ista kao kod drugih država“, izjavio je državni sekretar Svete Stolice, kardinal Pjetro Parolin, nakon sastanka s italijanskom vladom u utorak, prenosi Vatican News.
Odbor za mir, kojim predsjedava Tramp, osmišljen je da nadgleda demilitarizaciju i obnovu Gaze u okviru primirja koje je podržano od strane Ujedinjenih nacija. „Jedna od zabrinutosti jeste da bi na međunarodnom nivou upravo Ujedinjene nacije trebalo prije svega da upravljaju ovakvim kriznim situacijama“, rekao je Parolin. „To je jedno od pitanja na kojem smo insistirali.“
Papa Lav je od stupanja na čelo Rimokatoličke crkve prošlog maja kritikovao američkog predsjednika po pitanju imigracione politike, spoljne politike i klimatskih promjena.
Detalji funkcionisanja Odbora za mir i mogućnost da preraste u alternativu Ujedinjenim nacijama naveli su pojedine evropske države da odbiju učešće. Države članice Evropske unije, Mađarska i Bugarska, signalizirale su da će se pridružiti odboru tokom ceremonije u Davosu u Švajcarskoj prošlog mjeseca.
Iako se Evropska unija neće pridružiti Trampovoj organizaciji, u Vašington će na prvi zvanični sastanak odbora ovog četvrtka biti upućena Dubravka Šuica, evropska komesarka za Mediteran.
Bijela kuća odbila je da komentariše.

Papa odbio da učestvuje u Trampovom Odboru za mir u Gazi

Ukrajina je podržala danas poziv pape Lava XIV na prekid vatre u ratu s Rusijom tokom Zimskih olimpijskih igara u Milanu, saopštio je ministar spoljnih poslova Andrij Sibiga.
Sibiga je izjavio Rojtersu da Kijev podržava inicijativu pape i odgovarajuću rezoluciju Ujedinjenih nacija, koja poziva na globalno primirje. Istakao je da je sada na Rusiji da iznese svoj stav.
- Ako Rusija ponovo odbije, to će pokazati ko stoji na putu miru i ko želi da nastavi rat - naveo je Sibiga.
Papa je pozvao svjetske lidere da poštuju drevnu tradiciju olimpijskog primirja i preduzmu korake ka deeskalaciji i dijalogu u ime mira.
Sjedinjene Američke Države pokušavaju da izdejsvtuju mirovno rješenje za rat u Ukrajini.
- Prekinimo i definitivno otvorimo put ka širim mirovnim pregovorima - rekao je šef ukrajinske diplomatije.

Šef ukrajinske diplomatije: Kijev podržava poziv pape za prekid vatre tokom ZOI

Papa Lav XIV primio je danas u Vatikanu liderku opozicije Venecuele i dobitnicu Nobelove nagrade za mir Mariju Korinu Mačado.
Ova privatna audijencija nije bila najavljena, a kasnije je upisana u dnevni bilten Vatikana, bez detalja.
Mačado putuje po Evropi i SAD od decembra, kada se ponovo pojavila u javnosti da bi preuzela Nobelovu nagradu za mir u Norveškoj.
Papa, prvi Amerikanac na toj funkciji, pozvao je da Venecuela ostane nezavisna zemlja, nakon što su američke snage zarobile bivšeg predsjednika Venecuele Nikolasa Madura iz njegovog kompleksa u Karakasu i odvele ga u Njujork da mu se sudi zbog navodne trgovine drogom i „narko-terorizma“.
Papa je izjavio da s „dubokom zabrinutošću“ prati događaje u Venecueli i tražio zaštitu ljudskih i građanskih prava njenih stanovnika.
Većina opozicionih lidera, uključujući Mačado, je u egzilu, a neki u zatvoru.
Mada je opozicija godinama isticala spremnost da smijeni Madura i obnovi demokratiju u naftom bogatoj Venecueli, američki predsjednik Donald Tramp je poslije zbacivanja Madura dopustio da ostane ista vlast – potpredsjednica Delsi Rodrigez je preuzela kontrolu, a SAD kažu da će ona raditi ono što Vašington zahtijeva.
Mačado je izjavila da bi željela da Nobelovu nagradu za mir za 2025. godinu prenese Trampu ili da je podijeli s njim, ali je Nobelov komitet saopštio da dobitnik ne može dati nagradu nekom drugom.
Pošto je to objavljeno, Mačado je tu nagradu „posvetila Trampu i narodu Venecuele“.
Tramp odavno tvrdi da on treba da dobije Nobelovu nagradu za mir i sam se otvoreno kandidovao za nju otkako se vratio na mjesto predsjednika.

