Plan za zaštitu beskućnika zbog hladnog vremena aktiviran je u Parizu, zbog prognoze vremena koja predviđa da temperature mogu da padnu ispod nule noću, a da ne pređu 4 stepena Celzijusa tokom dana, prenosi Figaro.
Ovaj plan uključuje povećanje broja skloništa za dnevni boravak i smještaj za hitne slučajeve preko noći.
Zbog veoma niskih temperatura posljednjih nekoliko dana kancelarija gradonačelnika Pariza pozvala je prefekturu da aktivira plan za vanredne situacije u glavnom gradu Francuske "bez odlaganja", upozoravajući na "dramatičnu" situaciju sa kojom se suočava nekoliko hiljada beskućnika.
Prefektura Pariza je u saopštenju navela da će, pored već postojećih kapaciteta za smještaj, "biti obezbijeđeno 300 dodatnih mjesta koja će biti otvorena cijeli zimski period u Parizu", kao i 200 novih mjesta koja će biti na raspolaganju narednih dana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Aktiviran plan za zaštitu beskućnika u Parizu zbog hladnoće

Tri žene su povrijeđene, nakon što je ih je napao muškarac naoružan nožem na liniji 3 pariskog metroa.
Prema nekoliko policijskih izvora, muškarac je izvukao nož i izbo tri žene na različitim stanicama na ovoj liniji, koja saobraća između Banjolea (Sen-Sen-Deni) i Levaloa-Perea (O-de-Sen), prenosi Parizjen.
Napadi su se dogodili zmeđu 16:15 i 16:45 sati, saopštila je policija.
Žrtvama su brzo pružili pomoć pariski vatrogasci.
Izvor iz policije je naveo da su tri žene zadobile lakše povrede, od kojih dvije na leđima i butinama.
Osumnjičeni je potom pobjegao metro linijom 8, prije nego što je uhapšen u svom domu u Sarselu (Val d'Oaz).
Muškarac je navodno malijskog porekla i rođen je 2000. godine, prema policijskom izvoru.
Mogućnost terorizma je isključena, a policija pretpostavlja da je u pitanju djelo mentalno nestabilne osobe.

Tri žene izbodene nožem u metrou u Parizu, uhapšen osumnjičeni

Alžirski parlament danas je jednoglasno usvojio zakon kojim se francuska kolonizacija te sjevernoafričke države proglašava zločinom, a od Pariza se zahtijeva izvinjenje i reparacije.
Zakonom je, takođe, glorifikacija kolonijalizma kvalifikovana kao krivično djelo, objavila je državna televizija, prenosi BiBiSi (BBC).
Glasanje u parlamentu je još jedna potvrda sve zategnutijih diplomatskih odnosa između dvije zemlje, a neki posmatrači kažu da su oni na najnižem nivou otkako je Alžir stekao nezavisnost prije 63 godine.
Francuska kolonizacija Alžira između 1830. i 1962. godine obilježena je masovnim ubistvima i velikim deportacijama, a završena je krvavim ratom za nezavisnost. Alžir zvanično vodi da je u ratu poginulo milion i po ljudi, dok francuski istoričari tvrde da je broj žrtava bio mnogo manji.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je ranije priznao da je kolonizacija Alžira bila „zločin protiv čovječnosti“, ali se zbog toga nije izvinio.
Poslanici su danas nosili marame u bojama nacionalne zastave i skandirali „živio Alžir“, dok su aplaudirali usvajanju zakona u parlamentu.
U zakonu se navodi da Francuska ima „pravnu odgovornost“ za „tragedije koje je izazvala“, a „puna i pravedna“ nadoknada je „neotuđivo pravo alžirske države i naroda“.
Glasanje u Alžiru dolazi u vrijeme rastućeg pritiska na zapadne sile da ponude reparacije za ropstvo i kolonijalizam i da vrate opljačkane artefakte koje čuvaju u svojim muzejima.
Alžirski poslanici zahtijevaju da Francuska vrati bronzani top iz 16. vijeka, koji se smatra zaštitnikom Alžira.
Francuska vojska je iz trećeg pokušaja zauzela grad Alžir 1830. godine i tada je odnijela top, koji se sada nalazi u lučkom gradu Brestu na sjeverozapadu Francuske.
Diplomatski odnosi Alžira i Francuske pogoršani su prošle godine, kada je Makron objavio da Francuska priznaje suverenitet Maroka nad zapadnom Saharom i podržao plan za ograničavanje autonomiju sporne teritorije, dok Alžir podržava Polisario front koji se bori za nezavisnost zapadne Sahare i smatra se njegovim glavnim saveznikom.

