Potpredsjednica odbora Socijalističke narodne partije (SNP) Glavnog grada Ljiljana Lutovac poručila je da afera Možura nije politička konstrukcija, već ozbiljna sumnja da je državni interes Crne Gore u energetskom sektoru bio podređen privatnim i koruptivnim aranžmanima.
- Pred nama nije pitanje političkog prestiža, već pitanje elementarne odgovornosti, jer postoje javno dostupne informacije o sumnjivim transferima vlasništva, netransparentnim ugovorima i milionskim iznosima koji su godinama kružili mimo očiju javnosti - istakla je Lutovac.
Ona je istakla da se istrage u vezi sa ovim slučajem vode u drugim državama, dok se u Crnoj Gori predugo ćutalo, naglašavajući posebnu težinu činjenice da se afera Možura dovodi u vezu sa radom i tragičnom sudbinom istraživačke novinarke Dafne Karuane Galicije.
- Ako je Evropa našla razlog da se ovim poslom ozbiljno bavi, nemamo pravo da mi okrećemo glavu - poručila je Lutovac.
Ona je poručila da SNP ostaje dosljedan stavu da nema zaštićenih i da niko, bez obzira na funkciju, ne može biti iznad zakona.
- Parlamentarna istraga nije presuda, ali jeste obaveza Skupštine kada postoje ozbiljne indicije da su institucije zloupotrijebljene, a građani oštećeni. Istina nije prijetnja državi – korupcija jeste - zaključila je Lutovac.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lutovac o slučaju Možura: Istina nije prijetnja državi, korupcija jeste

Skupštinski Odbor za antikorupciju jednoglasno je podržao Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Predsjedavajući Odbora Jevto Eraković predložio je Skupštini usvajanje ove odluke.
Za izvjestioca Odbora proglašen je Dritan Abazović, s obzirom na to da je je inicijativa o parlamentarnoj istrazi u ovom slučaju potekla iz njegovog GP URA.
Iz Građanskog pokreta URA su ranije saopštili da su aktivnosti u vezi sa Možurom završene 2015. godine, zbog čega postoji opasnost od zastare.
- Vjetroelektrana Možura kod Ulcinja, čija je vrijednost oko 90 miliona EUR, puštena je u rad u novembru 2019. godine tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS). Investiciju je realizovala malteška državna kompanija Enemalta i kompanija Malta Montenegro Wind Park, a &nbsp;glavni izvođač bila je kineska kompanija Shangai Electric Power Engineering - rekli su iz Građanskog pokreta URA.
Oni su dodali da ugovorom o zakupu zemljišta, vjetroelektrana treba da pređe u vlasništvo Crne Gore 2035. godine.&nbsp;
- Projekat je započet 2010. godine kada je konzorcijum španske firme Fersa Energías Renovables i crnogorske kompanije „Čelebić“ sklopio ugovor s crnogorskom Vladom. Fersa i „Čelebić“ prodali su udio firmi Cifidex, registrovanoj na Sejšelima, po znatno nižoj cijeni od one za koju je taj udio nekoliko mjeseci kasnije preprodat malteškoj državnoj energetskoj kompaniji Enemalta - kazali su ranije u URA-i.
Iz Građanskog pokreta URA su kazali da je Cifidex finansiran od offshore firme 17 Black, koju kontroliše malteški biznismen koji je dovođen u vezu i sa organizacijom ubistva novinarke na Malti, Dafne Karuana Galicije, koja je istraživala taj posao.
- Vlada Crne Gore nikako nije mogla da prebaci ugovor sa španske kompanije Fersa na Enemalta, koja sada upravlja vjetroelektranom, na način kako je to uradila, jer je jedna firma bila posrednik. Preko nje je izvučen novac građana Crne Gore, koji su se kasnije kroz neke konsultantske ugovore vraćali ljudima tada bliskim režimu DPS-a. Dva bivša crnogorska premijera, Duško Marković i Milo Đukanović, nijesu vidjeli ništa sporno u tom projektu, iako su lica bliska jednom ministru od prije 2020. imali konsultantski ugovor od 40 hiljada eura mjesečno, a tim novcem je kupljena parcela u Porto Montenegru - saopštili su iz Građanskog pokreta URA.
T.K.