Papa Lav XIV se sastao sa nobelovkom i liderkom opozicije Venecuele

Papa Lav XIV prvi put u svom pontifikatu poziva kardinale iz cijelog svijeta u Vatikan u srijedu i četvrtak, kao odgovor na zahtjeve za kolegijalnijim upravljanjem Katoličkom crkvom.
Sva 245 kardinala, bilo da borave u Rimu ili dolaze s nekog od pet kontinenata na kojima djeluju, pozvana su da učestvuju na ovom dvodnevnom zatvorenom sastanku.
Ovaj „vanredni konzistorij“ odgovor je na zahtjeve kardinala iznesene prije izbora Lava XIV u maju, da se uvede veća horizontalnost u upravljanje Crkvom, rekli su vatikanski izvori za AFP.
<h3>Novi stil upravljanja nakon pape Franja</h3>
Tokom svog dvanaestogodišnjeg pontifikata papa Franjo suočavao se s kritikama zbog načina upravljanja, koji se ponekad smatrao previše individualnim, pa čak i autoritarnim. Ovaj argentinski papa sazvao je samo jedan izvanredni konzistorij, dok se u ostalom periodu oslanjao na „Vijeće kardinala“, koje je brojalo svega desetak članova.
Godina 2025. bila je godina tranzicije papinstva, obilježena nastavkom velikih projekata koje je započeo njegov prethodnik. Posebno se to odnosi na Jubilej, odnosno „Svetu godinu“ Katoličke crkve, koja je završena u utorak, a ovaj konzistorij smatra se preuzimanjem direktnog upravljanja pape Lava XIV.
<h3>Zajedništvo i dijalog kao temelji novog pristupa</h3>
- Vijeće će obilježiti trenuci zajedništva i bratstva, kao i vrijeme posvećeno razmišljanju, dijeljenju i molitvi- naveo je Vatikan u decembru, ne otkrivajući teme koje će se naći na dnevnom redu.
Cilj ovih susreta biće podsticanje zajedničkog razlučivanja, kao i pružanje podrške i savjeta Svetom Ocu u obavljanju visoke i zahtjevne dužnosti na čelu univerzalne Crkve.
Poglavar Katoličke crkve ima ovlašćenje da saziva redovne javne konzistorije, čiji je osnovni cilj imenovanje novih kardinala, kao i izvanredne konzistorije — skupštine koje okupljaju cio Kardinalski zbor radi rasprave o pitanjima od posebnog značaja.