Alžir proglasio francusku kolonizaciju zločinom, traži od Pariza izvinjenje i reparacije

Ukoliko se preporuke iz posljednjeg izještaja Centra za svjetsku baštinu ne sprovedu do 1. februara 2026. - status Kotora u UNESCO mogao bi biti doveden u pitanje - saopšteno je iz Vlade Crne Gore u sklopu najave da će premijer Milojko Spajić danas posjetiti sjedište UNESCO-a u Parizu.
On će razgovarati sa novoizabranim generalnim direktorom UNESCO Kaledom El-Enanijem i direktorom Centra za svjetsku baštinu Lazarom Elunduom Asomom.
- Sastanci su prilika da se iskaže neupitna posvećenost Vlade očuvanju statusa prirodnih i kulturno-istorijskih dobara Crne Gore upisanih u Listu svjetske baštine UNESCO i spremnost da, u cilju očuvanja univerzalne vrijednosti upisanih dobara, ispuni preporuke Komiteta za zaštitu svjetske baštine - saopšteno je iz Vlade.
Oni su podsjetili da je tokom 47. sjednice održane od 6. do 16. jula o.g. u Parizu, stručni tim zajedničke misije Komiteta za svjetsku baštinu, usvojio izvještaj za Kotor čime je Crnoj Gori dat rok da do 1. februara 2026. dostavi ažuriran izvještaj o stanju očuvanja za prirodni i kulturno-istorijski region Kotora. Nakon toga, premijer Milojko Spajić preuzeo je predsjedavanje Nacionalnom komisijom za UNESCO što predstavlja prvi put da se na čelu ovog tijela nalazi predsjednik Vlade.
U delegaciji predsjednika Vlade su i Majda Adžović, ministarka javnih radova i Petra Zdravković, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Spajić danas u Parizu: Status Kotora u UNESCO bi mogao biti doveden u pitanje ako se do 1. februara ne sprovedu preporuke

Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara, dr Petra Zdravković, član je delegacije Crne Gore koja će boraviti u sjedištu Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) u Parizu.
Delegacija će, kako se navodi u saopštenju Vlade, tom prilikom predstaviti set hitnih mjera, kao i jasno iskazano opredjeljenje Vlade Crne Gore i nadležnih institucija da se u potpunosti ispoštuju i implementiraju preporuke koje se odnose na zaštitu Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, koje se nalazi na Listi svjetske baštine.
Pored sastanka na kome će učestvovati kao član delegacije Crne Gore sa predsjedavajućim UNESCO-a, gospodinom Khaled El- Enanijem, direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara imaće sastanak i u Centru za svjetsku baštinu (WHC), sa Bertom de Sancristobal i Mariom Liouliou, kako bi bliže pojasnila intenciju da se kroz izmjene Zakona o zaštiti prirodnog i kulturno – istorijskog područja Kotora, ojačaju mehanizmi upravljanja, i riješe višegodišnji problemi, na koje je Komitet upozoravao – saopšteno je iz Vlade.
U tom kontekstu, Menadžment plan i sveobuhvatna Studija zaštite kulturne baštine zakonski su definisani kao obavezni i integrisani instrumenti zaštite.
Oni su jasno usklađeni sa UNESCO smjernicama, standardima za procjenu uticaja na baštinu za dobra sa Liste svjetske baštine, kao i sa relevantnom prostorno-planskom dokumentacijom.
Oba dokumenta biće podložna reviziji i davanju saglasnosti od strane UNESCO-a, što obezbjeđuje međunarodni nadzor i kredibilitet – poručuju iz crnogorske Vlade.

