Devet vatrogasaca intervenisalo je u Park šumi Zagorič gdje je gorela kuća.
Dojavu da gori kuća, kako je za Dan saopštio Nikola Bojanović, komandir Službe zaštite i spašavanja, vatrogasci su dobili u 12:45 sati.
– Po dojavi, na teren je izašlo devet vatrogasaca sa dva voziča. Gorio je dio dnevnog boravka i hodnik montažne kuće. Požar je ugašen za deset minuta – saopštio je Bojanović. 
U požaru nije bilo povrijeđenih, a pričinjena je materijalna šteta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Gorjela kuća u park šumi Zagorič, vatrogasci brzo intervenisali

Okupljanje mještana Park-šume Zagorič biće od danas do 5. februara organizovano ispred Skupštine Crne Gore u periodu od 16 do 17 sati, najavljeno je iz Uprave policije.
Kako navode u saopštenju, službenici Uprave policije nijesu odobrili nastavak blokada kružnog toka na priključenju za auto-put koji su u prethodnom periodu organizovali mještani ovog podgoričkog naselja. Podsjećamo, mještani se žale na visoke kamate koje im je država obračunala za plaćanje državnih parcela na kojima su, prije oko 20 godina, nelegalno izgradili kuće.
- Kao alternativna lokacija za održavanje javnog okupljanja određeno je mjesto ispred Skupštine Crne Gore - rekli su iz Uprave policije.
Od 16 do 17 sati, kako dodaju, biće obustavljen saobraćaj u dijelu Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, ispred Skupštine Crne Gore.
- Odjeljenje bezbjednosti Podgorica preduzimaće mjere i radnje sa ciljem očuvanja javnog reda i mira, bezbjednosti učesnika okupljanja i svih građana, kao i nesmetanog odvijanja saobraćaja u vidu preusmjeravanja okolnim ulicama - poručili su iz Uprave policije.

1250x600

1084x550

Jednosatni protest mještana Park-šume Zagorič od danas do 5. februara ispred Skupštine Crne Gore

Mještani park šume Zagorič obustavili su saobraćaj na pola sata na kružnom toku na Zlatici, protestujući zbog toga što im je Sud donio odluku da plate zemljište porodicama Vučinić i Stamatović čije je zemljište, a kamate su veće od cijene otkupa zemljišta koje se kreće od 35 do 75 eura po kvadratnim metru.
<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/mjestani-park-sume-zagoric-na-pola-sata-blokiraju-kod-ulaza-na-auto-put-traze-prijem-kod-spajica">Kako prenosi Pobjeda</a>, njima su se na blokadi, koja je trajala od 15 do 15:30 sati, pridružili i mještani Malog brda, negodujući zbog previsoke cijene zemljišta na tom prostoru, a otkup je preduslov da bi mogli da legalizuju svoje kuće.
- Građani se nijesu ovdje okupili jer im je merak da prave problem onima koji su u prolazu. Došli smo ovdje jer nam je to jedina varijanta da skrenemo pažnju vlasti i institucijama da nam pomognu da dođemo do pravde. Bespomoćni, iako se borimo već duže vremena. Evo već 10 godina molimo da nam neko pomogne. ne tražimo ništa nenormalno, već ono što nas sljeduje. Sadašnja vlast nam kaže da nas ne interesuje što je bilo tada. Ako vlast hoće da ne ometamo jedni druge, tražimo da nas primi premijer Milojko Spajić. Ali ne radi televizije, već da nas zaista sasluša. niko nas do sad nije saslušao i rekao ovdje smo mi pogriješili, ovdje vi i da svako snosi svoje greške - kazao je predstavnik mještana park šume Zagorič Radovan Jeremić.
On tvrdi da su presude nezakonite, za šta oni imaju dokaze.&nbsp;
- Mi hoćemo da platimo ono što je po zakonu. Visoke su kamte i sudski troškovi. Mi želimo da platimo plac, a cijena se kretala od 35 do 75 eura. To je za nas prihvatljiva cijena i molimo premijera da nas primi kako bismo mu objasnili da je porodicama Vučinić i Stamatović nezakonito vraćena zemlja - kazao je on.
Ukoliko ih niko ne pozove na razgovor , mještani park šume poručuju da će nastaviti proteste.
Kako navode, narednih sedam dana blokiraće kružni tok po pola sata. Ukoliko ih ne primi na razgovor premijer Milojko Spajić, kažu da će od narednog ponedjeljka protestovati na ovom kružnom toku po sat.
Smatraju da bi prihvatljiva cijena otkupa zemlje u park šumi Zagorič trebalo da bude 35 eura po kvadratu i da ih oslobide sudskih troškova.
Predstavnik mještana Malog brda Gordan Grdinić, koji je pružio podršku mještanima park šume, kaže da su i oni u sličnim priblemu. Cijena koja je ranije procijenjena je oko 130 eura, a sada po nezvaničnim informacijama ide oko 300 eura.
Očekuju da ih na razgovor primi gradonačelnik Saša Mujović ili neko od njegovih zamjenika. Kako navodi, mještani Malog brda smatraju da je realna cijena otkupa državnog zemljišta, na kojem su sagradili kuće, od 30 do 50 eura.
Podršku su pružili i mještani Kakaricke gore koji, kako navodi jedan od njih Mladen Radević, imaju sličan problem.