Papa Lav poziva sve kardinale svijeta na vanredni sastanak u Vatikan

Papa Lav XIV je u prvoj božićnoj propovijedi u četvrtak osudio uslove u kojima žive Palestinci u Pojasu Gaze, što predstavlja neuobičajeno direktnu poruku tokom svečane mise, kada hrišćani širom svijeta obilježavaju rođenje Isusa Hrista. Lav, prvi papa iz Sjedinjenih Američkih Država, kazao je da priča o Isusovom rođenju u štali pokazuje da je Bog „podigao svoj krhki šator“ među ljudima svijeta.
- Kako onda da ne mislimo na šatore u Gazi, koji su sedmicama izloženi kiši, vjetru i hladnoći - upitao je papa.
Lav, koji obilježava svoj prvi Božić otkako su ga svjetski kardinali u maju izabrali da naslijedi pokojnog papu Franja, ima diplomatskiji stil od svog prethodnika i u pravilu se uzdržava od političkih komentara u svojim propovijedima.
Ipak, novi papa je u više navrata u posljednje vrijeme izrazio zabrinutost zbog životnih uslova Palestinaca u Gazi, a novinarima je prošlog mjeseca poručio da rješenje višedecenijskih sukoba i patnje civila širom svijeta mora biti zasnovano na miru i pravdi.
Tokom mise u četvrtak, kojoj su prisustvovale hiljade vjernika u Bazilici Svetog Petra, Lav se osvrnuo i na uslove u kojima žive beskućnici širom svijeta, kao i na razaranja izazvana ratovima.
- Krhko je tijelo bespomoćnog stanovništva, izmučenog tolikim ratovima, onima koji su u toku ili su završeni, a koji za sobom ostavljaju ruševine i otvorene rane. Krhki su umovi i životi mladih ljudi prisiljenih da uzmu oružje u ruke, koji na ratištima osjećaju besmisao onoga što se od njih traži i neistine kojima su ispunjeni pompezni govori onih koji ih šalju u smrt - poručio je Papa Lav XIV.
Papa će kasnije u četvrtak uputiti tradicionalnu božićnu poruku i blagoslov „Urbi et Orbi“ (gradu i svijetu), koji se uobičajeno odnose na globalne sukobe i stanje u svijetu.

Papa Lav na božićnoj propovijedi: Kako da ne mislimo na šatore u Gazi?

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je danas od pape Lava XIV da Vatikan zvanično prizna nezavisnost Kosova. 
 
Ona je, nakon sastanka održanog u subotu, u video-poruci objavljenoj na Fejsbuku, rekla da je to bio važan dan za odnose između Kosova i Vatikana.
Istakla je da je, osim susreta sa papom, razgovorala i sa državnim sekretarom Vatikana, kardinalom Pietrom Parolinom.
- Na sastanku sa njegovom svetošću iznijela sam nadu i vjeru cijelog naroda Kosova da će Vatikan konačno donijeti dugo očekivanu odluku o priznanju Republike Kosovo, priznajući i dugotrajna stradanja našeg naroda u nastojanju da živi slobodno i nezavisno- izjavila je Osmani.
Ona je naglasila da bi takva odluka imala pozitivan uticaj ne samo na Kosovo, već i na mir, stabilnost i blagostanje u regionu.
Osmani je takođe istakla istorijske veze Kosova sa hrišćanstvom, naglasivši da je „dardanska zemlja“ svijetu podarila istaknute ličnosti poput Đorđa Kastriota – Skenderbega, Svete Majke Tereze, cara Konstantina i Justinijana, kao i druge važne ličnosti za istoriju humanizma i evropske civilizacije.
U sjedištu Posebne misije Kosova pri Svetoj Stolici, Osmani će organizovati novogodišnji prijem za predstavnike Vatikana, diplomate i druge ličnosti.
Kako je saopšteno, kosovska predsjednica će tokom posjete realizovati i niz drugih aktivnosti, s ciljem produbljivanja odnosa Kosova i Svete Stolice.

Vjosa Osmani od pape zatražiila priznanje nezavisnosti Kosova

Papa Lav XIV pomolio se danas sa duhovnim poglavarom svjetskih pravoslavnih hrišćana, patrijarhom Vartolomejem, u patrijaršijskoj crkvi Svetog Đorđa u Istanbulu, tokom svoje prve inostrane posjete Turskoj.
U crkvi su zajedno izmolili doksologiju, himnu hvale i slave Bogu, i potpisali zajedničku deklaraciju u kojoj se obavezuju da će preduzeti hrabre korake na putu ka jedinstvu, uključujući i pronalaženje zajedničkog datuma za Uskrs.
Takođe su izrazili duboku zabrinutost zbog stanja u svijetu i odlučnost da ne izgube nadu.
Istočne i zapadne crkve razišle su se tokom Velikog raskola 1054. godine, podjele koja je u velikoj mjeri proistekla iz neslaganja oko primata pape.
Iako su odnosi otopljeni, podjele i dalje postoje, a formirani su i drugi raskoli.
- Naša je zajednička želja da nastavimo proces pronalaženja mogućeg rješenja za zajedničko obilježavanje Praznika nad praznicima svake godine - navodi se u zajedničkom saopštenju, misleći na Uskrs.
Lav je ukazao na narednu Svetu godinu koju će hrišćani obilježiti 2033, na godišnjicu Hristovog raspeća, i pozvao da krenu u Jerusalim na „putovanje koje vodi ka potpunom jedinstvu“.
Lavov posljednji događaj u Istanbulu bila je katolička misa u Volkswagen areni za katoličku zajednicu u Turskoj, koja broji 33.000 vjernika u zemlji od preko 85 miliona stanovnika, od kojih su većina sunitski muslimani.
Papa Lav je planirao da u nedjelju popodne iz Istanbula otputuje u Bejrut, Liban, na drugu etapu svoje inauguracione posjete kao poglavar Katoličke crkve.