Petra Zdravković u delegaciji Crne Gore na sastanku u UNESCO-u u Parizu

U najpoznatijem muzeju na svijetu, Luvru, dogodio se novi incident nakon smjele pljačke dragulja koja je otkrila bezbjednosne propuste.
Otkriveno je da je prošlog mjeseca curenje vode oštetilo stotine knjiga u odjeljenju za egipatske starine u ovom pariškom muzeju, što je ukazalo na nove probleme u održavanju najposjećenijeg muzeja na svijetu.
Prema veb stranici La Tribune de l'Art, pogođeno je oko 400 rijetkih knjiga zbog lošeg stanja cijevi, dok odjel već godinama traži sredstva za zaštitu kolekcije.
Zamjenik administratora Luvra Fransis Stajnbok rekao je za BFM TV da je curenje zahvatilo jednu od tri prostorije biblioteke i da su oštećena djela uglavnom ona koja koriste egiptolozi, dok dragocjene knjige nisu pogođene.
Popravke su planirane za septembar 2026. godine.
Ovaj incident dolazi samo nekoliko sedmica nakon velike pljačke dragulja u muzeju u oktobru, kada su četvorica provalnika ukrala dragulje vrijedne 102 miliona dolara, otkrivajući ozbiljne bezbjednosne propuste.
Iako je nekoliko osoba uhapšeno u toku istrage o čuvenoj pljački, nakit još nije pronađen.
U novembru su strukturne slabosti dovele i do djelimičnog zatvaranja galerije s grčkim vazama.

Novi incident u Luvru: Oštećeno oko 400 rijetkih knjiga, otkriveni i novi propusti u muzeju

Pariski noćni klub Badabum (Badaboum) veoma popularan kod mladih od ovog vikenda je uveo veče bez alkoloha "Sober club", prenijeli su francuski mediji.
Večeri bez alkohola postaju trend u Parizu u noćnim klubova, ali se takve večeri više organizuju nedjeljom poslije podne ili radnim danom kasno poslije podne.
Ovo je prvi da u Parizu subota uveče bude veče skroz bez alkohola u Badabumu.
Veče je organizovao didžej Maksim Miska (Maxime Musqua) koji je rekao da bi večeri bez alkohola trebalo da postanu norma.
Miska je rekao da ne treba čekati ponoć da počne dejstvo alkohola i da posjetioci budu više raspoloženi da igraju, dodajući da se lijepo raspoloženje za zabavu može postići i bez konzumiranja alkohola.
Uprava noćnog kluba je navela da je važno organizovati takve večeri pošto sve više ljudi preispituje svoje navike konzumiranja alkohola. Francuska je poznata po svojim vinima i konjaku.

Diskoteka u Parizu predstavila "klub trijeznih"

Dvojica osumnjičenih za krađu francuskih krunskih dragulja iz muzeja Luvra priznala su umiješanost u pljačku i zadržana su u pritvoru, saopštilo je u srijedu pariško tužilaštvo. Tužilac je dodao da ukradeni dragulji još nisu u posjedu vlasti.
Dvojica osumnjičenih biće izvedeni pred istražnog sudiju i mogli bi biti stavljeni pod formalnu istragu kasnije u toku dana, rekla je tužiteljica Laure Beccuau na konferenciji za novinare.
Pljačka, koja je trajala svega sedam minuta, izazvala je veliku pažnju svjetske javnosti jer su lopovi pobjegli s draguljima vrijednim desetine miliona eura.
Dvojica muškaraca uhapšena su u subotu navečer i ispitivana 96 sati. Još dvojica osumnjičenih su i dalje u bijegu.
Prvi osumnjičeni (34) je državljanin Alžira, ranije evidentiran zbog prekršaja u saobraćaju. Identifikovan je zahvaljujući DNK uzorku pronađenom na jednom od skutera koji su koristili napadači.
Drugi osumnjičeni (39), iz Aubervilliersa u predgrađu Pariza, radio je kao ilegalni taksista i dostavljač. Policiji je poznat po teškim krađama, a njegova DNK pronađena je na staklu vitrine razbijene tokom pljačke, navodi tužiteljica.
- Nema ničega što bi ukazivalo da su počinitelji imali pomoć unutar muzeja - rekla je Beccuau.
U potragu je uključeno više od 100 istražitelja, koji su analizirali preko 150 DNK uzoraka i predmeta koje su lopovi ostavili na mjestu događaja, uključujući rukavice, kacige i reflektirajuće prsluke.
Jedan od osumnjičenih uhapšen je na aerodromu Charles de Gaulle dok je pokušavao napustiti zemlju letom za Alžir.
Ukradeni dragulji, među kojima je i smaragdna ogrlica sa više od 1.000 dijamanata koju je Napoleon poklonio svojoj drugoj supruzi, još nisu pronađeni. Procjenjuje se da nakit iz muzeja vrijedi oko 88 miliona eura.