1084x550

Jednoglasna podrška parlamentarnoj istrazi i formiranju Anketnog odbora za slučaj "Možura"

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) pozvao je sve nadležne institucije da daju precizne zvanične odgovore na pitanje kako je moguće da nelegalno postavljeni spomenik Pavlu Đurišiću, koji je bio u postupku, bio fotografisan i medijski dokumentovan, iznenada prestane da postoji u institucionalnom vidokrugu, i zašto se u ovom slučaju zakoni i obaveze državnih organa mjesecima ne primjenjuju. 
Takođe, u CDT-u su pozvali poslanike i poslanice Skupštine Crne Gore, da bez obzira na partijsku pripadnost i bez bilo kakve politizacije ovog slučaja, pokrenu postupak kontrole postupanja državnih organa u ovom slučaju. Smatraju da je ovo tema od prvorazrednog javnog interesa i da se u državi, koja je “na pragu EU”, mora utvrditi činjenično stanje o postupanjima u ovom slučaju. 
- Ove činjenice je dodatno važno utvrditi nakon što je, prema pisanju Vijesti, ANB saopštila da je nadležnima blagovremeno dostavljala informacije u vezi sa dešavanjima u Gornjem Zaostru, što dodatno otvara pitanje kako je uprkos tome došlo do ovakvog ishoda i zahtijeva jasno objašnjenje institucija - kazao je izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica.
Umjesto jasnog i odgovornog postupanja, Koprivica konstatuje da već mjesecima gledamo sliku nemoći koju institucije same proizvode.
- Nestanak spomenika postao je simbol nestajanja pravne države: svi znaju gdje je spomenik bio, svi znaju ko ga je postavio, svi znaju da je stajao u prostoru manastira, ali ga, po službenoj verziji, niko ne može pronaći. Nevjerovatno je da bezbjednosne institucije, koje redovno obavještavaju javnost da prate situaciju i poznaju aktivnosti ekstremističkih grupacija, sada nijesu u stanju da utvrde ni elementarnu činjenicu - gdje je završio predmet javne kontroverze - istakao je Koprivica.
On podsjeća da je riječ o masivnoj bronzanoj statui, fizički većoj od prosječne osobe, kakvu je nemoguće neprimijećeno izmjestiti. 
- Ipak, prema institucionalnim verzijama, ovaj predmet je jednostavno “nestao”, kao da se radi o nečemu što se može skloniti u fioku, a ne o veoma masivnoj konstrukciji. Ako naše bezbjednosne službe nijesu u stanju da utvrde gdje je završilo ovako veliko i teško obilježje, teško je imati povjerenje u njihove sposobnosti da se nose sa ozbiljnijim bezbjednosnim izazovima - navodi Koprivica.
Prema njegovim riječima, dodatnu zabrinutost izaziva niz kontradiktornih odluka i postupanja nadležnih organa, u kojima se institucije čas pozivaju na svoje nadležnosti, čas ih prebacuju jedne na druge, ostavljajući javnost bez mogućnosti da shvati šta se zapravo dešava i ko je u pravu, kao da je cilj da se stvori što veća konfuzija.
- Ovo odavno ne liči na pravnu dilemu, nego na političku procjenu - da je lakše povući se nego preuzeti odgovornost i suočiti se sa radikalnom desnicom - naglasio je on.
Koprivica kaže da se u ovom slučaju posebno vidi društvena selektivnost u reagovanju na ekstremizam. 
- Kada su navijači na nedavnoj utakmici uzvikivali ustaške parole, reakcije su bile ispravne, brze, glasne i jedinstvene. Ali kada se veliča četnički komandant odgovoran za saradnju sa fašistima i nacistima i za masovne zločine nad civilnim stanovništvom, nastaje neprirodna i veoma neprijatna tišina i beskrajno razvlačenje postupaka. Takva dvostruka mjerila normalizuju ekstremizam koji je politički prihvatljiv dijelu vlasti i pokazuju da se deklarisane vrijednosti primjenjuju selektivno - kazao je Koprivica.
Ako se ovome doda da je u čitavom slučaju bilo i nasilja nad novinarima, koje je naknadno negirano, Koprivica ističe da dvostruki aršini postaju nešto što ne smije biti tolerisano. 
On poručuje da Crna Gora ne može graditi demokratiju i vladavinu prava na praksama u kojima jedni oblici ekstremizma izazivaju hitnu institucionalnu reakciju, dok se drugi pretvaraju u višemjesečnu institucionalnu avanturu koja završava “nestankom” dokaza.
- Vladavina prava podrazumijeva jednaku zaštitu žrtava, jednako sankcionisanje veličanja zločina i jasnu granicu prema onima koji relativizuju nasilje i istorijske činjenice. Ovo više nije pitanje jedne biste. Ovo je pitanje povjerenja u institucije, njihove sposobnosti da zaštite javni interes i njihove spremnosti da se suoče sa ekstremizmom, bez kalkulisanja i dvostrukih aršina - poručio je Koprivica.