Papa Lav i patrijarh Vartolomej potpisali deklaraciju o jedinstvu, uključujući pronalaženje zajedničkog datuma za Uskrs

Britanski kralj Čarls i papa Lav molili su se u četvrtak u vatikanskoj Sikstinskoj kapeli, u prvom zajedničkom bogoslužju engleskog monarha i katoličkog pape otkako se kralj Henrik VIII. odvojio od Rima 1534. godine.
Latinski napjevi i engleske molitve odjekivale su kapelom, gdje su katolički kardinali svijeta prije šest mjeseci izabrali Lava za prvog američkog papu ispred Mikelanđelovih freski koje prikazuju Hrista kako iznosi Posljednji sud.
Čarls, vrhovni upravitelj Engleske crkve, sjedio je s papine lijeve strane blizu oltara kapele dok su Lav i anglikanski nadbiskup Stiven Kotrel vodili službu u kojoj su učestvovali zbor Sikstinske kapele i dva kraljevska zbora.
Iako se Čarls susreo s posljednjom trojicom papa, a pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. putovali su u Britaniju, njihovi prethodni susreti nikada nisu uključivali zajedničke molitve.
Kralj i kraljica Kamila nalaze se u državnoj posjeti Vatikanu obilježavajući bliže veze između Katoličke crkve i Anglikanske zajednice, pet vjekova nakon njihovog turbulentnog razdvajanja.
- Postoji snažan osjećaj da ovaj trenutak u izvanrednom okruženju Sikstinske kapele nudi svojevrsno iscjeljenje istorije. To bi bilo nemoguće prije samo jedne generacije. To predstavlja koliko su naše crkve napredovale u posljednjih 60 godina dijaloga - rekao je za Rojters anglikanski sveštenik Džejms Havki, kanonski teolog Vestminsterske opatije.
Kotrel, anglikanski nadbiskup Jorka, zamijenio je Saru Mulali na službi u Sikstinskoj kapeli. Nedavno je proglašena prvom ženom koja će služiti kao nadbiskup Kanterburija, duhovni poglavar Anglikanske zajednice, ali tu ulogu neće preuzeti do sljedeće godine.
Razdvajanje Katoličke crkve i Engleske crkve formalizirano je 1534. godine, nakon što je papa Klement VII. odbio poništiti brak kralja Henrika VIII. s Katarinom Aragonskom.
Henrikova želja za muškim nasljednikom i novom suprugom koja bi mu ga mogla pružiti, bila je neposredni katalizator, ali i drugi faktori bili su prisutni, uključujući zapljenu crkvene imovine od engleske krune i rast protestantskih ideja u Engleskoj.
Dok se Engleska kolebala između katoličanstva i protestantizma za vrijeme vladavine Henrikovih kćeri Marije I. i Elizabete I, stotine katolika i protestanata pogubljene su zbog svoje vjere, često spaljene na lomači.
Čarls i Kamila, koji su ranije ove godine posjetili Vatikan kako bi vidjeli papu Franju, takođe su u četvrtak ujutro imali privatni sastanak s Lavom. Kod kuće u Britaniji, Čarlsov osramoćeni brat, princ Endru, uhvaćen je u sve dublju krizu zbog optužbi za zlostavljanje i njegovih veza sa seksualnim prijestupnikom Džefrijem Epstinom.
Kralj će poslijepodne otputovati u rimsku baziliku sv. Pavla izvan zidina, jednu od četiri najpoštovanije crkve katoličanstva, gdje je Lav odobrio da mu se dodijeli nova titula "Kraljevski sufrater" ili brat, u povezanoj opatiji.
Karlu će takođr biti darovano posebno mjesto u apsidi bazilike. Drvena stolica, koja će u budućnosti biti rezervirana samo za britanske monarhe, ukrašena je kraljevskim grbom i ekumenskim geslom "Ut unum sint" (Da budu jedno).
Biskup Enthoni Bal, službeni anglikanski predstavnik u Vatikanu, rekao je da počasti "pokazuju predanost koju obje naše Crkve imaju radu na zajedničkoj budućnosti".
Bakingemska palača objavila je u četvrtak da je Čarls takođe odobrio dva britanska priznanja za Lava: imenovanje "Papinskim sufraterom" kapele sv. Jurja u dvorcu Vindzor i dodjeljivanje mu Viteškog velikog križa Reda kupelji.
Anglikanska crkva jedna je od 46 autonomnih crkava u oko 165 zemalja koje zajedno čine Anglikansku zajednicu.
Katolička crkva, koja ima 1,4 milijarde članova, i Anglikanska zajednica, s 85 miliona članova, poboljšavaju svoje veze od 1960-ih.
Učenja dviju tradicija slažu se u mnogim važnim pitanjima, ali Katolička crkva ne zaređuje žene i generalno ne dopušta sveštenicima da se žene.

