Ministarstvo odbrane i Opština Tivat nastavljaju praksu raspolaganja državnim resursima bez jasnog plana, koristeći ih isključivo za političke kalkulacije. Ustupanje vrijednih parcela nije izraz brige za vjernike niti doprinos razvoju našeg grada – to je očigledan pokušaj kupovine političke podrške Srpske pravoslavne crkve pred naredne lokalne izbore, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS) Tivat.&nbsp;
Ovakvi potezi, ističu, ne donose korist građanima Tivta, već služe učvršćivanju političkih pozicija vladajuće strukture, koja nije u stanju da sprovede ozbiljne razvojne projekte.&nbsp;
- Umjesto političkih dilova, Tivat zaslužuje konkretne inicijative i projekte koji će poboljšati kvalitet života svih njegovih stanovnika bez obzira kojoj crkvi pripadaju - kazali su iz DPS-a Tivat.
I umjesto što se, kako kažu, bave političkom trgovinom i obmanjivanjem javnosti bilo bi poželjnije da pogledaju u sopstveno dvorište i daju odgovore na pitanja zašto im potpredsjednici Opštine podnose ostavke?&nbsp;
- Zašto im glavni administrator napušta funkciju? Zbog čega je i sekretar za privredu odlučio da napusti brod koji tone? - dodaju oni.&nbsp;
Očito je, naglašavaju, da im se vlast urušava iznutra.&nbsp;
- No to nas ne brine. Brine nas što posljedice takve nesposobne lokalne vlasti najviše trpe građani Tivta - zaključili su iz DPS-a Tivat.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

DPS Tivat: Ustupanjem parcela kupuje se politička podrška SPC za naredne lokalne izbore

Vlada Crne Gore će dio parcele u Master 88 kvartu prepisati na Glavni grad do kraja sedmice.
To je iz Kabineta premijera Milojka Spajića saopšteno Televiziji E.
Upravo ovo je bio zahtjev stanara tog dijela Podgorice koji su ispred Vlade danas održali protest.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.8266%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlasnici-stanova-u-master-88-kvartu-odrzali-protest-ne-mozemo-da-se-uselimo-zbog-nemara-i-propusta-glavnog-grada-i-vlade&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Kabinet predsjednika Vladr Crne Gore upoznat je sa problemom stanara Master bloka 8 – 8 na Starom Aerodromu, u Podgorici, nakon čega su preduzeti svi koraci kako bi pitanje priključenja zgrade na kanalizacionu mrežu bilo riješeno u što kraćem roku - naveli su u Spajićevom kabinetu.
Kažu da su intenziviranjem komunikacije između Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i Agencije za izgradnju Podgorice utvrđeni koraci koji će biti preduzeti kako bi stanarima bilo omogućeno da se usele u navedeni objekat.
Na današnjem protestu ispred stanara je govorio Darko Rašović koji je zatražio hitno rješavanje stambenog problema za više od 350 porodica.
Rašović je naveo da u stanove koje su kupili u redovnoj proceduri ne mogu da se usele zbog nemarnosti i propusta administracije Glavnog grada i Vlade Crne Gore.
- Mnogi od nas žive kao podstanari i stanove smo kupili iz stambenih kredita. Sve svoje obaveze prema investitoru, Gradu i državi smo uredno izmirili. Umjesto da se konačno riješimo skupog podstanarskog života i mjesečne stanarine nebrigom Glavnog grada i Vlade dovedeni smo u još goru poziciju. Danas plaćamo i kirije i kredite - ukazao je on.
Rašović takođe navodi da je glavni problem oduglovlačenja useljenja 70 kvadrata koji su vlasništvu države.
- Stanove smo platili, investitor je platio komunalije još u julu 2022. Poslali su par urgencija Glavnom gradu da ne bi dolazili u ovakvu situaciju u koju smo došli. Treba da se sa države 70 kvadrata zemlje prepiše na Glavni grad kako bi bila urađena kanalizacija i prošla saobraćajnica - istakao je on.
Zajedničkom odlukom stanara donijeta je odluka da stambeno pitanje građana Starog aerodroma Vlada Crne Gore riješi za sedam do deset dana.
- Ukoliko ne dobijemo odgovore organizovaćemo nove proteste - poručio je Rašović.