Osumnjičeni za pljačku Luvra priznali umiješanost, odao ih DNK na predmetima

Luvr je, prema francuskom radiju RTL, premjestio neke od svojih najvrednijih dragulja u Banku Francuske nakon pljačke usred bijela dana prošle sedmice koja je otkrila ranjivost sigurnosnog sistema čuvenog muzeja.
Prema RTL-u, koji se poziva na neimenovane izvore, premještanje nekih dragocjenih predmeta iz Apolonove galerije muzeja, doma francuskih krunskih dragulja, obavljeno je u petak pod tajnom policijskom pratnjom.
Banka Francuske, koja čuva zlatne rezerve zemlje u ogromnom trezoru 27 metara ispod zemlje, nalazi se samo 500 metara od muzeja.
Lopovi su 19. oktobra iz muzejske kolekcije ukrali osam dragocjenih predmeta vrijednih oko 102 miliona dolara, otkrivši sigurnosne propuste kada su tokom radnog vremena pomoću dizalice razbili prozor na spratu i provalili u muzej. Uspjeli su pobjeći na motorima.
Vijest o pljački odjeknula je širom svijeta, izazvavši preispitivanje u Francuskoj o onome što su mnogi smatrali nacionalnim poniženjem.

Nakon "nacionalne sramote": Nakit iz Luvra prebačen u banku koja čuva rezerve 27 metara ispod zemlje

Francuski predsjednik Emanuel Makron izrazio je uvjerenje da će eksponati ukradeni iz Luvra biti pronađeni i da će počinioci biti izvedeni pred lice pravde.
Makron je napisao na platformi Iks (X) da je krađa počinjena u Luvru napad na cijenjeno kulturno i istorijsko nasljeđe Francuske.
Francuski predsjednik je naveo da se preduzimaju sve aktivnosti da počinioci budu uhvaćani, a eksponati vraćeni, kao i da sve korake predvodi pariško tužilaštvo.
Makron je istakao da će novi projekat za zaštitu Luvra, koji je pokrenut u januaru, omogućiti povećanu bezbjednost i da će garantovati očuvanje i zaštitu francuske kulture.
Lopovi koji su u nedjelju opljačkali pariški muzej Luvr ukrali su osam neprocjenjivih predmeta, a deveti koji su pokušali da ukradu pronađen je u muzeju, rekla je pariška tužiteljka Lor Beku.
Beku je u izjavi za televiziju BFM rekla da lopovi nisu ciljali niti ukrali svjetski poznati dijamant Regent, koji se nalazi u istoj galeriji u koju su upali, koji se procjenjuje da vrijedi više od 60 miliona dolara.
Ona je kazala da su, prema prvim izvještajima, u krađi u Luvru učestvovala četiri muškarca koji su imali "pokrivena" lica i pobjegli su "na snažnim skuterima". Tužiteljka je dodala da istražitelji imaju "snimke video nadzora iz muzeja i grada" i da mogu računati da će i građani sarađivati i pomagati u istrazi.
<h2>Šta je ukradeno?</h2>
- Jedan naš sugrađanin je, na primjer, prijavio pravosudnoj policiji činjenicu da se jedan od kriminalaca riješio žutog prsluka koji je nosio - kazala je Beku.
Dodaje da je utvrđeno da iz Luvra nedostaju ogrlica i minđuša iz kolekcije Mari-Luiz, ogrlica, par minđuša i tijara iz kolekcija kraljica Marije-Amelije i Hortenzije i četiri komada nakita iz kolekcije carice Eugenije.
Pljačka dragulja dogodila se u nedjelju ujutro u vrijeme otvaranja muzeja Luvr, zbog čega je donijeta odluka da se on zatvori za posjetioce iz vanrednih razloga.
Incident se navodno dogodio u trenutku kada su prvi posjetioci počeli da ulaze u muzej, nakon čega je odmah raspoređena policija, a posjetiocima izdato upozorenje da ne ulaze u muzej.