Mještani Park-šume Zagorič na pola sata blokirali kod ulaza na auto-put, traže prijem kod Spajića

Vlasnici kuća iz Park šume Zagorič na sinoćnjem zboru najavili su da će blokirati auto-put ukoliko ih premijer Milojko Spajić i predsjednik države Jakov Milatović ne prime na razgovor i konačno riješe dugogodišnji problem koji imaju oko plaćanja placeva porodicama Vučinić i Stamatović na kojima su im kuće.
Oni su kuće svojevremeno izgradili na zemlji koja je prije više decenija nacionalizovana, a onda vraćena porodicama Vučinić i Stamatović. Ove dvije porodice su na sudu ostvarile pravo na naknadu za uzurpaciju. Sada osim troškova za plac vlasnici objekata imaju i sudske troškove i kamatu za koje kažu da su duplo veći nego što treba da plate zemlju. Tako navode da za plac od 500 kvadrata sa kamatom i sudskim troškovima treba da daju 70.000 eura.
Jedan od vlasnika kuća Goran Rašović ističe da su nedavno dobili dopis od advokata porodica čija je zemlja u pitanju u kojem piše da će, ako ne izmire dugovanja biti iseljeni.
– Za goli život borimo se 30 godina. Borili smo se da dobijemo puteve, pa da nam ne ruše kuće i sve tako od vlasti do vlasti. Obećanja smo dobijali od svake vlasti. Niko ništa nije uradio. Govorili su nam da samo radimo i da se ne bojimo. Svrgli smo DPS sa vlasti i očekivali da ćemo imati bolji život, a nama su uslovi gori. Doživljavamo od advokata da nam prijete da će nas nasilno iseljavati iz kuće i da ćemo proći kao porodica Vlahović koji su tako iseljeni. Stigao nam je papir na kojem piše "u slučaju vašeg neplaćanja ili neregulisanja obaveza koje imate prema nama proći ćete kao porodica Vlahović". Šta je to nego prijetnja - rekao je Rašović.
Rašović kaže da im je stiglo da plate više za kamatu i sudske troškove nego što je glavnica.
– Plac treba da platimo 30.000 eura, a ukupan dug je 70.000 eura. Ljudi su htjeli da podignu kredit 20.000 eura pa ostalo na plaćaju na odloženo, ali ne može jer mora sve odjednom. Večeras smo se okupili da kažemo da nećemo dozvoliti ovoj vlasti, koju smo mi izglasali, da se ne okreće na 50 poridica i ne vidi problem. Mora se vlast uključiti u rješavanje. Mi ne bježimo od plaćanja, samo tražimo od države da ukine sudske troškove i kamate. Svi znamo kako je sud vratio zemlju Stamatovićima i Vučinićima. Imamo papire da to zakonski nije urađeno. Dogovorili smo da ćemo blokirati auto-put. Upozoravamo vlast da nam moraju izaći u susret. Tražimo od premijera i predsjednika da nas prime na razgovor i da se dogovorimo - rekao je Rašović.
Duško Kruščić traži da se državne institucije uključe u rješavanje problema.
– Bilo bi krajnje vrijeme da se uključe. U ponedjeljak ćemo poći da zakažemo blokadu auto-puta jer ih čekamo da nam odgovore dva mjeseca. Ako nam se do srijede ne obrate kreće blokada - kazao je Kruščić.
<h2>Imaju rješenje da je država otkupila zemlju</h2>
Radoje Jokić tvrdi da imaju rješenje da je ekspoprijacija završena još 1952. godine i da to nije zemlja ove dvije porodice.
– Država je otkupila ovu zemlju po visokoj cijeni, a onda je tadašnji gradonačelnik Miomir Mugoša, iz ko zna kojih razloga, odlučio da im je ponovo vrati. Mi imamo kopiju rješenja ekspoprijacije. Nabavili smo je iz državne arhive. I meni je stigao ovaj dopis da moram sve da platim jer će me iseliti. Za plac od 530 kvadrata treba da dam 73.000 eura. Nemam ih. Mi smo pristali da plaćamo to što treba jer znamo da ovo nije naša zemlja, ali nam je država dozvolila da radimo - ističe Jokić.
Prvo suđenje, kako kaže Milojka Bulatović, bilo je u njihovu korist, a poslije određenog vremena se to promijenilo.
– Oni su nas posle nekoliko godina u odsustvu tužili i jednog dana kažu da će da mi kuću daju na prodaju. Kuću na koju plaćam porez. Sudske troškove su nam povećavali i odakle da platimo. Da im izađemo iz kuće, a za ovu državu smo radili po 35 godina. Toliko koliko mi kuća hvata platiću ali državi, ne njima. Moram da platim oko 70.000 eura, a živim od penzije. Njihov advokat nam prijeti izvršiteljima. Ako se problem ne riješi u najkaraćem mogućem roku mi ćemo blokirati auto-put - rekla je Bulatović.