Rimski papa i engleski monarh održali zajedničku molitvu nakon 500 godina

Papa Lav XIV susreo se u petak u Vatikanu sa grupom ruskih katoličkih hodočasnika, pohvalivši ih zbog njihovog putovanja u Rim.
- Vaše prisustvo ovdje svrstava vas među mnoge generacije ljudi koje su željele da dođu i posjete ova mjesta gdje kuca srce hrišćanske duše - rekao je papa Lav.
Rim je, kazao je poglavar Katoličke crkve, simbol samog ljudskog života – „mjesto gdje se ruševine prošlih iskustava, strepnji, nesigurnosti i briga prepliću sa vjerom“.
- Ali „čak i među ruševinama, uprkos grijehu i neprijateljstvima, Gospod može izgraditi obnovljeni život - poručio je papa Lav okupljenima.
Papa je blagoslovio i pomolio se sa hodočasnicima, prije nego što je sjeo sa njima da se fotografišu.
Susret pape Lava XIV sa ruskim katoličkim hodočasnicima poklopio se sa najavom da će se on sljedeće sedmice sastati sa britanskim kraljem Čarlsom III na zajedničkoj molitvi u Sikstinskoj kapeli.
Katolička crkva i Anglikanska crkva bile su podijeljene vijekovima zbog pitanja među kojima je i rukopoloženje žena za sveštenice, ali će sada napraviti istorijski korak ka jedinstvu.
Ekumenska molitva 23. oktobra, zasnovana na zajedničkoj brizi za očuvanje Božjeg stvaranja, označiće prvi put od reformacije prije oko 500 godina da se poglavari dvije hrišćanske crkve javno zajedno mole.
Bakingemska palata i Vatikan su u petak saopštili detalje dvodnevne posjete kralja Čarlsa i kraljice Kamilе, koja će se održati između 22. i 23. oktobra. Posjeta je prvobitno bila zakazana za april, ali je odložena nakon posljednje bolesti pape Franja, neposredno prije njegove smrti.

