Funkcionalnost državnog i lokalnih parlamenata, prihvatanje pomoći Venecijanske komisije oko razrješenja ustavnih dilema i veće penzije i investicije su, kako je premijer Milojko Spajić poručio u objavi na društvenoj mreži X, fer ponuda za opoziciju radi razrješenja političke krize i blokade Skupštine Crne Gore.
Parlamentarna opozicija blokira sjednice parlamenta zbog činjenice da je bivša sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović smijenjena na sjednici Ustavnog odbora, čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović. Zbog toga opozicija ne dozvoljava, rad Skupštine - zahtijevajući da se poništi ova neustavna odluka.
Spajić danas kaže da se njihova ponuda sastoji od tri segmenta.
- Prvi je da bude omogućena funkcionalnost državnog i lokalnih parlamenata, drugi da bude prihvaćena pomoć naših EU prijatelja oko ustavnih dilema (Venecijanske komisije), treći je da krenemo jako prema EU sa većim penzijama i investicijama - naveo je Spajić u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1885266388564033576%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1885266388564033576%7Ctwgr%5Eeff0ab104870ac7d73312ad987aa24b24dc40245%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
I generalni sekretar Pokreta Evropa sad (PES) i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović kazao da bi dio sporazuma mogao biti i konsultacija Venecijanske komisije, jer se bivša sutkinja Đuranović nije žalila nadležnim organima, međutim, ona je saopštila da to nije učinila jer joj Skupština još nije dostavila odluku o razrješenju. Za to danas ističe rok - nakon čega će se Đuranović i žaliti na neustavnu odluku.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fduranovic-skupstina-mi-nije-dostavila-odluku-o-razrjesenju-sudski-postupak-cu-svakako-pokrenuti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ako opozicija odbija razuman dogovor i uslovljava dalji rad temama koje nisu iz nadležnosti parlamenta, insistiramo na nastavku sjednice Skupštine i usvajanju budžeta, jer smatramo da namjerno odlažu njegovo usvajanje - dodao je generalni sekretar PES-a u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpejovic-ako-odbijaju-dogovor-insistiramo-na-nastavku-sjednice-skupstine-i-usvajanju-budzeta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je poručio da građani više nemaju vremena da čekaju.
Ustavni odbor, na čijem je čelu Jelena Božović iz Nove srpske demokratije (NSD), 28. januara je utvrdio listu kandidata za izbor dvoje sudija Ustavnog suda - iako u parlamentarnoj većini tvrde da bi uvažili ocjenu Venecijanske komisije (VK) je li bivša sutkinja Dragana Đuranović neustavno i nezakonito smijenjena sa te pozicije - što bi, eventualno, značilo njen povratak u Ustavni sud, ali i da je konkurs koji je raspisan za dvoje sudija nevažeći.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.1123%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Futvrdili-listu-kandidata-za-dvoje-sudija-iako-tvrde-da-bi-uvazili-misljenje-vk-je-li-duranovic-neustavno-prekinuta-funkcija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Imamo fer ponudu - funkcionalnost parlamenata, pomoć VK, veće penzije i investicije

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je na sastanku sa evropskom komesarkom za prošitenje Martom Kos da dijeli zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović, te da je saglasan sa stanovištem Evropske komisije da je potrebno obezbijediti punu funkcionalnost Ustavnog suda, kao osnovnog zaštitnika vladavine prava i demokratske stabilnosti u zemlji.&nbsp;
On je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, informisao komesarku Kos da je 3. januara raspisan poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda kojeg predlaže predsjednik Crne Gore.
Milatović je naglasio i potrebu da politički akteri u Skupštini, koja već neko vrijeme ne zasijeda, prevaziđu parlamentarnu krizu, uz podsjećanje da još nije donijet Budžet za ovu godinu i da je rad skupštinskog Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u zastoju, što se može negativno odraziti na realizaciju Reformske agende. Ukazao je i na važnost rješavanja institucionalnih blokada na lokalnom nivou, posljednji put demonstriranu prilikom formiranja lokalne vlasti u opštini Budva.
Kako je saopšteno iz Milatovićevog kabineta, on je ocijenio da je posjeta komesarke Kos Crnoj Gori, ubrzo nakon stupanja na funkciju u decembru prošle godine, nastavak angažovanog političkog dijaloga na temu evropske integracije naše zemlje i potvrda obostrane posvećenosti politici proširenja Evropske unije. Istakao je da je strateško partnerstvo između EU i Zapadnog Balkana važnije nego ikad.
- Crna Gora je najnapredniji kandidat za članstvo a naš primarni vanjskopolitički cilj da postanemo 28. država članica do 2028. godine. U tom kontekstu, potrebno je da iskoristimo zamah politike proširenja, za šta je potreban intenzivan politički dijalog, nastavak reformi na domaćem planu, kao i kontinuirana podrška naših evropskih partnera. Preduslov za iskorak u integracionom procesu je da domaći politički akteri pokažu istinsku političku volju i posvećenost te da se prevaziđe ustavna i sa njom povezana parlamentarna kriza u kojoj se naša zemlja trenutno nalazi - poručio je Milatović.
Milatović je naglasio potrebu za kontinuiranim prisustvom i bliskom saradnjom s Evropskom komisijom kako bi se uspješno priveli kraju pristupni pregovori države. Iskazao je očekivanje da će se u što skorijem roku steći politički uslovi za zatvaranje poglavlja 31. U tom smislu, upoznao je komesarku Kos sa početkom bilateralnih konsultacija Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja zakazanim za 27. januar.
On je ponovio da Crna Gora ostaje kredibilan NATO partner, posvećen regionalnoj saradnji, i u potpunosti usklađena sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
Evropska komesarka za proširenje je naglasila da se danas svi slažu da nam je potrebna snažnija i veća Evropska unija. Navela je da Crna Gora ima realnu šansu da tokom njenog mandata završi pregovore o pristupanju sa Evropskom unijom.
- Pristupanje EU mora biti nacionalni projekat, u koji će biti uključeni svi. A taj proces je, prije svega, zasnovan na zaslugama. Ja sam u vašem timu i podržaću vas na svakom koraku - saopštila je komesarka Kos.