1250x600

Koprivica: Postupanje institucija u slučaju spomenika Pavlu Đurišiću zahtijeva parlamentarnu istragu

Skupština Crne Gore je glasovima poslanika parlamentarne većine usvojila odluku o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas i napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca.
Glasalo je 44 poslanika i svi su bili za. Sjednici nijesu prisustvovali poslanici opozicije kojima je izrečena mjera udaljenja 15 dana zasijedanja.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je na sjednici, koja je trajala 15 minuta, rekao da je ovo važan trenutak za demokratizaciju zemlje i suočavanje sa prošlošću.
- Ova odluka je u interesu svih građana Crne Gore - naglasio je Mandić.
Došlo je vrijeme, navodi on da se i parlament suoči sa mračnim sjenkama ubistava i prebijanja koji su se, kako kaže, dešavali tokom vladavine bivšeg režima.
- Postoje razne zemlje i raznovrsih kriminala u njima. Od svih tih silnih Kolumbija, Pablovih feuda, ni u jednoj od njih nikada vlast nije bila tako jedinstveno motivisana u zaštiti trafikinga droge i cigareta i ostalih zabranjenih roba, kao što je to bilo u našoj do skoro privatnoj zemlji. Pablo Eskobar se jedva izborio da bude poslanik u nacionalnoj skupštini, a kod nas se predsjednik države pominjao u komunikaciji najvećih klanova kao onaj koji odlučuje, dok isti ti klanovi koji su među najvećim proizvođačima i prodavcima droge u svijetu, prema sopstvenim priznanjima, ne skrivaju da utiču na izbore u zemlji i čine sve da njihov predsjednik, sada počasni, opstane i preživi talas demokratije - naglasio je Mandić.
Crna Gora je postala jedina zemlja na svijetu u kojoj je, kako je rekao, kriminal vladao i u kojoj su kriminalci imali faktičku i institucionalnu kontrolu.
- Imali su državu koja ih navodno traži, a zapravo čuva, koja im je utočište, a ne zatvor. Stvorili su zemlju u kojoj je slobodna misao i borba za slobodu medija značilo smrt za one koji posumnjaju i pokušaju da se suprotstave kriminalnoj oligarhiji. U takvoj Crnoj Gori izdajnik je bio svako ko izgovori čak i jednu slobodnu riječ ili odbije poslušnost i korumpiranost - dodao je Mandić.
Prema njegovim riječima, klicanje demokratiji, Zapadu, multietničnosti i ostale kamuflaže kojima se, kako je rekao, maskirala duboko razorena zemlja, "služili su da sakriju kriminalni raj u srcu Evrope".
- Sve je to, nažalost, bilo pozdravljeno jer su u svojoj apsolutnoj kontroli uspostavili narativ da zapravo čuvaju zapadne vrijednosti, demokratiju od unutrašnjeg i spoljenjeg neprijatelja, da su na braniku slobode - kazao je Mandić.
Poručuje da je vrijeme da se kaže dosta.
- To u ovom parlamentu i činimo. Moramo da pokažemo sebi, Evropi i svijetu kakav je bio ovaj opaki sistem i da ga jednom zauvijek uništimo - naveo je Mandić.
Zato je, dodaje Mandić, neophodan Anketni odbor koji, kako kaže, nije puka procedura.
- Već istorijska misija koja je pripala nama. Moramo da raskrinkamo mračnu prošlost, da ukaljana imena pravde i časti očistimo od sramote i da Crnoj Gori vratimo dostojanstvo - poručio je Mandić.
On je rekao da će Anketni odbor imati dovoljno širine da se bavi i onim napadima i, kako je istakao, stravičnim operacijama koje su targetirale bošnjačku i albansku nacionalnu zajednicu.
- Prvenstveno mislim na operaciju Lim i Orlov let. Moramo da se suprotstavimo tom mraku koji je držao Crnu Goru okovanom, da pokažemo javnosti da to zlo nije poznavalo granice i da se bez straha i kompromisa uhvatimo u koštac sa njegovim nasljeđem koje nas je držalo u okovima. Ovo nije borba za jedan mandat ili zakon, već za dušu naše zemlje - kazao je Mandić.
Šef parlamenta je istakao da je potrebno nastaviti da se radi hrabro i odlučno, kao i prethodnih mjeseci i kao što rade tužilaštvo i policija.
- Ne dozvolimo da se više ikad ponovi ono kroz šta je prošla ova zemlja. Crna Gora je konačno odabrala budućnost u kojoj kriminalci neće imati gdje da se sakriju osim iza rešetaka. Ovo je odsudna bitka koju vodimo - zaključio je Mandić.