Papa Lav XIV primio ruske katoličke hodočasnike, najavio zajedničku molitvu sa kraljem Čarlsom III u Vatikanu

Četiri dana Specijalno državno tužilaštvo ćuti na optužbe protiv šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Nema reakcije SDT-a i na svjedočenje bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Dejana Kneževića u Višem sudu u Podgorici.&nbsp; OPTUŽBE U VIŠEM SUDU Knežević je otvoreno upozorio da je sadašnji šef SPO Šuković svojevremeno bio u stalnim kontaktima sa visoko rangiranim pripadnikom kriminalne organizacije Ivanom Delićem. Šuković je, po iskazu Kneževića, kompromitovao policijsku značku uzimajući za saradnika čovjeka iz svijeta organizovanog kriminala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260224020240_79358e0febc536dfc195c20de4056295782acfab256b1ce6185d16b5a1f886fd" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE: Dejan Knežević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -Redovno je posjećivao Ivana Delića kući. Zbog toga sam bio protiv toga da se Šuković imenuje na jednom od tadašnjih policijskih sektora - kazao je Knežević tokom ročišta. Umjesto da aktuelni šef SPO bude pod budnom pažnjom SDT-a, situacija je danas sasvim drugačija: Dejanu Kneževiću se, a ne Predragu Šukoviću, sudi za veze sa organizovanim kriminalom.&nbsp; Osim upranja prstom u veze načelnika SPO sa ljudima iz vrha organizovanog kriminala u Budvi, Knežević je strelice optužbe uputio ka Specijalnom tužilaštvu na čijem je čelu Vadimir Novović. Ustvrdio je Knežević da su u SDT-u, svjesno, sa umišljajem, izostavili Skaj komunikaciju između optuženog suspendovanog službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost Petra Lazovića i Ivana Delića, koji je obuhvaćen optužnicom u predmetu ,,General”. Da li je time SDT štitilo načelnika specijalnog policijskog odjeljenja?&nbsp; Podaci kojima raspolaže Televizija E ukazuju da Predrag Šuković, što se tiče Specijalnog državnog tužilaštva, ima poseban tretman.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260224020240_156ff5c7dcdcfa2c0e5dd3b962dd19fdb7a739524477f30447036e2779fd74a9" data-rendition-name="original" width="972" height="777" loading="lazy" alt="DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića"> <figcaption>DA LI JE SDT UOPŠTE ISTRAŽIVAO: Krivična prijava tadašnjeg ministra pravde Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  KRIVIČNA PRIJAVA ANDREJA MILOVIĆA To se da zaključiti na osnovu tertiranja krivične prijave koju je 9. februara protiv Predraga Šukovića podnio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. U prijavi se teško optužuje Šuković i to na osnovu podataka koje je dostavila Uprava policije.&nbsp; -Podaci ukazuju na postojanje osnova sumnje da je Predrag Šuković, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja, imao bliske kontakte sa pripadnicima kriminalne organizacije koja se bavila distribucijom narkotika – ističe se u prijavi Andreja Milovića.&nbsp; Osim toga, u prijavi od 9. Februara se takođe tvrdi da je Šuković izvršio krivično djelo ,,pranje novca iz člana 268 Krivičnog zakonika Crne Gore koje je u nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva”.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260224020244_31e0f1189a1f8fa7e728a46de29409f49cb042f3921efe3a39305389169c1572" data-rendition-name="original" width="900" height="561" loading="lazy" alt="KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović"> <figcaption>KONKRETNE OPTUŽBE BEZ KONKRETNOG ODGOVORA: Andrej Milović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POVLAŠĆENI POSLOVI ŠUKOVIĆA U BUDVI U krivičnoj prijavi se posebno opisuje kako je supruga načelika SPO Biljana Šuković poslovala sa preduzećem ,,Grupa 219 d.o.o. Prvo je supruga načelnika SPO, 1. septembra 2020. godine, od preduzeća Grupa 219, kupila stan u Budvi od 58 kvadrata za svega 60 hiljada eura. No, sporne transkacije iz krivične prijave nastaju dvije godine kasnije. Tada je Biljana Šuković, 28, decembra 2022, stan što je kupila za 60 hiljada eura, prodala ruskom državjaninu Mihailu Maslenikovu za čak 140.000 eura. I to u gotovini.