1250x600

1084x550

Milatović sa Kos: Dijelim zabrinutost EU zbog odluke Skupštine da konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović

Jedan njemački par platio je 50.000 eura za „usluge“ surogat-majke u Argentini. To je razotkrilo mrežu sumnjivih agencija, ali i otvorilo veliku dilemu – da li surogat-majčinstvo treba legalizovati ili zabraniti svuda?
U novembru 2023. godine, njemački par Hajke i Klod otputovali su u Buenos Ajres kako bi dočekali svoju bebu, Rabi*, koju je rodila surogat-majka u Argentini. Hajke i Klod tada su već bili u kasnim pedesetim godinama. Bebu su naručili preko agencije i za to platili gotovo 50.000 eura.
Po povratku u Njemačku, Rabi se prehladila. Hajke je odvela, tada šesto­nedeljnu bebu, u bolnicu zbog problema s disanjem. Osoblje je ostalo zatečeno – dijete je imalo samo argentinske dokumente.
Činjenica da je Hajke u poznim godinama, uz njenu nesigurnost u ophođenju s bebom, izazvala je sumnju osoblja. Bolnica je kontaktirala Centar za socijalni rad, koji se zabrinuo za dobrobit djeteta i preuzeo Rabi u starateljstvo.
<h3>„Nova dimenzija“</h3>
Njemačke vlasti o svemu su obavijestile kolege u Argentini. Tamo je slučaj Rabi postao „caso zero“ – „nulti slučaj“, što je dovelo do opsežne istrage o poslovima sa surogat-majčinstvom.
Rezultat su optužbe za trgovinu ljudima i iskorišćavanje ranjivih žena u 48 slučajeva, otkriva istraživački tim njemačkog javnog servisa NDR.
Prema navodima argentinskog tužilaštva, kriminalna mreža profitirala je od želje stranih parova da imaju djecu. Mreža se protezala od klinika i notara do posredničkih agencija, objašnjava Veronika Toler, direktorka Odbora za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu nacionalne bezbjednosti Argentine.
„Ove aktivnosti i mreže“, kaže Toler, „predstavljaju novi oblik trgovine ljudima.“ Dokumenta u koja je NDR imao uvid pokazuju da se ekonomski ugrožene žene sistematski regrutuju kao surogat-majke.
<h3>Zabranjeno u Njemačkoj</h3>
Surogat-trudnoće u Njemačkoj su zakonom zabranjene. Međutim, parovi poput Hajke i Kloda koji angažuju surogat-majke u inostranstvu ne čine krivično djelo. Ne postoje precizni statistički podaci o tome koliko djece godišnje na taj način dolazi u Njemačku.
Prema procjenama instituta za istraživanje tržišta Global Markets Insights i Precedence Research, globalni prihodi od surogat-majčinstva prošle godine iznosili su skoro 19 milijardi eura – i nastavljaju da rastu. Međunarodni sporazumi koji bi to regulisali – ne postoje.
Istraživanje NDR-a pokazuje da mnoge komercijalne agencije zloupotrebljavaju pravne praznine u nacionalnim zakonima, a ponekad ih i otvoreno krše. Tako je, na primjer, jedna agencija koja posluje u Grčkoj novinarima NDR-a priznala da dovodi surogat-majke iz inostranstva avionom, te da im isplaćuje novac tek nakon što se vrate kući – iako je plaćanje za nošenje trudnoće u Grčkoj zakonom zabranjeno. Kasnije su tvrdili da se radi o „nadoknadi troškova“, a ne o honoraru.
Argentina, pak, ima pravnu prazninu – surogat-majčinstvo tamo nije ni izričito dozvoljeno ni zabranjeno. Ipak, budući da argentinski ustav zabranjuje prodaju tijela, državno tužilaštvo plaćeno surogat-majčinstvo tretira kao neustavno.
<h3>„Za njih sam Bog“</h3>
Karlos Leiva, predstavnik agencije koja je organizovala Rabino rođenje, u razgovoru za NDR kaže da je „otkrio Argentinu kao tržište surogat-majki“. Rođen u toj zemlji, Leiva tvrdi da u ovom poslu radi 15 godina i da je pomogao više od 400 porodica da dobiju djecu. „Za njih sam Bog“, rekao je u intervjuu.
Leiva negira da su on i s njim povezane agencije nudili komercijalne usluge. Navodi da ne postoji „komercijalni ugovor“ i da je Rabina surogat-majka potpisala samo „obrazac medicinskog pristanka“.
Međutim, prema istraživanju novinara NDR-a, surogat-majka jeste primila novac. Alehandri M. ponuđeno je 10.000 dolara, od čega je dio isplaćen u gotovini. „Trebali su mi novci“, rekla je samohrana majka.
Leiva, pak, tvrdi da se ne radi o honoraru, već o „nadoknadi troškova“. „Sve u životu je komercijalno“, dodaje. Protiv njega se vodi istraga u više od 20 slučajeva.
<h3>Složene poslovne mreže</h3>
Agencija za koju Leiva radi kao zamjenik generalnog direktora dio je složene međunarodne poslovne strukture.
Kompanija MAHRTA LLC ima sjedište u američkoj saveznoj državi Delaver, poznatoj po registraciji fiktivnih firmi. Agencija navodno ostvaruje promet veći od četiri miliona američkih dolara.
Njemački par Hajke i Klod, međutim, najprije je stupio u kontakt s drugom agencijom – GAIA. Ta agencija, sa sjedištem na Kipru, na jednom sajmu plodnosti u Njemačkoj predstavila im je takozvani „argentinski program“, a potom ih uputila na MAHRTA LLC. GAIA nije odgovorila na pitanja novinara.
<h3>Kritike zbog nedostatka nadzora</h3>
Parovi i aktivisti koji se zalažu za legalizaciju surogat-majčinstva upozoravaju na nedostatak zakonske regulative i kontrole nad agencijama. Zabrana u Njemačkoj, kažu, ne odvraća parove od traženja ovih usluga u inostranstvu.
„To je realnost života u Njemačkoj“, kaže Tobias Devot iz Udruženja za promovisanje legalizacije surogat-majčinstva.
Nedavna presuda Saveznog suda pojednostavila je proces pravnog priznanja roditeljstva za djecu rođenu od surogat-majki u inostranstvu, ali standardi i propisi – poput provjera budućih roditelja – za komercijalne agencije i dalje ne postoje.
„U Njemačkoj smo još u fazi rasprave ’da ili ne’, umjesto da govorimo o tome – kako“, kaže Devot.
Advokat za porodično pravo, Marko Oldenburger, koji savjetuje parove o surogat-majčinstvu u inostranstvu, smatra da nedostaje „hrabrih pravnih odluka“.
<h3>Zakon iz 1990. godine</h3>
Zakon o zaštiti embriona, koji zabranjuje surogat-majčinstvo, usvojen je 1990. godine. Leni Brajmajer, bivša poslanica Bundestaga i portparolka za žensku politiku SPD-a, ističe da je medicina od tada znatno napredovala, ali smatra da zabranu u Njemačkoj treba zadržati – kako bi se spriječila eksploatacija surogat-majki i zaštitila prava djece.
„Novac se isplaćuje, a dijete se predaje. To je trgovina ljudima“, rekla je Brajmajer.
Njemačko Ministarstvo za porodicu saopštilo je da još nije razmotrilo nalaze komisije za surogat-majčinstvo, koja je formirana tokom prethodne vlade.
<h3>Gdje bi Rabi trebalo da živi?</h3>
Njemački sudovi još raspravljaju o tome gdje bi mala Rabi trebalo da odrasta. Centar za socijalni rad smatra da Hajke i Klod nijesu sposobni da se staraju o djetetu. Prema njemačkom zakonu, biološka majka Alehandra M. i dalje se vodi kao zakonska majka.
Postupak traje više od godinu i po, što je, prema riječima službi, neuobičajeno dugo. Rabi trenutno živi s hraniteljicom.
Istraga u Argentini i dalje traje. Karlos Leiva tvrdi: „Nijesam uradio ništa loše.“
Dodaje da više ne posluje u Argentini i da mu je „Kolumbija sljedeće veliko tržište“.