Tamara Klikovac

Poslanici većine podržali formiranje Anketnog odbora o tzv. "crnim trojkama"; Mandić: Odsudna bitka i važan trenutak za demokratizaciju zemlje

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu podržao je otvaranje parlamentarne istrage i formiranje Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava koja su se dogodila od uvođenja višestranačja do danas i napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca.
Današnjoj sjednici prisustvovali su članovi Odbora iz skupštinske većine koji su jednoglasno podržali ovaj prijedlog.
Poslanik Dragan Đurović je, ispred predlagača, kazao da je u najvećem javnom interesu i velike važnosti prikupljanje saznanja i činjenica o dešavanjima koja su prethodnila nakon ovih događaja.
- Od presudnog značaja je za razvoj demokratije i promovisanje dostojanstva i nepovredivosti ličnosti i slobode govora da Skupština kao ustavnotvorni i zakonodavni organ prikupi adekvatna saznanja i činjenice kojim će se baviti ovaj anketni odbor. Nažalost, da je bilo pravde odgovornog režima u Crnoj Gori do ovoga ne bi dolazilo.
Đurović smatra da bi ovom parlamentarnom istragom Skupština dala nemjerljiv doprinos zaštiit slobode građana, poslanika, novinara, te da bi bila najveća podrška nosiocima javne riječe i medijima da slobodno i bez straha budu korektiv rada i podsjetnik savjesti za nosioce javne funkcije.
- Takođe, u cilju otklanjanja od politike iza koje se skriva jasno vidljiv organizovan kriminal koji je poprimao razmjere državnog, neophodno je sa vremenske distance u sadašnjem političkom momentu, kada je došlo do promjene vlasti i jedan period nakon promjene vlasti, prikupiti činjenice i određene političke i druge odgovornosti. Ukoliko parlamentarna istraga, na osnovu svjedočenja i istraga koje Anketni odbor bude razmatrao, na to bude upućivala, onda treba da se uključe nadležni organi od SDT-a, pa nadalje - kazao je, pored ostalog, Đurović.
Poslanik Demokratske Crne Gore Nikola Rovčanin stava je da je prijedlog odluke o formiranju anketnog odbora veliki demokratski iskorak paralementa jer, kako je rekao, pravda ne može biti zadovoljena dok se ne utvrde odgovornost i krivci.
- Sumnja se da iza svega toga stoji politička pozadina, i otuda ovaj Anketni odbor koji će dati doprinos demokratskom sazrijevanju - rekao je Rovčanin.
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović rekao je da "sprega vlasti i mafije mora biti rasvijetljena u svim njenim pojavnim oblicima".
- Ovaj Anketni odbor treba da ima efikasan rad i rezultira konkretnim koracima i procesima koje nadležne institucije treba da preduzmu u konkretnim slučajevima koje treba do kraja rasvijetliti i razotkriti do kraja spregu kriminala i vha države vlasti. Vjerujem u efikasan rad ovog odbora, na svima nama je posebno važan zadatak da rezultira konkretnim potezima i mjerama i postupcima pred pravosudnim organima zbog budućnosti Crne Gore i generacija koje dolaze - kazao je Bojović.
T.K.