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260224020244_baab90d39098b70892ae79368a6e734cb5990b89648259a7b3ced48fa2b3a8ca" data-rendition-name="original" width="928" height="649" loading="lazy" alt="JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića"> <figcaption>JE LI PRIJAVLJENO PO ZAKONU: Dokumentacija o imovinskoj prijavi Predraga Šukovića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Istog dana, u istoj zgradi koja je vlasništvo Grupe 219, &nbsp;i to samo 60 minuta nakon što je prodat stan od 58 kvadrata (!) za 140.000 - Biljana Šuković kupuje stan od čak 98 kvadrata i to za 135.000 eura. Dakle: supruga načenika SPO Predraga Šukovića kupila je 40 kvadrata veći stan i platila ga 5.000 manje nego što je Rusu prodala 58 kvadrata?! Ti podaci upućuju na zaključak da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja imao specijalne veze sa vlasnikom kompanije koja gradi zgrade i prodaje stanove. A da bude sve intrigantnije, Đorđe Mrdak, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Grupe 219 hapšen je zbog krivičnog djela građenja objekta bez prijave.&nbsp; U krivičnoj prijavi koju potpisuje tadašnji ministar pravde, tvrdi se da su Šukovići novac kojim je kupljen prvi stan dobili od Šukovićevog kuma Radovana Raša Perovića. -Postoje operativni podaci koji ukazuju da je novac kojim je Biljana Šuković kupila stan dobijen od Šukovićevog kuma Radovana Raša Petrovića, koji je 8. oktobra 2023. godine uhapšen kao pripadnik kriminalne organizacije koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca – precizno se navodi. .  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260224020244_a1c0d5f9c2c51cfecf0f4d00d678af50db658398cee7f5a20bdd2341ab578233" data-rendition-name="original" width="712" height="839" loading="lazy" alt='DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"'> <figcaption>DOKAZ INVOLVIRANOSTI ŠUKOVIĆA: ,,Plava sveska"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KUMOVI, ,,PLAVA SVESKA” I ŠVERC NARKOTIKA&nbsp; Ime Radovana Perovića se nalazi Naredbi za sprovođenje istrage Specijalnog državnog tužilaštva od 5. decembra prošle godine za grupu koja je navodno švercovala kokain iz Ekvadora.&nbsp; U istoj toj grupi je i Milo Božović, nekadašnji prvi čovjek Budve i poslanik Nove srpske demokratije u parlaemntu. Božoviću je, dok je bio član Odbora za bezbjednost, specijalni, tajni savjetnik bio upravo – Predrag Šuković. To se dokazalo nakon što je advokat Miroje Jovanović objavio savjete koje je Šuković pismeno davao u takozvanoj ,,Plavoj svesci”. Prilikom davanja iskaza Milo Božović je bez zazora konstatovao da mu je, citiramo, Predrag Šuković prijatelj preko petnaest godina. Zbog svega toga, ministra Miović je tražio od Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca, da preduzme sve neophodne istražne radnje koje bi razjasnile da li ima krivičnog djela u postupcima Predraga Šukovića. Tim prije što je prilikom kupoprodaje stana u Budvi porodica Šuković zaradila čak 80 hiljada eura i niej platila porez na kapitalnu dobit. Nakon svih ovih objava, ali i pod pritiskom medija, Specijalno državno tužilaštvo je reagovalo i sprovelo istragu. I to kakvu ekspresnu istragu: za osam dana su obavili puni izviđaj i procijenili da treba - odbaciti prijavu ministra pravde Andreja Milovića?! Tako je objasnio portparol SDT, specijalni tužilac Vukas Radonjić na pitanje novinarke Televizije E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260224020248_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583" data-rendition-name="original" width="768" height="552" loading="lazy" alt="ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a"> <figcaption>ODGOVOR KOJI RAZOTKRIVA DJELOVANJE SDT: Vukas Radonjić, portparol SDT-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SPECIJALNI TRETMAN ZA ŠUKOVIĆA -Saslušano je više svjedoka, prikupljeni dokazi, podaci i obavještenja od notara, Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije, Uprave carina i Ministarstva unutrašnjih poslova, a nakon njihove ocjene je, 18. februara ove godine, donijeto rješenje o odbacivanju krivične prijave jer ne postoji osnovana sumnja da su prijavljena lica izvršila krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti -napisao je, između ostalog, Radonjić u mejlu redakciji Televizije E. &nbsp; Kao što se da zaključiti iz odgovra tužioca Radonjića nigdje se izrekom ne pominje saslušavanje prvoprijavljenog krivičnom prijavom – načelnika SPO Predraga Šukovića. Kao da je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović dao neko obazeujuće uputstvo kojim se štiti čelnik Specijalnog policijskog odjeljenja na čiju adresu stižu sve Skaj poruke. I zato nema dileme: Specijalno tužilaštvo neće se konkretno baviti svjedočenjem policajca Dejana Kneževića o vezama Predraga Šukovića sa ljudima iz kriminalnih organizacija. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Kako tužilac Vladimir Novović štiti policajca Predraga Šukovića