Materica u najam: Između želje za đecom i kriminala

Finansijskom revizijom je utvrđeno da je Građanski pokret URA u poslovnim knjigama evidentirala troškove u iznosu od 4.620,61 eura koje nije dokumentovala, dok je u Izvještaju o prihodima, imovini i rashodima političkog subjekta prihode iskazala u manjem iznosu za 18.807,64 eura.
Državna revizorska institucija je objavila Izvještaj o reviziji Godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, nadležni kolegijum DRI, koji je rukovodio predmetnom revizijom, u sastavu: predsjedavajuća Senatom DRI, članica Senata Vesna Mihailović – rukovoditeljka Kolegijuma, i član Senata dr Milan Dabović – član Kolegijuma, izrazio je uslovno mišljenje na Godišnji konsolidovani finansijski izvještaj i negativno mišljenje na pravilnost poslovanja Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu.
Finansijskom revizijom je utvrđeno da Godišnji konsolidovani finansijski izvještaj Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu nije u svim bitno materijalnim aspektima sastavljen i prezentovan na fer i objektivan način, u skladu sa važećim okvirom finansijskog izvještavanja.
Revizijom pravilnosti su utvrđene neusklađenosti poslovanja Građanskog pokreta “URA” koje se odnose na nedosljednu primjenu: Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja (čl. 14, 24, 48 i 49), Zakona o obligacionim odnosima, Pravilnika o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za pravna lica registrovana za obavljanje privredne djelatnosti i druga pravna lica, Pravilnika o načinu i rokovima za vršenje popisa imovine i obaveza pravnog lica, internog Pravilnika o potrošnji goriva, i internog Pravilnika o troškovima poslovne reprezentacije.
Kako se ističe iz DRI, u poslovnim knjigama Partije iskazane su neizmirene obaveze po osnovu lokalnih izbora u Podgorici u iznosu od 33.432,30 eura, koje nijesu izmirene do zatvaranja izbornog žiro računa.
- Takođe, Partija nije obezbijedila vođenje računovodstvenih evidencija o prihodima, imovini i rashodima po porijeklu, visini i strukturi prihoda, imovine i rashoda, dok troškove u ukupnom iznosu od 40.119,09 eura nije evidentirala na odgovarajuća konta. Utvrđene su i nepravilnosti u dijelu evidentiranja i popisa imovine - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Kako se navodi, u odnosu na sedamnaest izdatih preporuka, Građanski pokret “URA”, kao subjekt revizije, dužan je da do 16. novembra 2025. godine izradi i dostavi DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 16. aprila 2026. godine Izvještaj o realizaciji preporuka iz Izvještaja o reviziji.
- Zbog izraženog negativnog mišljenja i utvrđenih nepravilnosti, Konačan izvještaj o reviziji Godišnjeg konsolidovanog finansijskog izvještaja Građanskog pokreta “URA” za 2024. godinu, Državna revizorska institucija je dostavila Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu Skupštine Crne Gore, a shodno Protokolu o saradnji između Agencije za sprječavanje korupcije i Državne revizorske institucije, i Agenciji za sprječavanje korupcije, na upoznavanje - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

DRI: URA bez dokumentacije za 4,6 hiljada eura troškova, prihode prikazala manjim za skoro 19 hiljada