Vlada će dio parcele u Master 88 kvartu do kraja sedmice prepisati na Glavni grad

Tužilački savjet predložiće Sekula Raičevića- za predsjednika Komisije za Etički kodeks državnih tužilaca, a za njegovog zamjenika Veselina Šćepanovića,
Na sjednici je donijet i Pravilnik o anonimizaciji odluka Tužilačkog savjeta. 
 
- Na sjednici je razmatrano sedam pritužbi na rad državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada. Tužilački savjet je dao mišljenje da su dvije pritužbe neosnovane, a za dvije je dato mišljenje da se ne radi o pritužbi na rad državnih tuzilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava u pogledu zakonitosti rada, dok su za tri pritužbe zatraženi dodatni spisi predmeta od nadležnih državnih tužilaštava - navodi se u saopštenju sa sjednice.

Raičević predložen za predsjednika Komisije za Etički kodeks državnih tužilaca, Šćepanović za njegovog zamjenika

Atletičar barskog Mornara Miljan Kukuličić pobjednik je tradicionalne atletske trke 19. decembar – Trofej Podgorice – memorijal Veliša Mugoša.
U konkurenciji atletičarki ponovo je najbolja bila Slađana Pejović iz AK Nikšić.
Kukuličić je u trci na 5.000 metara slavio ispred Sergej Rakočević iz bjelopoljskog Jedinstva i Branka Stojanovića iz Milenijuma.
Pejović, koja se ponovo vratila na stazu, je u trci seniorki na tri hiljade metara trijumfovala ispred članica podgoričke Sparte Dijane Stanisiċ i Andrea Saitaj.
Najbrži junior na hiljadu i po metara bio je Boban Madžgalj iz Oriona, dok je u trci juniorki na hiljadu metara pobijedila Pavićević iz Jedinstva.
U konkurenciji pionira najbrži su bili Uroš Camović &nbsp;(Milenijum) i Lena Raičević (Jedinstvo).
U trci učenika osnovnih škola slavili su Vojin Stankvić (OŠ Novka Ubović) i Alisa Galiakbarova (OŠ Dragiša Ivanović), a kod srednjoškolaca Petar Pentić &nbsp;(SSŠ Ivan Uskoković) i Mia Milić (Gimnazija Slobodan Škerović).
Kod veterana najbrži su bili Milo Mugoša (40-50 godina), Nenad Ivanović (50-60 godina), Marko Pejanović (60-70 godina) i Radovan Radulović (preko 70 godina).
Najbrži rekreativci bili su Vuko Perišić i Rada Kujović, dok su u konkurenciji pripadnika vojske i policije pobijedili Vuk Lješković i Dragoljub Koprivica. &nbsp;
U konkurenciji studenata prva mjesta osvojili su Ivan Popović i Hana Rožko, dok su u ekipnom plasmanu osnovnih i srednih škola najbolji bili OŠ Dragiša Ivanović i Srednja medicinska škola.
Tradicionalna manifestacija, koja je održana 67. put u čast oslobođenja Podgorice, okupila je oko 300 takmičara.
Trka je organizovana na brdu Gorica, oko spomenika Partizanu borcu, na kružnoj stazi dugoj 600 metara.