Odbor podržao formiranje Anketnog odbora o tzv. "crnim trojkama"

Jedan od lidera Evropskog saveza i predsjednik Socijaldemokratske partije Ivan Vujović oglasio se povodom slučaja bivše ministarke Vesne Bratić i posjete mitropolita SPC Joanikija Mićovića, nakon što je puštena iz pritvora, poručivši da primitivna, inferiorna i poražena politika mora istovremeno biti i ekstremno licemjerna.
- Dugogodišnja degutantna tužilačko-policijska praksa pravljenja spektakla od privođenja osumnjičenih redovno je "oslobodiocima" bila povod za javnu egzaltaciju. Ko će brže, gotovo ritualno, u bljutavim saopštenjima da unaprijed osudi, likuje nad lisicama osobe bliske bivšem režimu i divi se javnom performansu. Utisak je da je u svim tim slučajevima malo falilo da traže javno kamenovanje, giljotinju ili neki sličan oblik pogubljenja po kratkom postupku - kaže Vujović.
Kako dodaje, nivo radosti skoro da je bio jednak njihovoj ljubavi prema fotelji ili odsustvu osjećaja za javnu odgovornost.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.6741%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjoanikije-posjetio-vesnu-bratic-nakon-sto-joj-je-ukinut-pritvor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Kada je red došao na nekog njihovog kuknjava, zapomaganje, leleci. Kako to da se tako postupa sa jednom ex ministarkom, profesoricom Univerziteta itd. Odjednom proradi senzibilitet za primjernu vladavinu prava ili pretpostavku nevinosti. Naravno, ex ministarka se hapsi jer je nacionalno nepodobna, srpstvo je opet ugroženo, doziva se Joanikije koji naravno staje u odbranu onih koje je i doveo na vlast - ističe Vujović.
Ipak, prema njegovim riječima, "sva ova parada političkog kiča i nemorala je zapravo ljekovita stvar" jer, dodaje, ništa tako upečatljivo, kao ova saga o hapšenju Vesne Bratić, ne prikazuje svijest ove bulumente na vlasti i njihovih "duhovnih" pokrovitelja.
- Njihovo poimanje pravde glasi: ugroženi smo ako mi nemamo višak prava; što je u slučaju onih drugih epska pravda to je u slučaju "naših" skandal i sramota. Pravosuđe ja fenomenalno kad hapsi i pritvara one druge, a kad to radi na isti način našima tada je to DPS pravosuđe - istakao je Vujović.
Jedino gore od ovog, kako dodaje, odvratnog licemjerja je lakoća i ostrašćenost kojim ga demonstriraju.
- Da budem jasan - bilo mi je degutantno gledati na koji način privode V.Bratić jednako kao što mi je bio degutantan čin privođenja u svim prethodnim slučajevima. I da, smatram da je ex ministarka nevina dok se suprotno ne dokaže u sudskom postupku. Isto mislim za sve ostale protiv kojih se vode postupci. I tu politička bliskost ne igra ulogu - objasnio je Vujović.
Prema njegovim riječima, upravo u tome leže suštinske razlike u Crnoj Gori.
- Nijesu one dominantno političke, nacionalne ili vjerske. One su bazično vrjednosne - bolje reći civilizacijske - zaključio je Vujović.