Brijanje, oksitocin, skakanje po stomaku i izvlačenje bebe vakuumom – to dočekuje porodilje u Srbiji. Ginekolozi priznaju da rade „kao na traci“. Istraživanje DW-a otkriva posrnuće zdravstvenog sistema čiji teret najviše snose žene.
„Kažu: kad odeš u Betaniju, pozdraviš se sa svojim dostojanstvom. Da li je to normalno?“ – pita se jedna žena o iskustvu iz novosadskog porodilišta. Druga majka iz Srbije dodaje: „U mom selu više brinu o kravama nego što su ljekari brinuli o meni.“
„Nikad nikome nijesam pokazala svoju prvu sliku s bebom, zato što na toj slici izgledam kao poluživ čovjek. U mom kraju bi rekli – kao da sam grobaru ispod lopate pobjegla“, priča treća žena o svom iskustvu.
Brijanje, klistiranje, pa doza oksitocina za pojačavanje kontrakcija – to je redosljed koji uglavnom dočeka žene čim pređu prag porodilišta u Srbiji. Te postupke Svjetska zdravstvena organizacija ne preporučuje osim ako ne postoji jasan medicinski razlog ili izričit zahtjev žene.
DW je proteklih mjeseci razgovarao s više od dvadeset žena. Njihove ispovijesti – gotovo identične – govore o nehumanom tretmanu i rutinskoj primjeni zastarjelih i invazivnih postupaka koji ubrzavaju porođaj, ali pojačavaju bol i rizik po zdravlje.
<h3>„Samo mi je zabio ruku“</h3>
„To je bilo toliko intenzivno i agresivno“, prisjeća se Stefani Š. iz Novog Sada, i danas, kako je izgledalo nakon što je dobila prvu stimulaciju oksitocinom.
„Jeste, brzo sam se otvorila, ali mi nijesu krenuli naponi, jer su me nasilno otvorili. Onda su dolazili da me pregledaju – jedan pa drugi ljekar – i na kraju mi je jedan probušio vodenjak. Ništa mi nije rekao, nije me ni upozorio. Samo mi je zabio ruku.“
Oksitocin se u porodilištima primjenjuje kako bi se pojačale kontrakcije ili uopšte pokrenuo porođaj. Međutim, može toliko pojačati jačinu i učestalost kontrakcija da bol postane gotovo neizdrživ, bez dovoljno pauza da se žena odmori ili pripremi za sljedeći talas.
Bez oksitocina, porođaj može trajati duže, ali su bolovi obično podnošljiviji jer kontrakcije napreduju prirodnim ritmom, uz pauze za odmor i manju vjerovatnoću dodatnih intervencija.
„Silili su porođaj koji nije krenuo“, priča i Nataša S. iz Rume. I ona je dobila oksitocin, ali pošto porođaj ni s njim nije napredovao, ljekari su primijenili Kristelerov zahvat – naleganje na stomak. Zatim i vakuumsko izvlačenje bebe.
„Doktorka je počela da mi skače po stomaku da bi spustila bebu. Poslije sam imala podlive ispod grudi. Ona viče: ’Napinji se!’, ja se napinjem naslijepo, pucaju mi kapilari u očima od pogrešnog napinjanja. I onda čujem doktora kako kaže: ’Donesite mi vakuum!’“, priča Nataša.
Od izvlačenja bebe vakuumom, beba je, kaže, dobila otok na glavi, dok je ona narednih dana strahovala od težih komplikacija – uključujući krvarenje u mozgu i cerebralnu paralizu.
<h3>Porođaj vodi – raspored</h3>
„Upotreba oksitocina kod nas često zavisi od organizacionih okolnosti – koliko je žena u porodilištu koje još nijesu ušle u porođajnu salu“, kaže za DW urednica Roditeljskog portala Svet za nas, Jasmina Mihnjak.
Psihološkinja Biljana Stanković, koja godinama istražuje akušerske prakse u Srbiji, tvrdi da joj je načelnik jednog novosadskog porodilišta priznao da nema kapaciteta da pruži šansu prirodnom toku porođaja jer on traži vrijeme. „Rekao mi je: ‘Iskreno, i da hoću da ne dajem indukciju, nemam što sa ženama koje čekaju da uđu u salu’.“
Ali to ne bi smjelo da bude pravilo, kaže ginekolog Vladimir Vajs. „Moraju postojati jasni medicinski znaci koji ukazuju da se dešava nešto neadekvatno, i tek tada se može reagovati stimulacijom ili indukcijom“, objašnjava Vajs.
DW je poslao upite svim porodilištima u Srbiji i Institutu za javno zdravlje Milan Jovanović Batut. Odgovori su, međutim, bili puni statističkih nelogičnosti i rupa u evidenciji, što upućuje na nemar u vođenju dokumentacije.
Paradni primjer stiže iz Zdravstvenog centra Loznica – prema njihovim podacima, naleganje na stomak primjenjuje se u čak 90 odsto porođaja. Na pitanje zašto, načelnik ginekologije Vladimir Đorđić kaže da ne zna ni porijeklo ni autora tog podatka. „To je šokantno, brutalno...“, kazao je Đorđić za DW.
Navodi i da dokumentaciju često vode tehnička lica ili manje iskusni ljekari, pa su podaci vjerovatno nepouzdani. Slične tvrdnje čule su se i u neformalnim razgovorima s drugim ljekarima, dok iz „Batuta“ poručuju da te podatke ne provjeravaju niti analiziraju.
<h3>Bez empatije i bez objašnjenja</h3>
Pored pogrešnih unosa, sagovornice DW-a svjedoče o ignorisanju, omalovažavanju, podsmijehu i uvredama. „Tu količinu bezosjećajnosti nikad nijesam doživjela“, kaže Nataša.
„Mi smo potpuno bespomoćne u tim trenucima – trudna si, pred porođaj, cijepa te bol, ne možeš ništa, prepuštena si njima na milost i nemilost, a doživiš odnos… ne kao prema čovjeku, nego gore nego prema životinji.“
„U jednom trenutku sam rekla: ’Molim vas, recite mi što se dešava, biće mi lakše.’ A oni se smiju u fazonu ’šta ova priča, neće ti biti lakše’“, priča Stefani. „Čovjek koji me porodio nije uopšte komunicirao sa mnom. Bio je nervozan jer su ga probudili u noćnoj smjeni.“
Nataša pamti i prepucavanje osoblja iznad njenog tijela: „Tražim glukozu da ostanem pri svijesti, a babica dobacuje: ’To su ove razmažene trudnice.’ Doktorka ulazi, ne govori s babicom – sve ide preko porodilja.“
Izvještaj o tretmanu žena u ginekološko-akušerskim ustanovama iz 2022. godine, koji su sastavile tri beogradske advokatice, ukazuje na veliki problem verbalnog nasilja – vrijeđanje, psovanje, ponižavanje i nazivanje pacijentkinja pogrdnim imenima.
<h3>„Kao na traci“</h3>
Zašto sve to? – pitaju se sagovornice. Stručnjaci s kojima je DW razgovarao ukazuju da se iza svega krije iscrpljen zdravstveni sistem koji je odbrambeni mehanizam pronašao u inerciji.
Podaci DW-a pokazuju da se trećina porođaja u Srbiji odvija u četiri najveća porodilišta u Beogradu i Novom Sadu, dok se manja porodilišta zatvaraju.
„Zbog tog ogromnog broja porođaja žene su u velikim porodilištima kao na traci“, kaže Mihnjak. „Zato se ubrzava porođaj, primjenjuje oksitocin, epiziotomija – samo da se u 24 do 48 sati sve završi i oslobodi sto za novu porodilju.“
Psihološkinja Stanković dodaje da su zabilježeni i slučajevi žena primljenih u bolnicu samo zato što su došle izdaleka: „Pošalju ih na odjeljenje, grlić čvrst, vodenjak nije pukao, ali pošto su već primljene, administrativno je ‘porođaj počeo’ – i odmah slijedi indukcija.“
Na to se nadovezuju manjak osoblja i male plate, priznaje jedan ginekolog. Ipak, malo ko se usuđuje da o tome govori upravi ili nadležnima – a oni uglavnom ćute.
<h3>Može – ali se neće</h3>
„Ako pogledate broj porodilišta i broj porođaja, teško da to može biti preopterećen sistem“, kaže doktor Vajs. „Mi se prepuštamo inerciji – da sve uradimo u radno vrijeme, da sve ubrzamo.“
Dok je bio na čelu pančevačkog porodilišta, pokrenuo je pilot-projekat nemediciniranog porođaja – vaginalnog porođaja bez rutinskih intervencija. „Dokazao sam da državni sistem može da funkcioniše. Osoblje je u početku bilo oduševljeno, ali kako su pacijentkinje počele da dolaze u sve većem broju, neki su se – da upotrijebim tu riječ – uplašili i promijenili stav.“
Uprava mu je, kaže, na kraju saopštila da projekat „ne može da prati“, pa je prešao u privatni sektor.
<h3>Rutina jača od prava</h3>
Inerciju priznaju i drugi ginekolozi. Dvije trećine porodilišta u Srbiji imaju najviše tri porođaja dnevno. U takvim uslovima, ženama bi se moglo dati više vremena da porođaj teče prirodno – ali, „navika i rutina“ preovlađuju. „Jednostavno, tako se radi“, kaže jedan od njih.
Pravnica Sanja Radivojević iz Beogradskog centra za ljudska prava upozorava da to nije opravdanje: ljekari mogu snositi i materijalnu i krivičnu odgovornost.
„Najčešće se krši pravo pacijentkinje da bude obaviještena o postupku i da na njega pristane – ili da pristanak povuče. Blanko saglasnosti koje porodilišta traže na prijemu su ništavne“, dodaje ona.
Navodi i primjer žene koja je odbila vakuum, ali su ga ljekari ipak primijenili dok su je držali muškarci. „To je kršenje člana 25. Ustava o nepovredivosti fizičkog i psihičkog integriteta i člana 137. Krivičnog zakonika o zabrani zlostavljanja“, objašnjava Radivojević.
Ipak, nijedan slučaj akušerskog nasilja još nije dobio sudski epilog. Ona strahuje da će tužilaštvo ove predmete svjesno pustiti u zastaru.
<h3>Nade u vodič – traume u fioku</h3>
Pozitivna vijest, saglasni su sagovornici, jeste da je pritisak javnosti doveo do usvajanja nacionalnog vodiča za prirodni porođaj, koji priznaje probleme na koje žene ukazuju i preporučuje izmjenu zastarjelih praksi, uz poseban akcenat na komunikaciju s pacijentkinjama.
„To je priznanje zdravstvenih radnika da stvari nijesu funkcionisale, ali i putokaz kako bi porođaj trebalo da izgleda“, kaže Mihnjak.
Loša vijest – njegova primjena će potrajati. „Ne može to tako – pošalju vodič i mi ga odmah sprovodimo. Nešto što traje 50–70 godina ne može se promijeniti preko noći“, kaže doktor Đorđić iz Loznice.
Porodilje, međutim, svoje traume nose dugo. Stefani kaže da se još liječi od svoje. „Imam stan u ulici gdje je Betanija i svaki put kad tuda prođem, osjetim jezu. Samo ne gledam na tu stranu – tačno znam gdje sam bila kad sam se porađala.“
Većina žena nikad nije skupila snagu da se suoči sa svojim ljekarima. Jelena P. iz Beograda jeste – dva mjeseca kasnije, otišla je „da ga pogleda u oči“.
„Nijesam došla da vam pričam koliko je boljelo, ni šta sam sve prošla. Samo vas pitam: da li je normalno da žena 2023. godine preživi ovo što sam ja preživjela?“
Ljekar je slegnuo ramenima: „Kao i u vašoj profesiji, i u našoj ima onih koji su zalutali. Najbolje je da taj slučaj zaključate u fioku.“