Vlasnicima kuća iz Park šume Zagorič sudski troškovi i kamate skuplji od placeva

U požaru koji se jutros dogodio u podgoričkom naselju Zagorič gorjela je kuća, pri čemu je učinjena velika materijalna šteta, rečeno nam je iz Službe zaštite i spašavanja u Podgorici. 
Kako su saopštili, uspjeli su da spriječe požar ka unjutrašnjosti kuće i ostalim objektima. 
- U sprečavanju požara je učestvovalo pet vozila vatrogasne službe - kazali su u razgovoru.

Gorjela kuća u Zagoriču, učinjena velika materijalna šteta

Juniorsko prvenstvo Crne Gore u džudou okupilo je 103 takmičara iz 26 džudo klubova, saopšteno je iz Džudo saveza.
Titule prvaka u muškoj konkurenciji osvojili su Ilija Musić (do 60, Akademik), Ognjen Radošević (do 66, Nenad Sinanović), Mihailo Senić (do 73, Miloš Stanković), Stevan Sadiku (do 81, Miloš Stanković), Jovan Radulović (do 90, Milenijum), Luka Boljević (do 100, Gorica) i Stefan Kovinić (preko 100, Monte tatami).
U konkurenciji juniorki zlatne medalje osvojile su Milana Stevanović (do 48, Monte Tatami), Katarina Milićević (do 52, Favorit), Vanja Guzina (do 57, Ippon), Vedrana Praščević (do 63, Crnogorac), Andrijana Šutović (do 70, &nbsp;Straševina), Teodora Vlahović (do 78, Milenijum) i Vladana Popović (preko 78, Arso Milić).
Prvaci Crne Gore u konkurenciji mlađih kadeta; Foto: DŽSCG
U konkurenciji mlađih kadeta učestvovalo je 115 takmičara iz 31 džudo kluba, a šampioni Crne Gore postali su Ali Hadžić (do 46, Ibar), Vasilije Milašević (do 50, &nbsp;&nbsp;&nbsp;Crnogorac), Milorad Tadić (do 55, Ippon), Nikola Čelebić (do 60, Crnogorac), Vuk Andrić (do 66, Igalo), Filip Milošević (do 73, Champion), David Tripinović (do 81, Tivat), Damir Bibić (do 90, Ibar) i Matija Raičković (preko 90, Budućnost).
Kod mlađih kadetkinja zlatne medalje osvojile su Sofija Pavićević (do 36, Milenijum), Helena Krtolica (do 40, &nbsp;&nbsp;&nbsp;Ippon), Sofija Marašević (do 44, Milenijum), Belma Muković (do 48, Dečić), Lina Bicić (do 52, Dečić), Vera Cerović (do 57, Kipa), Tijana Vuksanović (do 63, &nbsp;&nbsp;&nbsp;Milenijum), Sara Tafoska (do 70, Tivat) i Andrea Šundić (preko 70, Trebjesa).
Dvodnevni šampionat održan je u sportskoj sali OŠ Novka Ubović, a supervizor suđenja bio je glavni komesar za suđenje Evropske džudo federacije Franc Očko iz Slovenije.
Šampionatu je prethodio Sudijsko- trenerski seminar u organizaciji Džudo saveza u hotelu Ramada u Podgorici.