Vujović: Što je u slučaju drugih epska pravda to je u slučaju "naših" skandal i sramota

Napadnuta je fabrika za proizvodnju raketa u Rusiji, koja proizvodi raketne sisteme Iskander i Orešnik.
Ruski Telegram kanali izvijestili su o napadu na Votkinsku mašinsku fabriku u Udmurtiji.
Lokalni stanovnici su takođe u chat grupama tvrdili da su radionice broj 22 i broj 36 oštećene u napadu.
Guverner Udmurtske Republike, Aleksandar Brečalov, potvrdio je da je jedan od objekata u regiji pogođen.
Prvi nezvanični izvještaji ukazuju da ima žrtava, prenose ruski mediji.
Neki Telegram kanali tvrdili su da je postrojenje u Udmurtiji bilo meta krstarećih raketa Flamingo.

Ukrajinci pogodili rusku fabriku za proizvodnju raketa Iskander i Orešnik

Film „Žalim te/Regretting You” (2025) zasnovan na istoimenom bestseleru biće prikazan u okviru revije „Ljubav na filmu” IX u ponedjeljak, 23. februara, u digitalizovanoj bioskopskoj sali KIC-a „Budo Tomović”, u 20 sati.
U središtu ove drame nalaze se Morgan Grant (Allison Williams) i njena kćerka Klara (Mckenna Grace), koje se nakon iznenadne tragedije suočavaju s razarajućim otkrićem o izdaji unutar njihove porodice. Dok pokušavaju preboljeti gubitak i razjasniti nerazumijevanja, njihova priča postaje svjedočanstvo o snazi porodičnih veza, unutrašnjoj borbi i obnovi povjerenja. U filmu glavne uloge tumače Dejv Franko, Mejson Tems, Skot Istvud i Vila Ficdžerald.
Projekcija filma, kako se navodi u saopštenju, biće organizovana u skladu sa najvišim bioskopskim standardima, pružajući gledaocima vrhunski kvalitet slike i zvuka.
Ulaznice po cijeni od pet eura dostupne su onlajn na www.kic.podgorica.me, putem aplikacije KIC Podgorica, kao i na biletarnici KIC-a.

Projekcija filma „Žalim te” u poneđeljak u KIC-u

Američka vojska saopštila je u petak da je izvela još jedan smrtonosni napad na plovilo za koje se sumnja da je učestvovalo u krijumčarenju droge u istočnom dijelu Tihog okeana.
Južna komanda Sjedinjenih Američkih Država objavila je na društvenim mrežama da se plovilo „kretalo poznatim rutama narko-trgovine u istočnom Pacifiku i bilo uključeno u operacije krijumčarenja droge“.&nbsp;
Navodi se da su u napadu poginule tri osobe. Na video-snimku, koji je priložen uz objavu, vidi se čamac koji pluta morem prije nego što ga zahvata plamen.
Napad izveden u petak povećao je broj poginulih u udarima administracije Donalda Trampa na navodna plovila povezana s trgovinom drogom na najmanje 148 osoba, u najmanje 43 napada sprovedena od početka septembra u Karipskom moru i istočnom dijelu Tihog okeana.
Tramp je izjavio da su Sjedinjene Američke Države u „oružanom sukobu“ s kartelima u Latinskoj Americi i opravdao napade kao nužnu eskalaciju s ciljem suzbijanja dotoka droge. Međutim, njegova administracija ponudila je malo dokaza koji bi potkrijepili tvrdnje o ubijanju „narkoterorista“.
Kritičari su doveli u pitanje ukupnu zakonitost ovih napada, kao i njihovu efikasnost, dijelom zato što se fentanil, koji stoji iza mnogih smrtonosnih predoziranja, u Sjedinjene Američke Države najčešće krijumčari kopnenim putem iz Meksika, gdje se proizvodi od hemikalija uvezenih iz Kine i Indije.
Napadi na plovila izazvali su i snažne kritike nakon otkrića da je vojska u naknadnom udaru usmrtila preživjele iz prvog napada na čamac. Administracija Donalda Trampa i brojni republikanski zakonodavci tvrdili su da je takva akcija bila zakonita i neophodna, dok su demokratski zakonodavci i pravni stručnjaci ocijenili da je riječ o ubistvima, pa čak i mogućem ratnom zločinu.

Tag: parlamentarna-istraga