Kukuličić i Pejović pobijedili u Podgorici

Savjet Centralne banke (CBCG) usvojio je danas finansijski plan vrhovne monetarne institucije sa planovima investicija i novčanih tokova za narednu godinu.
Iz CBCG su saopštili da su usvajanjem tih dokumenata stvoreni preduslovi za ostvarivanje ciljeva definisanih Strateškim planom CBCG za period 2025–2028.
- Finansijski plan CBCG za narednu godinu ima izražen razvojni karakter i osnov je za realizaciju aktivnosti na daljem unapređenju poslovanja i dugoročnom razvoju institucije - navod u saopštenju.
Iz CBCG su rekli da se ključno usmjerenje Plana odnosi na dalju modernizaciju platne infrastrukture, praćenu pojeftinjenjem usluga u platnom prometu, povećanjem dostupnosti finansijskih servisa i unapređenjem sigurnosti i efikasnosti transakcija.&nbsp;
- I pored očekivanog smanjenja prihoda CBCG usljed snižavanja tarifa u platnom prometu, usvojeni planovi predviđaju nastavak značajnih ulaganja, prije svega u realizaciju TIPS Clone projekta, ali i u druge razvojne prioritete, uključujući digitalnu transformaciju, inovacije i implementaciju ESG standarda - navodi se u saopštenju.
Finansijski plan je, kako su rekli iz vrhovne monetarne institucije, koncipiran tako da obezbijedi stabilan finansijski okvir za nastavak transformacije CBCG u modernu, efikasnu i inovativnu instituciju, kao i za unapređenje kompetencija zaposlenih u skladu sa evropskim standardima.
- U cilju očuvanja stabilnosti finansijskog sistema, a zbog i dalje prisutnih rizika povezanih sa rastom gotovinskih kredita, Savjet je usvojio Odluku o izmjeni Odluke o makroprudencijalnim mjerama koje se odnose na kredite koje kreditne institucije odobravaju fizičkim licima - ističe se u saopštenju.
Navodi se da se tom odlukom, na period od još godinu, produžava primjena mjera kojima se ograničava odobravanje gotovinskih kredita.
- Propisane mjere, između ostalog, podrazumijevaju da kreditne institucije mogu odobravati gotovinske kredite fizičkim licima sa rokom otplate dužim od osam godina isključivo ako su ti krediti obezbijeđeni hipotekom, fiducijom, zalogom na pokretnim stvarima ili drugim odgovarajućim kolateralima - rekli su iz CBCG.
Oni su kazali da se mjere primjenjuju preventivno, sa ciljem ublažavanja akumulacije rizika po stabilnost kreditnih institucija usljed pojačanog kreditiranja i jačanja njihove otpornosti u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima.
Iz CBCG su naveli da, u trenutnim makroekonomskim uslovima, ove mjere istovremeno djeluju i u pravcu smanjenja inflatornih pritisaka povezanih sa povećanom potražnjom.
Iz CBCG su rekli da je Savjet usvojio Analizu o kvartalnom preispitivanju primjerenosti stope kontracikličnog bafera kapitala.&nbsp;
- Sagledavajući kretanja u vezi sa kreditnim rastom, tržištem nekretnina, poslovanjem banaka i širim makroekonomskim okruženjem, ocijenjeno je da stopa kontracikličnog bafera za prvi kvartal naredne godine treba da ostane na nivou od jedan odsto - dodaje se u saopštenju.
Savjet je, kako su naveli iz CBCG, donio Odluku o postupku procjene adekvatnosti interne likvidnosti kreditne institucije, koja je u potpunosti usklađena sa smjernicama Evropske centralne banke.&nbsp;
Oni su dodali da se tom odlukom propisuje postupak procjene, kao i način i rokovi izvještavanja CBCG o adekvatnosti internog kapitala i interne likvidnosti kreditnih institucija.
Na današnjoj sjednici je donijeta i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o bližim uslovima za obavljanje poslova agenta pružalaca platnih usluga, kojom je izvršeno usklađivanje upisa agenata, čiji se angažman proširuje za nove platne usluge, kao i uslova koji definišu dobru reputaciju za njihove vlasnike i članove organa upravljanja.
- Kreditni standardi za stanovništvo su, prema ocijeni banaka, u trećem kvartalu ove godine značajno ublaženi, naročito u segmentu potrošačkih kredita, dok su kreditni standardi za privredu blago pooštreni, nakon četvorokvartalnog trenda njihovog ublažavanja, pokazuju podaci iz Izvještaja o rezultatima ankete o kreditnoj aktivnosti banaka za treći kvartal ove godine, koji je danas razmatrao Savjet - rekli su iz CBCG.
Kako su naveli, očekivanja banaka su da će se i u narednom kvartalu nastaviti ublažavanje kreditnih standarda za stanovništvo, ali slabijim intenzitetom, dok će se pooštravanje kreditnih standarda za privredu nastaviti, usljed viših troškova izvora sredstava, strožih zahtjeva u pogledu kolaterala i smanjene spremnosti banaka na preuzimanje rizika.
- Kreditni uslovi za stanovništvo i privredu su u trećem kvartalu ove godine bili blaži u odnosu na prethodni kvartal, kao rezultat smanjenja kamatnih marži, provizija i naknada, kao i povećanja maksimalnih iznosa kredita. U četvrtom kvartalu ove godine banke očekuju nastavak ublažavanja kreditnih uslova i za stanovništvo i za privredu - rekli su iz CBCG.
Kako su naveli, na današnjoj sjednici Savjet je razmatrao i usvojio i druge materijale iz domena svoje nadležnosti.