Makron: Ukradeni eksponati iz Luvra biće pronađeni, a počinioci kažnjeni

Centru za građanska prava obratio se sugrađanin Milo Ivanišević, koji je izrazio ozbiljan strah za sopstveni život, bezbjednost svoje porodice i drugih građana Cetinja, nakon direktnih i uznemirujućih prijetnji koje su mu upućene od strane osobe koja se predstavlja kao Cetinjanka bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi, odnosno Crkvi Srbije, saopšteno je iz ove nevladine organizacije. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9KTusOYt3nY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Iz Centra za građanska prava napominju da je sva dokumentacija vezana za ovaj slučaj već predata policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011017010_b1924911036483fe08af3ff16de1efdfbebba6adca20e6749499853fe1017825.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026011017010_b1924911036483fe08af3ff16de1efdfbebba6adca20e6749499853fe1017825" data-rendition-name="original" width="745" height="1280" loading="lazy" alt="Priijetnja"> </figure>  - U gradu koji je već dva puta, u kratkom periodu, zavijen u crno masovnim zločinima, u kojima je ubijeno 23 naših sugrađana, među kojima i četvoro djece, ovakve prijetnje se ne mogu, ne smiju i neće posmatrati kao „izolovani incidenti“ ili „lični sukobi“. Posebno zabrinjava činjenica da su oba masakra izvršile osobe koje su, prema javno dostupnim podacima, bile ideološki, vrijednosno, a i faktički, bliske Crkvi Srbije – instituciji koja u Crnoj Gori odavno ne djeluje kao vjerska zajednica, već kao politički, hegemonistički i duboko destruktivan faktor- upozoravaju iz CGP. Dodaju da strah građana Cetinja nije iracionalan — on je rezultat kontinuiranog trovanja društva, huškanja, targetiranja i normalizacije nasilja koje godinama dolazi iz krugova bliskih Crkvi Srbije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026011017010_169b970abe04b583f19692a3cd66060372c11fab36fa66d929dd4ea3411005a0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2026011017010_169b970abe04b583f19692a3cd66060372c11fab36fa66d929dd4ea3411005a0" data-rendition-name="original" width="1185" height="1600" loading="lazy" alt="prijava zbog prijetnje"> </figure>  - Postavlja se logično i zastrašujuće pitanje: da li je Crkva Srbije, zarad svojih ideoloških projekata i materijalnih interesa, spremna da nastavi sa destabilizacijom Crne Gore, čak i po cijenu novih ljudskih života? Da li im je potrebno još mrtvih, još krvi i još tragedija da bi nastavili sa svojom politikom podjela i mržnje- pitaju iz ove organizacije. Koga ova struktura okuplja, koga radikalizuje, kako i sa kojim ciljem, iz Centra ta građanska prava pozivaju da &nbsp;crnogorska javnost procijeni sama. Centar za građanska prava, međutim, ima obavezu da upozori: kada se prijetnje ignorišu, a ekstremizam prećutkuje, odgovornost za posljedice snose i oni koji su ćutali. - CGP će budno i javno pratiti postupanje cetinjskog Osnovnog državnog tužilaštva po prijavi koja je podnijeta u ovom slučaju. Očekujemo hitnu, odlučnu i nedvosmislenu reakciju nadležnih organa, a svako odugovlačenje, relativizacija ili zataškavanje biće shvaćeni kao saučesništvo u stvaranju atmosfere straha i nesigurnosti- navode u saoštenju, Na kraju, iz CGP pitaju do kada ćemo u sopstvenoj državi biti građani drugog reda, te do kada će se zatvarati oči pred prijetnjama, nasiljem i grozotama koje razaraju Crnu Goru, a naročito Cetinje i ko će snositi odgovornost ako se tragedija, zbog nečinjenja institucija, ponovi. - Centar za građanska prava neće ćutati. Nećemo se miriti sa strahom, nasiljem i sistemskim ignorisanjem bezbjednosti građana. U prilogu dostavljamo zaprimljene prijetnje kao i fotografiju podnijete tužbe. Tu smo i pratimo- zaključuje se u saopštenju.