Horor porođaja u Srbiji: Jednostavno, tako se radi

Hrvatska je izrazito zainteresovana za ukidanje sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), jer putem svog naftovoda ostvaruje značajnu zaradu od Srbije i Mađarske. Pitanje mogućeg raspleta situacije sve više zaokuplja pažnju, a vodeći hrvatski stručnjaci za energetiku iznose različita tumačenja.
Peripetije oko hrvatskog naftovoda Janaf posljednjih dana teško je bilo razabrati čak i upućenijima. Sve se odvija unutar trougla koji čine Naftna industrija Srbije (NIS), mađarski MOL i hrvatski Janaf.
Ova tri aktera međusobno su povezana u složenom odnosu zavisnosti: dok NIS i MOL zavise od dotoka sirove nafte, Janaf najviše zarađuje upravo od poslovanja s njima.
Ipak, nad oba Janafova strateška partnera nadvio se teret američkih i evropskih sankcija protiv trgovanja s Rusijom.
U slučaju NIS-a, većinsko rusko vlasništvo pokazalo se neprihvatljivim za Sjedinjene Američke Države. Budući da Srbija energetski zavisi od ove kompanije, prinuđena je da pronađe novo vlasničko rješenje prije nego što potroši postojeće zalihe goriva.
Nakon što je Janaf obustavio isporuku nafte zbog aktiviranja sankcija, upravo je ta hrvatska kompanija pomenuta kao mogući novi suvlasnik NIS-a.
<h3>Nerealna ideja o Janafovom preuzimanju NIS-a</h3>
Takvu mogućnost je, makar neformalno, sugerisao hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar, ali je ideja ubrzo nestala iz javne rasprave o budućnosti NIS-a. 
 Nešto realnija opcija pominje mađarski MOL, koji se razmatra kao potencijalni kupac akcija u vlasništvu „Gazprom njefta“.
Istovremeno, između MOL-a i Janafa izbio je sukob – mađarska kompanija optužila je hrvatskog partnera da nema dovoljne kapacitete za punu isporuku, što je iz Hrvatske kategorički demantovano.
Ipak, prema ocjenama analitičara, MOL je takve optužbe iskoristio kao alibi pred sankcijama koje mu, kao i NIS-u, prijete zbog paralelne kupovine ruske nafte.
„Srbija nema alternativu za nabavku sirove nafte, dok Mađarska ne želi da odustane od tog dijela jeftinije sirovine“, objašnjava energetski konsultant i bivši pomoćnik ministra privrede i energetike Hrvatske, Zdeslav Matić.
On smatra da je ideja o Janafovom preuzimanju NIS-a potpuno nerealna, jer ne bi bila prihvatljiva ni za Srbiju ni za Rusiju, a uz to, Hrvatska više nema kadar za samostalno vođenje velike naftne kompanije.
„Uopšte, smatram da nikakva međusobna preuzimanja između Hrvatske i Srbije nijesu pametna ideja dok odnosi između dvije države nijesu dobri“, poručuje Matić.
Po njegovom mišljenju, realnije je da Rusija, pod određenim uslovima, odobri preuzimanje NIS-a Srbiji, jer joj nije u interesu da dodatno komplikuje odnose s trećim stranama.
„Rusiji ne odgovara da Srbija zapadne u krizu, posebno ne njenom krivicom, jer bi to značilo i kraj političkog prijateljstva. Sve djeluje jednostavno, ali izgleda da je nekome u Srbiji bila potrebna dodatna doza drame“, dodaje Matić.
Zaključuje da će se situacija vjerovatno razriješiti, a srpska vlast, predvođena predsjednikom Aleksandrom Vučićem, tada bi mogla domaćoj javnosti predstaviti sebe kao – spasioca.
<h3>Evropa najveći gubitnik</h3>
Nekadašnji ministar privrede Hrvatske i dugogodišnji menadžer u naftno-gasnom sektoru, Davor Štern, uvjeren je da „Gazprom“ ne bi mogao uspješno preuzeti akcije NIS-a od svoje ćerke-firme „Gazprom njefta“.
„Čak i u tom pokušaju Srbija bi se suočila s problemima, jer nema platni promet s Rusijom da bi otkupila akcije. Međutim, u toj računici pojavljuju se Mađari, koji i dalje imaju pravo poslovanja s Rusima i žele da se šire u regionu“, kazao je Štern za DW.
On dodaje da pogrešna politika sankcija i nedostatak diplomatskih rješenja najviše štete Evropi – možda čak više nego Rusiji.
„Moskva se snalazi kroz saradnju s Kinom i Indijom, koje, zbog povoljnih trgovinskih uslova, trljaju ruke, dok Evropa trpi posljedice sopstvene političke i ekonomske neuravnoteženosti“, zaključuje Štern.