DŽSCG: Za medalje borili se juniori i mlađi seniori

Nova izložba u londonskom Muzeju Viktorije i Alberta (V&amp;A) bilježi trenutak nastanka YouTubea prije više od 20 godina, a kao jedan od glavnih eksponata predstavljen je i prvi video ikada objavljen na toj platformi. Iz muzeja su potvrdili da su pribavili rekonstrukciju rane internet-stranice i prvi video koji je na nju postavio suosnivač Džaved Karim, piše CNN.
Rekonstrukcija rane YouTube-stranice prikazuje prvi video pod naslovom „Ja u zoološkom vrtu“, prenosi Index.hr.
U njemu tada dvadesetpetogodišnji Karim stoji ispred nastambe sa slonovima u zoološkom vrtu u San Dijegu. Snimak od 19 sekundi, objavljen 23. aprila 2005. godine, do danas je pregledan 382 miliona puta i prikupio je više od 18 miliona lajkova.
„Super je kod njih što imaju stvarno, stvarno, stvarno duge surle“, kaže Karim u kratkom videu.
<h3>Precizna digitalna obnova</h3>
„Naš tim za digitalnu konzervaciju proveo je posljednjih 18 mjeseci obnavljajući dizajn i korisničko iskustvo platforme kakvo je bilo 8. decembra 2006. godine, što je najstariji zabilježeni datum na internetu“, objasnio je portparol Muzeja Viktorije i Alberta.
Na projektu je tim muzeja sarađivao sa YouTubeovim timom za korisničko iskustvo i londonskim studijom za interaktivni dizajn Oio.
<h3>Početak kulturnog fenomena</h3>
Prvi YouTube-video izložen je u galeriji Design 1900–Now u V&amp;A South Kensingtonu, dok je proces izrade rekonstrukcije detaljnije predstavljen na manjoj izložbi u V&amp;A East Storehouseu u Stratfordu.
Nil Mohan, glavni izvršni direktor YouTubea, izjavio je:
„Rekonstrukcijom rane stranice za gledanje ne prikazujemo samo video, već pozivamo javnost da se vrati u vrijeme početka jednog globalnog kulturnog fenomena.“
Korina Gardner, viša kustoskinja za dizajn i digitalne medije u V&amp;A, dodala je:
„Ovaj uvid u YouTube tokom ranih dana Veba 2.0 označava važan trenutak u istoriji interneta i digitalnog dizajna.“
YouTube i danas ostaje važna platforma za umjetnost i kulturu, a originalni sadržaji muzeja i galerija često nadmašuju popularnost sadržaja na striming-servisima.

Najstariji video sa Jutjuba završio u muzeju

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić poručio je da se ulažu napori kako bi aerodromi odgovorili na rast prometa i nove linije, uz najavu novih tendera, zapošljavanja i modernizacije opreme, ali i ocjenu da su infrastrukturna ograničenja i dalje izazov.
Tolić je govorio o spremnosti aerodroma za predstojeći period i pojačan promet putnika.
Na pitanje jesu li aerodromi spremni za znatno veći broj putnika, Tolić je kazao da ne može dati kategoričan odgovor, ali da postoji snažna želja i napori da se na to odgovori, prenosi <a href="https://rtcg.me/vijesti/drustvo/815633/aerodromi-spremni-za-veci-broj-putnika-najavljeno-jacanje-kapaciteta-i-nova-ulaganja.html">RTCG</a>.
- Činimo sve u našoj moći da budemo spremni. Svjesni smo manjkavosti koje su i korisnici prepoznali, i na tome ćemo raditi kroz ulaganja u ljude i opremu - naveo je Tolić gostujući u Dnevniku Televizije Crne Gore.
Dodao je da je prvi set tendera već pokrenut te da se očekuje i saglasnost Vlade za novi set nabavki nove opreme.
S obzirom na to da kapacitet putnika na aerodromu u Podgorici iznosi oko 600 putnika na sat, dok se u praksi već bilježe periodi kada je broj putnika znatno veći, Tolić kaže da ima puno povjerenje u svoje kolege, saradnike, gdje će, kako je kazao, sa jednim povećanim angažmanom, sa jednim osmjehom, i uz novu opremu, udovoljiti ovom velikom prometu koji nas očekuje.
Istakao je da terminalne zgrade, i u Podgorici i u Tivtu, prema njegovim riječima, nadilaze postojeće kapacitete.
Tolić kaže da je možda u Tivtu i izazovnije za rad s obzirom na to da se tamo radi u dvije terminalne zgrade koje nisu međusobno povezane, ni na koji način.
Na pitanje o mogućem proširenju infrastrukture, naveo je da zbog prostorno-planske dokumentacije i nedostatka gotovih planova trenutno nema velikih iskoraka u tom pravcu, ali da se traže rješenja kroz modularni pristup kako bi se iskoristio svaki raspoloživi kvadratni metar.
- Velikih iskoraka u infrastrukturi neće, niti može biti, nažalost, jednostavno i s aspekta prostornoplanske dokumentacije i činjenice da trenutno nema ni gotovog plana privremenih objekata, iako ja mogu izraziti zaista veliko zadovoljstvo načinom na kojima smo primani i od strane Ministarstva prostornog planiranja i svih drugih relevantnih ministarstava, jednako tako kao i od strane opštine Zeta, pa i Glavnoga grada koja je donedavno imala prostornu ingerenciju nad aerodromom u Podgorici - kazao je Tolić.
Govoreći o procjeni imovine i eventualnoj koncesiji, Tolić kaže da ako neko bude analizirao koncesiju, treba sagledati šta zemlja dobija, koji su benefiti i kolika je brzina adaptacije.
- Vjerujem da će odgovorni političari, oni koji će to prezentirati i javnosti, naći dobre argumente - kazao je Tolić.