Savjet CBCG usvojio finansijski plan za narednu godinu

Jedna banka u Hrvatskoj kažnjena je sa 1,5 miliona eura, jer je putem svoje aplikacije za mobilno bankarstvo prikupljala podatke sa mobilnih telefona gotovo 439 hiljada korisnika.
Kaznu je izrekla Agencija za zaštitu ličnih podataka nakon što je utvrđeno da je banka putem svoje aplikacije za mobilno bankarstvo prikupljala popise svih instaliranih aplikacija s mobilnih uređaja klijenata, bez pravne osnove i bez da ih je o tome jasno obavijestila, prenose Nezavisne novine.&nbsp;
Programsko rješenje unutar aplikacije za mobilno bankarstvo, namijenjeno android i huavej uređajima, skeniralo je sadržaj mobilnog telefona i potom prenosilo i pohranjivalo popis svih instaliranih aplikacija u centralnu bazu podataka banke.
Postupak je pokrenut po službenoj dužnosti nakon što se Agenciji obratio klijent banke koji je primijetio da aplikacija za mobilno bankarstvo prikuplja podatke o svim programima i aplikacijama instaliranima na njegovom mobilnom telefonu.
Agencija je pokrenula istragu zbog sumnje na nezakonitu obradu podataka velikog broja korisnika. Istragom je utvrđeno da je na taj način obrađivala lične podatke čak 433,92 hiljade korisnika.
Tokom postupka, banka se pokušala opravdati, ali bezuspješno. Zaključeno je da nije poštovala načelo integrisane zaštite podataka, koje nalaže da se obrađuju samo neophodni podaci.&nbsp;
Umjesto da prikuplja popis svih aplikacija, banka je, smatra Agencija, mogla i morala implementirati rješenje koje manje zadire u privatnost.
Utvrđeno je da banka u okviru aktivnosti obrađivanja prekomjerne količine ličnih podataka nije uzela u obzir da pojedine aplikacije mogu otkrivati ili upućivati na lične podatke, uključujući i posebne kategorije podataka n primjer o zdravlju, političkom ili vjerskom uvjerenju ili seksualnoj orjentaciji.
Time se dodatno potvrđuje da implementirano rješenje nije postavljeno na način koji osigurava obradu samo nužnih i proporcionalnih podataka u odnosu na svrhu obrade.
Rješenje o kazni još nije pravosnažno i banka ima rok od 30 dana za pokretanje upravnog spora pred nadležnim sudom, prenose hrvatski mediji.
Ovo je 13. upravna novčana kazna koju je Agencija izrekla u ovoj godini, pri čemu ukupan iznos kazni u ovoj godini iznosi 6,72 miliona eura.

Hrvatska: Banka kažnjena sa 1.5 miliona eura zbog mobilne aplikacije

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.