CGP: Kada se prijetnje ignorišu, a ekstremizam prećutkuje, odgovornost za posljedice snose i oni koji su ćutali

Velike djelove ukrajinske prijestonice Kijev u subotu su zahvatili prekidi u snabdijevanju strujom, vodom i grijanjem poslije još jedne noći ruskih napada dronovima.
Restrikcije struje je uslijedila poslije zahtjeva državnog elektrooperatera Ukrenerho da se smanji potrošnja i nadovezale su se na redovne višesatne nestanke struje uvedene tokom rata kako bi se sačuvale preostale zalihe električne energije. Kompanija je u saopštenju na društvenim mrežama navela da radi na obnavljanju usluga.
Očekuje se da će temperature pasti i na minus 15 stepeni Celzijusa tokom vikenda, a gradske vlasti su saopštile da su postavile oko 1.200 centara za grijanje.
Posljednji nestanci struje uslijedili su poslije višednevnih teških ruskih napada na Ukrajinu.
U masovnom napadu raketama i dronovima u petak na Kijev poginule su četiri osobe, a 26 je ranjeno. Oštećeno je i 20 stambenih zgrada, uključujući i jednu u kojoj se nalazi ambasada Katara, u jednom od najvećih napada na prijestonicu u posljednjih nekoliko mjeseci.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko kasnije je potvrdio da je uslijed tog napada polovinu svih stambenih zgrada u Kijevu ostala bez grijanja i pozvao je sve građane da ako mogu odu iz grada zbog prekida u snabdijevanju strujom.
Komentarišući nedavne ruske napade, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak je rekao da "Moskva pokušava da iskoristi hladno vrijeme kao sredstvo terora".
Savet bezbjednosti UN sastaće se 12. januara kako bi razgovarao o Ukrajini. Ukrajinski ambasador u UN Andrij Meljnik u pismu Savjetu bezbjednosti naveo je da je "Ruska Federacija dostigla zastrašujući novi nivo ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti svojim terorom nad civilima".
Rusija negira da je namjerno gađa civile u Ukrajini uprkos široko rasprostranjenim dokazima o suprotnom od pokretanja invazije u februaru 2022. godine.

Kijev bez struje i vode poslije novih ruskih napada tokom noći

Državno tužilaštvo Crne Gore je tokom 2025. godine, zaključno sa 30. septembrom, pokrenulo 49 finansijskih istraga protiv 151 fizičkog i 21 pravnog lica, kao i 23 finansijska izviđaja protiv 82 fizička lica, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
Kako navode iz Tužilaštva, riječ je o značajnom rastu u odnosu na prethodne godine, budući da su tokom 2024. godine pokrenute 23 finansijske istrage i četiri izviđaja, dok je 2023. godine evidentirano 26 finansijskih istraga.
Prema izvještajima o radu, u okviru tih postupaka privremeno je oduzeta nepokretna imovina velike vrijednosti i površine, zaplijenjen je novac u višemilionskim iznosima, kao i značajna pokretna imovina. Tokom 2025. godine sudovi su u 93 odsto slučajeva prihvatili predloge tužilaštva za određivanje privremenih mjera oduzimanja imovine.
Iz VDT-a naglašavaju da privremeno oduzimanje imovine ne predstavlja konačan ishod postupka, jer je trajna zapljena moguća isključivo nakon pravosnažne krivične presude, o čemu odlučuju sudovi.
- Državni tužilac je ovlašćen da predloži oduzimanje imovinske koristi, ali je sud taj koji donosi odluku o privremenom ili trajnom oduzimanju imovine- ističe se u saopštenju.
Tužilaštvo podsjeća da su finansijske istrage jedan od najsloženijih segmenata krivičnog postupka, te da njihov obim i dalje ograničavaju nedostatak ekonomskih stručnjaka, neažurni registri imovine i potreba za snažnijom međuinstitucionalnom saradnjom.
Poseban iskorak, kako navode, ostvaren je nakon što je 3. marta 2025. godine vrhovni državni tužilac donio Uputstvo za sprovođenje finansijskih izviđaja i istraga, čime je pokrenut veći broj predmeta i u drugim tužilaštvima, a ne samo u Specijalnom državnom tužilaštvu.
Iz VDT-a ocjenjuju da se razlozi za razliku između privremeno i trajno oduzete imovine ne mogu tražiti u radu tužilaštva, već u zakonskim ograničenjima i složenosti sudskih postupaka.
Tužilaštvo je, kako je saopšteno, podržalo i najavljene izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koje bi mogle omogućiti trajnu zapljenu imovine i bez pravosnažne presude, uz zadržavanje isključive nadležnosti sudova.