NIS, MOL, Janaf: Začarani trougao na udaru sankcija

Doskorašnji službenik „Parking servisa Podgorica“ Perica Đukanović, kojem je vršilac dužnosti direktora ovog gradskog preduzeća Nikola Lazović uručio otkaz 1. oktobra, podnio je krivičnu prijavu protiv Lazovića i v.d. pomoćnice izvršnog direktora Danijele Mijović Boljević zbog krivičnog djela povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tačka 5 i tačke 6 Zakona o radu. U prijavi je istakao da je činjenični opis odluke o otkazu skandalozan, te da sumnja „da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da“ ga „disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zapošljenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima Sindikata 'Naš glas'“. <h2>&nbsp;ATAK NA USTAVNA PRAVA</h2> Đukanović je bio zapošljen na poziciji - operater sistema u Odjeljenju za opšta i posebna parkirališta. - Od imenovanja gospodina Lazovića na mjesto v.d. izvršnog direktora, u našem preduzeću počela su dešavanja, uvjeren sam, duboko štetna po prava i interese same firme, ali i interese i prava radnika, uključujući mene i moju suprugu, koja je takođe zapošljena u istom privrednom društvu čiji je osnivač Glavni grad Podgorica – napisao je on u krivičnoj prijavi. Ističe da se više puta obraćao nadležnim institucijama strijepeći za svoj i posao supruge, time i za materijalnu sigurnost svoje četvoročlane porodice.&nbsp; Podsjeća da se obraćao Agenciji za sprječavanje korupcije, Odboru direkora firme, Inspekciji rada, ombudsmanu, Agenciji za zaštitu ličnih podataka, gradonačelniku Podgorice. Đukanović je potpredsjednik sindikalne organizacije „Naš glas“, formirane prije nekoliko mjeseci, na čijem je čelu njegova supruga, a dopise je, kako je napisao u prijavi, „institucijama upućivao u najboljoj namjeri prema doo 'Parking servisu' ... te jedino i isključivo vođen iskrenom brigom za prava zapošljenih i brigom za budućnost firme“. Ukazao je i na Ustav Crne Gore koji u članu 57 propisuje i grantuje pravo obraćanja: „Svako ima pravo da se, pojedinačno ili zajedno sa drugim, obrati državnom organu ili organizaciji koja vrši javna ovlašćenja i da dobije odgovor“. Ustavom je precizirano da „niko ne može da bude pozvan na odgovornost, niti da trpi druge štetne posljedice zbog stavova iznijetih u obraćanju, osim ako je time učinio krivično djelo“. - Ono što je uslijedilo nijesam očekivao, a sumnjam da je riječ o duboko nezakonitom postupanju i zloupotrebi pravila postupka utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze i zloupotrebi ovlašćenja kojima se ostvaruje krivično djelo povreda prava iz rada, iz člana 224 KZCG, u vezi člana 173 tač. 5 i tač.6 Zakona o radu, a možda neka druga krivična djela – naglasio je Đukanović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251020061056_f48f40b4b1713b8912ab85dacb6b2ae775eac52faa47eb721ee42e8619eeccc1" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="Parking servis"> </figure>  <h2>DISCIPLINSKI POSTUPAK</h2> Podsjetio je u krivičnoj prijavi da je protiv njega sproveden disciplinski postupak, zbog navodne teže povrede radne obaveze - prekoračenje ovlašćenja, te da je „ekspresno“ donešena odluka kojom mu je izrečena mjera - prestanak radnog odnosa, koju su potpisali Lazović i Mijović Boljević. - Smatram da je očigledno riječ o nezakonitoj i pravno ništavoj odluci, da u mojim postupcima nema obilježja teže povrede radne obaveze čije mi se izvršenje stavlja na teret, a vjerujem da ovo neće promaći stručnoj ocjeni tužilaštva. U navedenoj odluci, kao navodna teža povreda radne obaveze navodi se da sam ... u više navrata istupao prema različitim institucijama i organima komentarišući rad menadžmenta i uprave i to prema gradonačelniku Glavnog grada, predsjednici Skupštine Glavnog grada, Odboru direktora Društva, pritom, na taj način iznoseći tvrdnje bez valjanog dokaza, a koje kao takve narušavaju ugled društva, autoritet rukovodstva... itd. Smatram da je činjenični opis navedene odluke skandalozan, a sumnjam da su njeni donosioci i sami svjesni nezakonitosti svojih postupaka i da su svjesno odlučili da me disciplinski procesuiraju i ostave bez posla za primjer drugim zaposlenim koji se usuđuju da postavljaju pitanja ili da se služe svojim pravima, a naročito članovima sindikata „Naš glas“, o čemu sam odmah obavijestio i javnost – istakao je u krivičnoj prijavi Đukanović. Podsjetio je na član 173 tačku 5 i tačku 6 Zakona o radu koji precizira da se „opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, u smislu člana 172 ovog zakona, ne smatra... djelovanje u svojstvu predstavnika zaposlenih u skladu sa zakonom; obraćanje zaposlenog sindikatu ili organima nadležnim za zaštitu prava iz radnog odnosa u skladu sa zakonom i ugovorom o radu“. <h2>&nbsp;INSTITUCIJE ĆUTE</h2> Đukanović do danas nije dobio odgovor na dopise koje je upućivao institucijama. - Postupak koji sam pokrenuo nije samo moj lični slučaj, već test za institucije - da li će država zaštititi zakon koji je sama donijela ili pojedince koji ga gaze pod izgovorom „autoritet uprave“. Otkaz koji mi je uručen je čin odmazde. Moj „prekršaj“ nije bio nerad, kašnjenje ili povreda radne obaveze, već to što sam se usudio da govorim, da ukazujem na nepravilnosti i da tražim poštovanje zakona – kazao je Đukanović za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251020061056_630dd7ce285a55e041d3b514837df1dce50fba1111d5e5066738c4dc8194849b" data-rendition-name="original" width="1024" height="685" loading="lazy" alt="Saša Mujović"> <figcaption>ĆUTI NA DOPISE ĐUKANOVIĆA: Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naglašava da dopisi institucijama koje je slao nijesu bili anonimni. - ...nijesam lagao, samo sam tražio da se poštuje zakon i dostojanstvo čovjeka. Ali, u Parking servisu Podgorica, to se danas kažnjava – zaključio je on. Agenciji za sprječavanje korupcije obratio se zahtjevom za savjet i zaštitu uzbunjivača (zviždača) 12. maja, a 28. maja je dopunio zahtjev, ali mu do danas nijesu odgovorili. Dopisom se, 10. juna, obratio predsjedniku Odbora direktora „Parking servisa“ Radoslavu Tomoviću, gradonačelníku Saši Mujoviću, te predsjednici Skupštine Glavnog grada Jeleni Borovinić Bojović koje je upozorio da je situacija u preduzeću zabrinjavajuće loša. - Profesionalni odnosi, sistem odlučivanja, kadrovske promjene i način upravljanja preduzećem upućuju na ozbiljan izostanak organizacije, strateškog planiranja i upravljačkih kompetencija. Atmosfera u kolektivu nikada nije bila teža, a radnici se osjećaju demotivisano, nesigurno i profesionalno ugroženo – napisao je, pored ostalog, u tom dopisu u kojem je ukazao i na činjenicu da je Lazović izabrana za v.d. direktora iako moguće nije ispunjavao uslove, odnosno da „nema prethodno rukovodeće iskustvo“, što je, prema Đukanovićevim riječima, i sam rekao. Ako Lazović nije priložio dokaz o ispunjavanju ovog uslova, prema ocjeni Đukanovića, „postavlja se dodatna sumnja u zakonitost sprovedenog postupka“. Tražio je i podatke o angažovanju eksternih advokatskih kancelarija – osnov njihovog angažovanja, ukupan iznos sredstava isplaćenih za usluge. Upozorio je i na selektivne prerasporede zapošljenih i pitao da li se takve odluke donose uz znanje i saglasnost Odbora, te na netransparentnu izmjenu pravilnika o sistematizaciji. Đukanoviću nije stigao odgovor ni iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda na pritužbu koju im je dostavio 17. maja, a u kojoj, je tražio zaštitu „svojih radnih i osnovnih prava, zbog sumnje u nezakonito postupanje“ u slučaju njegovog prerasporeda na drugo radno mjesto. Gradonačelniku Mujoviću obratio se i 25. avgusta ukazujući da je u firmi sve izraženiji progon dugogodišnjih radnika, netransparentno zapošljavanje osoba bez iskustva i da je na djelu sistematsko urušavanja osnovnih principa dostojanstvenog rada.&nbsp; - U firmi vlada atmosfera pritiska, straha, psihičkog maltretiranja i potpunog nepovjerenja. Na radnike se viče, omalovažava ih se, nazivaju se pogrdnim imenima. Premještaji se koriste kao kaznena mjera, a video-nadzor kao sredstvo kontrole i zastrašivanja. Sve se to prikazuje se kao „unaprjeđenje poslovanja“, a u suštini uništava ljudsko dostojanstvo i radna etika – napisao je on, pored ostalog, Mujoviću, koji mu nije odgovorio ni na ovaj dopis. Portal ETV uputio je pitanja direktoru „Parking servisa“ Nikoli Lazoviću još 8. oktobra, ali nije odgovorio. Iz ovog gradskog preduzeća su u reagovanju na tekst objavljen na Portalu CdM saopštili 8. oktobra da otkaz Đukanoviću nije povezan sa njegovim sindikalnim angažmanom, već sa disciplinskim postupkom pokrenutim „zbog teže povrede radne obaveze, a to su prekoračenja ovlašćenja i neovlašćeni dopisi institucijama“, te da su tvrdnje o odmazdi neosnovane i netačne. Čelnici drugih sindikalnih organizacija u „Parking servisu“ - Dalibor Radonjić, Nenad Prelević i Milan Aligrudić stali su uz menadžment poručujući u tom reagovanju kako prvi put imaju „korektnu, profesionalnu i konstruktivnu saradnju“ sa upravom. Nikola Lazović je kadar Pokreta za Podgoricu, političke organizacije iza koje stoji predsjednik države Jakov Milatović. Za vršitelja dužnosti direktora Parking servisa izabran je u martu.