Tolić: Činimo sve da budemo spremni za veći broj putnika, uložićemo u ljude i sredstva

Meksička vojska ubila je u nedjelju Nemesija Rubéna Oseguera Cervantesa, poznatog kao „El Menčo“, vođu moćnog kartela Halisko Nju Dženerejšn (Jalisco New Generation), tokom vojne operacije, potvrdio je savezni zvaničnik.
Zvaničnik, koji je tražio anonimnost jer nije bio ovlašćen da govori javno, naveo je da se operacija odvijala u zapadnoj saveznoj državi Halisko.
Akciji su prethodili višesatni blokirani putevi sa zapaljenim vozilima u Halisku i drugim državama. Takvu taktiku karteli često koriste kako bi usporili ili spriječili vojne operacije.
Snimci koji kruže društvenim mrežama prikazuju stubove dima iznad grada Puerto Valjarte, jednog od većih gradova u Halisku, te paniku i trčanje putnika kroz aerodrom u glavnom gradu ove države. U nedjelju poslijepodne Er Kanada je objavila da obustavlja letove za Puerto Valjartu „zbog aktuelne bezbjednosne situacije“ i savjetovala putnicima da ne idu na aerodrom.
Američki Stejt Department ranije je ponudio nagradu do 15 miliona dolara za informacije koje bi dovele do hapšenja El Menča. Kartel Halisko Njū Dženerejšn, poznat i pod skraćenicom CJNG, jedan je od najmoćnijih i najbrže rastućih kriminalnih organizacija u Meksiku, a formiran je 2009. godine.
U februaru je Trampova administracija ovaj kartel proglasila stranim terorističkim udruženjem.
CJNG je među najagresivnijim kartelima u napadima na vojsku – uključujući i helikoptere – te pionir u korišćenju eksploziva s dronova i postavljanju mina. Godine 2020. izveo je spektakularan pokušaj atentata granatama i automatskim oružjem u centru Meksiko Sitija na tadašnjeg šefa tamošnje policije, koji je danas na čelu federalne bezbjednosti.
Američka DEA ovaj kartel smatra jednako moćnim kao i kartel Sinaloa, jednu od najzloglasnijih kriminalnih grupa u Meksiku, s prisustvom u svih 50 američkih saveznih država, gdje distribuira tone droge. CJNG je jedan od glavnih dobavljača kokaina za američko tržište i, poput kartela Sinaloa, zarađuje milijarde od proizvodnje fentanila i metamfetamina.
Oseguera Cervantes je od 2017. godine više puta optuživan pred Okružnim sudom Sjedinjenih Američkih Država za Distrikt Kolumbija.
Najnovija dopunjena optužnica, podignuta 5. aprila 2022. godine, tereti Oseguera Cervantesa za zavjeru i distribuciju kontrolisanih supstanci (metamfetamin, kokain i fentanil) s namjerom njihove ilegalne uvozne distribucije u Sjedinjene Američke Države, kao i za korišćenje vatrenog oružja tokom i u vezi sa krivičnim djelima trgovine drogom. Oseguera Cervantes se tereti i po Zakonu o suzbijanju narko-bosova (Drug Kingpin Enforcement Act) za vođenje kontinuiranog kriminalnog poduhvata.

Tag: park-suma-zagoric