Federalni američki sudija je trajno zabranio objavljivanje izvještaja nekadašnjeg specijalnog istražitelja Džeka Smita o načinu na koji je predsjednik SAD Donald Tramp držao strogo povjerljiva dokumenta.
Smitova istraga dovela je do podizanja optužnice koja je svojevremeno smatrana najopasnijom po Trampa u konkurenciji četiri krivična postupka, vođena protiv njega 2024. godine uoči njegovog ponovnog izbora ovog republikanca za predsjednika SAD.
Odluku je donijela sudija Ejlin Kenon, koju je Tramp predložio za sudiju u prvom predsjedničkom mandatu (2017–2021). Ona je time odobrila predsjednikov zahtjev da izvještaj o istrazi ostane pod velom tajne.
Izvještaj se tiče načina na koji je Tramp čuvao osjetljivu dokumentaciju na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi pošto mu se završio prvi predsjednički mandat. U postupku vođenom protiv njega Smit je tvrdio da je Tramp ometao nastojanja vlade – to jest administracije demokratskog predsjednika Džozefa Bajdena – da ta dokumenta povrati od njega.
Smit i njegov tim sastavili su izvještaj u dva toma o njegovom rukovanju dokumentima i njegovim pokušajima da preokrene izborne rezultate iz 2020. godine u svoju korist. Na tim izborima Tramp je izgubio od Bajdena.
Smit je odustao od obje istrage poslije pobjede Trampa 2024. godine, a zbog duge prakse ministarstva pravde da se protiv aktuelnih predsjednika federalni krivični postupci ne mogu voditi.
Tramp je tvrdio da su oba postupka bila politički motivisana.
Odluka Ejlin Kenon onemogućava svakog budućeg državnog tužioca da objelodani sadržaj izvještaja.

Sudija trajno onemogućio objavljivanje Smitovog izvještaja o istrazi protiv Trampa o dokumentaciji

Nigerijska policija saopštila je danas da je 38 ljudi ubijeno, a da je nekoliko oteto u prošlonedjeljnom napadu na sjeverozapadu zemlje. Vlasti su dobile obavještajne podatke prije napada koji se dogodio u četvrtak, ali je loše stanje puteva spriječilo policiju da na vrijeme stigne do mjesta zločina, rekao je portparol policije.
- Dok smo mi stigli na lice mjesta, napadači su već ubili 38 ljudi, a istovremeno oteli mnoge stanovnike - rekao je on.
Napad u Tungan Dusteu, zajednici u državi Zamfara, najnoviji je napad na civile u Nigeriji, gde su ovakvi napadi i otmice česti.

U sukobima u Nigeriji ubijeno 38 osoba

Meksiko je u ponedjeljak bio u stanju visoke pripravnosti, škole su bile zatvorene, a putnici su ostali nasukani, jer su članovi moćnog kartela pokrenuli nasilne ispade nakon smrti najtraženijeg narko-bosa u zemlji.
U nekim gradovima turisti i stanovnici pozvani su da ostanu u svojim smještajima i kućama.
Vazduhoplovne kompanije, uključujući Air Canada, United Airlines i Aeromexico, otkazale su letove za Puerto Valartu, primorski ljetovalište gdje su zapanjeni turisti snimili oblake dima koji se dižu u nebo od požara, prenosi "France24".

Tag: papa-lav-xiv