Đukanović: Otkaz za primjer drugima

Dragoslav Šekularac, Šeki, legenda jugoslovenskog fudbala, znao je da kaže: ,,kad nekoga vidim kako hoda, odmah znam kako igra fudbal“. &nbsp;
E, neka varijacija te metodologije može se primijetiti i u analizi crnogorske politike. Pa tako, kad ministarka kulture i medija Tamara Vujović zašuti o onome o čemu bi trebalo da govori, a optužuje bez dokaza kada bi trebalo da zašuti - a pri tom slaže kad nekog hoće da optuži - onda znate, i bez provjere, da je Vujović istinska članica Bečić-Bogdanovićevih Demokrata. &nbsp;
PARTIJSKA LOGIKA &nbsp;
Doduše, za razliku od većine Demokrata, ministarka Vujović redovno je završila fakultet, nije kupila diplomu ili plagirala magistarski, ali je partijska pamet izgleda nju potpuno obuzela pa se ponaša besprizorno kao, recimo onaj Leković, kojeg ne opterećuje istina i ne ograničava pristojnost. &nbsp;
I zaista bi bi bilo bolje da se Vujović nije glaskala, umjesto što se pretvorila u staljinističku dostavljačicu koja bezprizorno izgovara teške optužbe protiv medija i vidi zavjeru. Čak i tamo đe je ni politički instruisano Specijalno državno tužilaštvo nije viđelo. &nbsp;
Ministarka Tamara Vujović u petak je optužila šest crnogorskih medija i njihove urednike, da su – pazite sad – raspirivali vjersku i nacionalnu mržnju. Osim one, već poznate monstruozne tvrdnje SDT-a - da su mediji dio mreže uticaja za rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne bezbjednosti - sad je dodata iz izvršne vlasti šovinistička podloga ponašanja medija. &nbsp;
Tako reći: postali smo šovinistički pučisti pod maskom novinara!
DUH LAVRENTIJA BERIJE U CRNOJ GORI &nbsp;
To je logika, nalik onoj monstruoznoj Lavrentija Berije, egzekutora partijskih neprijatelja iz vremena Josifa Visarjonoviča Staljina, kada su ljudi i njihove porodice bez jednog dokaza surovo proganjani i protjerivani u Sibir. &nbsp;
Još je monstruoznije što se ta matrica gulaga ponavlja vijek kasnije. I to od Demokrata, stranke koja kontroliše bezbjednosni sektor i koja, je li, voli pobjede umjesto podjela i kojoj je, je li, mir naša nacija.
Ministarka Vujović potvrđuje da su te blagougodne floskule samo isprazna propaganda. U realnom životu mržnja i progon su temelji politike Demokrata. &nbsp;
Ne treba da čudi da je državne neprijatelje ministarka kulture i medija iz redova Demokrata pronašla u ljudima koji su svoje novinarske karijere gradili upravo na izgradnji vrijednosti građanskog društva. &nbsp;
I sasvim je - nažalost i očekivano - što je gospođa ministarka Vujović zalaganje za građansku Crnu Goru ocijenila kao zločin i pripreme za puč. &nbsp;
SPREM’TE SE SPREM’TE - KULTURNI STVARAOCI &nbsp;
Jer, jednoj od čelnica izvršne vlasti, partijskoj funkcionerki stranke vladajuće većine, sasvim pristaje da podrži, recimo, Bećira Vukovića, negatora nezavisne Crne Gore, da primi najveće državno priznanje – Trinaestojulsku nagradu. Čak i ako te godine nije napisao ili štampao knjigu.
Za ministarku Vujović je izuzetni kulturni stvaralac i Milutin Mićović, brat mitropolita-ponavljača Joanikija Mićovića, iako to komisija Ministarstva kulture nije konstatovala; iako je Mićović za Crnogorce ponosno izjavljivao da su ,,nule od ljudi”… Ili je, možda, baš zbog toga uzrastao u ministarkinim očima? Koja se, ministarka-fizijatrica, nije mnogo potresla i zbog činjenice što je Crkva Srbije nastavlja da preoblikuje crkve i manastire, što uništava crnogorsko sakralno nasljeđe...
Kad se sve to zna, onda je nažalost, prirodno i očekivano da kritički mediji - oni mediji koji baštine vrijednosti crnogorskog društva i crnogorske kulture – budu prvi na udaru ministarke kulture i medija. &nbsp;
To je današnja Crna Gora, na koju je – reče li ono Dritan pošteni Abazović – moramo navikavati. &nbsp;
SPAJIĆEV IZBOR LI I IZBOR CRNE GORE...
Smije li se građanska Crna Gora navikavati na takvu Crnu Goru? Na Crnu Goru u kojoj će progon novinara biti jedno od zaduženja ministra ili ministarke kulture i medija. &nbsp;
Hoće li se iz Vlade ili Skupštine pozdravljati selektivne akcije Specijalnog tužilaštva, one usmjerene protiv lidera opozicije, samo zato jer su politički protivnici ljudi iz vlasti? Hoće li se mediji i dalje, kao sada koncern Vijesti, pretvarati u političke batine vladajuće većine? &nbsp;
Mnogo je pitanja, bez odgovora iz vrha vlasti. Ipak, ubrzo ćemo znati da li akcija kriminalizacije kritičkih medija i satanizacije novinara koji nijesu po ukusu vlasti ima većinsku podršku većine u vlasti. &nbsp;
Reakcija premijera Milojka Spajića na zahtjev šest medija o smjeni skandalozne ministarke kulture i medija, pokazaće da li u vrhu izvršne vlasti ima kapaciteta, ima sluha i ima odlučnosti da se ne dozvoli ponavljanje najgorih politika progona neistomišljenika. &nbsp;
Jer, ovdje nije u pitanju politička sudbina Tamara Vujović, jedne funkcionerke Demokrata ili jedne ministarke iz te stranke u Vladi. Mnogo je više na stolu: odnos vlasti prema slobodi govora. &nbsp;
I prije nego što premijer prelomi, i odluči, valjalo bi da zna: urednici i urednice, novinarke i novinari šest targetiranih medija koje SDT i dio vlasti pokušava da kriminalizuje, nastaviće da rade kao i do sada, da u svakom tekstu, u svakoj priči, slijede ideje slobodnog i profesionalnog novinarstva. &nbsp;
Ništa više i ništa manje. A prijetnje iz Vlade, ili pozivi na svjedočenja iz Specijalnog državnog tužilaštva neće promijeniti naš odnos. Prosto neće, uzaludna je zloupotreba državne sile. Tu se ništa neće promijeniti. &nbsp;
Jednostavno: no pasaran.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCPEqJzu95zU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Izbor premijera Milojka Spajića