VDT: U 2025. pokrenuto 49 finansijskih istraga, sud prihvatio 93 odsto zahtjeva za privremenu zaplijenu

Predsjednik Sjedninjenih Američkih Država Donald Tramp nastavio je s prijetnjama upućenim Grenlandu, insistirajući da bi, ukoliko Sjedinjene Države ne reaguju, Rusija ili Kina u budućnosti mogle da ga okupiraju, piše CNN.
Tramp je rekao da će, ako ne bude u mogućnosti da postigne dogovor o preuzimanju te teritorije "na lakši način", morati da to "uradi na teži način", piše CNN.
- Učinićemo nešto po pitanju Grenlanda, sviđalo im se to ili ne, jer ako mi to ne uradimo, Rusija ili Kina će preuzeti Grenland, a mi nećemo imati Rusiju ili Kinu za susjeda - rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, prenosi N1.rs.
Lideri grenlandskih partija, uključujući i opoziciju, izdali su zajedničko saopštenje u kojem navode: "Ne želimo da budemo Amerikanci, ne želimo da budemo Danci, želimo da budemo Grenlanđani. O budućnosti Grenlanda moraju da odlučuju građani Grenlanda", prenosi ovaj medij.
Američki predsjednik i zvaničnici Bijele kuće razmatraju niz opcija kako da Grenland stave pod kontrolu SAD, usled obnovljenog interesovanja za ovu strateški značajnu teritoriju pod kontrolom Danske, navodi se u tekstu, i nisu isključili ni vojnu intervenciju. Vlade Grenlanda i Danske i dalje javno i privatno insistiraju da Grenland nije na prodaju.
I dalje je nejasno, navodi ovaj medij, kako bi ostale članice NATO-a reagovale ukoliko bi SAD odlučile da silom preuzmu Grenland. Evropski lideri upozorili su da bi takav potez imao ozbiljne posledice po vojni savez. U zajedničkom saopštenju, lideri Francuske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Poljske i Španije poručili su da Grenland pripada svom narodu, piše u tekstu.
- Volio bih da postignemo dogovor na lak način, ali ako to ne bude moguće, uradićemo to na teži način. I, uzgred, veliki sam fan Danske. Moram to da kažem, bili su veoma ljubazni prema meni. Zaista sam njihov fan - rekao je Tramp, prenosi CNN.
On je tvrdio, kako piše, da je ovaj potez neophodan kako bi se spriječilo da Rusija ili Kina u nekom trenutku u budućnosti preuzmu Grenland.
Na pitanje, kako piše, o nedavnom izvještaju da SAD razmatraju isplate Grenlanđanima kako bi ih ubedile da se pridruže Sjedinjenim Državama, Tramp je rekao: "Još ne govorim o novcu za Grenland".
Mnogi stanovnici Grenlanda već su odbacili ideju da prihvate novac u zamenu za ulazak u sastav SAD.
Tramp je ponovo insistirao da bi, ukoliko Sjedinjene Države ne reaguju, Rusija ili Kina mogle u budućnosti da okupiraju Grenland.
Najviši diplomate Grenlanda i Danske sa sedištem u Vašingtonu sastali su se u četvrtak sa zvaničnicima Bijele kuće.
Premijer Grenlanda Jens Frederik Nelsen, zajedno sa još četiri partijska lidera, ponovo je odbacio Trampove pozive da SAD preuzmu ovu poluautonomnu teritoriju u saopštenju objavljenom u petak uveče.
Lideri su naveli da će planirani sastanak grenlandskog parlamenta, Inatsisartut-a, na kojem će se razmatrati odgovor na prijetnje Trampove administracije, biti pomeren na raniji datum. Datum sastanka još nije određen. Grenlandski parlament poslednji put se sastao u novembru, a naredna sjednica bila je zakazana za 3. februar.

Tag: pariz