Mi, Crnogorke i Crnogorci, „komunistički nakot ili kopilad“ kako nas je bogougodno zvao, s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću, kazala je bivša ministarka evropskih integracija Jovana Marović na društvenim mrežama.&nbsp;
Podsjetimo, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović najavio je da će posthumno dodijeliti najviši državni orden povodom petogodišnjice od upokojenja mitropolita Amfilohija Radovića. &nbsp;
Marović je dodala i da se nada da ćemo brzo staviti tačku na ponižavanje građanske države Crne Gore od strane njenih takozvanih i privremenih predstavnica i predstavnika.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmilatovic-ce-posthumno-dodijeliti-najvisi-drzavni-orden-amfilohiju-radovicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marović: Mi, „komunistički nakot“ s nevjericom posmatramo dodjeljivanje najvišeg državnog ordena Amfilohiju Radoviću

Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu danas nije održao kontrolno saslušanje na temu „Aktivnosti tužilaštva koje su dovele do odbacivanja krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća „Telekom“.
Razlog je nepojavljivanje vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, glavnog specijalnog tužioca Vladimra Novovića i postupajuće tužiteljke Ane Perović Vojinović koji su bili pozvani na današnje saslušanje.
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović nije zaključio sjednicu već je dao pauzu, navodeći da je o ovoj situaciji neophodno da se predstavnici parlamentarne većine konsultuju i prema njoj jasno odrede.
- Imajući u vidu da se VDT i GST i nadležna tužiteljka nijesu odazvali, moram da konstatujem da je ovo udar na parlament. Ne samo zbog toga što se nijesu odazvali pozivu i na koji način su obesmislili kontrolnu ulogu parlamenta, već nam nijesu dostavili dopis o razlozima odsustva. Ovo je nesumnjivo udar na Skupštinu, parlament na parlamentarnu demokratiju - istakao je Bojović.
Prema njegovim riječima, nesumnjivo da se GST i VDT ponašaju kao da su četvrta grana vlasti i smatra da se parlament, posebno vladajuća većina, treba jasno da se odredi prema ovoj činjenici.&nbsp;
- Moć tužilaštvu su dali DPS i SDP još 2015. godine, zbog čega smatram da i ova situacija naleže da se pristupi izmjenama Zakona o tužilaštvu gdje bi se jasno, nedvosmisleno i striktno propisalo da se predstavnici tužilaštva odazivaju na pozive Skupštine Crne Gore - poručio je Bojović.
Članovi Odbora i iz vlasti i opozicije zamjerili su tužiocima što nijesu dopisom obavijestili Skupštinu o razlozima izostanka, ističuči nekorektnim njihov odnos prema Skupštini i poslanicima.
- Kada smo inicirali kontrolno saslušanje imali smo u vidu javni interes ove teme. Nas kao parlament biraju građani i svjesni smo koliko je ta afera bitna za građane Crne Gore. Niz je takvih slučajeva koji nijesu dobili tužilački i sudski efekat. Smatram da je važno o njima govoriti, predstavnici tužilaštva su mogli doći i razgovarati o ovoj temi - ocijenio je poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić.
Uvjeren je, ipak, da će u narednom periodu doći do nekih odgovora na pitanja koja se, kako ističe Čarapić, ne mogu izbjeći.
<h2>"VDT i GST bez karte za cirkus"</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević kazao je da ne zna ko i da li želi neko da kreira atmosferu cirkusa.&nbsp;
- Ali, cirkus imate i očigledno ni da VDT i GST nijesu željeli da kupe kartu za njega i učestvuju u njemu. Sramno je da ovaj Odbor ne dobije nikakvo obavještenje od ovo troje ljudi da neće doći na sjednicu. Mogli su makar obavijestiti službu Odbora da se neće pojaviti. Tako da je ova pristup veoma nekorektan sa ljudske strane, neprofesional, dok me sa sa druge strane ne iznenađuje. Očigledno ni Marković, ni Novović nemaju hrabrosti da se suoče sa nekim stvarima - ocijenio je Zirojević.
U najmanju ruku je skandalozno, ističe Zirojević, da se Marković u parlamentu pojavljuje samo na Administrativnom odboru kada mu se određuje varijabila i da je tada vrlo raspoložen za saradnju.
- A kada se tiče njegovog rada i ostvarivanja kontrolne funkcije ovog parlamenta, onda ga nema. Ovakvo ponašanje bi u najmanju ruku trebalo da rezultira nekom reakcijom i pozivam vas sve zajedno da zauzmemo stav i da vidimo kako ćemo da riješimo ovo. Ovi se ljudi ne mogu ponašati kao da su iznad svakog zakona, jer u konačnom njih bira ovaj parlamenta i da nije bilo njega, ne bi bilo ni njih na ovim pozicijama - poručio je Zirojević.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović kazao je da je u najmenju ruku nekorektno i nedopustivo da se Novović, Marković i Perović Vojinović nijesu pojavili danas u parlamentu, navodeći da to pokazuje njihov odnos i prema Odboru, Skupštini i poslanicima.
- Takođe je neshvatljivo da makar nijesu nekim dopisom obavijestili službu Odbora zašto nijesu došli. A ja ću tumačiti po svojoj slobodi - reći ću da ne žele da se pojave pred Skupštinom jer nas msatraju nižima od sebe i mislim da to nije korektan pristup i to će imati implikacije u narednom periodu kada na dnevnom redu budu i izvještaji o radu ovih institucija - naglasio je Vučurović.
<h2>"Tužilaštvu data moć"</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ovu situaciju vidi kao zajedničku odgovornost parlamentarne većine i tužilačke organizacije.
- Sad kusate ono što ste sami zakuvali. Kad tužilaštvu date ovakvu moć kakvu mu je dala parlamentarna većina, da praktično preuzme ulogu političkog aktera ili vrhovnog političkog arbitra na političkoj sceni, onda je sasvim logično da u nekom trenutku procijene da ne moraju da odgovaraju u parlamentu iako podliježu parlamentarnoj kontroli - stava je Nikolić.
On napominje da kontrola i postoji zbog građana Crne Gore kako bi dobili odgovore na pitanja.
- Mi smo bili spremni da govorimo i na ovu temu argumentovano i sa predstavnicima većine i tužilaštva, od kojih bi takođe tražili određene odgovore. Ali, ponavljam - odgovornost zbog čega izostaje parlamentarni nadzor nad radom tužilačke organizacije je isključivo na parlamentarnoj većini - zaključio je Nikolić.